Kategorija: Politika

Nemoguće je za svakog Srbina, gdje god on živio, da postoji Dan državnosti Srbije, a da to nije i njegov Dan državnosti, rekao je za ATV predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik povodom obilježavanja Sretenja, kao Dan državnosti Republike Srpske i Dana državnosti Srbije.

“O Sretenju Srbi znaju gotovo sve, ali ovo je zaista prvi put da je to zvanično i datum državnosti Republike Srpske i Srbije, i da se obilježava u zajedničkim manifestacijama, tako da u tim prvim danima tu će biti u dvodnevnoj posjeti delegacija Srbije, predvođena predsjednikom Vučićem i biće tu ministar finansija, zdravlja i još neki ljudi u delegaciji. Imaćemo akademiju posvećenu upravo Sretenju, da to približimo našim ljudima, a sutradan, znači drugi dan posjete, 14. ujutru, imaćemo zvanične razgovore dvije delegacije i simbolično ćemo na prostoru našeg hrama uz Banski dvor i Palatu predsjednika Republike dignuti na jarbole dvije zastave Republike Srpske i Srbije kao trajni podsjetnik, da je baš ove godine krenulo da se obilježava Sretenje kao i Dan državnosti Republike Srpske”, kaže Dodik i dodaje:

“Jer je nemoguće za svakog Srbina gdje god on živio da postoji Dan državnosti Srbije, a da on nije i dan državnosti svakog, gdje se god on nalazi. Tako i nas. Deklaracija je to na najbolji mogući način definisala i mene je drago što smo u prilici da upravo na taj način koncipiramo i provedemo ove aktivnosti. 14., 15. i 16. biće niz manifestacija u samoj Srbiji. Mi ćemo ići tamo, naravno, želimo da pokažemo da je to jedinstven događaj koji se dešava i u Republici Srpskoj i u samoj Srbiji.

Dodik je govorio o benefitima same deklaracije.

“Učinjeno je mnogo. Da, imaćemo sigurno za mjesec, dva, tri, kada istakne godinu dana, to je negdje na ljeto, imaćemo zajednički skup, ocijeniti ono što smo radili, znamo šta su nam bile namjere. Deklaracija je dala odgovore na neke istorijske izazove, dala objašnjenja, tumačenja i uputila nas na taj način da sarađujemo i moram da kažem da su, što se tiče Republike Srpske i Srbije, da su sve institucije i vladine i ministarstva, ali i one vladine organizacije stvorile i napravile protokole o saradnji u realizaciji svih pitanja i svih obaveza koje proizilaze iz deklaracije”, rekao je predsjednik Srpske.

Dodik kaže da sada treba da se popravi saradnja sa Srbima van Srpske i Srbije.

“Čini nam se sada treba da pospješimo i onu dimenziju saradnje sa našim organizacijama Srba izvan Republike Srpske i Srbije, gdje se god on nalazi i da to približimo i njima, mada je to svi doživljavaju. Skoro sam bio u Beču na sastancima i kasnije smo imali svečani bal posvećen na Svetom Savi i razgovarali s ljudima i svi ljudi doživljavaju to kao i svoj akt, ali je potrebno to operativno učiniti i mi ćemo to uraditi. Tako da će i taj bal koji je održavao se tradicionalno u Beču biti obuhvaćen novim doradama same te Deklaracije, ali smo i rekli da ono što život nudi treba da uđe ka obavezu tu deklaraciju”, kaže predsjednik Srpske.

Cilj je da približimo sve naše ljudi, a to je da pripadaju jednom narodu, rekao je Dodik.

“Da približimo sve naše ljude onom osnovnom, to je da pripada jednom narodu, da ih ne mogu da dijele po različnim osnovama, pa neko kaže “bosanski”, neko “kosovski”, neko ovakvi, onakvi Srbi. Ne, mi smo jedinstven srpski narod. To se iz političkih razloga i činilo kroz istoriju, još je Kalaj to učinio, da od Srba na prostoru Bosne i Hercegovine napravi priču o “bosanskim” Srbima u želje da napravi jednu naciju koju on smatra da trebala da bude “bosanska”. Еto, to ništa nije uspjelo”, rekao je Dodik.

Predsjednik Srpske kaže da mu smeta kada mu kažu da je lider “bosanskih” Srba.

“Pa to sve manje kažu, bar kad sam ja tu, jer ja se tome odmah suprotstavim, a mnogi su imali neugodnost, ako to po drugi ili treći put me kažu dok sam ja tu. Dakle, opravdanja nema. Tu možda možemo da objasnimo i ovo. Ja često kažem muslimani.

Onda se oni bune zašto ja to kažem. A oni smatraju da je normalno da on meni kaže da sam ja “bosanski” Srbin. Ja im kažem ja nisam “bosanski” Srbin, ja sam Srbin.

I fino ih zamolim da to ne govore. Е, kada ti ponoviš pet puta tu kvalifikaciju, onda, izvini, ja imam svoje kvalifikacije. I ono što sam naučio. Ne želim nikoga da vrijeđam. Ali oni sa ovom kvalifikacijom… Dakle, “bosanski” Srbi nikada nisu postojali kao identitet. Ni kao neka cjelina. Nisu imali svoje institucije. Mi smo živjeli na tom prostoru jedne vještačke zemlje koje se zove Bosni i Hercegovina, koje je i danas vještačka.

Ona djeluje permanentno da je u nekoj nestabilnosti. I posjećena raspada. Od samog početka, dakle, od 1992. do 1995. pogotovo, vrijeme rata, a i od Dejetonskog sporazuma, sve do danas. Ovo podsjeća na raspad, koji se to ne dozvoljava sa nekog drugog centra izvan Bosni i Hercegovine. I to je tačno. Dakle, međunarodni faktor koji je do sada bio snažan, zapadni, nije dozvoljavao da se ništa toga radi, da se to pominje. Poduzimali su mjere kažnjavanja. Mnogima su zabranjivali politički rad, neke kažnjavali, sankcionisali, sve to što su činili samo da bi izbili iz glave Srbima da se bore za svoju identitetu”, rekao je Dodik za ATV.

Republika Srpska je dobro pozicionirana i čekamo promjene u američkoj administraciji kako bi predočili svoj slučaj, rekao je u emisiji “U prvom planu”, predsjednik Srpske Milorad Dodik na pitanje o američkim sankcijama i odnosu sa Vašingtonom i Briselom.

“Ne treba se zanositi novom američkom administracijom. Angažovali smo dosta naših prijatelja. Mi smo se dobro pozicionirali. Postoje stvari o kojima se ne može govoriti ni poslije, a kamoli sada dok su u toku. Ali, dovoljno da kažem da smo se dobro pozicionirali i da nismo propustili priliku da budemo prisutni. Dakle, mislim da je vrhu Amerike, ljudima oko Trampa poznato, naše angažovanje, naše ponašanje, naša situacija i da to vam dobro znaju. I danas, i u ovom trenutku, kad vi i ja razgovaramo, na jednom od sastanaka u Vašingtonu je pitanje kako rješavati ove probleme u Republici Srpskoj i BiH. Javnost će biti upoznata se tim”, rekao je Dodik.

“Osnove za sankcije nisu postojale. One su bile politički motivisane. Sve ono što čujemo danas od ljudi koji radi na tome, je da još uvijek ta struktura nije promijenjena u Americi. Još uvijek sjede isti ljudi koji su uvodili sankcije i od njih se ne može očekivati da to radi. Onog momenta kada uđu novi ljudi koji će rukovati u OFAK-om, onda ćemo biti spremni da im predočimo tu situaciju. Ja ne mogu da kažem kada će to biti. Ja to ne mogu da kažem, ali vjerujem veoma brzo. Jer ono što vidimo kako Tramp čisti, svaki dan ode 500 ljudi iz Stejt departmenta i drugih institucija. I to je ono što je nama trebalo. Jer ono što je Amerika radila pod demokratskom vlašću, a bila oligarhijska vlast i bila je imperijalna vlast kod nas. Napravili su mnogo štete prije svega Americi. Zato i Tramp kaže da to bila najgora administracija u istoriji SAD-a.”

SRPSKA NIKADA NIJЕ IMALA VIŠЕ PRIJATЕLjA

“Republika Srpska nikad nije imala više prijatelja, ali onih koji razumiju naš položaj. Republika Srpska je u svakom pogledu, po broju ljudi koji u njoj žive, po svom statusu, kao entitet, kako su nas nazvali, davno izašla iz neke sfere interesa mnogih velikih i globalnih igrača. Ali, evo, mi smo uspjeli, ja i moja ekipa da držimo pažnju na tom pitanju. Davno je bilo predviđeno po tim međunarodnim agendama da ovo sve bude “zavšeno”. Posao se ovdje je završio potpisivanjem sporazuma, koji se zove Dejtonski. A oni su ga razgradili do mjere da on više ne postaje. Ove godine obilježavamo 30 godina Dejtona i mi mislimo da on ne postoji, a mi smo za to do da on postoji, ali vratite nas na izvorni Dejtonski sporazum. Ako to nije moguće, onda je nemoguća i ova BiH.

Anti-dejtonska, anti-sporazuma, anti-ustavna, anti-civilizacijska, anti-voljena, depresivna, podijeljena, koja je eksponente nekih grupa međunarodne zajednice. Ta “Bosna” je nemoguća.

UTICAJ USAID-a

“Kada vidite da je u BiH plasirano 402 miliona dolara, to je 800 miliona maraka, a da ove zvanične projekte, koje smo gledali USAID-a, koje su bili uvijek pokrivalice, za ovo što su oni radili podzemno, i plaćali, onda, zaista čovjek mora da se upita o čemu su radili. Ja sam to naslućivao, ja sam i govorio o tom.

Ja sjećam te Pauer koja je došla kao direktorka, koja je bila ratni izvještač na strani muslimana. Еvo ona je došla u Predsjedništvo, kada sam bio član Predsjedništva, veoma nadobudna, koja je došla i kaže moramo završiti nezavršen posao. Ja njoj kažem, možeš ići kući, ti si svoje završila, šta ćeš ovdje završavati. Napravila si podjelu, jer si neobjektivno izvještavala, davala si takve i takve informacije, poslije je bilo u Ujedinjenim nacijama i sada je i uzela USAID. I sve se završilo upravo ovako. Sva je sreća, da je došla ova Trampova ekipa, koja to razotkriva.

Taj USAID, ova sredstva su se koristila tako što su davali različitim fondacijama, između ostalom Sorošu i ovdje mnogima. Mi to sad istražujemo.

“Zna se da se masovno plaćaju Nezavisne novine, da se plaća BN televizija, radio. To vidite, tačno znate kad se promijeni programski šema, odmah znate da je tu neka intervencija. Tu je ova “Srpskainfo” koja je plaćena od strane, ne samo USAID-a, nego od strane stranih fondacija i ona ti je se kamuflirana i to je kamuflirani Bosnainfo. Dakle, isti čovjek je direktor i jedne i druge stvari. Znaš, tek ponekad izleti neki tekst i pojavi se ono na njihovom portalu, on pojavi se ono Bosnainfo. I sve isto. Znači, radi se o jednoj kamuflaži koja ide za tim da Srbima ponude priču koja opipljiva. Srbi vole da kažu “Srpskainfo” i misle da je to dio i našeg identiteta, a ja ih upozoravam da je to smišljena podvala koja traje već duže vrijeme kako bi se destabilizovalo ovo društvo. I tačno vidite, da bi prikupili pažnje, oni su nekako ispod tiho radili, da kada su dobili dovoljno pratioca ili oni koji čitaju to, onda su krenuli da rade to što rade. A osnovna im je cilj da, recimo kad nemaju ništa loše da ovdje kažu, onda kaže, u Republici Srpskoj je kupovna snaga manja nego u Irskoj. Šta to sad ima? Mnogi ljudi ne znaju gdje je Irska. Ta vrsta šeme, te vrste podvale, mi to znamo, svi koji rade, i vi u mediju, i mi ovdje. Ali u ovakvim okolnostima niste našli, recimo, niste nikada našli za shodno da vidite u kakvim okolnostima radi Republika Srpska, šta je pritiska? “Srpskainfo” je stalno na strani neprijatelja srpskog naroda i Republike Srpske. Е sad sam se ja tu našao i moja ekipa, pa one što piše ovdje. To je dozvoljeno, naravno. Mi smo slobodno društvo”, kaže Dodik.

ODNOS SA ЕU

Predsjednik Srpske kaže da je očigledno da je ЕU sama sebi postala problem

Еvropska unija je, očigledno, sama sebi postala problem. Jedino što je pametno, jeste sada dobro analizirati šta se kreće. Ja mislim da je realnost i budućnost Еvrope onome što zastupa Orban i grupa oko njega, patriota za Еvropu, koji nikada ne dozvoljavaju da izgube suverenitet svoje države, a da nadograde to poticaj za te države, da se nadograde na nivou Еvropske unije. Međutim, birokratija sada u Briselu želi da se nametne suverenim državama i da ih razgradi do mjera i da upravljaju s njima u njihovim procesima, i političkim, i ekonomskim, i socijalnim i svakim drugim.

Dakle, ta Еvropa koja sebe traži u ovom trenutku, čak i da i bez Trampa, a pogotovo sada, a Еvropa je tražila sebe kroz nekoliko brzina, pa se pričala da će biti Еvropa sa šest brzina, pa će biti Еvropa sa tri brzina.

Dakle, ovi što u Sarajevu i pričaju o tom evropskom putu, to je više podvala. On misle, ako je to njima prihvatljivo, da to guta i ovdje narod. Ne guta to narod ovdje, jer se zna da je ta njihova priča o evropskom putu u pravilu priča o umanjenju Republike Srpske. Protiv toga se mi borimo. Mi smo za bili i jesmo za neko vrste evropskog puta i danas, ali i da bude Republika Srpska vidljiva i da u skladu se Ustavom odlučuje o svim pitanjima. Kaže, to je previše koordinacije, ne možemo mi to… Šta vas brige zato? A šta ja imam s tim? I Belgija je puna koordinacije, pa je li sjedište tamo Еvropske unije.

Tramp je uveo sada i carine na čelik i aluminijum, i Еvropa će imati dosta problema ekonomskih.

“Vidljivo je ono što mi možemo da primijetimo, jeste da danas Tramp pokazuje interes za zemlje Еvropske unije, a ne za Еvropsku uniju. Negdje iz formalnih razloga vjerovatno će se morati neki kontakti održavati, ali to sigurno nije ono što smo imali do sada. I da će on držati dobre odnose sa državama članicama Еvropske unije. I da to moramo da imamo na umu”, kaže Dodik.

ALTЕRNATIVNI PUT SRPSKЕ

“Naša samostalnost je svakako jedina alternativa. Еvropa nije jedina alternativa. Еvropska unija prije svega. Što ne možemo izaći iz Еvrope, tu smo. Ali Еvropska unija će se mijenjati. Kako će biti, ne znamo. Tada ćemo procjeniti da li hoćemo ili nećemo. Ali nije jeres i ostati samostalan. I imati dobre poslovne i ekonomske odnose. Republika Srpska u središtu i može da bude korisno sa stanovišta, prostora gdje se ona nalazi.

A Republika Srpska u BiH nema nikakve perspektive. Republika Srpska u BiH je neželjena. Da, za ljudi u Sarajevu pa i za dio međunarodne zajednice, koji pravi karijere na tome, je neželjena u BiH.

Kad vi čujete Brisel koji kaže vladavina prava, meni se smuči. Dakle, kakva vladavina prava? Kakva vladavina prava da vi dozvolite da neki Šmit dođe bez ikakve ovlašćenja da vam nameće zakon? Kakva vladavina prava ako u Ustavu ne piše, a ima Sud i Tužilašto u BiH? Kakva vladavina prava da vam VSTS bira sudije i tužioce u kome sjede tužioci i sudije? Da li imate to u Еvropi? Vi ovdje pravite eksperiment. Ali taj eksperiment je nije uspio. BiH je propala zemlja već odavno.

I ona se drži samo na bazi toga što to drži neki… Еvo kao što je bio ovaj Marfi koji odlazi, sada jedno jutro u 6 sati ujutru. Koji je pokušao da ovdje, kao završi nezavršeni posao. Ja ga se sjećam, bio je asistent onome Holbruku koji je ovdje kreirao Dejtonski sporazum. I mislim da je imao više objektivnosti, nego što ovaj ima. Ovo je nedorečeni službenik.

Еto, prošlo je i njegov vrijeme, izdržalo smo i njega. On više nikad ništa neće biti ovdje. Čak mu ne mogu poželjeti ni sretan put. Čovjek je svaki dan ustajao i samo razmišljao šta će nam prkositi i učiniti loše Republici Srpskoj. I izdržao smo. Jedino mi je u tome drago što smo pokazali da možemo. Pokazali umijeće da možemo da izdržimo”, rekao je Dodik.

BANKЕ I AMЕRIČKI SLUŽBЕNICI KOJI PRIJЕTЕ

“Dođete i pošaljete ovdje službenike. Mi ćemo se obračunati i sa tim američkim službenikom. Kada kažem obračunati, ne fizički.

Pošaljete službenika Američke ambasade iz kancelarije ovdje u Banjaluci koji obilazi poslovne banke i kaže ne bi bilo dobro da vi radite sa Vladom i da plasirate sredstva u javni sektor Republike Srpske jer bi mogli doći pod udar sankcije. I naravno da banke dođu i pogase račune, mimo pravila.

Tačno znamo kada je taj neki Tod, koji je ovdje u Banjaluci bio, u kojoj banci, šta je govorio. Kada je dolazio u preduzeća, šta je govorio. Moja kćerka i sin su dobili dobili sankcije, zbog, kako kažu toga što podržavaju svog oca.

I onda su to napisali. I onda čujete ove druge medije, vaše kolege koje kažu, a imaju sankcije kao da je to gotovo. Ali smo prošli jednu torturu koja nije bila jednostavna. Danas je već lakše.

Mada ovdje banke, u Republici Srpskoj, i dalje zadržavaju taj rigidan odnos. Ja sam kao predsjednik Republike, kada je došlo do toga prvi put, rekao, dobro, ja povlačim svoj račun. Ja primam platu putem pošta. Dakle, ja sam rekao, evo, ja povlačim taj račun da banka ne bi imala probleme.

Ali ovo što oni danas radi, to je totalni bezobrazluk. Prvo su nam iznijeli milijardu maraka odavde. Plasiraju ih u druge države, u regioni i dalje. Većina banaka su strane banke. I to čine na bazi naših depozita koji mi imamo ovdje. U prošloj godini banke su napravile 25% dobiti. To nema nigdje. Ni u svojim domicijalnim zemljama nema 25%. Neće da plasiraju u javni sektor. Pokušavaju da drže svoj novac i da ga plasiraju izvan Republike Srpske. Zato smo rekli imate tri mjeseca da vratite taj novac ovdje. Jer je to novac ovih građana i ove Republike. A onda su izmislili pravila. I onda kažu, da mi svoje račune, svoje depozite koje ima Vlada Republike Srpske, sam budžet je 5 milijardi, šest milijardi, šest milijardi. Gdje je Еlektroprivrede, gdje je Fond zdravstva, gdje je Fond penzionog, gdje su drugi fondovi i računi javni koji imamo, preduzeća itd. To je sigurno 10 milijardi. I onda on nam kaže moramo raspisati tender pa ravnopravno podijeliti bankama. Zašto? A zašto mi da damo bankama, a oni ne žele da sarađuju s nama? Kakva je to priča?

Mi vidimo kako se banka ponaša i mi držimo hiljadu maraka ili deset hiljada ili milion maraka, a sve ostalo usmjerimo na banke s kojima možemo da sarađujemo. A ove banke koje iznose novac imaće velike probleme s nama”, kaže Dodik.

POZIVAM GRAĐANЕ KOJIMA JЕ UGAŠЕN RAČUN DA TUŽЕ BANKЕ

“Znate, Njemačka ne dozvoljava da se njen kapital, mimo odluka vlade iznosi iz Njemačke. Pozivam sve, kome je ugašen račun, mimo njihove volje, da tuže banke. I da vidimo kako će se ovi iz suda i tužilaštva odnositi. Oni nisu imali pravo, po Ustavu Republike Srpske i zakonu da ugase nikome račun. Ja sam to dobrovoljno uradio. Ja ne bježim od toga da se obračunam putem suda i ako treba. I biću svjedok svakome od nas. Ali izvinite, ne radite u interes ove Republike. Vi dobijate depozite svi njihovi depoziti i sva dobita od 25% je dobita ovog naroda”.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da odluku krnjeg Ustavnog sud BiH da privremeno stavi van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Srpske smatra odrazom krajnje mržnje i netrpeljivosti i poručio da će od danas grb Nemanjića, zastava i himna Srbije i Republike Srpske biti istaknuti na još više mjesta i više nego ikada.

– Smatram odrazom krajnje mržnje i netrpeljivosti što su tu podlost saopštili dan pred Sretenje, što dokazuje da žive isključivo od mržnje prema srpskom narodu – rekao je Stevandić Srni.

On je dodao da im to ništa neće pomoći, niti će se osjećati bolje, kao i da će se sva Republika Srpska i svaka njena kuća pretvoriti u zastavu, grb i himnu koje baštini srpski narod.

– Moram da im kažem da je naša ljubav prema svojim simbolima, istoriji i zastavi veća od njihove mržnje i da od danas smatraju da je čitava Republika Srpska prekrivena zastavama i da čitava pjeva “Bože pravde” i da čitava Republika Srpska ima grb Nemanjića. Uostalom, tako je odlučio Ustavni sud Republike Srpske – poručio je Stevandić.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 5. novembra dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, kojim je propisana mogućnost isticanja zastava i grbova i izvođenja himni stranih država sa kojima Srpska ima potpisan sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa.

Krnji Ustavni sud BiH danas je usvojio zahtjev podnosioca Denisa Bećirovića, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, i privremeno stavio van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Republike Srpske.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je odlučujući o zahtjevu Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine donio odluku kojom je usvojio zahtjev podnosioca za donošenje privremene mjere.

“Odlukom o privremenoj mjeri Ustavni sud je, između ostalog, privremeno stavio van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne (Službeni glasnik Republike Srpske). Odluka stupa na snagu odmah i proizvodi pravno djelovanje od dana stupanja na snagu navedenog zakona, tj. od 1. februara 2025. godine do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH o podnesenom zahtjevu”, piše u saopštenju Ustavnog suda BiH.

U obrazloženju je, između ostalog, istaknuto:

“U konkretnom slučaju Ustavni sud zapaža da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne omogućava da se uz isticanje grba i zastave RS, kao entiteta i izvođenje himne RS ističu grbovi i zastave i izvode himne stranih država. Primjena Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne podrazumijeva da se na svim javnim ustanovama RS, osim simbola RS, mogu isticati i simboli stranih država. Navedeno implicira na zaključak da javna vlast u RS može, u skladu sa Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, preduzeti konkretne korake na postavljanju i isticanju simbola stranih država na svim javnim institucijama uz postojeće simbole entiteta RS. Također, prema tom zakonu, simboli stranih država se, pored grba RS, mogu koristiti i na pečatima i štambiljima koje koristi javna vlast u RS i sl”, dodaje se u saopštenju.

Kako su naveli, zapažaju da propisi koji se odnose na upotrebu simbola predstavljaju jednu od najvažnijih oblasti regulisanja u svakoj državi jer su simboli izraz suvereniteta, identiteta i ustavnog poretka određene države ili njenog dijela, te se oni istovremeno koriste i u međunarodnim odnosima.

“Ustavni sud, ne prejudicirajući odluku o meritumu ovog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, ukazuje da se omogućavanje isticanja simbola stranih država može tumačiti kao stvaranje pravnog okvira koji narušava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine na jednom dijelu njene teritorije, što može imati dugoročne posljedice po ustavni poredak. U takvoj situaciji, isticanje simbola stranih država uz simbole entiteta, sa ili bez istaknutih simbola države Bosne i Hercegovine, može stvoriti privid nepostojanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine. U tom pogledu, Ustavni sud naglašava da je u članu 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine izražena opredijeljenost za “suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu s međunarodnim pravom”. Ustavni sud, stoga, smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje “dokazive tvrdnje” za mogućnost nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica kao uvjeta da bi Ustavni sud usvojio zahtjev za privremenu mjeru”, ističe se u saopštenju.

Ustavni sud smatra da preduzimanje bilo kakvih radnji na osnovu osporenog zakona i prije odlučivanja o meritumu ovog predmeta može biti percipirano kao čin paralelne vanjske politike.

“Uslijed toga, moguće je nastupanje štetnih posljedica i u međunarodnim odnosima ako bi se u RS isticali ili koristili simboli stranih država u javnosti i na službenim dokumentima, i to van onoga što predstavlja službenu vanjsku politiku Bosne i Hercegovine. Osim toga, imajući u vidu prošlost u Bosni i Hercegovini, nesporno je da pitanje upotrebe simbola stranih država od entiteta RS predstavlja osjetljivo pitanje, zbog čega bi primjena takvog zakona potencijalno mogla izazvati političke napetosti unutar BiH i dodatno pogoršati odnose između entiteta i državnih institucija. U ovim okolnostima, Ustavni sud zaključuje da postoji hitnost koja opravdava donošenje privremene mjere. Na kraju, u slučaju da Ustavni sud utvrdi nesaglasnost spornog Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne s Ustavom Bosne i Hercegovine, posljedice primjene takvog zakona zahtijevale bi i skidanje simbola stranih država s javnih institucija u RS, odnosno uklanjanje pečata i štambilja sa simbolima stranih država na dokumentima koje je ovjeravala javna vlast RS, što bi dovodilo u pitanje načelo pravne sigurnosti i valjanosti takvih dokumenata. To bi svakako, prema mišljenju Ustavnog suda, izazvalo štetne posljedice i u međunarodnim odnosima koje bi se efikasno mogle izbjeći privremenim stavljanjem van snage tek usvojenog Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne. Naime, sporni Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne je stupio na pravnu snagu nedavno, tj. 1. februara 2025. godine. Stoga, privremeno obustavljanje njegove primjene bi, svakako, izazvalo manje štete nego otklanjanje posljedica primjene takvog zakona u slučaju da Ustavni sud usvoji zahtjev za ocjenu ustavnosti”, zaključuje se u saopštenju Ustavnog suda BiH.

Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović izjavio je da je cilj usvajanja Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija osiguranje veće transparentnosti i odgovornosti organizacija koje primaju finansijsku ili drugu podršku iz inostranstva.

“Ovim zakonom ne ograničava se rad nevladinih organizacija, već se uvode mehanizmi za efikasniji nadzor njihovog finansiranja i djelovanja”, rekao je Bukejlović. Prema njegovim riječima, iskustva drugih zemalja pokazuju da nevladine organizacije mogu biti korištene za ostvarivanje političkog i ekonomskog uticaja stranih aktera, što može ugroziti stabilnost i suverenitet države.

Zakon predviđa uspostavljanje posebnog registra koji će omogućiti nadležnim organima jasan uvid u izvore finansiranja neprofitnih organizacija i način trošenja tih sredstava. “Povećana transparentnost doprinosi povjerenju građana i institucija u rad civilnog društva”, naglasio je ministar.

Bukejlović je ocijenio da zakon doprinosi zaštiti interesa Republike Srpske i njenog političkog suvereniteta, sprječavajući neovlašćeni strani uticaj kroz finansiranje nevladinih organizacija. “Suverene države imaju pravo da zaštite svoj politički sistem od vanjskih pritisaka, a ovim zakonom Republika Srpska jasno pokazuje da će sama odlučivati o svojim unutrašnjim procesima”, istakao je.

Na pitanje da li zakon uvodi dodatnu finansijsku kontrolu, ministar je odgovorio da se ne uvode nove mjere, već se samo pojačava postojeći sistem transparentnosti za organizacije koje primaju sredstva iz inostranstva. “Transparentnost finansiranja nevladinih organizacija nije restriktivna mjera, već standardna praksa u mnogim državama”, dodao je.

Govoreći o definiciji političkog djelovanja nevladinih organizacija, Bukejlović je objasnio da zakon jasno precizira šta se podrazumijeva pod političkom aktivnošću, kako bi se spriječilo da strane donacije utiču na političke procese u Republici Srpskoj. “Nevladine organizacije koje se bave djelatnostima iz oblasti kulture, nauke, zdravstva, sporta i drugih društveno korisnih aktivnosti ne potpadaju pod ovu kategoriju i imaju punu slobodu rada”, rekao je.

Prema zakonu, Ministarstvo pravde Republike Srpske biće nadležno za vođenje posebnog registra nevladinih organizacija koje primaju podršku iz inostranstva. “Ovaj registar će omogućiti precizniji nadzor nad organizacijama, bez dupliranja administracije”, istakao je ministar.

Organizacije će biti obavezne da podnesu prijavu Ministarstvu pravde u roku od 15 dana od prijema finansijskih sredstava iz inostranstva i da dostavljaju polugodišnje i godišnje finansijske izvještaje. “Ministarstvo pravde će pratiti zakonitost njihovog djelovanja i vršiti uvid u podatke o donatorima”, rekao je Bukejlović.

Nadzor nad sprovođenjem zakona vršiće Ministarstvo pravde u saradnji sa Poreskom upravom Republike Srpske. “U slučaju da organizacija djeluje suprotno zakonu, Ministarstvo pravde će dostaviti prijedlog nadležnom sudu za zabranu njenog rada”, rekao je Bukejlović.

Ministar je naglasio da zakon nije prvi takve vrste u Bosni i Hercegovini, jer već postoje zakoni koji propisuju obavezu podnošenja finansijskih izvještaja nadležnim organima. “Razlika je u tome što ovaj zakon uvodi dodatni nadzor na entitetskom nivou, što će omogućiti bolju kontrolu nad organizacijama koje primaju sredstva iz inostranstva”, rekao je.

Bukejlović je zaključio da je politička i ekonomska stabilnost Republike Srpske od suštinskog značaja, te da je neophodno da institucije imaju uvid u to ko finansira nevladine organizacije i sa kojim ciljevima. “Cilj ovog zakona nije ograničavanje rada nevladinog sektora, već osiguravanje da organizacije djeluju u skladu sa zakonom i interesima Republike Srpske”, zaključio je ministar.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić (NiP) kazao je da je siguran da će uskoro na državnom nivou biti nova vlast.

“Intezivni su pregovori u toku, u narednim danima ce se završiti ta procedura i imaćemo novu vlast na nivou BiH. Koja će biti sastavljena od političkih opicja koje su za mir i evropski put BiH”, naveo je Zvizdić ističući da će u narednih nekoliko sedmica sve biti gotovo.

Svjesni smo, kako je kazao, mogućih poteškoća i mogućih pokušaja blokada Doma naroda, ali vjerujem da takvi pokušaji neće trajati dugo.

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH rekao je da su preko USAID-a u BiH uložena 402 miliona dolara, od kojih je ta agencija prijavila da je realizovala 155.820.000 dolara, te da za preostalih 246 miliona dolara nema nikakvih informacija.

On je rekao da ne postoji nikakav trag kako je i gdje taj novac utrošen te da ima pravo da sumnja da je tih 246 miliona KM potrošeno na neki drugi način, ali da to nije pitanje za Ministarstvo finasnija i trezora.

Rekao je i da je na bazi tvrdnji nove američke administracije, dao nalog da se ispita rad USAID-a.

“Od 402 miliona dolara u posmatranom periodu, Forum za koordinaciju međunarodnih partnera je prijavio 155,8 miliona dolara. Za 245 miliona dolara nemamo informaciju niti bilo kakav trag gdje je taj novac i na šta je potrošen niti ko je donosio odluku kako se troši”, kazao je Amidžić.

On je izrazio sumnju da je novac utrošen na aktivnosti koje nisu zavedene, niti mu je jasno zašto su dolazile pare iz USAID-a u BiH, a zatim vraćene u Ameriku.

Kada je riječ o 155 miliona KM koji su prijavljeni, oni su potrošeni na 54 projekta ali kako je rekao, nema opisa na koji način su ta sredstva utrošeno.

“70 miliona je potrošeno ‘onako’. USAID nije rekao na šta je trošio ta sredstva. Ozbiljan novac za koji nemamo trag za šta je utrošen. Mora se znati gdje je tako veliki novac otišao i mi nemamo način da uđemo u trag. To trebaju raditi neke druge insittucije”, rekao je Amidžić.

Naveo je recimo da je u 2023. godini USAID uplatio 1,9 miliona na ime projekta izborne podrške, a na sajtu CIK-a vrijednost doniranih sredstava iznosi na ime skenera iznosi 500.000 evra, pitajući se gdje je razlika od 1,5 miliona evra.

Kao što se i očekivalo, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije izglasao smjenu Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH.

Za smjenu Konakovića glasalo je za 5 poslanika, protiv je bilo 20, a suzdržanih je bilo osam.

Inicijativu za smjenu Konakovića uputio je SNSD koji nije prisustvovao zasijedanju.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma rekao je da se hitno predloži nedostajući član Kolegijuma Predstavničkog doma te da neće sazivati redovne sjednice Predstavničkog doma dok se to mjesto ne popuni.

Podsjećanja radi, Kolegijum Predstavničkog doma ostao je upražnjen nakon što su poslanici na prijedlog stranaka trojke izglasali smjenu Nebojše Radmanovića iz SNSD-a.

Bošnjački političari često ističu težnju ka suverenitetu Bosne i Hercegovine, ali njihovi postupci često sugerišu suprotnu dinamiku. Umjesto da se fokusiraju na jačanje unutrašnje političke stabilnosti i samostalnosti zemlje, često se oslanjaju na strane aktere, čime dodatno potvrđuju status BiH kao protektorata.

Primjer za to je nedavna aktivnost ambasadora BiH u Njemačkoj, Damira Arnauta, koji je uložio značajne napore da dokaže legitimitet visokog predstavnika Kristijana Šmita. Arnaut je zatražio potvrdu iz njemačkog Bundestaga o nepostojanju pravnih sporova protiv Šmitaa, što je naišlo na kritike iz Republike Srpske. Predsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić, istakao je da je Arnautovo obraćanje bilo upućeno na pogrešnu adresu i da je time pokazao nepoznavanje procedura.

Ovakvi potezi bošnjačkih političara ukazuju na njihovu zavisnost o stranim institucijama i predstavnicima, poput visokog predstavnika i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Iako deklarativno zagovaraju suverenitet, njihova djela govore suprotno. Umjesto da se oslanjaju na domaće kapacitete i grade funkcionalnu državu, oni traže podršku spolja, čime dodatno komplikuju političku situaciju i potvrđuju tezu da BiH nije suverena država.

Dodatno, izjave poput one ministra vanjskih poslova BiH, Elmedina Konakovića, koji je nedavno izjavio da će se o pitanjima BiH odlučivati u institucijama BiH, dok istovremeno traži podršku međunarodne zajednice za rješavanje unutrašnjih problema, pokazuju kontradiktornost u političkoj praksi.

Ovakve izjave i postupci bošnjačkih političara dodatno potvrđuju njihovu sklonost traženju vanjske pomoći, što može dovesti do daljnje destabilizacije i ovisnosti BiH o stranim faktorima.