Kategorija: Politika

Evropa se redefiniše i uspostavljaju se neki novi odnosi. To ste vidjeli i u nastupu potpredsjednika SAD DŽej Di Vansa na Minhenskoj konferenciji koji je oštro iskritikovao EU i poslao joj upozorenje, istakao je u intervjuu za RTRS predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji boravi u zvaničnoj posjeti Mađarskoj.

– Evropa je u nekoj vrsti haosa. U Parizu se održava neki sastanak koji je separativni, jer nije zvaničnika EU, ali jeste važnih faktora te organizacije. I to šalje poruku o nejedinstvu Evropske unije – naglasio je Dodik.

Dodik je podsjetio da je Vans sve definisao u samo jednoj rečenici: “Novi šerif je u gradu”.

– Svi su kao nešto uzbuđeni. Sada svi oni koji su u Evropi bili protivnici Trampa staju u red i pokušavaju da dopru do njega. Veliku nervozu izazvao je istup Vansa. Neki se slažu a neki i ne. Ništa nije netačno ono kad kaže da “demokratski procesi koji se dešavaju u Evropi su cenzurisani”. Sve su to neke nove okolnosti na koje moramo na neki način da se prilagodimo – rekao je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su naivni koji misle da mogu biti uspješne njihove prvobitne namjere da u Sudu BiH kazne predsjednika Republike i zabrane mu politički rad.

Izvolite, uradite šta god hoćete, ali nemojte se iznenaditi našom reakcijom – poručio je Dodik.

Predsjednik Srpske naveo je za Srnu i RTRS da je u Budimpešti dobio informaciju o inicijativi za zakazivanje Narodne skupštine Republike Srpske u stalnom zasjedanju.

– Nisam se vidio sa predsjednikom Vlade Srpske Radovanom Viškovićem, ni sa tim ljudima tamo. U Republici Srpskoj je već inicijativa da se sutra održi Kolegijum Narodne skupštine i da se zakaže Narodna skupština u stalnom zasjedanju kako bi dala odgovor na to što nas očekuje – precizirao je Dodik.

Govoreći o procesu koji se vodi u Sudu BiH protiv njega, Dodik je za RTRS i Srnu istakao da neke kvaziinstitucije pravosuđa vrše njegov politički progon i da su se u tome tužioci pokazali politički motivisani.

– Sud ima neku šansu da pokuša da pokaže da ima koliko-toliko pravnog obraza. Vidjećemo koliko je on politički motivisan – rekao je Dodik i dodao da će se Republika Srpska ponašati shodno tome, o čemu je danas upoznao mađarskog premijera Viktora Orbana.

Navodeći da su veoma naivni oni koji misle da mogu biti uspješne njihove prvobitne namjere da kazne predsjednika Republike i zabrane mu politički rad, Dodik je istakao da je ovo njegov stav kojim ne vrši nikakav pritisak.

– Glup je onaj ko zaista misli da može da na taj način da modelira političke odnose u BiH – rekao je Dodik.

On je podsjetio da će u Sudu BiH u srijedu, 19. februara, biti iznijete završne riječi.

– Dakle u srijedu je završna riječ i moguće je, po zakonu, da se izrekne presuda, a najkasnije za tri dana. To je znači do subote, tada ćemo vidjeti šta će biti – rekao je Dodik.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, oštro je osudio nedavnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zabrani korištenja simbola Republike Srpske. Stevandić je naglasio da odluka ruši Dejtonski mirovni sporazum i predstavlja pokušaj brisanja historijskih činjenica.

„Zašto  sada smeta obilježje Republike Srpske, kad 30 godina nije smetalo nikome? Simboli su priznati Dejtonom 1995. Oni koji ih osporavaju su anti-Dejton“, rekao je Stevandić. Istaknuo je da su se prvi poslanici Republike Srpske zakleli na njen grb: „To je sada dio muzejske postavke. Ne možete izbrisati istoriju“

Stevandić je kritikovao i tumačenje da upotreba simbola utiče na vanjsku politiku BiH.

„Spojnu politiku vodi Predsjedništvo, a ne entiteti. Ovo je politička odluka koja promiče mržnju.“

Odbacio je i tvrdnje da zastava Republike Srpske predstavlja „Nemanjiće“, podsjećajući da se radi o crveno-plavo-bijeloj kombinaciji.

„Reakcija građana je jasan odgovor: postavili smo zastavu od 70 metara na Narodnu skupštinu. Svaka kuća u Republici Srpskoj će sada istaknuti svoje simbole“, rekao je.

Dodao je da Republika Srpska neće izazivati sukobe, ali neće odustati od svog identiteta: „Mi smo pametniji od njih. Čuvaćemo ono što je naše, bez ikakvih provokacija.“

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, odbacio je optužbe da Republika Srpska generiše mržnju prema drugim narodima. Istaknuo je da Sarajevo, nasuprot tome, institucionalizuje podjele kroz napade na srpske simbole.

„Ako mi nekoga volimo, to ne znači da nekoga mrzimo. Mi volimo Republiku Srpsku, ali poštujemo pravo drugih na njihove vrijednosti“, rekao je Stevandić.

Kritikovao je Federaciju BiH zbog nedostatka zajedničkih vrijednosti.

„Društvo bez zajedništva ne može opstati. Sarajevo gradi mržnju prema nama, a mi šaljemo pozitivne poruke.“

Stevandić je podsjetio da Republika Srpska nikada nije zabranjivala simbole drugih naroda, za razliku od odluka Ustavnog suda BiH.

„Oni kažu: ‘Sve što je srpsko je neprihvatljivo.’ To je apsurd. Mi ne tražimo da oni obožavaju naše simbole, ali ne smiju nam ih braniti.“

Osvrnuvši se na nedavne napade na legitimitet Republike Srpske, iStevandić smatra da legitimitet institucijama daje narod, a ne pojedinci koji slave ratne zločince ili se slažu sa Šmitom.

On poručuej da će SAD će promijeniti pristup, a Sarajevo će ostati bez podrške.

„Želimo mir, ali nećemo dopustiti da nam nameću tudje vrijednosti. Naša ljubav prema Republici Srpskoj je čvršća od njihove mržnje.“ poručio je Stevandić

Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin, do kraja ovog mjeseca planiraju sastanak u Saudijskoj Arabiji, gdje će razgovarati o ključnim globalnim pitanjima. Prema informacijama iz međunarodnih izvora, fokus njihovih razgovora biće pronalaženje rješenja za sukob u Ukrajini, dok se očekuje da će se dotaknuti i drugih važnih tema, uključujući sukob između Izraela i Palestinaca u Gazi.

Otkako je Donald Tramp pobijedio Džozefa Bajdena na predsjedničkim izborima novembra prošle godine, često se čuje mišljenje da bi njegova administracija mogla značajno promijeniti politiku SAD prema Zapadnom Balkanu. U tom kontekstu, Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske, izrazio je veliko zadovoljstvo Trampovom pobjedom, a brojni pristalice vlasti u Srpskoj nadaju se da bi dolazak Trampa na vlast mogao donijeti promjene u američkoj politici prema ovom regionu.

Međutim, Srećko Đukić, dugogodišnji diplomat i član Foruma za međunarodne odnose, smatra da Zapadni Balkan neće biti prioritet ni za novu američku administraciju ni za Putina. Prema njegovom mišljenju, region je postao irelevantan u širem geopolitičkom kontekstu i ne očekuje da će biti tema na predstojećem sastanku Trampa i Putina. Đukić ističe da su mnogi problemi u Balkanu rezultat nesposobnosti domaćih političara, koji nisu u stanju da riješe unutrašnje krizne situacije.

„Na sastanku koji će se održati u Saudijskoj Arabiji, ne postoji mogućnost da Balkan bude tema razgovora“, naglašava Đukić, dodajući da globalna pitanja poput Ukrajine, Gaze i bilateralnih odnosa između SAD-a i Rusije imaju mnogo veću težinu. On također smatra da su očekivanja pojedinih političara na Balkanu, koji se nadaju da će Tramp donijeti promjene za njihov region, nerealna.

Prema Đukiću, lideri u regionu treba da prepoznaju da su odgovorni za rješavanje vlastitih problema i da je naivno očekivati da će strani faktori, poput Trampa i Putina, riješiti krize na Balkanu. On smatra da je pitanje Balkana sada zatvoreno i da bi bilo najbolje da se novi političari pojave, sposobni da pronađu rješenja za izazove koje nosi region.

Nedavna izjava Antonija Tajanija, ministra spoljnih poslova Italije, izazvala je pažnju jer je po prvi put visoki evropski zvaničnik izričito spomenuo BiH u negativnom kontekstu. Tajani je istakao da Italija želi da sve zemlje zapadnog Balkana, osim BiH, postanu članice EU do 2030. godine, što je u suprotnosti s dosadašnjim pristupom koji je region tretirao kao celinu, bez izdvajanja pojedinih zemalja.

Na sastanku sa liderima zapadnog Balkana, Tajani je izjavio da Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija već napreduju i da bi 2029. godina bila pravo vreme za njihovo pridruživanje EU. S druge strane, BiH bi mogla imati dodatno vreme, s obzirom na unutrašnje političke probleme s kojima se suočava.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost, Kaja Kalas, izjavila je da je region deo evropske porodice i da je saradnja u oblasti bezbednosti od ključne važnosti, dok Tajani nije isključio mogućnost da se Kosovo priključi EU u paketu sa drugim zemljama, ali je naglasio potrebu za napretkom u rešavanju tenzija, posebno između Kosova i Srbije.

Politički analitičar Faris Kočan smatra da je Tajani svojom izjavom pokazao razumevanje kompleksnosti političke situacije u BiH, te da međunarodna zajednica, uključujući EU, nema dovoljno mehanizama da ubrza proces evropskih integracija u zemlji. S obzirom na trenutnu političku klimu, Kočan smatra da je potrebno više političkog pritiska na vlasti u BiH.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, naglašava da je značajno to što Italija pominje konkretne rokove za proširenje EU, iako je, prema njegovim rečima, postavljanje rokova uvek bilo korisno, ali zavisi od tempa reformi. Ćerimagić smatra da BiH mora iskoristiti priliku koja se pruža ove godine, jer bi u suprotnom mogla biti shvaćena kao zemlja koja deli sudbinu Kosova i Gruzije.

Opozicione stranke iz Republike Srpske danas bi i zvanično trebale predložiti imenovanje člana Kolegijuma Predstavničkog doma iz Republike Srpske, a najizvjesnije je da će to biti Mladen Bosić iz SDS-a.

Nezavisnim je iz nekoliko izvora potvrđeno da je praktično dogovoreno da se to uradi danas, ili najdalje u naredna dva dana.

“Održan je sastanak. Formalno pravno član Kolegijuma će biti predložen danas ili najdalje u naredna dva dana. Dogovor je da SDS da svog kandidata za člana Kolegijuma Predstavničkog doma, a PDP bi u tom slučaju dao ime za Dom naroda i to bi vjerovatno bio Nenad Vuković”, ispričao je izvor Nezavisnih.

Podsjećanja radi, mjesto člana Kolegijuma Predstavničkog doma iz Republike Srpske ostalo je upražnjeno nakon što je sa te pozicije smijenjen SNSD-ov Nebojša Radmanović. Tu smjenu inicirale su stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka i Radmanović je smjenjen zahvaljujući glasovima SDA i stranaka opozicije iz Republike Srpske odnosno SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red.

Prema nezvaničnim informacijama SDS, PDP i Lista za pravdu i red, danas kada predlože imenovanje Bosića tražiće sazivanje hitne sjednice.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prije nekoliko dana rekao je da neće sazivati redovne sjednice Predstavničkog doma sve dok ne bude imenovan član Kolegijuma iz Republike Srpske.

Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH poslala je Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) na provjeru Gorana Selaka, kandidata za novog ministra bezbjednosti BiH.

Selaka je, podsjetimo, predložio Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik RS umjesto smijenjenog Nenada Nešića koji se nalazi u pritvoru u Vojkovićima.

Krišto je u stvari poslala SIPA obrasce koje je popunio Selak, inače lider Socijalističke partije Srpske (SPS). Ukoliko provjere budu pozitivne, rok je 30 dana, Krišto će zatim njegovo ime predložiti Predstavničkom domu Parlamenta BiH na potvrđivanje, prenosi Raport.

Osim toga, Selak, ako bude potvrđen za ministra mora proći i bezbjednosne provjere, kako bi imao pristup tajnim i vrlo tajnim podacima.

Kada su u pitanju provjere koje obavlja SIPA, riječ je o stepenu povjerljivo. Tačnije sada se provjerava samo istinitost onoga što je naveo u obrascu Centralne izborne komisije (CIK).

S druge strane, pristup tajnim podacima daje OBA na osnovu bezbjednosne provjere. S obzirom na slučaj Nešića sada su sve policijske agencije ozbiljnije po ovom pitanju.

Donald Tramp pobijedio je Kamalu Haris na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je Majkl Marfi, bivši američki ambasador u BiH, napustio tu poziciju.

Ove dvije vijesti izazvale su pozitivne reakcije u političkom vrhu Republike Srpske, gdje su raniju administraciju u Vašingtonu i Marfija često smatrali odgovornima za sankcije i pritiske na predsjednika RS i lidera SNSD-a Milorada Dodika, njegovu porodicu i bliske saradnike.

Istovremeno, u javnosti su se pojavili podaci da je Republika Srpska u posljednjih dvadesetak godina potrošila više od 35 miliona KM na lobiranje u Sjedinjenim Državama, s ciljem poboljšanja njenog položaja u američkim političkim krugovima.

Iako su ti troškovi značajni, rezultati lobiranja nisu donijeli očekivane promjene. Dodik je 2017. godine, kada su mu uvedene prve sankcije iz SAD-a, otvoreno rekao da je Republika Srpska u proteklih deset godina vjerovatno izdvojila oko 30 miliona dolara na lobističke aktivnosti.

Prema novim informacijama, krajem prošle godine ponovo su angažovani lobisti u SAD-u, s namjerom da kod nove administracije Donalda Trampa izdejstvuju ukidanje sankcija Dodiku, njegovom sinu Igoru, kćerki Gorici i srpskoj članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović.

Advokatska kancelarija „Zell & Associates International Advocates“ angažovana je kako bi omogućila kontakte između Republike Srpske i nove američke administracije, a jedan od zadataka navodno uključuje i inicijativu za preispitivanje Dejtonskog sporazuma i uloge visokog predstavnika u BiH. Ugovor je potpisan 27. decembra, dok iznos koji će za to biti plaćen nije javno objavljen, ali se spekuliše da je riječ o 500.000 dolara.

Bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu Slobodan Šoja smatra da lobiranje predstavlja neizostavan alat ozbiljnih političkih struktura i da je njegov značaj nesporan.

„Lobiranje je skupa, ali neophodna aktivnost. Međutim, problem u BiH je što ne postoji jedinstvena državna strategija za lobiranje, već svaki narod lobira za sopstvene ciljeve, koji su često suprotstavljeni. Tako nastaje paradoks u kojem jedni ulažu resurse da nešto ostvare, dok drugi istovremeno lobiraju da to ne uspije,“ ističe Šoja.

Dodaje da se u Republici Srpskoj lobiranju pridaje velika pažnja, ali da se ono vodi neefikasno i s pogrešnim prioritetima.

„Primarni cilj lobiranja trenutno je pokušaj ukidanja američkih sankcija pojedincima iz Republike Srpske. To je loše vođena strategija jer je takav cilj teško ostvariv, a pritom je novac građana usmjeren ka zaštiti ličnih interesa određenih političara,“ smatra Šoja.

Po njegovom mišljenju, manje zemlje poput BiH treba da se fokusiraju na postizanje manjih, realnih ciljeva, umjesto da troše resurse na teške političke bitke.

„Republika Srpska bi mogla ulagati u promociju svojih kulturnih, turističkih i ekonomskih potencijala u međunarodnoj zajednici, što je mnogo jednostavnije i efikasnije. Umjesto toga, lobiranje vlasti u RS je usmjereno ka velikim političkim ciljevima, a šanse da jedna mala država ostvari politički uticaj u velikim silama gotovo su nikakve,“ naglašava on.

Šoja takođe sumnja da se sredstva za lobiranje troše transparentno i efikasno.

„Za uspješno lobiranje potreban je ozbiljan tim stručnjaka, koordinacija, analize i jasne smjernice. Sumnjam da u Republici Srpskoj postoji takva organizacija. Sve djeluje improvizovano, a rezultati su gotovo neprimjetni. Na osnovu dosadašnjih iskustava, ne bih se iznenadio da značajan dio tog novca ne završava u planiranim svrhema, već u privatnim džepovima,“ zaključuje Šoja.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić iznenađen je izlaganjem američkog potpredsjednika DŽej Di Vansa na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Ocijenio je da je Vans bio nemilosrdan prema Evropi i, kako kaže, nisu mu prijali neki govori evropskih lidera.

Komšić je rekao da je “ovogodišnja Minhenska konferencija bila, blago rečeno, nešto sasvim drugo u odnosu na prijašnje”.

– I sigurno šokantna ali, za nadati se, otreznujuća za veliki broj evropskih lidera. Ako pak griješim i ispostavi se da nije došlo do političkog otrežnjenja evropskog političkog, poslovnog i svakog drugog establišmenta, cijeli evropski kontinent naći će se u velikom problemu tokom drugog Trampovog mandata – naveo je Komšić.

Komšić je Vansov govor izdvojio kao “centralni događaj ovogodišnje Minhenske konferencije”.

– Bilo je pomalo otužno, da ne upotrijebim drugi izraz, slušati pojedine evropske lidere koji su govorili prije Vansa, osim predsjednika Njemačke Štajnmajera koji je bio kritičan prema novoj američkog administraciji i koji nije ostao ni da sasluša Vansov govor – rekao je Komšić.

Komšić je naveo da su “svi govornici prije Vansa, osim Štajnmajera nastupili molećivo, gotovo panično preklinjući za nastavak američke politike prema EU, politike kakvu su poznavali prije ponovnog ulaska Trampa u Ovalnu kancelariju”.

– Međutim, Vans je bio nemilosrdan prema Evropi. Potpuni muk i šok, uz pokoji uzvik nezadovoljstva vladao je dvoranom. Aplauzi nisu pratili Vansov govor, samo tišina. Kada sagledate Vansov govor i atmosferu u sali punoj evropskih lidera, tek tada vam postane jasno koliko je nerazumijevanje i koliki je jaz nastao između evropskog političkog establišmenta i nove administracije u Vašingtonu. Čini mi se da je taj jaz nepremostiv. Za Evropu sigurno dolaze teška vremena. Od Drugog svjetskog rata SAD sigurno nikada nisu bile jače kao što su to sada sa Trampom kao predsjednikom. Ali nikada nije ni ovako brutalno bila ogoljena politika Vašingtona. Sada se sve vidi i zna, za razliku od nekih prijašnjih vremena. Sve što aktualni predsjednik SAD kaže, on zapravo i misli i učiniće sve da to provede – istakao je Komšić, prenosi Kliks.

Refleksije Vansovog govora na Minhenskoj konferenciji primjenjive su na primjer BiH gdje bi se, prema Komšiću, mogla očekivati značajna promjena.

– I naravno, moramo sebi postaviti pitanje gdje smo mi u svemu tome i kako se postaviti u budućnosti. Mislim da bi nam prvo što trebamo uraditi bilo zapravo buđenje iz slatkih snova u kojima nas neko drugi brani i brine za nas. U ovakvom svijetu koji se još rađa, niko to neće uraditi. Krajnji je trenutak da se okrenemo sebi i da u sebi tražimo snagu. Nema više Marfija, nema više O'Brajena, “stručnjaka” za Balkan i BiH, Šmit se sklonio u najdublju rupu, ne pojavljuje se, a sve o čemu misli jesu rezultati novih izbora u Njemačkoj i nada se da bi, nekim čudom, mogao politički preživjeti, Evropa pokušava da se presabere i sve što možemo željeti jeste da to i uspije – naveo je Komšić.

Komšić je rekao da “ne voli da priča o ratu”.

– Na kraju krajeva slabo ko to više i želi da sluša. Ali sam, pored mnogih užasnih u ratu naučio i jednu korisnu stvar, vrlo primjenjivu i u današnjem svijetu – kada si jak onda si i partner u razgovoru, onda si subjekt, a kada si slab, nikome nisi potreban, onda si objekt! Učinimo nešto sami za sebe – zaključio je Komšić.