Kategorija: Politika

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da se posljednjih godina svjedoči izuzetno agresivnoj djelatnosti niza zapadnih zemalja na reviziji Dejtona, te da Rusija smatra da je dalji razvoj razvoj BiH kao suverene države moguć samo na osnovu dogovora bez nametanja tuđih vještaških rješenja.

Kalabuhov je podsjetio da je Ruska Federacija jedan od garanata Dejtonskog sporazuma i da je za BiH važan datum 30. godišnjica od njegovog potpisivanja.

– Smatramo da je dalji razvoj BiH kao suverene države moguć samo na osnovu dogovora i kompromisa bez nametanja tuđih vještačkih rješenja uz poštovanje jednakopravnosti i konsenzusa tri konstitutivna naroda i dva entiteta, kao i održavanje ravnoteže njihovih interesa – naveo je Kalabuhov.

Kalabuhov je ocijenio da je glavni preduslov za to dijalog zasnovan na uzajamnom uvažavanju čemu je Ruska Federacija spremna da pomogne uz sve mehanizme i tradicije njihove diplomatije.

Nažalost, istakao je Kalabuhov, posljednjih godina se svojedoči izuzetno agresivnoj djelatnosti niza zapadnih zemalja na reviziji Dejtona.

– Njihova arogantnost prilikom nametanja, isključivo voljom nelegitimnog visokog predstavnika koji nije odobren u Savjetu bezbjednosti UN predstavlja najslikovitiji primjer neokolonijalizma. U ovom kontekstu treba da spominjemo i sve nezakonite intervencije Kristijana Šmita u unutrašnje stvari BiH – naveo je Kalabuhov u autorskom tekstu za Glas Srpske.

Napomenuvši da Rusija danas, 10. februara, obilježava Dan diplomatskog radnika, Kalabuhov je naveo da je svima poznato da ruska diplomatija broji skoro isto toliko godina koliko i sama ruska država počev još od odnosa sa Vizantijom.

Rusija već vijekovima aktivno učestvuje u oblikovanju međunarodnih odnosa Evrope i cijelog svijeta, kaže Kalabuhov i dodaje da je u sastavu Sovjetskog Saveza uzela i najaktivnije učešće u formiranju novog svjetskog poretka radi sprečavanja nacističkog zla i novog rata.

– Čitav taj proces bio je omogućen zahvaljujući našoj zajedničkoj pobjedi nad fašizmom u kojoj je Sovjetski Savez dao ključni doprinos žrtvujući 27 miliona života. Taj veliki datum zajedno ćemo proslaviti 9. maja ove godine na Crvenom trgu, ali i ovdje u Republici Srpskoj te u BiH – naveo je Kalabuhov.

Istakao je da su ruski pravnici odigrali važnu ulogu u stvaranju Povelje UN, koja je prvi put u svjetskoj istoriji proglasila suverenu jednakost država, pravo naroda na samoopredjeljenje kao i načelo nemješanja u unutrašnje stvari nezavisnih država.

Svi uzajamno povezani dokumenti, kaže on, postali su temelj postratnog svjetskog poretka koji je sada vitalno ugrožen od zapadnih zemlja, te je dodao da su ove države nastavile agresivno neokolonijalističko ponašanje pod paravanom svoje izmišljene istorijske izuzetnosti.

– Stvaranjem NATO saveza i njegovim vojnim miješanjem u unutrašnje stvari država, instrumentalizacijom OEBS-a, Savjeta Evrope, više struktura i agencija UN kao i Međunarodnog krivičnog suda zapadnjaci su stavili sebe iznad međunarodnog prava te počeli da ruše globalni sistem bezbjednosti – naveo je Kalabuhov.

Prema njegovim riječima, Rusija daje diplomatske odgovore na takve jednostrane akcije i prije nekoliko godina pokrenuli su Grupu prijatelja za zaštitu Povelje UN.

Podsjetio je da je u februaru 2024. godine na platformi ruske vodeće stranke Јedinstvena Rusija organizovan pokret “Za slobodu nacija”, kojem se pridružilo više od 50 zemalja svijeta, kao i rukovodstvo Republike Srpske.

Kalabuhov je napomenuo da su sa globalnim Јugom i Istokom osnovali BRIKS, koji je platforma stvorena na osnovu jednakopravnosti i poštovanja zajedničkih interesa bez blokovske solidarnosti te ekskluzivnih institucija i služi kao temelj novog pravednijeg i efikasnijeg svjetskog poretka.

Naveo je da je Rusija prošle godine predsjedavala 22-24. oktobra u Kazanju i organizovala prvi prošireni samit BRIKS-a, uz učešće 35 zemalja i šest međunarodnih organizacija.

Drago im je, istakao je ruski ambasador u BiH, da je tom događaju prisustvovao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, dok je sportska delegacija Srpske uzela učešće u prvim sportskim igrama BRIKS-a.

Sada BRIKS broji ne samo 10 stalnih članica nego i države-partnere. Takođe, dodao je, rade i na stvaranju Evroazijske hartije raznolikosti i multipolarnosti u 21. vijeku.

Između ostalog, Kalabuhov je naveo da Rusija nastavlja da proširuje diplomatske kontakte, održavajući odnose sa 190 država svijeta, te je podsjetio da je u junu 2024. godine svečano otvorena kancelarija Ambasade Rusije u BiH u Banjaluci.

– Sklopili smo ugovore o reciprocitetnom otvaranju ruskih centara za kulturu i nauku u 17 zemalja. Nažalost, sličan prijedlog sporazuma podnesen Savjetu ministara BiH čeka odgovor već četiri godine – kaže Kalabuhov.

Politički uticaj na institucije i javna preduzeća jedna je od glavnih prepreka Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Iako su stranačko zapošljavanje, namješteni konkursi i rođačka ekonomija odavno poznata pojava, rijetko se dešava da visoki zvaničnici otvoreno priznaju kako sistem funkcioniše.

Nedavni slučaj Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koji je javno izjavio da je preko partijskih veza zaposlio jednu ženu u javnom sektoru, izazvao je reakcije u medijima, ali bez konkretnih posljedica. Javnost u BiH je, smatraju analitičari, odavno navikla na političku neodgovornost, pa se u velikoj mjeri prilagođava tom sistemu.

Evropska unija u posljednjem izvještaju o napretku BiH ponovo je ukazala na snažan politički uticaj na institucije i nedostatak reformi koje bi to spriječile. Navodi se da su rascjepkane strukture vlasti, bez jasnih mehanizama odgovornosti i koordinacije, glavni uzrok lošeg funkcionisanja javne uprave.

„Nema napretka u uspostavljanju administrativnih tijela na svim nivoima, niti u preciznom definisanju odgovornosti između ministara i njihovih podređenih tijela“, stoji u prošlogodišnjem izvještaju EU.

Damjan Ožegović iz „Transparency Internationala BiH“ ističe da je malo vjerovatno da će se političke partije dobrovoljno odreći kontrole nad zapošljavanjem u javnom sektoru.

„Zapošljavanje putem političkih partija osnovni je mehanizam kojim stranke osiguravaju podršku i održavaju moć. Koliko je ta praksa raširena, pokazuje činjenica da se o njoj javno govori bez straha od sankcija“, kaže Ožegović.

On naglašava da je reforma javne uprave jedan od ključnih uslova za članstvo u EU, ali da se u BiH ni na svim nivoima vlasti ne primjenjuje obaveza raspisivanja konkursa za zapošljavanje u javnim institucijama. „Čak i kada konkursi postoje, oni su često samo formalnost, dok je nezakonito zapošljavanje i dalje najrašireniji oblik korupcije“, dodaje on za „Nezavisne“.

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, smatra da je izjava ministra Heleza samo potvrda onoga što je već svima poznato – da je bez političkih veza teško doći do posla u javnom sektoru.

„Problem je što niko u tome ne vidi ništa sporno. Naprotiv, političke partije se time ponose jer tako vezuju građane za sebe. Ne smatraju to zloupotrebom moći ili diskriminacijom onih koji nisu stranački opredijeljeni“, ističe Topićeva.

Dodaje da je upravo ovakav sistem razlog zašto političari u BiH ne žele suštinske reforme koje bi približile zemlju EU. „Oni žele zavođenje reda na svoj način, prema partijskim nalozima i interesima lidera“, zaključuje.

Kao jedino moguće rješenje vidi demokratizaciju unutar političkih partija i smanjenje uticaja partijskih lidera. „Ali to je dugotrajan proces, što nas dodatno udaljava od EU“, ocjenjuje ona.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je zajedničko obilježavanje Sretenja, Dana državnosti Srbije i Dana državnosti Republike Srpske, posebno značajno u vremenu nastojanja i želja da se Srbi podijele i izazovu međusobni sukobi.

– Potrebno je da se u takvom vremenu držimo zajedno, a Sretenje je kruna toga. Uvijek ćemo imati Sretenje, a svi ostali koji nas kritikuju, targetiraju, satanizuju imaće “nesretenje” – rekao je Stevandić.

Stevandić je za Srnu istakao da se pokazalo da su Srbi ujedinjeni na suštinskim pitanjima, da imaju zajedničko pripadništvo i slušaju i razumiju potrebe svojih država i vlasti, kao i da postoji velika sinergija naroda i rukovodstva.

On je podsjetio da je zajedničko obilježavanje ovog praznika potpisano na prošlogodišnjem Svesrpskom saboru i da će 14. i 15. februara biti veličanstveni dani Srpske i Srbije, ali i svih Srba, ma gdje da žive.

Svesrpski sabor je 8. juna prošle godine odlučio da Sretenje, 15. februar, Dan državnosti Republike Srbije bude i Dan državnosti Republike Srpske i da taj datum treba ujedinjeno i zajednički proslavljati. To je bio 29. zaključak donesene Deklaracije Svesrpskog sabora.

Republika Srpska će ove godine prvi put nizom manifestacija zvanično proslaviti Sretenje kao Dan državnosti pod sloganom “Sabornost i ponos”, koja odslikava osnovne vrijednosti kao temelj državnosti Republike Srpske, pozivajući na zajedništvo, jedinstvo i snagu, te naglašavajući važnost očuvanja i jačanja Srpske.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će povodom Sretenja – Dana državnosti Srbije i Dana državnosti Republike Srpske u Banjaluci u dvodnevnoj posjeti boraviti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je zakon o nevladinim organizacijama korak ka ostvarenju prava Srpske da zaštiti svoje institucije, društvo i vrijednosti od stranih pritisaka.

Dodik je naveo da se ovaj zakon oslanja na praksu razvijenih zemalja koje se zalažu za transparentnost rada nevladinog sektora, ističući da će svaka organizacija koja prima sredstva iz inostranstva morati da prijavi svoje finansije nadležnim institucijama, poput ministarstava pravde i finansija.

– To nije nikakav napad na slobodu rada, već neophodna zašita našeg društva i Republike Srpske od stranih uticaja koji često djeluju kroz ovaj sektor – rekao je Dodik za “Kurir”.

On je istakao da primjeri iz svijeta jasno pokazuju kako nevladin sektor može biti zloupotrijebljen i ukazao da je tim Ilona Maska tokom nekoliko dana “češljanja” donacija u SAD otkrio šokantne podatke da je 1,5 miliona dolara godišnje prebacivano jednoj organizaciji u Srbiji za LGBT propagandu.

– Јasno je da našem narodu ni sa 100 milijardi dolara ne možete srušiti porodične vrijednosti. Ovo je dokaz da se radi o vrlo razrađenom i koruptivnom sistemu koji nije ništa drugo nego mehanizam političkih pritisaka na demokratske institucije i suverenitet zemalja – ocijenio je Dodik.

U takvom kontekstu, ističe Dodik, nema ničeg lošeg u tome da se rad nevladinih organizacija reguliše.

– Kao što svaka država reguliše kvalitet hrane ili pića koje uvozi, tako je i sa stranim uticajima putem finansiranja nevladinih organizacija. Republika Srpska ima pravo da zaštiti svoje institucije i vrijednosti od ovakvih oblika pritisaka, a ovaj zakon je upravo korak u tom pravcu – rekao je Dodik.

Odgovarajući na pitanje da li će američki predsjednik Donald Tramp uskoro doći u Srbiju ili možda u BiH, Dodik je poručio da Tramp može i treba da dođe u Srbiju.

– On u BiH nema šta da radi. A u Srbiju može i treba da dođe – rekao je Dodik.

Put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, kao i ispunjavanje neophodnih standarda za ubrzanje procesa pristupanja, bili su među glavnim prioritetima vlasti na državnom nivou još početkom 2023. godine. Međutim, gotovo dvije godine kasnije, BiH se još uvijek nalazi na samom začelju evropskih integracija, a novi rok za otvaranje pregovora s EU stiže za nešto više od 20 dana. Osim dva nedavno usvojena zakona – o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka – BiH će do početka marta morati donijeti i zakone o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kao i o Sudu BiH.

Prema informacijama koje donosi Srpskainfo, BiH se suočava s ozbiljnim zastojem na svom evropskom putu, a odgovorni za ovu situaciju, kako se navodi, jesu tzv. “tri K”: predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, te ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković. Ove osobe, prema mišljenju mnogih, svojim postupcima otežavaju put BiH prema EU, zbog čega se sve više spekuliše o njihovim smjenama sa ključnih pozicija. Srpskainfo podsjeća da su političke stranke iz bošnjačke “Trojke” već najavile raskid koalicije sa SNSD-om, što je, kako tvrde, dovelo do “presude” Borjani Krišto kao predsjedavajućoj Savjeta ministara.

Košarac, ministar koji se već suočava s kritikama zbog vlastitih postupaka, poput kontroverznih fotografija sa zabava tokom pandemije, kao i optužbi za nasilničko ponašanje, i dalje je pod udarom, dok domaći poljoprivrednici ističu da njegov resor nije uradio dovoljno na zaštiti domaće proizvodnje. Pored toga, Košarac je bio u centru pažnje zbog svojih kontakata s nedavno razriješenim počasnim konzulom BiH u Panami, koji je povezan s organizovanim kriminalom.

Kada je riječ o Konakoviću, inicijativa za njegovu smjenu potekla je od SNSD-a, a kritike na njegov račun odnose se na navodnu promociju isključivo bošnjačkih interesa na štetu drugih konstitutivnih naroda.

Situacija na terenu dodatno komplikuje činjenicu da su BiH na putu ka EU prestigle i zemlje poput Ukrajine i Moldavije, dok političari na vlasti, koji su građanima obećavali ubrzanje evropskih integracija, djeluju neskladno i nesposobno da premoste razlike koje ometaju ostvarenje tih ciljeva.

Draško Aćimović, bivši ambasador BiH u Briselu, za Srpskainfo ističe da BiH stagnira na evropskom putu, a prema njegovim riječima, situacija je čak gora nego ikad ranije.

– BiH se sada tretira na istom nivou kao Kosovo, a može se reći da nas je Kosovo čak i prestiglo u određenim segmentima. Ukrajina i Moldavija su već napredovale, a BiH je još uvijek daleko od cilja – navodi Aćimović, dodajući da aktuelna vlast, naročito u Republici Srpskoj, ne želi nastaviti evropski put, što je, kako kaže, potpuno legitimno.

Kako piše Srpskainfo, politička scena u BiH je u potpunoj disharmoniji, a izgledi za ubrzanje pristupnog procesa ostaju neizvjesni.

Pet delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine i zvanično je Draganu Čoviću, predsjedavajućem Doma naroda, podnijelo zahtjev za sazivanje hitne sjednice na kojoj bi se razmatrala smjena Nikole Špirića sa mjesta zamjenika predsjedavajućeg ovog doma.

Zahtjev su potpisali Zlatko Miletić i Ilija Cvitanović iz Kluba Hrvata, zatim Želimir Nešković i Nenad Vuković iz Kluba Srba te Kemal Ademović iz Kluba Bošnjaka. Osim njih petorice, za smjenu im trebaju glasovi još tri delegata, što neće biti teško obezbijediti s obzirom na to da je SDA, koja ima dva delegata, najavila da će podržati sve smjene.

Osim dva delegata SDA, tu su još po jedan delegat DF-a i SBiH koji su takođe opozicija i pod kontrolom SDA.

Ipak, ključno je pitanje da li će Čović tu sjednicu zakazati i za kada, a u slučaju da se i zakaže, SNSD sa svoja tri delegata ima mogućnost da joj ne prisustvuje i na taj način “sruši” kvorum.

“Postoji mogućnost blokiranja ove inicijative nedostatkom kvoruma: SNSD je sposoban da tom metodom ne dozvoli njegovu smjenu, ali nedolazak na sjednice služi kao mehanizam zaštite nacionalnih interesa. I ja bih otišao sa sjednice da imamo situaciju da su ugroženi interesi Republike Srpske, ali je nezamislivo da se upotrijebi mehanizam kvoruma za interes političke partije”, rekao je Vuković.

On je naglasio da od Čovića očekuje da poštuje Poslovnik i sjednicu Doma sazove u roku od tri dana, istovremeno pozivajući Čovića da napusti teoriju da je samo dobro da se sa SNSD-om nastavi ova koalicija.

“Čović treba da prihvati činjenicu da je SNSD javno protiv EU, da sve rade da se ne usvoje evropski zakoni, da se bave ucjenjivačko-trgovačkim metodama, da uslovljavaju te zakone zgradom UIO u Banjaluci”, rekao je Vuković, naglašavajući da očekuje da smjenu Špirića podrže i oni delegati koji nisu potpisali inicijativu.

Osim inicijative za smjenu Špirića aktuelne su i inicijative za smjenu ministara Savjeta ministara BiH. Stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, zatražile su smjenu SNSD-ovih Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora, te Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a s druge strane SDA i DF pokrenuli su inicijativu za smjenu Elmedina Konakovića sa mjesta ministra spoljnih poslova. Međutim, uprkos smjenama, stranke koje su još uvijek dio vlasti, odnosno SNSD, HDZ i stranke “trojke”, trebalo bi da održe sastanak naredne sedmice.

Taj sastanak najavio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ističući da bi na njemu trebalo da se vidi koliki je prostor za dalji napredak.

S druge strane, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, govoreći o tom sastanku na nivou BiH rekao je da nema očekivanja od njega s obzirom na aktuelnu situaciju sa predstavnicima stranaka “trojke” i njihovim zahtjevima za smjenu kadrova na nivou BiH.

“‘Trojka’ je koristila svoje mehanizme, a mi ćemo svoje. ‘Što gore, to bolje’ je situacija koja odgovara predstavnicima ‘trojke’. SNSD i HDZ su pobjednici izbora. U Federaciji gubi ‘trojka’ i misle da će u konfliktu s nama napraviti rejting”, rekao je Dodik.

On je ukazao na činjenicu da mnogi osporavaju mehanizme koje ima SNSD u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali da zaboravljaju da delegati SDA deset mjeseci nisu dolazili na sjednice.

“SNSD će se ponašati odgovorno prema Republici Srpskoj. SDS i PDP će učiniti sve da udovolje Sarajevu”, rekao je Dodik.