VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stevandić: Ne želimo da svojim učešćem damo legalitet sjednici Parlamenta BiH

    Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić rekao je Srni da zastupnici ovog kluba sutra neće učestvovati na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kako ne bi imala legalitet.”Nećemo dozvoliti da svojim učešćem damo legalitet Parlamentarnoj skupštini, sve dok se ne riješe stvari koje smo pokrenuli u Narodnoj skupštini RS-a”, rekao je Stevandić.

    Komentarišući stav predsjednika SDS-a Mirka Šarovića da niko ne može da govori u ime svih parlamentarnih stranka, Stevandić je rekao da nije ni on govorio ni u čije ima, kada je šefove klubova i stranaka iz RS-a zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH pozvao na sastanak.

    “Ni ja nisam govorio ni u čije ime, a za ono što smatram da je prirodno i iznad svih naših različitih mišljenja – da sutra sjednemo i dogovorimo se oko učešća na sjednici”, rekao je Stevandić, koji je i predsjednik Ujedinjene Srpske.

    On smatra da nema razloga da se taj sastanak ne održi.

    “Nismo u ratu i nismo pucali jedne na druge. Imamo različite poglede na politiku, ali postoje stvari u kojima mi nemamo nikakve razlike i mislim da oko tih stvari ne treba da pravimo veliku priču”, rekao je Stevandić.

    On vjeruje da će sastanak sutra biti održan.

    “Duboko vjerujem da ćemo sjesti zajedno i porazgovarati, te imati koliko toliko saglasnost za ono što je u vezi sa zaključcima koje smo donijeli u Narodnoj skupštini i šta smo potpisali, a za sve drugo i ne očekujem da se dogovorimo“, rekao je Stevandić.

    Stevandić je u petak, 17. septembra, pozvao šefove klubova i stranaka iz Republike Srpske zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH, da održe zajedničku konferenciju za novinare pred održavanje sjednice ovog parlamenta, koja je zakazana za sutra.

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je jučer da niko od Srba u ponedjeljak, 20. septembra, neće ići na sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović tvrdi da ne postoji nikakav zajednički formalni dogovor parlamentarnih stranaka iz RS-a o neučešću na sutrašnjem zajedanju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

  • Šarović uoči sjednice Parlamenta BiH: Dodik nije ovlašten da govori u ime SDS-a

    Šarović uoči sjednice Parlamenta BiH: Dodik nije ovlašten da govori u ime SDS-a

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović komentarišući izjavu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da niko od Srba 20. septembra neće ići na sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kazao je da lider SNSD-a nije ovlašten da govori u ime njegove stranke.

    “Pametno bi bilo da se o ovoj delikatnoj situaciji oko sutrašnjeg zasjedanja, razgovaralo u okviru parlamentarnih stranaka i klubova i tražilo zajedničko i najbolje rješenje jer na dnevnom redu su plate za više od 7.000 državnih službenika i uposlenika koji rade u zajedničkim institucijama i koji primaju plate i naknade iz budžeta institucija BiH, ali takvog razgovora nije bilo”, naveo je Šarović.

    Upozorio je da šteta svake vrste po interese Republike Srpske i njenih građana, ukoliko se ne nađe odgovarajuće rješenje, može biti ogromna.

    “Rješenja koja se državnim službenicima i zaposlenicima posljednjih dana nude od pojedinaca, ali ne i institucija, su parcijalna i nedovoljno utemeljena”, zaključio je Šarović.

    Uprkos ovome, kako nezvanično saznajemo, Klub SDS-PDP-DNS ipak neće prisustvovati sjednici. Oni će, kao i SNSD-ovci, sutra doći u zgradu Parlamenta BiH i vrijeme provesti u svojim kancelarijama za vrijeme zasjedanja Predstavničkog doma.

    Sutrašnja sjednice Predstavničkog doma Parlamenta BiH bi trebala biti održana samo 10 dana prije nego što istekne važeća odluka o privremenom finansiranju institucija BiH. Nakon toga nijedna novčana obaveza koja će nastati od 1. oktobra neće moći biti isplaćena iz državnog budžeta, pa ni plate državnim službenicima iz Republike Srpske.

    Stoga će biti zanimljivo da li će se zastupnici uopće odazvati sjednici i da li će učestvovati u radu najvišeg zakonodavnog organa u državi. Prema sadašnjim stavovima, to je malo izvjesno, s obzirom na to da ne učestvuju u odlukama od kada je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida.

    Na dnevnom redu sjednice zakazane za 20. septembar je i Prijedlog zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2021., koji je Predsjedništvo BiH utvrdilo u junu ove godine. Radi se o proceduri u drugom čitanju.

    Podsjetimo, budžet je usvojen u prvom čitanju, a prema proceduri, ako bude usvojen u drugom, što podrazumijeva i amandmane, ide u Dom naroda. Ako i državni delegati usvoje prijedloge, BiH bi imala budžet i ne bi bila potrebna odluka o privremenom finansiranju za četvrti kvartal.

    Tu odluku Ministarstvo finansija i trezora BiH nedavno je dostavilo Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH pa je za sada nejasno da li će biti usvojen budžet, odluka o privremenom finansiranju ili nijedno od toga, čime bi došlo do “zaključavanja” državne kase.

  • Džaferović: Retorika o prekrajanju granica je prošlost, neće biti novih država na Zapadnom Balkanu

    Džaferović: Retorika o prekrajanju granica je prošlost, neće biti novih država na Zapadnom Balkanu

    Mislim da ni mene ni bilo koga drugog građani Srbije ne trebaju da doživljavaju na osnovu ocjena koje se iznose u tabloidima, kazao je u intervju za beogradski Danas član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović.

    “Retorika o etničkom prekrajanju granica je retorika prošlih stoljeća. Geostrateška konfiguracija regiona je završena. Neće biti novih granica i novih država na Zapadnom Balkanu”, izjavio je Džaferović.

    Strateško opredjeljenje regije jeste integracija u EU i NATO, dodao je te kazao kako misli da taj proces može relaksirati odnose i dati sigurnost i bolji životni ambijent za građane.

    “Zemlje Zapadnog Balkana trebaju međusobno sarađivati, poštujući se uzajamno. Razgovorom i dogovorom treba rješavati otvorena pitanja, a tamo gdje nema dogovora primjenjivati međunarodno pravo. Naši narodi žive u svim državama regije, što je jako važna činjenica”, kazao je on u intervju.

    Na pitanje treba li sintagmu “srpski svet” ozbiljno shvatati, Džaferović kaže da onako kako se predstavlja od zvaničnika Srbije je samo drugi naziv za Veliku Srbiju.

    “Drugačije se ne mogu i ne smiju shvatiti izjave zvaničnika Srbije kada kažu da je to objedinjavanje ili ujedinjavanje srpskog naroda i u političkom, i u državnom smislu. To je opasna poruka, koja predstavlja nastavak retorike o Velikoj Srbiji, odnosno Miloševićev vokabular o ‘svim Srbima u jednoj državi”, izjavio je Džaferović.

  • “Pripreme za najbolji mogući rezultat” Dodik najavio Izborni sabor SNSD u martu naredne godine

    “Pripreme za najbolji mogući rezultat” Dodik najavio Izborni sabor SNSD u martu naredne godine

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik najavio je večeras da bi u martu naredne godine trebalo da bude održan Izborni sabor SNSD, koji, kao politička stranka, pretenduje najvišim ciljevima, a to je pobjeda na svim nivoima vlasti na narednim izborima.

    Ranije smo Izborni sabor održavali poslije izbora, a sada će to biti šest mjeseci prije, a sve u funkciji pripreme za najbolji mogući rezultat koji je SNSD ikada ostvario – rekao je Dodik u Gradiški, gdje je prisustvovao Izbornoj konferenciji Gradške oprganizacije Mladih socijaldemokrata.

    On je istakao da je SNSD sada u fazi unutarstranačkih izbora, a nakon toga kreće u fazu djelovanja u javnosti.

    Dodik je ocijenio da je Gradska organizacija Mladih socijaldemokrata Gradiška jedna od najboljih u SNSD, te da vjeruje da će novoizabrani članovi rukovodstva moći sa dovoljno energije da ponesu političku borbu u predstojećem vremenu.

    Čestitajući novoizabranom predsjedniku Mladih socijaldemokrata Gradiška Bojanu Dobrijeviću i ostalim članovima rukovodstva, Dodik je istakao da je ova omladinska organizacija bila nosilac i kreator mnogih ideja i političkih pobjeda SNSD.

    – Za desetak dana biće održana Gradska izborna konferencija. SNSD je u zamahu u vezi sa unutarstranačkim izborima, sređivanju nekih organizacija i traženju onih koji će sa dovoljno energije moći da ponesu političku borbu u narednom vremenu, a mislim da Bojan i ova ekipa zaista ulivaju nadu da će tako i biti – rekao je Dodik novinarima u Gradišci.

    Predsjednik republičke organizacije Mladih socijaldemokrata Denis Šulić istakao je da mu je uvijek zadovoljstvo da bude u svom gradu na Izbornoj konferenciji Gradske organizacije Mladih socijaldemokrata iz koje je ponikao.

    – Iza nas je osma izborna konferencija i sav naš rad u prethodnom periodu je pokazao da su članovi organizacije Mladih socijaldemokrata bili prepoznati u Gradišci i da danas vrše odgovorne funkcije. Siguran sam da će i novo rukovodstvo organizacije nastaviti putem svojih prethodnika – rekao je Šulić.

    Predsjednik Gradskog odbora SNSD Gradiška Zoran Adžić istakao je da će ovaj odbor i dalje podržavati mlade, kao što je to bio slučaj i ranije, jer žele da što više mladih uključe u kreiranje društvenog ambijenta.

    – Želimo da mladi kreiraju ambijent onakav kakava njima odgovara, da ostaju da žive u Gradiški i Republici Srpskoj. Svjedoci smo da osnovne poluge upravljanja i odlučivanja u Gradskoj upravi i javnim preduzećima i ustanovama, ali i privredi u Gradišci čine upravo mladi koji su prošli kroz organizaciju Mladih socijaldemokrata – rekao je Adžić.

    Novoizabrani predsjednik Mladih socijaldemokrata Gradiška Bojan Dobrijević rekao je da mu je čast, ali i obaveza biti novi predsjednik ove organizacije koja je najorganizaovanija omladinska politička organizacija u Gradišci i Republici Srpskoj.

    – Trudiću se zajedno sa ostalim članovima rukovodstav organizacije da nastavimo tamo gdje su stali naši prethodnici, da pomognemo svakom čovjeku u Gradišci – naglasio je Dobrijević.

  • Stanivuković prozvao Dodika “On i njegovih 40 referenduma”

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, prozvao je predsjednika SNSD i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, jer godinama najavljuje referendum o otcjepljenu, kazavši da je za Dodika Srpska samo istrument bogaćenja.

    Za njega je Republika Srpska samo instrument bogaćenja, za nas je ona otadžbina i nešto najsvetije. Za njega je referendum igra i politički trik, a za nas važno pitanje. Rekao sam da ću objaviti ovaj video, sada to i činim- napisao je Stanivuković uz video koji je objavio na društvenim mrežama.

    Stanivuković je u video zapisu podsjetio na neke ranije najave Milorada Dodika o referendumu i kratko je naveo “on i njegovih 40 referenduma!”

    Povod za video bilo je gostovanje u emisiji “Telering” na RTRS.

  • Dodik: U BiH je poražena bilo kakva mogućnost zajedničkog života u postojećem političkom okviru

    Dodik: U BiH je poražena bilo kakva mogućnost zajedničkog života u postojećem političkom okviru

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je u BiH poražena bilo kakva mogućnost zajedničkog života u postojećem političkom okviru, jer jedan narod i njegovi politički poredstavnici ne razumiju da drugi u BiH ne vide ni prošlost, ni sadašnjost ni budućnost kao oni, ne vide susjede kao oni, niti razumiju da pravo na BiH imaju svi jednako.

    “Provođenje politike žrtve, po kojoj je neko stalno dužan da ti ispunjava želje, plaća štetu, daje donacije, odlučuje i radi umjesto tebe, je politička infantilnost iz koje sarajevski, uglavnom bošnjački političari nikako da izađu”, ocijenio je Dodik.

    Na pitanje Srne da prokometariše izjavu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da Srbija i njen predsjednik Aleksandar Vučić ne treba da šalju vakcine ili žito u BiH, niti da govore lijepe riječi, ali da očekuje da se prestane sa, kako je rekao, progonom branilaca, Dodik je poručio da ni Srbija ni Republika Srpska ništa nisu dužne BiH, ni moralno ni materijalno.

    Srpski član Predsjedništva BiH je rekao da je Republika Srpska zahvalna Srbiji na svemu, posebno na vakcinama koje su nesebično dijelili sa svima nama kada su i građanima Srbije bile potrebne.

    “Zašto Izetbegović tada nije rekao Vučiću i Srbiji ne trebaju nam vakcine i zašto je više hiljada ljudi iz FBiH išlo na vakcinaciju u Srbiju? Zašto Izetbegović svom narodu nije obezbijedio vakcine, a na primjer usred pandemije, preko (Bisere) Turkovićeve, obezbijedio je urme zbog kojih se cijela FBiH i danas podsmijeva? To su pitanja za Izetbevovića, sve drugo je demagogija”, istakao je Dodik.

    On je naglasio da pominjanjem navodne ratne štete koju bi Srbija trebalo da plati BiH, Bakir Izetbegović nastavlja s ratobornom retorikom koja posljednjih desetak dana dobija na intenzitetu – od napada na Srpsku pravoslavnu crkvu, preko stalnih udara na Republiku Srpsku i sve češće na Srbiju.

    “Sramota je da Izetbegović pritvorenog pripadnika tzv. Armije BiH zove braniocem. Krivični zakon nijedne države, pa ni ove u koju se kune Izebegović, ne poznaje kategoriju branioca. Ili je činio zločine ili nije. Čak i da je čistih ruku ne može poručivati da je riječ o braniocu, jer je on takav samo u očima Bošnjaka. Za Republiku Srbiju on je isto što i bilo koji prestupnik pred zakonom, i kakve veze ima vlast Srbije sa tim predmetom”, rekao je Dodik.

    On je dodao da Izetbegović, koji je navikao da diriguje pravosuđu u BiH, pokušava da spočitava Vučiću ono što sam radi, ne računajući da postoje zemlje u kojima je pravosuđe nezavisno.

    “Retorika koju koristi Bakir Izetbegović, u posljednje vrijeme sve češće i oštrije, otvarajući frontove protiv doslovno svih susjeda, i Republike Srpske i Srbije i Hrvatske, a odnedavno i Crne Gore – ne vodi ničemu osim raspadu BiH i izolaciji u kojoj je Izetbegoviću izgleda najkomotnije”, zaključio je Dodik.

  • Dvije paralelne političke krize uvele BiH u haos

    Da li će biti izbora sljedeće godine, i ako ih bude, da li će se održati po postojećem ili novom Izbornom zakonu, hoće li na njima biti srpskih i hrvatskih političara, i ako ne, da li će to biti i zvanično kraj Bosne i Hercegovine?

    Pitanja su ovo o kojima se raspravlja već duži vremenski period, a ponovo su aktuelizovana ovih dana, prvo izjavom visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita kako se Izborni zakon treba mijenjati jer postojeći šteti Hrvatima, a potom i izjavom bivšeg visokog predstavnika Volfganga Petriča „da bi neuspjeh narednih izbora u BiH usljed bojkota Srba i Hrvata značio de fakto kraj ove države“.

    Analitičari se slažu da je BiH trenutno u jednoj od najvećih posljeratnih kriza, jer srpski političari zbog nametnutog „Inckovog zakona“ ne učestvuju u donošenju odluka u institucijama BiH, što je faktički dovelo do paralize državnih institucija.

    Bojkot izbora

    S druge strane, ukoliko se ovaj problem na neki način i riješi i srpski političari ponovo počnu učestvovati u radu institucija BiH, ovu državu čeka nova kriza.

    Hrvatski političari sa sjedištem u Mostaru već najavljuju bojkot izbora ukoliko ne dođe do izmjene Izbornog zakona u BiH na način da se član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bira u izbornim jedinicama u kojima su Hrvati većina. Na taj način bi se, tvrde oni, onemogućilo da im „člana Predsjedništva biraju Bošnjaci kao što je to bilo u slučaju Željka Komšića“.

    Zahtjeve Hrvata načelno podržava i visoki predstavnik Kristijan Šmit, koji je nedavno rekao da se Izborni zakon mora mijenjati, te da su Hrvati trenutno diskriminisani. To je odmah otvorilo raspravu u javnosti da li bi, ukoliko se političari u BiH sami ne dogovore oko izmjena Izbornog zakona, Šmit mogao da ga nametne. Bošnjački političari su već najavili da neće prihvatiti izmjene Izbornog zakona na način kako to traže Hrvati, dok je lider najveće vladajuće stranke u Srpskoj – SNSD, Milorad Dodik, rekao kako nikakvo nametanje od strane visokog predstavnika ne dolazi u obzir.

    Pat pozicija

    Bosna i Hercegovina se tako našla u pat poziciji. Ukoliko Šmit nametne zakon, imaće bojkot Srba, a po svemu sudeći i Bošnjaka. Ukoliko do izmjena Izbornog zakona ne dođe, izbore će bojkotovati Hrvati.

    S druge strane, mogućnost da se političari u BiH sami dogovore oko izmjena Izbornog zakona za sada je ravna nuli, jer s jedne strane srpski političari uopšte ne učestvuju u donošenju odluka u institucijama BiH, a s druge strane bošnjački političari ne pristaju na kompromis.

    Ima li izlaza iz začaranog kruga i da li je upitan opstanak BiH ako nijedna strana ne popusti?

    Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da je BiH u dugotrajnoj institucionalnoj krizi i sadašnje zaoštravanje je samo posljednja epizoda te krize.

    – To zaoštravanje je posljedica dugotrajnog nerješavanja problema, pa čak i ignorisanja. Imamo različite uzroke blokade i njene različite manifestacije. S jedne strane, imamo blokadu od strane srpskih predstavnika u institucijama BiH zbog nametnutog Inckovog zakona, a s druge strane i njihovo nepriznavanje legitimiteta sadašnjeg visokog predstavnika Kristijana Šmita – podsjeća Sitarski.

    Selektivan pristup

    Dodaje da postoji dugotrajna blokada vezana za neusvajanje izmjena Izbornog zakona koje su presudne po presudama i domaćih i međunarodnih najviših sudskih instanci.

    Sitarski ističe da kako bi se riješio problem Izbornog zakona prvo mora da se riješi prvi problem, a to je da se srpski predstavnici vrate u institucije BiH, odnosno počnu učestvovati u radu.

    – Da bi došlo do izmjena Izbornog zakona, on se mora usvojiti u Parlamentu BiH, što nije moguće ako predstavnici iz Srpske bojkotuju institucije BiH – navodi Sitarski.

    Da li je kriza bezizlazna? Sitarski ističe da ne bi brzao s takvim konstatacijama jer su politički predstavnici iz Srpske rekli da će blokirati sve procese, osim onih koji su u interesu Republike Srpske.

    On kaže da već sada postoji selektivan pristup u nekim aktivnostima na nivou BiH, pa je tako predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, ovih dana učestvovao u regionalnom skupu u Tirani, dok se srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, sastao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

    Bonska ovlaštenja

    Sitarski kaže da nije isključeno da predstavnici iz Republike Srpske zaključe da je i u njihovom interesu da dođe do izmjena Izbornog zakona, te da učestvuju u dogovorima oko izmjena, a da pri tome ne odustaju od svojih temeljnih načela i političkog pravca koji su zacrtali.

    – Ne vjerujem ni da je Republika Srpska prezadovoljna sadašnjim Izbornim zakonom. Osim toga, postoje i jako dobri odnosi između vodećih srpskih i hrvatskih političara u BiH, pa je moguće da će zato učestvovati u razgovorima oko izmjena Izbornog zakona – smatra Sitarski.

    Govoreći o ulozi Šmita, Sitarski ističe da on ima svoja bonska ovlaštenja ali ne insistira na njima, posebno ne s nekim entuzijazmom. Sitarski kaže da Šmit ostavlja bonska ovlaštenja kao posljednju opciju, i to isključivo za dramatičnu situaciju kao što je eventualno ugrožavanja teritorijalnog integriteta BiH.

    Medijator

    Sitarski ističe da bi Šmit trebao da bude neka vrsta medijatora, koji će skupiti sve strane i staviti ih za pregovarački sto, gdje će zajedno dogovoriti izmjenu Izbornog zakona, odnosno da se odblokira taj proces u Interresornoj radnoj grupi, pa kasnije i u Parlamentu BiH.

    – Naravno, problem je i to što Šmita ne priznaje srpska strana, ali možda bi mogao da se nađe format da se to riješi kao, na primjer, kako to rade Srbija i Kosovo. Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova ali zajedno učestvuju u nekakvim regionalnim i evropskim forumima sa onim famoznim rješenjem sa zvjezdicom koja referira na Rezoluciju 1244 UN, koju svi priznaju, uključujući i Srbiju – kaže Sitarski.

    Navodi da bi se u skladu s tim moglo naći rješenje i po pitanju Šmita, tako što se na sastancima ne bi pominjale titule učesnika razgovora.

    – Vidjećemo šta vrijeme nosi. Uglavnom, postoji nekoliko opcija koje bi mogle pomoći da se kriza riješi – ističe Sitarski.

    Dodaje da trenutni zategnuti odnosi bošnjačkih i hrvatskih političara po pitanju Izbornog zakona, takođe, mogu biti riješeni kada bi se našlo srednje rješenje, koje bi bilo prihvatljivo za obje strane.

  • Tegeltija poručio Stanivukoviću da se bavi vodovodom i smećem, a ne nacionalnim temama

    Tegeltija poručio Stanivukoviću da se bavi vodovodom i smećem, a ne nacionalnim temama

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković tokom boravka na obilježavanju Dana srpskog jedinstva u Beogradu dao je izjave koje i par dana kasnije ne prestaju da izazivaju reakcije.

    Tako je savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Milan Tegeltija, kazao da bi Stanivuković trebao da se bavi vodovodom i kanalizacijom, a ne nacionalnim pitanjima.

    – Gradonačelnik Banjaluke bi trebao da se bavi gradom, vodovodom, kanalizacijom, smećem itd., a ne nacionalnom politikom za koju nije kapacitiran ni u jednom pogledu. No, ako je to zvanična politika PDP onda imamo već dvije neskriveno i javno deklarisane probosanske stranke u Republici Srpskoj – napisao je Tegeltija.

    Tegeltija je ovo prokomentarisao povodom izjave gradonačelnika Banjaluke da se nije mudro odricati Bosne i Hercegovine.

    – Srbi su vijekovima bili većinski narod u BiH. Odreći se Bosne i Hercegovine znači odreći se i svoje istorije, istorije svoga naroda. Ja živim u Republici Srpskoj i to je dio Bosne i Hercegovine. Dodiku je odzvonilo i on se koristi jeftinim trikovima – rekao je Stanivuković.

    Stanivuković je u intervjuu koji je dao u Beogradu, komentarisao izjave predsjednika SNSD Milorada Dodika o mirnom razdruživanju.

    – Kada slušate jednog Srbina iz RS, koji se predstavlja velikim Srbinom, gospodina Dodika, koji kaže mi smo najbolji, mi smo jedini, sami protiv svih, svijet je protiv nas, Zapad nam je neprijatelj. S druge strane, imate glas iz Srbije koji kaže Njemačka je naš prijatelj, naš saveznik, hvala im za investicije. To je glas razuma, mnogo mudriji – kazao je Stanivuković.

  • Stevandic pozvao na dogovor uz zadrzavanje prava na samostalne politike

    Predsjednik Ujedinjene Srpske i šef Srpkog kluba u Predstsvničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić, pozvao je na sastanak šefove Klubova iz Republike Srpske u PS BiH prije zakazanog termina održavanja sjednice.

    Pred sjednicu Predstavničkog doma PS BiH, u ponedeljak, slobodan sam zamoliti da svi održimo zajedničku konferenciju za medije u holu Parlamenta o onom u čemu se slažemo vezano za ranije potpisani dokument i odluke NSRS. Podrazumjeva se da svako zadržava pravo i koristi mogućnosti samostalnih istupa i djelovanja. Takođe bih molio zajednički sastanak šefova Klubova iz Republike Srpske u PS BiH prije zakazanog termina održavanja – izjavio je Stevandić.

    Podsjećamo da je na snazi odluka parlamentarnih stranaka Srpske o neučestvovanju u radu zajedničkih institucija, a da je za ponedeljak 20.septembra zakazana 23. sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na čijem dnevnom redu se između ostalog nalazi Prijedloga zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, Prijedlog zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2021, kao i Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

  • Sanja Vulić direktno: Ne bi sad bilo problema da Ivanić nije uništio poreski suverenitet Srpske

    Sanja Vulić direktno: Ne bi sad bilo problema da Ivanić nije uništio poreski suverenitet Srpske

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da prema Ustavu BiH “Federacija obezbjeđuje dvije trećine prihoda u budžetu BiH, a Republika Srpska jednu, osim ako se prihodi ne prikupljaju na način kako je utvrdila Parlamentarna skupština” i da je tako bilo sve dok Mladen Ivanić nije prenio nadležnost za indirektne poreze na BiH i time uništio poreski suverenitet Republike Srpske.

    Ako su se prije toga institucije finansirale na način predviđen Ustavom, Vulićeva je upitala šta je prepreka da se definiše način da naši ljudi ne ostanu bez plate.

    Komentarišući izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da je pripremljen novac da se za sve Srbe u zajedničkim institucijama BiH isplate plate do kraja godine, Vulićeva je rekla da vidi da se neki opozicioni lideri već pitaju kako to i zašto?

    “Umjesto da kažu dobro je da neko misli na naše ljude u tim institucijama, oni u svemu vide nešto loše. Nadam se da će ti ljudi prepoznati i upamtiti da je predsjednik Dodik jedini koji unaprijed misli o njima, jer plata po važećem privremenom finansiranju ima i za septembar i biće isplaćene”, istakla je Vulićeva.

    Ona je naglasila da ništa ovo ne bi bilo da Mladen Ivanić i sadašnja opozicija u Republici Srpskoj davne 2003. godine nisu formirali na ovakav način indirektno oporezivanje i prenijeli nadležnost, te formirali nove institucije na nivou BiH koje imaju sada zaposlenih toliko koliko imaju.