Kategorija: Politika

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je odluka američkog predsjednika Donalda Trampa o suspenziji pomoći nevladinim organizacijama signal Srpskoj da donese svoj zakon o tim organizacijama, koje su koristeći strana sredstva godinama blatile Srbe i Republiku Srpsku.

Dodik je poručio da nevladine organizacije to više neće moći da rade jer će biti donesen rigorozan zakon.

– Ima ovdje svakakvog ološa koji koristi strana sredstva i čini sve da oblati srpski narod i Republiku Srpsku državu. Nećemo se svetiti, ali samo ćemo reći jednu stvar – nećete moći više to da radite – poručio je Dodik.

Komentarišući informacije u medijima da u Sarajevu ima više od 25.600 nevladinih organizacija, Dodik je rekao da je to strašno.

Dodik je naveo da će na prvoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske biti donesen zakon o nevladinim organizacijama koji će biti rigorozniji od ranije ponuđenog.

– On će biti rigorozniji nego što je bio onaj koji smo ponudlili kada smo htjeli da napravimo neki kompromis, a pošto niste htjeli kompromis nego ste mislili da vi možete da upravljate, sad ćete dobiti zakon koji će biti rigorozan – dodao je Dodik.

On je naglasio da će to biti učinjeno i po cijenu evropskog puta.

– Ne zanima nas mišljenje EU o tome. Ako je to prekid evropskog puta, OK. Nećete vi nama govoriti šta ovdje treba da radimo – rekao je Dodik.

On je ukazao da je očigledno da u Evropi ima mnogo previranja i čitav pokret pobune protiv ovakve EU.

Tramp je potpisao uredbu kojom se suspenduje finansijska pomoć nevladinim organizacijama.

Prema pisanju američkog portala “Siva zona”, u Sarajevu je aktivno 25.600 nevladinih organizacija koje zavise od finansija iz Amerike.

Funkcioneri na svim nivoima vlasti u BiH godišnje troše stotine hiljada maraka na smještaj u hotelima i restoranske usluge, pokazuju podaci o javnim nabavkama. Pregled računa otkriva da štednja nije prioritet kada je u pitanju javni novac.

Prema dostupnim podacima, samo dva ministarstva u Savjetu ministara BiH u prošloj godini su na ove troškove potrošila više od 133.000 KM. Najviše novca izdvojilo je Ministarstvo transporta i komunikacija BiH, kojim rukovodi Edin Forto, sa oko 93.600 KM, dok je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem čelu je Staša Košarac, potrošilo preostali dio iznosa.

Prema godišnjem obavještenju objavljenom na Portalu javnih nabavki BiH, Ministarstvo transporta i komunikacija je na hotelski smještaj u zemlji i inostranstvu potrošilo više od 59.200 KM, dok je ostatak novca otišao na restoranske usluge.

Funkcioneri ovog ministarstva putovali su u BiH, regionu, ali i širom Evrope i Amerike. Među destinacijama su Trebinje, Banjaluka, Bihać, Čapljina, Grude, Beograd, Zagreb, Podgorica, Strazbur, Brisel, Švajcarska i Vašington. U pojedinim hotelima boravili su više puta.

Najveći pojedinačni račun evidentiran je 27. avgusta u hotelu “Lyle” u Vašingtonu i iznosio je 17.349 KM. Noćenje u ovom hotelu po osobi košta oko 500 KM, a ostaje nepoznato koliko je osoba i koliko noći boravilo u hotelu.

Dodatno, u aprilu su u Vašingtonu dva puta boravili u hotelu “The St Gregory”, gdje su plaćeni računi od 4.260 KM i 8.577 KM. Takođe, u Bernu su u aprilu i novembru boravili u hotelu “Prizeotel Bern City”, što je koštalo ukupno 4.108 KM. Boravak u Strazburu koštao je 1.531 KM, dok su u Lajpcigu prespavali u “Seaside Park Hotelu” za 3.053 KM.

Osim hotela, značajan dio troškova Ministarstva transporta i komunikacija odnosi se na restoranske usluge, uglavnom preko Službe za zajedničke poslove institucija BiH.

S druge strane, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je u prošloj godini na smještaj u hotelima u zemlji i inostranstvu potrošilo oko 23.000 KM, dok je u restoranima potrošeno oko 17.000 KM.

Podaci pokazuju da su Košarac i njegovi saradnici najviše boravili u BiH, pri čemu su im najčešće destinacije bile Banjaluka, Teslić, Trebinje, Bugojno, Tuzla, Bijeljina, Višegrad i Mostar.

Sudeći po računima, Banjaluka je bila najčešća destinacija, a u pojedinim hotelima boravili su i po 10 do 14 puta.

Kada su u pitanju restorani, najveći račun plaćen je 25. decembra 2024. u restoranu “Kibe” u Sarajevu i iznosio je 1.751 KM. Isti restoran posjećen je četiri puta u toku godine, uz dodatne troškove od 1.673 KM.

Među omiljenim ugostiteljskim objektima zaposlenih u ovom ministarstvu su i restoran i ribnjak “Toplik”, gdje su plaćeni računi u 10 navrata, te restoran “Mediterana” u Trebinju, gdje su evidentirani računi i od svega 5 ili 7 KM.

Ovi podaci pokazuju da državni funkcioneri nastavljaju s visokim troškovima na teret budžeta, što otvara pitanje opravdanosti ovakvih izdvajanja iz javnih sredstava.

Početkom sedmice djelovalo je da je izbacivanje SNSD-a iz vlasti na nivou BiH gotova stvar, dok su opozicione stranke u Republici Srpskoj već izražavale spremnost za preuzimanje ministarskih funkcija. Međutim, SNSD je ubrzo promijenio stav, podržavajući u Domu naroda BiH dva zakona koja su ranije odbacivali njihovi poslanici u Predstavničkom domu.

Stranke bošnjačke “Trojke” (SDP, NiP i NS) prvo su objavile da koalicija sa SNSD-om i Miloradom Dodikom više ne postoji. Nedugo zatim, SDS, PDP i Lista “Za pravdu i red” saopštili su da su spremni preuzeti odgovornost i vlast na državnom nivou. Očekivalo se brzo formiranje nove većine, no stvari su se preokrenule nakon Dodikovog iznenadnog sastanka u Mostaru s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

“Oni žele da sve obesmisle i izvrgnu ruglu. Misle da će ih Dragan Čović spasiti. Ako četiri poslanika HDZ BiH mogu cijelu zemlju držati kao taoce i sve određivati, onda nam nema spasa”, izjavio je lider Liste “Za pravdu i red” Nebojša Vukanović.

Prema tvrdnjama izvora Srpskainfo, iz Brisela su stizale poruke Čoviću da je došlo vrijeme da se distancira od Dodika. Ipak, politički analitičari smatraju da smjena SNSD-a nije jednostavan proces, uprkos inicijativi “Trojke”.

Politički analitičar Ivana Marić ocjenjuje da problem nije samo u političkim dogovorima, već u matematici parlamentarne većine.

“Politika je umijeće mogućeg, a u ovom trenutku, dok SNSD ima tri delegata u Domu naroda BiH, suludo je ići u promjenu vladajuće strukture. Dodikovi delegati mogu jednostavno nepojavljivanjem blokirati rad Doma naroda sve do sljedećih izbora. To ne bi bilo ništa novo, jer je prošle godine bošnjački klub delegata osam mjeseci blokirao rad te institucije”, izjavila je Marićeva.

Ipak, ona dodaje da bi se situacija mogla promijeniti ukoliko lider NiP-a i ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković dobije garancije od Kristijana Šmita da će izmijeniti Ustav i Izborni zakon BiH, kako bi za kvorum bila dovoljna dva delegata iz jednog naroda umjesto tri.

“Drugo je pitanje ispravnosti djelovanja Kristijana Šmita u ovom trenutku. Ako nije reagovao prošle godine kada je bošnjački klub blokirao rad Doma naroda BiH, kada je u Parlamentu Federacije BiH opozicija blokirala njegov rad skoro godinu i po dana ili kada je HDZ ranije par godina blokirao federalni parlament, postavlja se pitanje zašto bi to Šmit sada radio”, istakla je Marićeva.

Ključno pitanje, prema njenim riječima, jeste koliko se “Trojka” može pouzdati u Dodika i da li će on nastaviti s blokadama ili će, pod uticajem Čovića, podržati evropski put BiH kroz usvajanje preostalih zakona i imenovanje pregovarača.

“Ukoliko bi SNSD pristao na to, onda bi se izbili argumenti ‘Trojci’ da ih isključuju iz vlasti”, zaključuje Marićeva.

Politička situacija u BiH ostaje neizvjesna, a dalji potezi SNSD-a i njihovih političkih partnera odrediće da li će doći do smjene vlasti na državnom nivou ili će trenutni politički odnosi ostati nepromijenjeni.

Bez obzira na političke izjave i pritiske, činjenica je da ni Milorad Dodik ni Vlada Republike Srpske nemaju ovlašćenja da zatvore banke koje posluju na teritoriji Srpske. Poslovanje i nadzor banaka regulisani su Zakonom o bankama Republike Srpske, koji jasno definiše da je Agencija za bankarstvo jedina institucija koja može oduzeti dozvolu za rad nekoj banci.

Dodik je 23. januara, tokom svoje prve konferencije za novinare nakon višenedjeljnog bolovanja, uputio oštre kritike bankama zbog navodnog iznošenja depozita građana u inostranstvo.

– Iznijeli ste 750 miliona maraka depozita naših građana kako biste podržavali ekonomije Austrije i Njemačke. Kupili ste 150 miliona maraka obveznica u inostranstvu. Imate rok od tri mjeseca da taj novac vratite u Republiku Srpsku. Ne vratite li ga, zatvorićemo vas! – poručio je Dodik, dodajući da je došlo vrijeme da banke pokažu odgovornost.

Ove izjave upućene su prvenstveno bankama sa stranim vlasnicima, iako je jasno da vlast Republike Srpske ne može jednostrano donijeti odluku o njihovom zatvaranju. Bankarski sektor podliježe strogim regulatornim pravilima, a Agencija za bankarstvo djeluje kao nezavisna institucija čiji rad nadgleda Narodna skupština Republike Srpske.

Finansijska situacija u Srpskoj postaje sve izazovnija, posebno nakon što su sankcije Sjedinjenih Američkih Država pogodile ključne političke i ekonomske aktere bliske Dodiku. Banke su, kako bi izbjegle sankcije, zatvorile račune firmama i pojedincima sa američke “crne liste”, što je dodatno oslabilo finansijsku moć vlasti.

Zbog smanjene likvidnosti, Republika Srpska sve teže prodaje obveznice na međunarodnom tržištu. Budžetski problemi se trenutno pokrivaju povećanim prihodima od indirektnih poreza, koji rastu usljed poskupljenja roba i usluga, ali dugovanja prema dobavljačima ostaju neizmirena.

Iako se očekivalo da će Agencija za bankarstvo reagovati na Dodikove izjave, ona je ostala nijema. Zakon precizira da Agencija može oduzeti dozvolu banci samo ako je njen kapital ispod zakonskog minimuma ili ako su depoziti građana ugroženi, što trenutno nije slučaj.

– Predsjednik Republike Srpske, Ministarstvo finansija ili bilo ko drugi iz vlasti ne može narediti Agenciji da zatvori neku banku. Dodik je ciljao na banke sa stranim vlasnicima, ali bi takav potez izazvao reakciju evropskih finansijskih institucija – istakao je sagovornik iz bankarskog sektora.

Novinari su zatražili odgovor od Srđana Šuputa, direktora Agencije za bankarstvo, o mogućnosti zatvaranja banaka i posljedicama takvog poteza, ali on nije odgovorio. Niti je Centralna banka BiH komentarisala Dodikove izjave, jasno naglašavajući da nema nadležnost nad komercijalnim bankama u entitetima.

Berislav Kutle, bivši direktor Udruženja banaka BiH, istakao je da zakon ne dozvoljava vlastima da banke prisile na odluke koje su protiv njihovih poslovnih interesa. Takođe je upozorio da bi, ukoliko bi se neka banka povukla iz Republike Srpske, najveću štetu pretrpjeli građani i privreda.

– Banke ulažu sredstva u inostranstvo kako bi ostvarile profit, jer to spada u normalne poslovne aktivnosti. Ako nema dovoljno kreditnih plasmana u zemlji, višak sredstava se investira na inostrano tržište – objasnio je ekonomista Zoran Pavlović.

Dodikove tvrdnje da strane banke „iznose“ novac iz Srpske u inostranstvo pokušaj su da se skrene pažnja sa teške finansijske situacije u kojoj se nalazi entitet. Međutim, i pored njegovih prijetnji, realnost je da bankarski sektor Republike Srpske ostaje pod nadzorom zakona i nezavisnih regulatornih tijela, a ne političkih odluka.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću da treba da zna da je Zakon o upotrebi zastave, grba i himne Srpske usklađen sa ranijim odlukama Ustavnog suda i da pravni modus ne može da se pobija političkom mržnjom.

Stevandić smatra da je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske, koji je Bećirović podnio krnjem Ustavnom sudu BiH, izraz političke mržnje i nipodaštavanja, ali ne prema srpskim simbolima, nego prema Republici Srpskoj.

– To je zato što Srpska još nije rekla koje će koristiti simbole, niti je to decidno navedeno u zakonu, nego je uvedeno pravo korištenja koje ne negira i ne mijenja korištenje dosadašnjih amblema i himne, koje se i dalje koriste i dobile su prolaznu ocjenu ustavnih sudova Srpske i BiH – rekao je Stevandić.

On je napomenuo da je riječ o materiji kojoj se ne može osporiti pravo.

– Ovdje je riječ o pravu, a ne o nametanju, a Bećirović želi da iskoristi sud da poništi naša prava, da bi nam nametnuo svoja. To mi Bošnjacima ne radimo, niti ćemo dopustiti da oni rade nama – rekao je Stevandić.

On smatra da je ovaj potez sračunat, te da je izabrano vrijeme kada će početi velika kriza s ciljem da se još više zavade narodi i usložnjava situacija u BiH.

– Mi drugim narodima ne vrijeđamo datume rođenja, himne, praznike, te zastave koje stavljaju na svojim svečanostima i nećemo dozvoliti da to neko vrijeđa nama. Nismo ovdje narod bez korijena, mi smo ovde prapostojbina. Prvi grbovi, uključujući i one sa ljiljanima, su grbovi srpskih kraljeva, vlastele, kneževa, župana, te mi je žao što je to mnogo starije od Bećirovića i njegove percepcije nacije, simbola, grba i himne – rekao je Stevandić.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović podnio je danas krnjem Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 5. novembra prošle godine dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne kojima je propisana mogućnost isticanja zastava i grbova i izvođenja himni stranih država sa kojima Srpska ima potpisan sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa.

Ovim zakonom, koji je predložio Stevandić, propisana je mogućnost isticanja zastava i grbova i izvođenja himni stranih država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili ostali građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe.

Član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, podnio je danas Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u Republici Srpskoj.

U obrazloženju zahtjeva, Bećirović ističe da očekuje da Ustavni sud BiH utvrdi neustavnost Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne u Srpskoj te da ga ukine i stavi van pravne snage.

Bećirović u svom saopštenju, između ostalog, kaže da je usvajanje ovog zakona “dio kontinuiranih sistemskih destruktivnih nastojanja potpunog usklađivanja zakonske regulative susjedne Republike Srbije i entiteta RS”, što je, kako on navodi, “antiustavna i antidejtonska aktivnost”.