Kategorija: Politika

Pitanje imovine riješeno je Dejtonskim sporazumom, zbog čega zahtjev SDA da visoki predstavnik Kristijan Šmit nametne zakon o tzv. državnoj imovini nema pravnu težinu. Ipak, u Republici Srpskoj smatraju da taj zahtjev otkriva strah bošnjačkih struktura da nova američka administracija neće nastaviti s politikom intervencionizma.

Savjet načelnika i gradonačelnika SDA u Federaciji BiH uputio je poziv OHR-u da donese zakon kojim bi Republici Srpskoj bilo oduzeto vlasništvo nad njenom imovinom.

– Savjet načelnika i gradonačelnika zahtijeva od visokog predstavnika Kristijana Šmita da odmah donese Zakon o državnoj imovini BiH, jer je očigledno da se to neće desiti u bliskom periodu u Parlamentarnoj skupštini BiH – navedeno je u saopštenju Savjeta.

Iz Republike Srpske poručuju da Parlamentarna skupština BiH neće usvajati takav zakon, jer je pitanje imovine riješeno Dejtonskim sporazumom. Kristijan Šmit, navode, svjestan je da bi njegovo eventualno nametanje naišlo na snažan odgovor iz Srpske.

Predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić poručuje kolegama iz Federacije da se bave vlastitim pitanjima.

– Godinama bošnjački političari BiH vide isključivo kroz intervencije međunarodne zajednice. Ono što je u Republici Srpskoj, pripada Republici Srpskoj i onima kojima ona delegira. Preporučujem Savjetu SDA načelnika i gradonačelnika da se bave raspodjelom zemljišta unutar Federacije – rekao je Ćosić.

Politički analitičari smatraju da SDA ubrzava pritiske na OHR u strahu od dolaska nove američke administracije.

– Vidimo da je Haris Imamović, neko iz struktura SDA, izjavio da ne očekuje velike promjene dolaskom novog ambasadora SAD u BiH, ali da će Dodik dobiti imovinu. To jasno pokazuje njihovu zabrinutost zbog promjene američke politike – kaže Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda PS BiH.

Ustav BiH, koji je sastavni dio Dejtonskog sporazuma, ne poznaje termin “državna imovina”. Ta nadležnost nije navedena među deset zajedničkih nadležnosti BiH, što znači da isključivo pripada entitetima.

Ruska Federacija, kao garant Dejtonskog sporazuma, podržava dogovor domaćih aktera o imovini i odbacuje mogućnost njenog nametanja od strane visokog predstavnika.

– Više puta smo rekli da ne priznajemo legitimnost gospodina Šmita, on nije visoki predstavnik. Pitanje imovine moraju riješiti domaći politički akteri u skladu s Dejtonskim sporazumom. To je već precizirano u Dejtonu – poručio je Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u BiH.

Dejtonski sporazum jasno je definisao teritorijalni raspored – 51 odsto teritorije pripada Federaciji BiH, a 49 odsto Republici Srpskoj. Rasprave o tzv. državnoj imovini pokrenute su nakon odluka Ustavnog suda BiH, kojima su pokušali osporiti vlasništvo Republike Srpske nad šumama, zemljištem i drugim nekretninama. Te odluke donošene su glasovima bošnjačkih sudija i stranih predstavnika, uz preglasavanje srpskih sudija.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je pokretanje istrage o novcu koji je američki USAID uložio u Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. No, kako piše Srpska info, upravo su institucije Srpske, brojna ministarstva, pa i SNSD funkcioneri često bili korisnici tih sredstava.

Dodik tvrdi da je novac USAID-a korišten za, kako je rekao, “podzemne operacije”, te da će insistirati na istrazi. Ipak, opozicija mu poručuje da bi najprije trebalo da istraži one koji su najviše sarađivali s ovom američkom agencijom – vlastitu stranku i institucije Srpske.

– Najveći korisnik stranih donacija su upravo institucije Republike Srpske i njihovi budžeti. Ako Dodik traži istragu, onda bi prvo trebalo da istraži svoje saradnike i SNSD načelnike, jer su upravo oni koristili milione maraka iz USAID fondova – kaže Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Među brojnim institucijama koje su sarađivale s USAID-om nalaze se Agencija za bankarstvo Republike Srpske, Ministarstvo trgovine i turizma, ali i pojedine opštine poput Laktaša. Čak je i Košarkaški klub Igokea, koji je u bliskoj vezi s Dodikom, dobijao pomoć iz američkih fondova.

– Mora se konačno otvoriti pitanje gdje je završavao taj novac i ko ga je koristio. Naložiću da se sve detaljno ispita – poručio je Dodik.

Prema podacima američke ambasade u BiH, USAID je od 1995. godine samo u Republiku Srpsku uložio više od 600 miliona dolara. Taj novac je, kako navode, bio usmjeren na obnovu, ekonomski razvoj i podršku lokalnim zajednicama. Interesantno je da je pomoć primio i MUP Republike Srpske, koji je od američkih fondova dobio preko 10 miliona dolara za programe obuke i opremanja.

Politički analitičarka Tanja Topić smatra da Dodikova retorika ne uključuje činjenicu da su institucije Srpske bile među glavnim korisnicima USAID sredstava.

– Vrlo se selektivno govori o ovim donacijama, a zanemaruje se da su entitetske institucije godinama dobijale novac za razne projekte. Kada se uporede ta sredstva sa onim koje je USAID davao civilnom sektoru, vidimo da su iznosi za nevladine organizacije zapravo mnogo manji – kaže Topić.

Zanimljivo je i da su Dodik i njegovi saradnici ranije otvoreno hvalili USAID i zahvaljivali na njihovoj pomoći.

– USAID je pružio značajnu podršku Republici Srpskoj. Zahvalni smo na tome i drago nam je što ne pravi razliku između Republike Srpske i Federacije BiH – rekao je Dodik još 2022. godine, prenosi BN portal.

S obzirom na dugogodišnju saradnju vlasti Srpske sa USAID-om, postavlja se pitanje – hoće li najavljena istraga obuhvatiti i institucije koje su koristile ta sredstva ili će ostati samo politička poruka usmjerena protiv opozicije i nevladinog sektora?

Izborni zakon Republike Srpske, koji je prošao put od usvajanja do ukidanja u manje od godinu dana, ponovo se našao u središtu političkih rasprava. Predsjednik Srpske, Milorad Dodik, naznačio je da bi ovaj zakon mogao biti vraćen u primjenu.

Kako piše Srpska info, Dodik je izjavio da pokušaji USAID-a da SNSD izbaci iz vlasti predstavljaju dovoljan razlog za reaktivaciju Izbornog zakona Srpske.

– To je dovoljan argument da se zakon ponovo aktivira – naglasio je Dodik.

Njegove riječi odmah su izazvale reakcije na političkoj sceni, a među prvima se oglasio Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

– Podsjećam da je Ustavni sud BiH, na osnovu moje apelacije, proglasio Izborni zakon RS neustavnim, jer nije u skladu s Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH. Bilo kakav pokušaj njegove primjene bio bi suprotan zakonima i mogao bi imati pravne posljedice – poručio je Zvizdić.

Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je ovaj zakon u aprilu prošle godine, a predviđeno je da Republička izborna komisija preuzme nadležnosti Centralne izborne komisije BiH (CIK) na teritoriji Srpske. Međutim, nakon objavljivanja u Službenom glasniku, Ustavni sud BiH ga je suspendovao, da bi ga u septembru konačno proglasio neustavnim.

U obrazloženju odluke navedeno je da zakon podriva nadležnosti državnih institucija i nije u skladu s važećim pravnim okvirom BiH.

Politička taktika ili stvarna namjera?
Dodik je i ranije poručivao da će ovaj zakon biti primijenjen, ali se to nije dogodilo. Da li je sada zaista spreman da sprovede ono što najavljuje?

Poslanik u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović smatra da su Dodikove izjave dio političkog manevrisanja.

– Toliko je puta nešto najavljivao, a kasnije odustajao. Ove izjave mu služe da skrene pažnju s važnijih tema. Da je zaista mislio da sprovede ovaj zakon, učinio bi to na prošlim izborima – izjavio je Vukanović.

Smatra da ni političari iz Federacije ne treba da pridaju previše značaja ovim najavama.

– Svi čekaju da Dodik nešto izjavi kako bi na tome gradili političke poene, umjesto da se bave stvarnim problemima građana – dodaje on.

Granice političke igre
Politikolog Velizar Antić uvjeren je da Dodik nema namjeru da zaista sprovede zakon, već da koristi ovu temu kao politički alat.

– Ovakve izjave su više dio političkog pritiska i podizanja tenzija nego stvarna najava konkretnih poteza. Dodik je svjestan da bi organizovanje izbora mimo CIK-a narušilo postojeći sistem i međunarodna zajednica ih ne bi priznala. To bi ga dovelo u politički ćorsokak – ocjenjuje Antić.

Ako bi ipak odlučio da ignoriše važeće institucije i pokuša sprovesti izbore na osnovu ovog zakona, to bi značilo dalju eskalaciju političke krize u BiH.

– Time bi prešao crvenu liniju i sebe označio kao direktnog krivca za urušavanje dejtonskog poretka. Ne vjerujem da će rizikovati takvu situaciju – dodaje Antić.

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu BiH Branislav Borenović smatra da Dodik ponavlja već viđeni obrazac.

– On stalno lansira velike priče, referendume i zakone koji nikada ne zažive. Sve su to priče za kratkoročnu političku korist – istakao je Borenović.

Ostaje da se vidi da li će ovaj put Dodik svoje najave pretočiti u djelo ili će i ova priča ostati samo još jedan politički manevar.

Pet delegata Doma naroda potpisalo je zahtjev za smjenu prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda koja se odnosila na Nikolu Špirića, međutim, Špirić 16. februara po sistemu rotacije preuzima predsjedavanje ovim Domom od Dragana Čovića, i kako stvari sada stoje delegati bi mogli glasati o smjeni Kemala Ademovića, koji će u vrijeme održavanja sjednice, odnosno 18. februara biti prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.

U suštini, Ademović koji je bio jedan od pet delegata koji su potpisali zahtjev za sazivanje hitne sjednice i smjenu “prvog zamjenika predsjedavajućeg”, praktično potpisao inicijativu za smjenu samog sebe jer u zvanično upućenom zahtjevu nigdje se ne navodi ime Špirića već samo funkcija sa koje su ga planirali smjeniti.

Ovaj propust, kako kaže Ademović, uočio je odmah ali je dobio usmeno uvjerenje da je već dogovoreno da će hitna sjednica Doma naroda biti zakazana do 14. februara i da to ne može da pravi problem.

“Rekao sam-pružili stre ruke, neću praviti problem dogovoru, ali skrećem pažnju na to”, napisao je Ademović na svom Fejsbuk profilu.

On je podsjetio da je razriješen Nebojša Radmanović iz rukovodstva Predstavničkog doma te da je podnijet zahtjev za smjenu SNSD-ovih ministara iz Savjeta ministara, a da je potom i pripremljen zahtjev za smjenu Špirića.

“Od sva tri zahtjeva jedio na posljednjem, koji sam potpisao kao peti potpisnik, nije bilo navedenih imena, napisanih odštampanih imena, dakle ne samo imena onog čije se razriješenje zaztijeva već ni imena potpisnika zahtjeva. Što je bilo više nego očigledno (morate se dobro zagledati da vidite ko je potpisao zahtjev)”, napisao je Ademović.

Inače, osim Ademovića, smjenu Špirića, tačnije “prvog zamjenika predsjedavajućeg” potpisali su i Nenad Vuković, Želimir Nešković, Ilija Cvitanović i Zlatko Miletić. Sjednica je zakazana za 18. februar, međutim od 16. februara, Špirić od Čovića preuzima predsjedavanje Domom naroda, a prvi zamjenik od 16. februara postaje sam Ademović. Na dnevnom redu hitne sjednice koja je zakazana za 18. februar tačno se navodi: “Prijedlog odluke o razrješenju prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predlagač: delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Nenad Vuković, Želimir Nešković, Ilija Cvitanović, Zlatko Miletić i Kemal Ademović”.

Dakle, delegati će ukoliko se bude poštovao dnevni red glasati o smjeni Ademovića, koji će u to vrijeme biti prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, a ne Špirića koji će predsjedavati tom sjednicom.

USAID je plaćao Kristijana Šmita, iako je jasno da on nije izabran u skladu sa međunarodnim pravom, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je i lider SNSD-a.

– Nadležne institucije Republike Srpske će provjeriti koga je i na koji način finansirao USAID – naveo je Dodik na konferenciji za novinare.

Ističe da je dobio podatak da je 40.000 osoba primalo naknadu od USAID.

– Nisam ja to rekao. Treba istažiti ko je dobijao. Mi smo dali nalog policiji da se to istraži. Treba dati podršku predsjedniku SAD Donaldu Trampu koji je rekao da je to kriminalna organizacija – naveo je Dodik.

Dodik kaže da je USAID imao i ulaganja u humanitarne organizacije, ali mnogo veća sredstva su otišla u nepoznate tokove i finansiranje NVO i Kristijana Šmita.

– To je jedan ozbiljan lopovluk i kriminal. Znamo mi koji su novinari plaćeni i mediji kad su i koliko dobili novca i kako izgleda njihova uređivačka politika – istakao je Dodik.

Opozicija u Narodnoj skupštini Republike Srpske ima podršku dovoljnog broja poslanika za održavanje posebne sjednice posvećene stanju u javnim preduzećima i ta sjednica treba biti održana u skladu sa najkraćim rokom koji propisuje Poslovnik o radu Narodne skupštine.

Izjavio je ovo šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

– Republika Srpska svakodnevno gubi ogromne količine novca zbog korupcije, neznanja i neodgovornosti u javnom sektoru, što su potvrdili čak i predsjednik SNSD i ministar poljoprivrede i šumarstva Republike Srpske i zato je ovo pitanje od najvišeg prioriteta i hitnosti. Zbog tehničkih razloga, zvaničan zahtjev za ovu sjednicu biće upućen tek nakon održavanja prvog sledećeg skupštinskog zasjedanja, što je dodatni razlog da se naredna sjednica održi što je prije moguće – rekao je Crnadak.

On kaže da su svi parlamenti u okruženju aktivni u periodu od početka nove godine do danas, uključujući i Parlament Federacije BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH, osim Narodne skupštine Republike Srpske, koja se jedina i dalje nalazi u zimskom snu, zbog, kako kaže, neodgovornosti i inertnosti skupštinskog rukovodstva, na čelu sa predsjednikom NS RS Nenadom Stevandićem.

– Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, posvećena teškom stanju u javnim preduzećima, biće prekretnica u suočavanju sa ogromnom pljačkom i nezamislivim otimanjem narodnih para, koji su se do sada odvijali nekažnjeno. Naročita pažnja biće posvećena Šumama RS, Putevima RS, Željeznicama RS, Poštama RS i drugim dijelovima javnog sektora, jer je javna tajna da su brojni funkcioneri i rukovodioci došli do ogromne imovine, nekretnina i bankovnih računa u stranim zemljama, što ozbiljno ukazuje na pljačku Republike Srpske i njenih resursa – kaže Crnadak.

Posebna sjednica, dodaje on, biće i poziv na veće uključivanje i preuzimanje odgovornosti pravosuđa Republike Srpske, koje takođe treba da odigra značajnu ulogu u ovoj borbi za ostvarivanje pravde i ozdravljenja našeg društva.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da su protesti i sloboda izražavanja ključni elementi demokratskog društva. Istaknuo je da mediji imaju važnu ulogu, ali da ne smiju biti platforma za političke manipulacije.

Stevandić je komentarisao nedavne proteste studenata u Banjaluci i Novom Sadu, ističući da su oni dio demokratskog procesa.

„Republika Srpska je slobodna zemlja, u njoj se slobodno izražavaju mišljenja“, rekao je.

On je takođe istaknuo da su mediji važni za informisanje javnosti, ali da ne smiju biti korišćeni za političke svrhe.

„Ne želim da mi neko drugi propisuje na koji način ću ja da izražavam empatiju. Empatija je lična stvar, i svi mi iz Republike Srpske smo pokazali poštovanje, empatiju“, rekao je Stevandić.

U vezi s političkim porukama, Stevandić je rekao da su one dio političke retorike, ali da ne smiju destabilizovati društvo.

„To su političke poruke. Svako svakom kaže i meni, pa mu ja odgovorim. To su dvije stvari dijametralno suprotne“, rekao je.

Stevandić je takođe istaknuo da je važno održati mir i stabilnost, bez obzira na različita mišljenja.

„Mir je najvažniji u Bosni i Hercegovini. Sve drugo možda se izdrži“, rekao je.

Zaključno, Stevandić je naglasio da su sloboda izražavanja i medijska sloboda ključni za demokratsko društvo, ali da moraju biti praćeni odgovornošću.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istaknuo je da obilježavanje Sretenja, kao dana državnosti, ima duboke korijene u srpskoj kulturi i tradiciji. Naglasio je da će se ovaj praznik obilježiti zajedno sa Srbijom, bez obzira na formalne propise.

Stevandić je rekao da obilježavanje Sretenja nije vezano za zakonske propise, već za kulturno i historijsko nasljeđe.

„Ne mora da bude u zakonu da se obilježi. Nema u zakonu nigdje za druge stvari, pa ih mi obilježavamo“, rekao je.

On je istaknuo da je Sretenje dan državnosti svih Srba, uključujući i Republiku Srpsku i Srbiju.

„To je najstarija državnost koja postoji na Balkanu. Od prvog i drugog srpskog ustanka, od Sretenjskog ustava, mi imamo oblike državotvornosti i državnosti i oni imaju narodni karakter“, rekao je Stevandić.

U vezi s posjetom Aleksandra Vučića Banjaluci, Stevandić je rekao da će se obilježavanje organizovati uz podršku Vlade.

„Proglasiće Vlada taj dan i ima pravo Vlada da proglasi to. Ko kome treba odluka, dovoljna mu je odluka“, rekao je.

Stevandić je takođe istaknuo da su odnosi Srbije i Republike Srpske temeljeni na zajedničkim vrijednostima.

„Naše zajedništvo će biti krunisano i zajedničkim obilježavanjem Sretenjskog ustava, odnosno Danom državnosti svih Srba“, rekao je.

Zaključno, Stevandić je naglasio da obilježavanje Sretenja predstavlja važan simbol jedinstva i državotvornosti srpskog naroda.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je predloženi zakon o stranim agentima u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Istaknuo je da će se o zakonu raspravljati u nadležnim odborima, dok je kritikovao političke poruke koje, prema njegovim riječima, destabiliziraju koaliciju i odnose s EU.

Stevandić je naglasio da zakon o stranim agentima još nije stigao u Narodnu skupštinu, te da se o njemu ne može raspravljati dok ne bude formalno predložen.

„Kad dođe, biće razmatran na kolegijumu Narodne skupštine u nadležnim odborima koji treba da ga propuste u zasjedanje“, rekao je Stevandić.

. Stevandić je odvojio finansiranje infrastrukturnih projekata od onih koji, prema njegovim riječima, „oblikuju društvenu svijest“.

„Te stvari se moraju razdvojiti. Niko nema pravo spolja da uređuje ničiji unutrašnji sistem, unutrašnje odnose u društvu“, rekao je Stevandić.

U kontekstu odnosa s EU, Stevandić je istaknuo da Republika Srpska ima pravo na svoje specifičnosti.

„Ako to važi za druge države, treba da važi za Bosnu i Hercegovinu. Mi moramo da insistiramo da Bosna i Hercegovina bude primljena, a ne da se takmičimo ko će više da puze i ko će više da se odrekne neke vrste nacionalnog i entitetskog suvereniteta“, rekao je.

Politička kriza u koaliciji, prema Stevandićevim riječima, proizlazi iz neslaganja oko zajedničkih zaključaka.

„Opozicija kod nas navikla da oni nešto kažu na medijima, pa da onda mi se prema tome upravljamo. Sjednica je ozbiljno mjesto, treba da dođe formalni zahtjev“, rekao je.

Stevandić je takođe komentarisao političke poruke Milorada Dodika, naglašavajući da su one dio političke retorike.

„To su političke poruke. Svako svakom kaže i meni, pa mu ja odgovorim. To su dvije stvari dijametralno suprotne“, rekao je Stevandić.

Zaključno, Stevandić je istaknuo da je ključno održati stabilnost i mir u Republici Srpskoj, bez obzira na unutrašnje i spoljašnje izazove.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković ne propušta priliku da demonstrira da je ministar za propast i da je BiH zarobljena zbog bošnjačkih ambicija.

Dodik je naglasio da je Konaković, jednostranom podrškom Međunarodnom krivičnom sudu, samo dodatno dokazao da nije dorastao funkciji koju obavlja.

Predsjednik Republike Srpske je istakao da je vođenje spoljne politike u nadležnosti Predsjedništva, a ono nije donijelo nikakvu odluku.

“Jedinu ispravnu koju može donijeti je odluka da BiH uskrati podršku tom sudu, koji ne priznaju ni SAD niti Rusija i mnoge druge države”, rekao je Dodik. Prema njegovim riječima, odluka predsjednika SAD Donalda Trampa o sankcijama Međunarodnom krivičnom sudu jasna je poruku da nasrtaji na suverenitet država i prava njihovih građana na legitimnu odbranu neće biti tolerisani.

“Zato pružam punu podršku toj odluci i tražim da iz istih razloga BiH sankcioniše Međunarodni krivični sud i izađe iz njega i stavi tačku na zloupotrebu međunarodnih institucija”, naveo je Dodik na “Iksu”, prenosi Srna.

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je u petak, 7. februara, uredbu o uvođenju sankcija Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu zbog napada na Ameriku i njene saveznike, poput Izraela.

Potom je Ministarstvo spoljnih poslova BiH objavilo da se pridružilo pismu podrške radu Međunarodnog krivičnog suda.