Kategorija: Politika

  • Mazalica: Velika priča o patriotizmu, u djelima politika kojoj se raduje Sarajevo

    Mazalica: Velika priča o patriotizmu, u djelima politika kojoj se raduje Sarajevo

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica izjavio je Srni da mu nije jasno kad se počelo na ozbiljan način doživljavati ono šta izjavi Jelena Trivić, koja bez iskustva u realnom sektoru priča o privredi, koja se nikad ni na kilometar nije primakla ozbiljnoj politici, a priča o temama o kojima zna samo iz novina.

    Mazalica je naglasio da ozbiljne političke stavove oblikuje političko iskustvo i odgovornost, jer dok se za ozbiljne ljude računa sačuvana Policija Republike Srpske i druge nadležnosti, obesmišljen OHR nakon krize sa Miroslavom Lajčakom, usvojen mehanizam koordinacije koji čuva glas Republike Srpske, spriječeno usvajanje rezolucije u Savjetu bezbjednosti UN o tzv. genocidu o Srebrenici, Trivićevoj se izgleda pred očima vrte samo nagađanja, spekulacije i stavovi bez ikakve logike.

    “Žalosno je što moramo slušati lekcije o izdaji i patriotizmu od osobe kojoj su puna usta srpstva i Draže Mihailovića, a kad je u Skupštini mogla glasati za zaključke, pod prijetnjama OHR-a i stranih ambasada, kojima smo sačuvali povelje dodijeljene ljudima koji su stvarali Republiku Srpsku, Trivićeva je pobjegla”, podsjetio je Mazalica.

    On je naglasio da su heroji i patriote stvarali Republiku – neki svojim životima, a neki svojim odlukama.

    “Danas naša generacija ne gine u rovu, ali pod prijetnjama da će nam se na primjer zabraniti putovanja u zemlje EU ako ne oduzmemo povelje našim stvaraocima, najmanje što možemo je da stisnemo taster za glasanje onako kako nam nalaže naše dostojanstvo, kojeg Trivićeva očigledno nema. Zato se i dokazala u glasanju protiv potvrđivanja veta srpskog člana Predsjedništva, i to baš svaki put, čime je zapravo slala poruke da Srbe treba preglasavati”, rekao je Mazalica.

    Kad se sagleda političko djelovanje Trivićeve, istakao je Mazalica, uočava se trend – velika priča o patriotizmu, a u djelima politika kojoj se raduje Sarajevo.

    “U priči se voli Srpska demokratska stranka, u glasanju se ne podržavaju njeni osnivači. U priči se brani institucija srpskog člana Predsjedništva, u djelima se podržava njegovo preglasavanje. Ne možete sad podržavati litije u Crnoj Gori i pravoslavlje, a prije toga otvoreno pričati protiv Ruske Federacije. Ne ide jedno s drugim. Ništa ni sa čim, kao kod Jelene Trivić”, poručio je Mazalica.

  • Kako su velike sile u posljednjih 140 godina krojile sudbinu ovdašnjih naroda: Zemlje Kvinte drže Balkan na aparatima zbog Rusa i Srba

    Kako su velike sile u posljednjih 140 godina krojile sudbinu ovdašnjih naroda: Zemlje Kvinte drže Balkan na aparatima zbog Rusa i Srba

    Da bi razumjeli današnje geopolitičke procese na Balkanu, treba se vratiti u prošlost, jer sile koje su djelovale prije vijek i po ili dva djeluju i danas. Isto se i zovu – interesi.

    Naime, granice na Balkanu i interesi velikih sila nad malim balkanskim narodima, onako kako su “skrojene” 13. jula 1878. godine na Berlinskom kongresu, projektuju se konstantno sve do danas, a posljedice su često krvave i užasne. I ne samo to, spoljna, a i unutrašnja politika svih balkanskih zemalja konstantno je pod jakim uticajem tih moćnika koji ne dozvoljavaju homogenizaciju naroda sa ovih prostora, a pogotovo ne srpskog. Status kvo i konstantno održavanje nesređenog i eksplozivnog stanja im odgovara, jer na taj način sprovode političku i fizičku kontrolu ovih prostora, a sve da bi bilo spriječeno srpsko jedinstvo, eliminisan ruski uticaj, ali i obezbijeđeno sopstveno strateško prisustvo na Balkanu. I to je, nažalost, jedno permanentno stanje koje traje 140 i kusur godina.

    Crtanje granica

    Berlinski kongres, na kojem je revidiran Sanstefanski mirovni ugovor, zaključen poslije rusko-turskog rata, završen je 13. jula 1878. godine. Srbija i Crna Gora su tada teritorijalno “zaokružene”, a Austrougarska je dobila pravo da anektira područje današnje BiH. Velikoj Britaniji je dato pravo da okupira Kipar. Kavkaz je pripao Rusiji, a Rumunija je postala nezavisna.

    Istoričar iz Novog Sada Dejan Mikavica podsjeća kako se srpski narod na prostoru BiH tada borio za nacionalno oslobođenje, ali i da taj cilj nije ostvaren.

    • Međutim, ostvaren je drugi, to je međunarodno priznanje nezavisnosti Srbije. I ona se tada našla u situaciji da se morala oslanjati na bečki dvor. Bila je primorana da računa na austrougarske predstavnike koji su bili u Berlinu i nije mogla da dobije ništa više od određenog teritorijalnog proširenja na manje oblasti i tog međunarodnog priznanja nezavisnosti – kaže Mikavica.

    Rezultat je bio to da zvanična politika Srbije na čelu sa knezom Milanom Obrenovićem nije više bila rusofilska te postaje austrofilska sve do, uz manja odstupanja, 1903. godine, kada je u majskom prevratu na vlast došla dinastija Karađorđević.

    Inače situacija koja je prethodila Berlinskom kongresu bila vrlo kompleksna, ali i veoma bitna za shvatanje političkih procesa koji se danas odvijaju na ovim našim prostorima. Pokazalo se kako je tada utvrđeno pravilo da o sudbini malih naroda sa prostora Balkana odlučuju velike sile u skladu sa svojim trenutnim geostrateškim planovima i ciljevima.

    Zdrav razum

    Prema riječima istoričara Miloša Kovića, rat u kojem su se sukobile Turska i Engleska i njihovi saveznici s velikom carskom Rusijom definisao je konflikt koji i danas traje i čija je suština uticaj Rusije u Evropi, a naročito na Balkanu.

    S druge strane, kako kaže, postojao je i jasan interes Austrije. Pošto je protjerana s njemačkih prostora, nova imperija nije imala gdje da se širi nego prema Balkanu. Kako Austrija nije osnivala kolonije u prekomorskim zemljama, njeni političari su Balkan s dominantno slovenskim stanovništvom shvatili prirodnom pozornicom za ostvarenje svojih geopolitičkih ambicija – ako ni zbog čega drugog, onda da bi održali korak s drugim velikim silama.

    • Ova politika nosila je klicu sukoba s Rusijom. Zdrav razum bi austrijskim političarima nalagao da ne podstiču nacionalizam na Balkanu, međutim, zdrav razum nikada nije predstavljao jaču strana Beča. Ipak, na tom putu ozbiljnu prepreku predstavljala je Rusija, koja je polagala pravo na interese u tom dijelu Evrope – objasnio je Ković.

    Svi ključni dogovori između velikih sila postignuti su prije Berlinskog kongresa. To je bio čitav niz tajnih sporazuma, a centar pregovora bio je London. I prije dolaska u Berlin, Velika Britanija i Rusija su se sporazumjele da će Bugarska biti podijeljena na nekoliko dijelova. Britancima je bilo stalo da Ruse potisnu što dalje od Carigrada, od mora.

    Takođe, Britanija je vršila pritisak i samo je čekala tursko “da” za iskrcavanje na Kipar. Austrougarska je prije kongresa obezbijedila podršku ne samo Britanije nego i Rusije za “ulazak” u BiH. Ostalo je pitanje izlaska Crne Gore na more. Rusija je htjela da Crna Gora izađe na more i računalo se na Bar, dok su Austrougarska i Britanija u tome vidjele izlazak Rusa na Jadran.

    Eksperimenti

    Velike sile, prema riječima Kovića, tada nisu htjele da saslušaju slovenske balkanske zemlje upravo zbog toga što je kongres i sazvan da bi se “obuzdale” ambicije Rusije, kako su to vidjeli Englezi, Austrijanci i Nijemci.

    Šta se poslije desilo, manje-više je poznato. Austrougarska je krenula u eksperiment stvaranja nove bosanske nacije. U okvire bosanske nacije je trebalo da uđu i pravoslavci i muslimani i katolici. Srpsko ime i srpski jezik bili su zabranjeni u javnoj sferi. Taj eksperiment je potrajao od 1881. do 1903. To je bilo doba Benjamina Kalaja, ministra finansija u Beču i nekrunisanog kralja BiH.

    I Srbija je morala da svoj spoljnopolitički program, a to su oslobođenje i ujedinjenje, prilagodi interesima velikih sila. A kakvi su oni bili možda se najbolje može shvatiti iz pisma lorda Solzberija, u kojem on kaže da “Englezi ne smiju da dozvole stvaranje velike slovenske, odnosno srpske države od Pirota do Jadranskog mora, jer će ona poslužiti kao uporište Rusije”.

    I to se pokazalo kao konstanta britanske politike sve do Prvog svjetskog rata. Austrougarska je imala isti stav, jer je Beč smatrao da bi “velika” srpska država na Balkanu koja bi obuhvatila Srbiju, Crnu Goru i BiH bila ozbiljan regionalni konkurent i blokirala bi bilo kakvu mogućnost austrijskog napretka dalje na jug.

    • Dakle, austrijski cilj bio je da oslabi Srbe okupirajući BiH i stvaranjem garnizona u Sandžaku te odvojenim diplomatskim odnosima sa Srbijom i Crnom Gorom. Dakle, rezultat Berlinskog kongresa bio je da većina balkanskih Slovena ostane pod kontrolom stranih sila. To je, naravno, štetilo Rusima i onima koji su podržavali panslavističku ideju – a potkopavanje te ideje zadovoljilo je Britance i dovelo do toga da Austrijanci mogu da ohrabruju završetak između balkanskih država, čime se slabi svaki osjećaj jedinstva – kaže Ković, naglašavajući kako je i danas odnos snaga gotovo isti.

    Klipovi razdora

    Član Srpske akademije nauka i umjetnosti istoričar Ljubodrag Dimić kaže da su velike sile nakon tog kongresa jednom agresivnom i ultimativnom politikom iskočile iz tog nekog sređenog stanja koje je sporazum trebalo da uspostavi.

    • Velike sile su započele sa beskrupuloznom borbom za novu preraspodelu uticaja u Evropi i ona će kasnije direktno voditi ka Velikom ratu, drugim rečima biće napušten mir i doći će do agresivnosti koja će se manifestovati kroz celi 20 vek. U svemu tome prednjačila je Nemačka – istakao je Dimić.

    Sve to vrijeme, prema riječima ovog akademika, Srbija i srpski narod su bili primorani na ustupke te je bila sputavana i osuđivana svaka pomisao srpskog ujedinjenja.

    • Drugim rečima, te velike sile su bile suprotstavljene takvim interesima Srbije i one su se najdirektnije mešale u unutrašnje stvari. Nažalost, Balkan je i danas u neku ruku vraćen na stanje s kraja devetnaestog vijeka. Mislim da se ovi prostori permanento drže u takvom stanju i ne dozvoljava se dovršetak misije okupljanja malih balkanskih naroda. Te 1878. godine Srbija nije izašla ni iz tog islamskog civilizacijskog kruga. Vi u Banjaluci to najbolje osetite i znate. I velike sile to nikada neće dopustiti. Stalno se ubacuju klipovi koji sprečavaju napredak srpskog naroda. Jednostavno, Zapad neće pustiti Balkan balkanskim narodima – naglasio je Dimić.

    U čitavoj ovoj priči, kako kaže, bitno je spomenuti i ulogu Rimokatoličke crkve, koju su te moćne sile upotrebljavale za suprotstavljanje pravoslavlju i srpstvu.

    • Ako tome dodamo i drugi element, a to je komunizam, koji je išao na razaranje nacija, onda smo bili u situaciji da čitav taj dvadeseti vek bude košmaran – rekao je Dimić.

    Saveznici

    Slično mišljenje dijeli i politički analitičar i istoričar iz Beograda Čedomir Antić, naglašavajući kako zemlje Kvinte SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija, na Balkanu promovišu princip po kojem ono što je dozvoljeno Albancima nije i Srbima.

    • Albanci dobijaju nezavisnu državu, a Srbi to ne mogu dobiti na prostorima BiH. Albanci dobijaju konstitutivnost u Makedoniji, a Srbi gube u Hrvatskoj. Veliki pritisci su i u BiH. Da nisu u pitanju muslimani, već protestanti ili katolici, verovatno bi Srbi izgubili suverenitet još devedesetih godina. Oni danas sve ove državice održavaju na aparatima, samo da srpski narod ne bi dobio svoja prava, ali i muslimani svoju državu – kaže Antić.

    Podsjeća na jednu od izjava bivšeg američkog diplomate Ričarda Holbruka, koji je jednom prilikom rekao da “ono što je zakonito u Americi, ne mora da bude i u Srbiji”, ali i na bivšeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, kojem su građani Srbije klicali: “Kristofere Lucifere”, a koji je govorio da ne može dati spisak šta to SAD žele od Srbije, pošto Beograd mora da sluša bespogovorno.

    • Ali, pogledajmo Crnu Gore, gde nije bilo ni genocida, ni ratova. Postoji jedan veštački izgrađeni identitet koji je nametnut silom, upravo od strane tih veliki sila. Ni tamo Srbi nemaju nikakva prava. Izgleda da je zemljama Kvinte najvažnije da nema ćirilice, da se crkva ne zove srpska i nema trobojke. Zato i čuvaju malog Norijegu, koji je izašao iz Brozovog i Miloševićevog šinjela – istakao je Antić.

    Kako je objasnio, najveći problem srpskog naroda je što živi “blizu” velikih sila, koje ne dozvoljavaju Srbima ona prava, koja recimo imaju Austrijanci.

    A šta onda činiti? Prema mišljenju Antića, Srbija i Srpska treba danas da se oslanjaju na razlike koje vladaju među velikim silama, jer postoje zemlje Evropske unije koje ne prihvataju ideologiju globalizma i homonacionalizma koju koriste određeni šovinistički i imperijalistički krugovi, čiji je krajnji cilj da ispostave svoju vlast širom sveta.

    • Postoji višegradska grupa, koja možda nije naš istorijski prijatelj, ali oni su danas spremni da čuju i naše zahteve. To su određene patriotske vlasti. Naravno tu je danas i Rusija koja ima određene interese na Balkanu, ali i Kina. Sve te interese mi moramo da prepoznamo i vidimo šta nam odgovara, a šta ne, jer nemamo stalne zaštitnike. I to je donekle naš istorijski blagoslov, ali je i loše, jer smo u proteklom periodu dosta stradali – zaključio je Antić.

    Crtanje novih mapa

    Ako bi kojim slučajem, u nekoj bliskoj budućnosti, bio održan neki novi skup poput onog u Berlinu 1978. godine, a kada su se okupile najmoćnije sile svijeta iscrtavajući neke nove granice u Evropi i raspodjeljujući zone interesa, postavlja se pitanje šta bi Srbi u tom slučaju mogli dobiti? Istoričari i upozoravaju – vjerovatno ništa, možda čak manje nego što u ovom trenutku imaju, zbog trenutnog odnosa snaga u svijetu.

  • Kovačević odgovorio na prozivke opozicije

    Kovačević odgovorio na prozivke opozicije

    Bez obzira na besramne obmane koje dolaze iz raštimovanog hora opozicije, u Republici Srpskoj ne postoji apsolutno niko ko bi mogao povjerovati da se SNSD zalaže za ukidanje bilo koje institucije ili nadležnosti Srpske, izjavio je Srni portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

    Ukoliko (Jelena) Trivićeva i (Milan) Miličević nemaju intelektualni kapacitet da shvate da je SNSD u stvari predložio jačanje Republike Srpske, a slabljenje BiH, nažalost unutar bošnjačke političke strukture to i te kako razumiju, pa je teško za očekivati da bi jedna takva ideja i inicijativa mogla biti i realizovana – rekao je Kovačević.

    Ukoliko je njihov strah da će biti manje pozicija za kandidature, dodao je Kovačević, u tom smislu nema potrebe da brinu.

    – Ono što čujemo iz opozicionih stranaka jeste da i kada bi bilo 100 kandidatskih pozicija, to opet ne bi bilo dovoljno da njih dvoje budu kandidati – naglasio je Kovačević.

    Međutim, rekao je on, to je već čisto unutarstranačka stvar za opoziciju, a nikako nije problem ni za SNSD, niti za građane Srpske.

    – Bilo bi samo dobro da svoje lične sujete i lične interese ne stavljaju ispred Republike Srpske i njenih građana – zaključio je Kovačević.

  • “Treba nam zakon, kojeg će se lopovi plašiti” Šarović o izborima i izbornim krađama

    “Treba nam zakon, kojeg će se lopovi plašiti” Šarović o izborima i izbornim krađama

    Potreban je dobar, moderan i napredan izborni zakon kojeg će se plašiti izborni lopovi i koji ćeomogućiti poštene izbore, na kojima će građani zaista birati svojom voljom,poručio je predsjednik Srpske demokratske stranke Mirko Šarović.

    On je istakao da a onda će, sa takvim izbornim zakonom i sa povratkom povjerenja građana u izborni proces, biti lakše savladati iteška pitanja koja neuspješno rješavamo skoro 10 godina kao što je presuda Sejdić-Finci.

    zmjene izbornog zakona BiH u dijelu odredbi kojima bi se spriječile izborne krađe, zloupotrebejavnih resursa i medijskih javnih servisa u partijske svrhe od predstavnika vlasti i vratilopovjerenje građana da su mogući pošteni izbori i fer izborni važniji suod rješavanja pitanja izbora članova Predsjedništva BiH i implementacije presude Sejdić iFinci – rekao je Šarović.

    Lider SDS ističe da parlamentarna većina u BiH nameće upravo izbor članova Predsjendištva, kao pitanje svih pitanja, kojim se uslovljava bilo kakva izmjena izbornog zakonodavstva, ali da je jedino moguće rješenje da se “krene obrnutim redom”.

    – Ovako imamo paradoksalnu situaciju da danas umjesto istraživanja i sankcionisanja izbornihkriminalnih radnji u Doboju i sankcionisanja mentora tih izbornih prevara, danas ti mentoriizbornih pravara istražuju rad Centralne izborne komisije – zaključio je Šarović.

  • “Da li ste primijetili, mi smo na godišnjem” Samo im vitalni nacionalni interes može pokvariti odmor

    “Da li ste primijetili, mi smo na godišnjem” Samo im vitalni nacionalni interes može pokvariti odmor

    Ne znam da li je ko primijetio da smo na odmoru? Svakako i nismo od neke koristi građanima, objavila je poslanica Gordana Vidović i tako podsjetila da se Narodna skupština RS, najvjerovatnije, neće sastajati do septembra.

    Istina, Narodna skupština RS je na ljetnjoj pauzi, zvanično, tek u avgustu, ali kako je za Srpskainfo potvrdio potpresjednik Skupštine Denis Šulić, sjednica neće biti do jeseni, bar ne redovnih.

    – Po mojim informacijama do kraja jula neće biti redovnih sjednica. Uvijek, naravno, postoji mogućnost da bude zakazana posebna sjednica, čak i u avgustu kad smo formalno na ljetnjoj pauzi – kaže Šulić za Srpskainfo.

    Iako je većina poslanika već na odmoru, moraće ponovo sjesti u klupe, ako se desi da se Skupština mora, u zakonskom roku, izjasniti o vitalnom nacionalnom interesu.

    – To se dogodilo u ljeto 2019. godine, ali to je bio izuzetak – rekao je Šulić.

    On je ocijenio da je Narodna skupština RS imala “dobar učinak”, te da nas očekuje “zanimljiva politička jesen”.


    Komentarišući objavu svoje koleginice iz opozicije, Šulić je rekao da “narodni poslanik nije narodni poslanik samo u skupštinskoj sali, nego svakog dana, tokom cijelog mandata”.

    Neka narod ocijeni ko je koliko radio, i na sjednicama i na terenu, i od koga su građani imali koristi. Vidjećemo ko će kako proći na izborima – poručio je Šulić.

    Vidovićeva odgovara da su pripreme za izbore već uveliko počele i da je vladajuća koalicija već postigla ono što je htjela, pa navodna “zanimljiva politička jesen” može biti samo predstava za javnost.

    – Oni su uspjeli da razvlaste Narodnu skupštinu, tako da mogu podizati kredite bez odobrenja narodnih poslanika – rekla je Vidovićeva za Srpskainfo.

  • “Svjestan da je izgubio vlast” Dodik poručuje da je Đukanović isfrustrirani političar na zalasku

    “Svjestan da je izgubio vlast” Dodik poručuje da je Đukanović isfrustrirani političar na zalasku

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović politički klevetnik koji se pojavljuje kao samozvani vrhunski suditelj i ocjenjivač.

    Posebno pred međunarodim predstavnicima pokušavajući na taj način da sebe predstavi kao demokratu iako se posljednjih godina u svojoj državi promovisao kao političar koji osporava osnovna ljudska prava poput prava na slobodu vjeroispovijesti.

    Na pitanje da prokomentariše Đukanovićeve izjave u Bratislavi na konferenciji o Zapadnom Balkanu među kojima je i ona da Srbija nikad nije prihvatila crnogorsku nezavisnost, Dodik je odgovorio da je to klasični primjer političkog klevetništva jednog frustiranog političara koji mijenja teze, jer opšte je poznato da Srbija ima diplomatske odnose sa Crnom Gorom.

    – Potpuno je legitimno i da Srbija kao ozbiljna država čuva interese svih Srba u regionu i taj potez srpske države i njenog predsjednika Aleksandra Vučića koji je za svaku pohvalu ne ugrožava nikoga, a to što ta posvećenost Srbije prema svom narodu smeta Đukanoviću i ne čudi jer on ne vodi računa ni o velikoj većini državljana Crne Gore – istakao je Dodik.

    On je ocijenio da je Đukanović posebno ličan prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi jer je zbog neprimjerenog sukoba sa njom izgubio sebi veoma dragu vlast što nikako ne može da preboli, zaboravljajući pri tome da je Srpska pravoslavna crkva starija od Crne Gore i da je on predsjednik države čiji su upravo građani u ogromnoj većini vjernici te iste Crkve čija mu je popularnost u Crnoj Gori zasmetala, te je pokušao da je uruši diskriminatorskim zakonom.

    – Napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu su očajničke izjave isfrustriranog političara na zalasku koji je izgubio vlast i nastavlja da djeluje sa pozicija crnogorskog ultrašovinizma i etnocentrizma naročito pred međunarodnim predstavnicima na međunarodnim skupovima kao što je bio ovaj u Bratislavi ne bi li obezbijedio njihove garancije i podršku da produži svoj mandat predsjednika – rekao je Dodik, naglasivši da je svima poznato da o tome ne odlučuju svjetski moćnici već narod Crne Gore.

  • Narodu je puna kapa Dodika i njegove samovolje” Govedarica tvrdi da je objedinjavanje funkcija još jedna obmana SNSD

    Narodu je puna kapa Dodika i njegove samovolje” Govedarica tvrdi da je objedinjavanje funkcija još jedna obmana SNSD

    Milorad Dodik je najveća slabost SNSD, a priča o objedinjavanju funkcija predsjednika Srpske i člana Predsjedništva BiH samo je još jedna u nizu obmana, poručio je visoki funkcioner SDS Vukota Govedarica.

    Dvije posljednje pobjede opozicije u Banjaluci jasan su pokazatelj da je u stvari Dodik gubitnik tih izbora u očima javnosti i da je narodu „prepuna kapa“ Dodika i njegove samovolje. Sada se na perfidan način pokušava ovom temom podići njegov rejting – ističe Govedarica.

    zjava Željke Cvijanović kojom smatra da bi izmjenama Izbornog zakona bilo dobro objediniti funkcije Predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine je diskutabilna sa više aspekata. Ova ideja Milorada Dodika koju zdušno podržava gospođa Cvijanović nema za cilj da se realizuje, već da pokuša stvoriti lažnu sliku kako je Dodik jedini siguran pobjednik na narednim izborima – poručio je Govedarica.

    On je kazao da ako je SNSD siguran da je ovaj prijedlog, kako kaže gospođa Cvijanović „sjajan koncept“ onda bi trebalo očekivati da prijedlog o spajanju dvije najveće funkcije u jednu bude i zvaničan prijedlog stranačkih organa ove političke partije.

    Poslije toga bilo bi logično da gospođa Cvijanović kao predsjednik Republike uputi u Narodnu Skupštinu RS prijedlog ustavnog amandmana, kako bi se promijenio Ustav Republike i stvorile predpodstavke za donošenje Izbornog zakona. Naravno, do toga neće doći jer je u pitanju samo jedna u nizu od obmana ove političke grupacije, čiji je jedini cilj popravljanje Dodikovog posrnulog rejtinga – zaključio je Govedarica.

  • “Predsjednice, Vi ste samo Dodikov potparol” Žestoka polemika Jelene Trivić i Željke Cvijanović

    “Predsjednice, Vi ste samo Dodikov potparol” Žestoka polemika Jelene Trivić i Željke Cvijanović

    Žalosno je čitati reakciju predsjednice Republike gospođe Cvijanović na moje argumentovane tvrdnje da nije mudro niti politički korisno za Republiku Srpsku objedinjavati funkcije predsjednika Republike i srpskog člana Predsjedništva BiH, poručila je potpredsjednica PDP Jelena Trivić.

    Njenom objavom na Fejsbuk profilu nastavljena je žestoka polemika dvije najistaknutije političarke u vlasti i poziciji.

    Nakon što je Trivićeva, koja je i poslanica PDP u Narodnoj skupštini RS, prozvala predsjednicu Republike i potpredsjednicu SNSD, poručivši, između ostalog da “politička nepismenost Željke Cvijanović ostavlja bez teksta, oglasila se Cvijanovićeva.

    Predsjednica Srpske je izjavila da je “politička nepismenost Jelene Trivić zapanjujuća” i da bi “kao narodni poslanik svakako trebala da pročita zaključke Narodne skupštine Srpske, čak i kad za njih nije glasala.”

    Nakon ove izjave, Trivićeva ponovo uzvarća udarac.

    – Razumijem potrebu da brani svog stranačkog šefa i njegovu besmislenu ideju, ali ne razumijem da na punoj stranici teksta ne pročitam nijedan argument koji bi potkrepio njenu tvrdnju. Umjesto argumenata, gospođa Cvijanović prelazi na teren karakterisanja moje ličnosti – napisala je Trivićeva i dodala.

    Ipak i Trivićeva je ostala na istom terenu i poručila da je Željka Cvijanović “nažalost po funkciju koju obavlja, najnepismenija politička ličnost u Republici Srpskoj”.

    O ustavnim promjenama niste rekli ništa, niti te procese možete da razumijete, jer ste u dosadašnjoj dugogodišnjoj karijeri pokazali da jedino što razumijete jesu naredbe Milorada Dodika i da te naredbe ne preispitujete. Niste dorasli funkciji predsjednika, ali ste dorasli funkciji prosječnog Dodikovog portparola.Kao po narudžbi izdajete saopštenja braneći Dodikovu izdajničku politiku prema Republici Srpskoj, što ideja objedinjavanja funkcija jeste jer se radi o klasičnom prenosu nadležnosti – napisala je Jelena Trivić.

    Trivićeva je Cvijanovićvoj poručila da joj je ” iskreno žao” što za dugi niz godina koliko obavlja funkcije predsjednice Vlade ili predsjednice Republike, nije izgradila vlastiti politički autoritet.

    – Odgovarajući Vama, imam osjećaj da odgovaram lično Miloradu Dodiku.Ali, to što Vi niste uspjeli da se politički osamostalite, izgradite, steknete ličnu afirmaciju i autentičnost, ne smije da bude teret Republici Srpskoj, nego Vama lično. Zato je potrebno da na Dodikove sulude ideje reaguje neko drugi, braneći ustavnu poziciju Srpske, kada Vi kao predsjednik Republike niste sposobni za to – poručila je Jelena Trivić.

  • Cvijanović: Zabrinjavajuća politička nepismenost Trivićeve

    Cvijanović: Zabrinjavajuća politička nepismenost Trivićeve

    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je Srni da je politička nepismenost Јelene Trivić zapanjujuća i da bi kao narodni poslanik svakako trebala da pročita zaključke Narodne skupštine Srpske, čak i kad za njih nije glasala.

    “Nema zaključka koji govori o mirnom razdruživanju, već o budućnosti BiH. Prirodno je da se takva tema delegira drugom entitetu i konstitutivnim narodima, kao što je prirodno da narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, u kojoj dobija platu, zna kakve zaključke donosi ta institucija”, istakla je Cvijanović upitana da prokomentariše izjavu poslanika Јelene Trivić da je ideja o objedinjavanju funkcije predsjednika Srpske i člana Predsjedništva BiH “unižava Srpsku”, i da su za to potrebne ustavne promjene.

    Ono što je neprirodno, navela je Cvijanovićeva, jeste da je partija Јelene Trivić, PDP, u svakom pogledu, u svako vrijeme i na svakoj temi, u apsolutnoj saglasnosti sa Bakirom Izetbegovićem, koji je dokazani mrzac Republike Srpske i svega što je nebošnjačko.

    Predsjednik Srpske je navela da je, takođe, neprirodno i da Јelena Trivić, koja već duže vrijeme politički tihuje, izlazi sa bombastičnim izjavama, a da nije shvatila nijednu poruku.

    “Kao prvo, rekoh da se ustavna promjena prema kojoj bi predsjednik Republike Srpske obavljao i funkciju člana Predsjedništva BiH, neće ni desiti zato što to nikada ne bi prihvatili bošnjački političari, jer oni znaju ono što Trivićeva ne zna. Kao drugo, rekoh i da bi to značilo da bi institucija predsjednika Republike Srpske, kao matična institucija, imala i dodatnu nadležnost u definisanju spoljne politike i pitanja iz domena odbrane, a ne bi se, kako to Trivićeva besmisleno objašnjava, utopila u neku BiH instituciju”, pojasnila je Cvijanović.

    Naravno, navela je Cvijanovićeva, ni takvo dodatno pozicioniranje Republike Srpske ona ne vidi kao korist, već navodni gubitak neke pozicije.

    Konačno, a i kao treće, ja govorim o direktnom predstavljanju prve republičke institucije u poslovima države, odnosno zajedničkih institucija u slučaju BiH, a Trivićeva priča o direktnom izboru dva kandidata za dvije pozicije. Dakle, nikakvo to nije ni unižavanje Srpske, ni utapanje njenih institucija, već pribavljanje dodatne nadležnosti i jačanje institucije predsjednika Republike Srpske – naglasila je Cvijanović.

    Predsjednica Republike je rekla da za takve stvari trebaju ustavne promjene, te da to naravno znaju svi, tako da Trivićeva naknadna pamet niti pomaže niti odmaže po ovom pitanju i naglasila da površnost kojom ove stvari ona tumači su zabrinjavajuće.

    “Naravno da Republika Srpska ima svog direktno izabranog predstavnika kao srpskog člana u Predsjedništvu BiH, ali razlika, na primjer, u Ivanićevom klimanju glavom na sarajevske želje i otuđenosti od institucija Srpske i Dodikovom pristupu u kojem je veza sa su stavovima Srpske imperativ, sasvim su različite politike. Zato su i ono što tumači Trivićeva i ono što kažem ja, prirodno, vrlo različite stvari”, poručila je Cvijanović.

  • Čović: Bez izmjena Izbornog zakona nema ni izbora naredne godine

    Čović: Bez izmjena Izbornog zakona nema ni izbora naredne godine

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović smatra kako se izbori u Bosni i Hercegovini sljedeće godine neće moći održati ako se ne postigne politički dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva.

    “Izbori su planirani za iduću godinu, ako se usvoji Izborni zakon. Bez Izbornog zakona izbori se ne mogu organizirati i provesti, kao što se izbori u Mostaru nisu mogli organizirati dok se nismo dogovorili o izbornim pravilima u Mostaru. Odlukama Ustavnog suda BiH pojedine odredbe Izbornog zakona stavljene su izvan snage. Dakle, da bi se iduće godine održali izbori, u ovoj neizbornoj godini se u Parlamentu BiH moraju usvojiti izmjene Izbornog zakona”, kazao je Čović u intervjuu za Večernji list.

    Prvi čovjeka HDZ-a BiH ipak vjeruje da je moguće postići kompromis, a na pitanje na čemu temelji svoj optimizam Čović je odgovorio:

    “Drugi imaju pravo na jedan komfor nerada, alibi vođenja političkog procesa, jer im većinski status u Federaciji daje taj luksuz. Hrvatski predstavnici to nemaju. S obzirom na iskustva koja imamo kada su u pitanju prethodni izbori, jasno je da se Izborni zakon mora promijeniti kako bi se uopće išlo na iduće izbore, jer nitko više ne želi ulaziti u bilo kakve izborne avanture s nejasnim rješenjima. Moj optimizam proizlazi iz razgovora s desecima međunarodnih institucija, ali i razgovora s političkim akterima unutar same Bosne i Hercegovine, po istoj metodologiji i tehnici pregovaranja po kojoj smo završili izborna rješenja za Mostar”, naglasio je lider HDZ-a.

    Komentirajući odnose Hrvata i Bošnjaka, Čović je kazao kako i jedna i druga strana moraju ostaviti prošlost za sobom i okrenuti se budućnosti.

    “Bošnjački i hrvatski narod su bratski narodi koji moraju sjesti i dogovarati se oko svakog bitnog pitanja za njih, jer dijele isti prostor, običaje, navike i povijest, bez obzira koliko mi u toj povijesti nekad bili suprotstavljeni. Kad povijest ostavimo iza sebe, kada prihvatimo da su zločini zločini bez obzira nad kime su počinjeni, da su te zločine činili pojedinci iz naših naroda, a ne cijeli narodi, kada se okrenemo budućnosti, mislim da će biti lakše sagledavati potrebu da živimo u prijateljstvu. Ja ću dati maksimalan doprinos da naša suradnja s Bošnjacima bude na iskrenoj bratskoj razini i to će biti jedan od mojih prioriteta sve dok sam u politici”, poručio je Čović.