Kategorija: Politika

  • Valjda takvu odluku donosi Vlada ili skupština Srpske

    Valjda takvu odluku donosi Vlada ili skupština Srpske

    “Ako je to neka odluka, valjda je treba čuti od predsjednika Vlade Republike Srpske ili Narodne skupštine…”, kazao je Šarović.

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović prokomentarisao je izjavu lidera SNSD-a Milorada Dodika da je danas pripremljen novac da se za sve Srbe u institucijama BiH isplate plate do kraja godine.

    Kaže da prvi put čuje za takvo nešto, ali ističe da to mora biti odluka entitetskih vlasti.

    “Ako je to neka odluka, valjda je treba čuti od predsjednika Vlade Republike Srpske ili predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, ako je skupština donijela odluku”, izjavio je Šarović za Klix.

    Dodik je danas izjavio da je novac spreman i da “samo treba odlučiti da li će ga odmah isplatiti ili kroz neki aranžman”.

    “Imamo novac da to isplatimo do kraja godine, tako da neće biti nikakvih problema. Iduće godine to ćemo predvidjeti budžetom”, rekao je Dodik i dodao da je procijenjeno da je riječ o 21 milionu KM maraka mjesečno.

    BiH nema budžet za ovu godinu. Odluka o privremenom finansiranju ističe krajem septembra. Novu odluku o privremenom finansiranju nema ko da donese, jer Savjet ministara BiH se ne sastaje zbog krize u BiH, nastale odlukom bivšeg visokog predstavnika u BiH da nametne zakon o kažnjavanju negiranja genocida.

    Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH je zakazana a hoće li biti održana nije poznato. Srpski predstavnici zbog Inckove odluke na osnovu zaključaka Narodne skupštine Republike SRpske ne učestvuju u radu institucija BiH.

  • Izetbegović: Srpske političare pustiti da se ispušu, Hrvati imaju svoje frustracije

    Izetbegović: Srpske političare pustiti da se ispušu, Hrvati imaju svoje frustracije

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović komentarisao je sinoć obilježavanje Dana srpskog jedinstva i sintagmu “srpski svet”.

    On je tim povodom rekao da “srpskim političarima u BiH treba ostaviti vremena da se ispušu nakon što je Valentin Incko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida”.

    Izetbegović je gostujući na sarajevskoj N1 tv. rekao da opozicione stranke u Republici Srpskoj ne mogu protiv Dodika i SNSD, koji, kako kaže, diktiraju taj tempo.

    Ne isključujući mogućnost da će rukovodstvo Republike Srpske, kako kaže, pokušati da “pocijepa državu”, Izetbegović je rekao da je odgovor njegove SDA na to – “moderna, evropska i multietnička BiH” u kojoj će se poštovati ljudska i kolektivna prava, kao i pristupanje EU i NATO-u.

    “U toku je svesrpski projekat, jer sve što se događa u Crnoj Gori preliva se i na BiH”, kaže Izetbegović i dodaje:

    “Tužilaštvo progoni Bošnjake u Federaciji BiH, a ne bavi se Dodikom. Treba zabraniti da se neradom ubija zemlja u kojoj ste rođeni. Ja bih da sam, OHR, PIC, zemlje Kvinte, radio takve stvari, ili će retrogradne politike nadvladati i sudariti se sa nama, patritotima, na jedan vrlo ružan način”.

    Istakao je da se BiH nikada neće raspasti, jer u njoj se, kaže, pitaju oni koji vole ovu zemlju i nemaju alternativu.

    Rekao je i da priželjkuje da visoki predstavnik Kristijan Šmit nametne izborni zakon, ali ne samo u dijelu koji se tiče konkretno izbora hrvatskih predstavnika. Šmit, kaže, to ne bi smio da uradi, jer bi time uništio svoj autoritet.

    Hrvati u BiH i zvanični Zagreb, insistiraju na izmjeni Izbornog zakona u BiH da se ne bi ponovilo da jedan narod ima dva člana Predsjedništva, kao što je to slučaj sada sa Željkom Komšićem, koji je zvanično iz reda hrvatskog naroda, a izabran je glasovima Bošnjaka.

    Izetbegović tvrdi da “Hrvati imaju svoju frustraciju”.

    “Nije ustavotvorac htio da to bude hrvatski član Predsjedništva BiH, nego da svaki od trojice članova zastupaju i Hrvate i Bošnjake i Srbe sa teritorija cijele BiH. Ali, ako oni insistiraju, ako se tako destabilizuje zemlja, možemo im izaći u susret kroz presudu ‘Sejdić-Finci’. Ukinućemo te nacionalne prefikse…”, rekao je, između ostalog, Izetbegović.

  • Izetbegović o izborima: Velika šansa da me moji kandiduju

    Izetbegović o izborima: Velika šansa da me moji kandiduju

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović rekao je da ima osjećaj da još mora biti prisutan i da će ga njegovi kandidovati na izborima.

    “Ja pretpostavljam da je velika šansa da me moji kandiduju, ako se na tu stvar odluče i ako ja budem u zdravlju. Naravno da je čovjek umoran od svega, ali ne možemo ostaviti stvari. Ja imam osjećaj da i dalje moram biti prisutan, da mogu dati doprinosa“, rekao je on u intervjuu za N1.

    Kako je dodao, kada je prvi put izašao kao kandidat na izbore, nije se plašio mnogo jačih i iskusnijih političara nego danas.

    “Ja sam izašao kao početnik u politici prije 11-12 godina protiv jakih političara, Silajdžića, Radončića i drugih pa se nisam plašio. Što bih se plašio nekih koji nisu ni blizu njima?“, dodao je on.

  • Dodik: Nametanje Izbornog zakona neće biti prihvaćeno

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da značajan dio ljudi u Republici Srpskoj neće prihvatiti eventualno nametanje Izbornog zakona u BiH.

    Dodik je ponovio da u BiH ne postoji visoki predstavnik, bez obzira što Kristijan Šmit uporno identifikuje ili predstavlja na lažan način.

    “Njegova identifikacija neće biti promijenjena bar što se nas tiče. Kristijan Šmit nema potvrdu Savjeta bezbjednosti UN i nije visoki predstavnik”, rekao je Dodik danas novinarima u Banjaluci.

    Ukoliko bi kao izabrani predstavnik srpskog naroda prihvatio da neko može da prekrši Aneks 10. Dejtonskog sporazuma i da se samoinicijativno nametne kao visoki predstavnik, kaže Dodik, to znači da bi legalizovao da taj čovjek može da prekrši Aneks 4, poništi Ustav BiH i kaže “donosim novi ustav koji će propisati da ne postoji Republika Srpska”.

    Dodik je napomenuo da je Republika Srpska sve vrijeme identifikovana kao strana potpisnica aneksa Dejtonskog sporazuma, a prije svega Aneksa 4, te da preko toga nije čak mogao da pređe ni bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun.

    “Sada se pokušava umiriti situacija do mjere da se kao taj Šmit poziva da nametne Izborni zakon. Kako on može nametnuti izborni zakon i šta on ima sa evropskim integracijama čak i da je legalno izabran, a pogotovo nelegalno”, upitao je Dodik.

    On je rekao da nigdje u mandatu visokog predstavnika ne piše da je zadužen za evropske integracije, već se čak suprotno sklanjao od evropskih integracija, ističući da taj proces moraju da vode domaći političari i kacelarija EU u BiH.

    Dodik je rekao da Šmit nije visoki predstavnik i da je možda predstavnik zemalja koje su ga izabrale – Kvinte, Kanade, Japana, te da će, ako neko kaže da je Šmit njihov ili predstavnik Njemačke, sa njim razgovarati.

    “Visoki predstavnik ako je legalan nema pravo da se petlja u pitanja evropskog puta BiH, niti može da nametne Izborni zakon, jer značajan dio ljudi u Republici Srpskoj to neće prihvatiti”, istakao je Dodik.

    Komentarišući izjavu bivšeg visokog predstavnika u BiH Volfganga Petriča da će ukoliko se nešto ne promijeni u BiH ta zemlja biti potpuno blokirana, Dodik je rekao da je i Petrič kršio Dejtonski sporazum i da se sada pokušava predstaviti kao neko ko ima autoritet da o nečemu govori.

    “Kakva blokada? BiH je propala kada je proglašen Dejton i to se znalo i samo je pitanje kada će biti objavljeno. Niko ne blokira BiH. Išao sam u Predsjedništvo i sjedio tamo. Još samo da mi oni govore kako ću da glasam”, rekao je Dodik.

    Srpsko član Predsjedištva BiH ističe da Republika Srpska deset godina insistira na priči da se formira konzulat Ruske Federacije u Banjaluci, te da je to pitanje baš sada stavljeno na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH uz očekivanje šta će on da uradi.

    “Kada je bilo glasanje za su bili Džaferović i Komšić, a ja protiv. Nikada neću glasati za ono što oni očekuju da glasam. Pokazivao sam racionalan pristup u Predsjedništvu i pokušavao da ih ohrabrim da razgovaramo o svim otvorenim pitanjima i nisam uspio u tome. Više namam namjeru niti volju, niti je produktivno da mi o nečemu razgovaramo”, rekao je Dodik.

    On je naveo da će se naći jednog dana u Predsjedništvu BiH i da nikakvo posredovanje međunarodne zajednice ne dolazi u obzir.

    Dodik je rekao da će ponovo na sjednici Predsjedništva BiH glasati protiv predloženih tačaka dnenog reda, koje će zatim doći u Narodnu skupštinu Republike Srpske koja će o njima odlučivati, a ne članovi Predsjedništva BiH.

    “Narodna skupština Republike Srpske je krajnje mjesto odluke i tako treba i da bude i tako piše u Dejtonskom sporazumu”, rekao je Dodik.

    On je naveo da mu se predstavnici stranih ambasada kunu da nisu znali da će Incko nametnuti zakon o “negiranju genocida” i da je to samovoljno uradio samo da bi otvorili dijalog sa Republikom Srpskom.

    “Ko može da vjeruje da za to nisu znali SAD, NJemačka? Ako je to Incko samovoljno uradio, neka onda Savjet za implementaciju mira poništi njegovu odluku”, zaključio je Dodik.

  • Diplomatija savijena na tri trećine: Zvaničnici skandalima vode BiH u dublje sukobe

    Diplomatija savijena na tri trećine: Zvaničnici skandalima vode BiH u dublje sukobe

    „Nestručnost, veliki skandal i nepoznavanje diplomatskih protokola.“ Ovako su mnogi okarakterisali ponašanje člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je putem posrednika pozvao ambasadora Srbije da dođe na hitan sastanak, nakon što je uhapšen bivši visokopozicionirani službenik FUP Edin Vranj.

    Kako je ambasador Srbije Aleksandar Đorđević obrazložio, dobio je poziv telefonom sa zahtjevom da dođe kod Komšića na razgovor.

    – Nakon što sam rekao da nisam u mogućnosti da pristupim na tako iznenadan poziv na sastanak, poziv je ponovio šef kabineta Komšića, uz napomenu da može biti vrlo neprijatno, jer me poziva predsjednik, a ja neću da dođem, te da će mediji o tome pisati. Naravno, tema nije pominjana već sam samo pozvan da “pređem na kaficu” – rekao je Đorđević.

    Napominje da je način opštenja u diplomatskim krugovima vrlo precizan, te da protokol Ministarstva inostranih poslova BiH odlično poznaje i profesionalno sprovodi.


    – U skladu s tim molio bih da se zaposleni iz kabineta Željka Komšića, ukoliko iste ne poznaju, obrate nadležnim službama Ministarstva inostranih posolova, pa neka s njima razriješe svoje nedoumice, a ne preko medija, jer neću dozvoliti da moju državu i mene lično bilo koji politički činilac zloupotrebljava u svoje lične političke svrhe, kršeći pri tom sve kodifikovane uzanse koje regulišu diplomatski status – poručio je Đorđević.

    Političari iz Republike Srpske su odmah ovakav Komšićev nastup prema ambasadoru Srbije nazvali nediplomatskim, kazavši da takvim potezima bruka BiH. Slični komentari stizali su i kada je kolutao očima dok je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik govorio u Sarajevu nakon sastanka s turskim predsjednikom.

    Koliko domaći političari poznaju diplomatske protokole i da li diplomatija BiH uopšte postoji?

    „Diplomatija BiH ne postoji“, odgovara bivši ambasador BiH u Briselu i dugogodišnji počasni konzul Ukrajine u Austriji, Draško Aćimović.

    – Visoki politički dužnosnici mogu pozvati strane diplomate na privatne aktivnosti (ručak, večera i slično), ali to mora biti striktno naznačeno u pozivnom pismu. Razgovori vezani za politiku u okviru tih sastanaka se ne smatraju zvaničnim i ne mogu biti upotrijebljeni u te svrhe – rekao je Aćimović za Srpskainfo.

    Kaže da je pojam države za tri člana Predsjedništva različit i da svako od njih smatra da ne postoji zajednički državni interes.

    – Ne radi se na unapređenju odnosa BiH kao države s drugim zemljama, već samo entitetski. Ambasadori i konzuli, kao i ostali diplomatski kadar, kod nas se bira od strane političkih vođa iz njihovog naroda – navodi Aćimović.

    On ističe da BiH nema diplomatsku akademiju, pa čak ni zakon o spoljnim poslovima. Tako da je, objašnjava, bespredmetno govoriti o vještinama diplomatskog pregovaranja.


    – Vidljivo je da BiH nema diplomatiju i da su svakodnevni skandali diplomatske prirode samo u cilju političke igre i donose ogromnu štetu svim građanima, bez obzira na nacionalno izjašnjavanje – jasan je Aćimović.

    Podsjeća da riječ diplomatija potiče od grčke riječi diploma ili “savijen na pola”.

    – Diplomatija u BiH je definitivno, u prevodu, “savijena na tri trećine” – zaključuje Aćimović.

    Jedna od onih koja prednjači u takvoj vrsti skandala je ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković, koja je u više navrata svojim potezima izazvala bijes javnosti, posebno iz Srpske. Podsjećamo samo da je Turkovićeva pomoć FBiH od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vidu vakcina vidjela kao zavjeru ili kada je namjeravala da u sjedištu UN u Njujorku organizuje izložbu posvećenu Srebrenici. Posljednje što je izjavila, a što je izazvalo veliko negodovanje, jeste da se usprotivila najavi Srbije i Srpske o gradnji „svesrpskog svetilišta“ u Donjoj Gradini.

    Sve ovo nam je, kaže Aćimović, jasan signal da ovako više ne može dalje i da se mora promijeniti sistem koji ne funkcioniše.

    – Ako se vratimo na srž diplomatije, ona je s posljednjim postupcima članova Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH postala ne samo bespredmetna, već i opasna, a opasna diplomatija je put u sve dublje sukobe – upozorava Aćimović.

    Ističe koliko je unutrašnja diplomatija važna i dodaje da domaći političari treba nešto da nauče na greškama iz prošlosti.

    – Predstavnici vlasti vode u ovom momentu zemlju u vrlo opasnom pravcu. Bilo bi dobro da svi oni pogledaju dokumentarni film o tome kako su se ponašali predstavnici vlasti prilikom raspada Jugoslavije i da ne ponove greške koje su se tada mogle izbjeći. Ne bi bilo tragedije da je bilo kompromisa i pravilne unutrašnje diplomatije između političara tog vremena – uvjeren je Aćimović.

    Sličnog je stava i bivši član Predsjedništva BiH i bivši ministar inostranih poslova Mladen Ivanić, koji kaže da je, kako vrijeme prolazi, diplomatija u BiH sve lošija.

    – Sve više je podijeljena. Diplomate su sve više u funkciji trenutnih nacionalnih elita i sve manje u funkciji nekog zajedničkog kompromisnog pristupa. Svi ovi potezi, diplomatski skandali koji se događaju, opšta su blamaža diplomatije u BiH. Mislim da je to trend koji će se nastaviti – kaže Ivanić za Srpskainfo.

    Objašnjava da diplomatija stvara opšti imidž jedne zemlje van njenih granica.

    – Imamo sve ove diplomatske skandale i očigledno da se to uklapa u opšti imidž koji BiH ima. Kada imate jedan takav imidž kakav ima BiH, onda imate i to da ključni ljudi svijeta bježe od toga da dođu ovdje, jer samo mogu biti izloženi nekim skandalima, tipa posjete Lavrova. Niko ozbiljan u BiH nije dolazio, niti će dolaziti ako se ovakvo stanje nastavi – kazao je Ivanić.

    Dodaje da kada ljudi vide skandale naravno da niko neće uložiti kapital u zemlju u kojoj je sve nepredvidivo i sve moguće.

    – Ovdje nema nikakvog usklađenog pristupa, sve su to pojedinačne aktivnosti ljudi. Nema tu neke strategije – zaključio je Ivanić.

  • Stevandić: Političko Sarajevo ulazi u spiralu izazivanja sukoba

    Stevandić: Političko Sarajevo ulazi u spiralu izazivanja sukoba

    Predjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je da “političko Sarajevo ulazi u spiralu izazivanja sukoba i političkog ludila u kojoj se gubi svaki kontakt sa realnošću, narušavaju nacionali odnosi i od BiH stvara regionalni problem”.

    “Proizvodnja sukoba unutar BiH, zavađanje entiteta i konstitutivnih naroda, a potom i proizvodnja sukoba sa Srbijom i Hrvatskom potpuno je od realnosti izolovala rukovodstvo SDA, a u taj krug spadaju Željko Komšić, Bakir Izetbegović, Šefik Džaferović i Bisera Turković”, rekao je Stevandić Srni.

    Povodom preporuke Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara državljanima BiH koji su, kako je navedeno, “na bilo koji način bili uključeni u odbranu BiH od 1992. do kraja 1995. godine”, da do daljeg ne putuju u Srbiju, Stevandić je rekao da niko do sada nije više činio na uništavanju BiH Džaferovića, Komšića, Turkovićeve i Izetbegovića.

    “Građani BiH koje oni sada pozivaju da ne putuju u Srbiju uglavnom su vakcinisani u Srbiji i tada ih nisu slušali, a mnogi od njih traže državljanstvo Srbije jer ne žele da se identifikuju sa državom koju oni vode u potpunu izolaciju”, istakao je Stevandić.

    On ističe da je jednako tako i sa poslovnom zajednicom koja mahom bježi iz Sarajeva.

    “Očito da ne razumiju mnogo štošta. Biće da je istina ono što su analitičari davno primijetili da je Bakir Izetbegović čovjek sukoba i rata, a ne čovjek saradnje i mira. Uostalom, on najviše i govori u BiH o ratu”, zaključio je Stevandić. 

  • Schmidt: Deblokada rada institucija i izmjene Izbornog zakona su stvar dogovora bh. političara

    Schmidt: Deblokada rada institucija i izmjene Izbornog zakona su stvar dogovora bh. političara

    Visoki predstavnik Christian Schmidt u njegovom prvom televizijskom intervjuu u BiH nakon preuzimanja funkcije kazao je da je za rješavanje svih problema potrebno da političari ostanu za istim stolom, čak i kada je teško.

    Smatra da se samo tako može riješiti i blokada rada državnih institucija i Izborni zakona i drugi aktuelni problemi. Schmidt je govorio o aktuelnoj situaciji u BiH, ali i planovima za budućnost.

    Poručio je da trenutna blokada rada državnih institucija, nikome ne donosi dobro.

    “Blokade nikada ne doprinose uspjehu i ne donose dobro. U Njemačkoj se kaže: ‘Bolje razgovarati jedni sa drugima, nego razgovarati o drugima’. Ko želi nešto da pokrene, mora da razgovara da bi nešto potaknuo. Ne smijemo dopustiti da BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji doživi neuspjeh ili da zastajkuje na tom putu. Na ovaj put pozivam izabrane predstavnike države BiH”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik se prije nekoliko dana sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    “Predsjednik Srbije pozvao je visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH na zvaničan razgovor. Za budućnost BiH potrebno je razgovarati sa glavnim gradovima u regiji, i to je ono što ja radim. Važno je razgovarati i o pripremama za samit zapadnoevropskih zemalja koji će biti održan u oktobru, kao i o poboljšanju privredne saradnje zemalja Zapadnog Balkana i to su bile teme o kojima smo razgovarali”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik je u razgovoru odbacio kritike da se u svojim pogledima na izmjene Izbornog zakona svrstao na stranu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Poručio je kako odgovornost za rješenje pitanja izmjena Izbornog zakona nose domaći političari.

    “Ja sam impresioniran koliko ‘čitača misli’ ima u regiji jer te misli o kojima se izvještava i koje su, navodno, skrivene u mojoj glavi, uopšte nisu tu. Puno je bolje raditi na rješenju, na izmjenama Izbornog zakona koje, između ostalog, moraju uključivati borbu protiv izbornih prevara. Osim toga, mora se osigurati da se ispoštuju odluke Suda za ljudska prava u pogledu učešća Ostalih”, rekao je Schmidt.

    On je istakao kako se, iako je teško, mora sjesti za sto i naći zajedničko rješenje jer to i jeste uloga politike.

    “Evropska unija i međunarodna zajednica vrlo rado će u tome pomoći, međutim odgovornost za ovo leži kod odabranih predstavnika različitih stranaka i naroda u BiH”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik je rekao kako će raditi na tome da se poboljša situacija stanovnika u BiH, a ne političara.

    Najvažnije je, kaže, da se poboljša kvaliteta života, te dodaje kako se puno političke energije troši na neke druge stvari.

    “Moraju se osigurati određeni pravni uslovi, obezbijediti vladavina prava, što će za neke biti neugodno, ali to je neophodno. Ja ću korisiti sve mogućnosti koje mi stoje na raspolaganju, na umrežavanju sa Evropskom unijom, sa raznim međunarodnim akterima, a mjerilo prema kojem ćemo mjeriti je li se situacija ovdje poboljšala je da li će u narednoj deceniji mladi ljudi reći – ‘da, rado živim ovdje, volim svoj život ovdje’. To je zadatak koji je pred nama, a koji nije lak i potrebna je podrška sviju da bi se to osiguralo”, rekao je visoki predstavnik.

    Govoreći o mogućnosti zatvaranja OHR-a u perspektivi, Schmidt je kazao kako ne postoji vremenski plan za to.

    “Ne postoji neki vremenski plan u tom pogleda, samo postoji zadatak – da se dođe do toga da situacija dozvoli da se OHR, ali i zadatak koji on obavlja zaključi i da se traže novi oblici saradnje. Želim da u političkom smislu upozorim da to ne znači da će se međunarodna zajednica nakon toga prestati zanimati za BiH jer previše su ljudi ovdje propatili. Zadatak ostaje, funkcionalnosti ostaju, samo možda na neki drugi način”, rekao je Schmidt.

    Visoki predstavnik je dodao kako je stekao utisak da ljudi u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru… žele isto – da žive zajedno i da mogu zajedno da se razvijaju.

  • Komšić nakon sastanka sa Schmidtom: Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna

    Komšić nakon sastanka sa Schmidtom: Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić govorio je o današnjem sastanku s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom te je iznio detalje i impresije s ovog susreta.

    Na početku je Komšić naveo kako su se razgovori odnosili na aktuelnu situaciju u BiH, ali i u regiji.

    “Mogu reći da se nismo složili u vezi s nekim stvarima, naročito kada je riječ o rješenjima za izmjene Izbornog zakona. Moj utisak je da on preferira rješenje Fuleovog modela, što je vrlo opasno po budućnost BiH, jer jeste jedna vrsta stvaranja etničkih teritorija, ali o ovom pitanju će svakako još biti mnogo rasprava”, rekao je Komšić.

    Kako je naveo Komšić, tokom razgovora s Christianom Schmidtom insistirao je na potrebi provedbi svih presuda Evropskog suda za ljudska prava.

    “Insistirao sam na presudama Evropskog suda za ljudska prava, kao i na mišljenju Evropske komisije o realizaciji 14 prioriteta. Prema mom mišljenju su to stvari o kojima bismo trebali razgovarati s predstavnicima međunarodne zajednice. Dotakli smo se ovoga što se dešava kada je riječ o odnosima BiH i Srbije, neselektivnom hapšenju, o tome da Srbija ne isporučuje ratne zločince, čak da ih skrivaju, što će svakako usložniti razvoj odnosa, tj. ući ćemo u fazu kada se nećemo moći pohvaliti bilateralnim odnosima”, rekao je Komšić.


    Komšić je također istakao kako se tokom sastanka našao u čudnoj situaciji, gdje je Schmidtu morao objašnjavati razlike između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa.

    “Ono što me začudilo jeste to da sam se u trenutku našao u situaciji da objašnjavam razliku između Berlinskog procesa i Mini Šengena, tj. Otvorenog Balkana. Imao sam utisak da moram objašnjavati da su sve zemlje regije pristupile Berlinskom procesu i da se tu stvari rješavaju i da sve što se dešava s Otvorenim Balkanom jeste samo dupliranje posla, ali u smanjenom obimu, jer ne učestvuje svih šest zemalja, već samo tri. Što se mene tiče, Schmidt je visoki predstavnik i naravno da ćemo sarađivati. Ja sam mu rekao da će u meni imati saradnika koji će mu iskreno reći stvari kako jesu i bez skrivenih igara i to očekujem od njega. Vidjet ćemo šta će biti, dogovorili smo se da ostajemo u kontaktu”, naglašava Komšić.


    Također, predsjedavajući Predsjedništva BiH je izjavio kako smatra da Schmidt još uvijek nema kompletnu sliku o stanju u BiH.

    “Polazim od pretpostavke da on (Christian Schmidt op.a.) ima pravo na svoj politički stav i da je možda došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti i da se stvari drugačije dešavaju. Rekao sam mu da ima ovlasti i za nametanje Izbornog zakona, ali da snosi odgovornost za posljedice. Predali smo mu papir koji se tiče dekriminalizacije izbornog procesa, tj. ono što bi trebalo učiniti da bi BiH dobila poštenije izborne rezultate”, pojašnjava Komšić i ističe kako je Schmidtu potrebno vrijeme kako bi dobio jasnu sliku o situaciji u BiH.


    “Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna i da bi to sklopio, treba mu još nekoliko puzli kako bi se stekla ukupna slika o stanju u državi. Pojasnio sam da u BiH želimo da važi sve ono što važi i u Njemačkoj i očekujem da ljudi koji dolaze iz takvih društava shvate to, da su bitni pojedinci i njihova prava, jer na tome počiva Evropa, a ne na kolektivnim pravima bilo kakvih grupa”, govori Komšić.

    Tokom sastanka, kako navodi Komšić, osvrnuli su se i na priče o mirnoj disoluciji BiH o kojoj pojedini političari govore.

    “Vlada Njemačke je ranije rekla da sve ovo što mi živimo u BiH jednostavno postaje problem, jer se kod nas priča o konstitutivnosti počinje koristiti o disoluciji, i rekao sam mu da je Dodik primjer toga. Kada govorimo o mirnoj disoluciji, onda se razgovori o takvom pitanju kod nas odvijaju puškama, tenkovima i topovima i to apsolutno ne može biti provedeno”, objašnjava Komšić.

    Na kraju, Komšić se osvrnuo i na odlazak Angele Merkel u Beograd te je poručio kako je to znak da Merkel daje podršku politici Aleksandra Vučića.

    “Njemačka kancelarka je odabrala takav format susreta, ne znam zašto. Kod Vučića je otišla da mu da još jednom podršku, što smatramo da je loše i da šalje loše signale, ali to je tako. Ne vidim drugi razlog zašto je kancelarka išla Vučiću na noge osim toga. Kao kompenzacija tom susretu, odabran je susret s ostalim premijerima u Tirani i Tegeltija je otišao na taj susret”, naveo je Komšić.


    Poručio je također da se od Srbije ne može praviti gazda na Balkanu te da sve zemlje moraju imati ravnopravan tretman.

    “Od takve ozbiljne zemlje kao što je Njemačka i ozbiljne osobe kao što je Merkel očekujete da su dobro informisani i da im je teško iznijeti pogrešnu sliku. Nemam dileme da u institucijama u Berlinu nedostaju neke informacije, samo je pitanje šta je cilj te politike. Ako je cilj praviti od Srbije regionalnog šefa, to neće ići. To sam rekao i Schmidtu. Možemo biti jednaki i samo na toj osnovi možemo razgovarati. Nema više gazda na Balkanu”, poručio je na kraju predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

  • Hoće li opozicija do kraja godine izaći sa zajedničkim kandidatima

    Hoće li opozicija do kraja godine izaći sa zajedničkim kandidatima

    Vrlo je važno da uz dobar program imamo i najbolje kandidate za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH i očekujem da ćemo taj proces, s kolegama iz opozicije, uspješno završiti najkasnije do kraja godine.
    TVrlo je važno da uz dobar program imamo i najbolje kandidate za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH i očekujem da ćemo taj proces, s kolegama iz opozicije, uspješno završiti najkasnije do kraja godine.

    Predsjednik SDS, Mirko Šarović, diplomatski kaže da će „to pitanje svakako doći na red u narednom periodu“.

    – Od samog datuma za nas je mnogo važnije da se izaberu najbolji, oni koji mogu dati najviše, posebno nakon što izbori prođu, i da i za njih jednoglasno stoji cijela opozicija – kaže Šarović za Srpskainfo.

    Predsjednik DNS, Nenad Nešić, smatra da je dogovor opozicije oko zajedničkih kandidata neminovan, jer samo to znači promjene u Srpskoj 2022.

    – To je ono što narod očekuje od DNS, SDS i PDP. Smatram da je dogovor vrlo lako postići jer, kao što znate, postoje tri političke partije u opoziciji, takođe postoje i tri najodgovornije funkcije u RS i BiH: član Predsjedništva BiH, premijer i predsjednik Srpske. Normalno je da bi svakoj partiji trebalo da pripadne po jedna funkcija. Na taj način bi svaka stranka odgovarala za svoj rad, a ne da se krije iza bilo koga. Samim tim morali bi da vodimo računa šta obećavamo u predizbornoj kampanji, jer narod očekuje da ono što obećamo ispunimo kada preuzmemo vlast u RS – kaže Nešić za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, „ko ne želi dogovor, taj očigledno radi za Milorada Dodika i odgovara mu da ostane u opoziciji, da bude vječiti kritičar, a da u suštini ne preduzme ništa da Republika Srpska krene naprijed“.

    Uvjeren sam, i to je bila moja zvijezda vodilja pred izbore u Banjaluci, bilo da ste opozicija ili vlast, važno je da vi vodite procese, nudite putanje, namećete ritam i prvi postavljate principe, kaže gradonačelnik najvećeg grada Srpske, Draško Stanivuković.

    – Da li to znači oktobar, novembar ili decembar – treba naći tačnu liniju presijecanja. Ako je prerano, a nije sazrelo, izazvaće unutarstranačka nezadovoljstva, a ako je prekasno, onda smo izgubili ritam i ne vodimo procese – kaže Stanivuković za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska ima mnogo ključnih pozicija, ne samo pomenute tri, a ključne su one sa kojih se rade suštinske i konkretne stvari, među kojima su ministar policije, ministar pravde, direktor RTRS, ministar obrazovanja…

    – Kada su u pitanju te dvije najvidljivije funkcije, predsjednik i član Predsjedništva BiH, onda trebamo razjasniti šta nam je cilj. Ako je cilj pobjeda i promjene onda trebamo staviti ljude koji su najkompetentniji, bez obzira da li zadovoljavaju stranačku strukturu. Ako smo vođeni da prvo zadovoljimo stranačku strukturu, pa da iz tog izniknu potencijalne promjene, onda dolazimo do toga što navodite u pitanju, da li svaka stranka treba da da po jednog kandidata. Može se desiti da, na primjer, PDP nema nekoga ko je za te funkcije i sada mi pod svaku cijenu, da bismo zadovoljili PDP, stavljamo nekog ko je možda lošiji od drugih kandidata. Možda neka stranka ima ljude koji su važni za suštinske funkcije, a nema nekog ko bi bio na toj najvidljivijoj poziciji – objašnjava Stanivuković.

    Kako kaže, ako silom namećemo funkcije da bismo zadovoljili formu, opozicija može krenuti pogrešnom putanjom.

    – Treba da zadovoljimo suštinu i da na megdan izađu oni kandidati koji mogu da okupe ljude, najviše ljudi izvedu na izbore, pokrenu ih i da pokore one koji će se na suprotnoj strani htjeti predstaviti kao neka promjena i novina, iako su tu već 20 godina – poručuje Stanivuković.

    Kada je u pitanju treća pozicija, pozicija premijera, ona treba da proistekne iz političkog kapaciteta i rezultata stranaka, a ne da je unaprijed sudbinom određena.

    KRITERIJUMI
    Na pitanje koji kriterijumi treba da budu ključni pri odabiru kandidata, Nenad Nešić odgovara da je najbitnije da političke partije ponude ljude od autoriteta, “koji imaju volju, želju i energiju da Srpsku povedu naprijed“.

    – Normalno je da to budu kandidati koji uživaju ugled u narodu, tj. da mogu da ostvare pobjedu nad kandidatom režima – poručuje Nešić.

  • Dodik: Komšić i Džaferović ne biraju sredstva da zaštite zločin nad Srbima

    Dodik: Komšić i Džaferović ne biraju sredstva da zaštite zločin nad Srbima

    Bošnjaci u BiH su opredijeljeni za procesuiranje zločina samo nad Bošnjacima, a svaki drugi proces bilo u BiH ili van nje, posebno nad Bošnjacima kao izvršiocima vide kao udar na BiH i progon njenih državljana, izjavio je Srni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Dodik je rekao da to pokazuje i zajednički stav Željka Komšića i Šefika Džaferovića povodom hapšenja Edina Vranja od policijskih organa Srbije.

    “Njihova reakcija pokazuje da neće birati sredstva da zaštite zločin nad Srbima, da sačuvaju medijsku istinu o ratu u BiH, a Edin Vranj je samo izgovor i povod za pokroviteljski stav prema tim zločinima”, istakao je Dodik upitan da prokomentariše zajedničko saopštenje Komšića i Džaferovića da hapšenje Vranja predstavlja novi u nizu sračunatih progona nad građanima BiH koje vrše vlasti u Srbiji.

    Dodik je naglasio da je Republika Srbija suverena država sa nezavisnim pravosuđem, a da reakcije poput ovih Komšićevih i Džaferovićevih samo izlažu BiH javnom podsmijehu u regionu i otkrivaju suštinu “pravde” o kojoj govore dva bošnjačka člana Predsjedništva.

    “Njihova je pravda da su Srbi, Republika Srpska i Srbija krivci, a Bošnjaci žrtve u ratu i miru. Kada jednom napuste politiku žrtve i shvate da je tzv. Armija BiH počinila užasne zločine nad Srbima i Hrvatima u BiH, možda još bude neko ko će biti spreman na dijalog sa Bošnjacima”, naglasio je Dodik.

    Nekadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije Edin Vranj uhapšen je juče na graničnom prelazu Uvac u Srbiji zbog sumnje da je kao isljednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske.

    “Prisustvovaću Samitu nesvrstanih u Beogradu”
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da će prisustvovati obilježavanju godišnjice Samita nesvrstanih u Beogradu.

    On je rekao da nije tačno pisanje pojedinih medija da je BiH otkazala učešće na ovom skupu, jer bi za takav stav trebalo i njegovo izjašnjavanje.

    “Poziv za učešće su pojedinačno dobila sva tri člana Predsjedništva. A ja kažem da sam već potvrdio i da ću ići u Beograd, na poziv Republike Srbije, i prisustvovati Konferenciji nesvrstanih”, poručio je Dodik.