Kategorija: Politika

Granice među zemljama nisu prepreka nacionalnom i duhovnom jedinstvu srpskog naroda, poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

– Prijateljski susret i razgovor s Andrijom Mandićem, predsjednikom Nove srpske demokratije i predsjednikom Skupštine Crne Gore, o političkim pitanjima u vezi s očuvanjem srpskog nacionalnog bića i ekonomskim razvojem i napretkom Republike Srpske i Crne Gore – poručio je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Границе међу земљама нису препрека националном и духовном јединству српског народа.

Пријатељски сусрет и разговор с Андријом Мандићем, предсједником Нове српске демократије и предсједником Скупштине Црне Горе, о политичким питањима у вези с очувањем српског националног бића и… pic.twitter.com/CIntQXyXbs

— Милорад Додик (@MiloradDodik) February 25, 2026

Zanimljiva i dinamična diskusija o globalnim kretanjima, navodi Dodik te ishodima promjena kojima svjedočimo.

– Hvala Andriji na poklonu, portretu Svetog Petra Cetinjskog – poručio je Dodik.

Odbornik SNSD-a u banjalučkoj gradskoj Skupštini Bogoljub Zeljković smatra nerealnom ideju da se gradi tramvajska linija Banjaluka- Laktaši, ističući da takvim pričama gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković pokušava da skrene pažnju sa ogrominih problema u gradu i vlastitih neuspjeha.

Zeljković je rekao da se od gradonačelnika u ovoj izbornoj godini mogu očekivati najave nerealnih i megalomanskih projekta kojim će pokušati skrenuti pažnju sa ogromnih problema u svakom dijelu Banjaluke.

– Sve i jedno komunalno preduzeće je u velikim problemima, tu su infrastrukturni problemi, problemi su u svakom dijelu grada. Siguran sam da je i gradonačelnik svjestan da nije realno ono što je najavio juče na konferenciji za novinare, ali mu je dobro došlo kako bi pobjegao od tema o kojima pričamo godinama – naveo je Zeljković.

Zeljković ističe da su Banjalučani nezadovoljni što mu potvrđuju u razgovorima prilikom svakodenvnog obilaska naselja, a vidljivo je i na društvenim mrežama.

– Ljudi koji se bave poljoprivredom kažu da dvije godine grad nije isplatio podsticaje za poljoprivrednike. Kada pričate sa ljudima koji žive u centru grada oni su nezadovoljni kvalitetom života, saobraćajnim gužvama, čistoćom, uslugama koje pružaju `Eko toplane`, putnom infrastrukturom – kaže Zeljković.

On je ponovio da je sve to skretanje pažnje gradonačelnika Banjaluke sa važnih pitanja koja se tiču građana, čime godinama pokazuje da nije u mogućnosti da vodi grad.

Zeljković je naveo da i najbliži saradnici gradonačelnika, ovlašteni potpisnici, načelnici odjeljenja, očigledno rade posao za koji nisu kompetentni.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić obratiće se na 12. Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Jugoistočne Evrope, koja će biti održana u naredna dva dana u Budimpešti.

Konferencija će biti održana u prostorijama parlamenta Mađarske, najavljeno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je Srni da je zahtjev nelegitimnog Kristijana Šmita u vezi sa sredstvima za nabavku izbornih tehnologija dokaz njegove vulgarnosti i banalnosti, a ujedno i potvrda da hitno mora otići iz BiH.

“Pozivanje na institut autentičnog tumačenja je kao pozivanje na lanjski snijeg, s obzirom na to je ovaj institut 2015. godine izbrisan iz Poslovnika oba doma Parlamentarne skupštine BiH”, istakao je Košarac.

Košarac je ocijenio da je ovo još jedan u nizu primjera Šmitovog pravnog nasilja i morbidnog načina da nameće rješenja koja nisu u skladu sa propisima u BiH.

On je ukazao da nelegitimni stranac želi da troši novac građana Republike Srpske i Federacije BiH, a nema nikakvo utemeljenje za to.

“Da budem potpuno jasan – niko ovdje nije protiv demokratskog izbornog procesa i unapređenja izbornih tehnologija. Ali, kako o legitimitetu može pričati čovjek bez legitimiteta koji uzurpira poziciju u OHR-u? Kako o integritetu može pričati neko ko apsolutno nikakvog integriteta nema?”, upitao je Košarac.

Svaki put kada to nelegitimni Šmit pomene, rekao je Košarac, jedino što uspijeva jeste da otvori sumnju u integritet izbornog procesa.

“Za sve što ovaj okupator priča, vrijedi ona narodna izreka – nije važno šta ti kaže, nego ko ti kaže”, naglasio je Košarac.

OHR je sinoć izdao autentično tumačenje odluke od 17. jula 2025. godine, kojom su unesene izmjene i dopune Zakona o finansiranju institucija BiH, te ministru finansija u Savjetu ministara Srđanu Amidžiću naložio da “deblokira sredstva” za Centralnu izbornu komisiju BiH.

Republika Srpska će adekvatno odgovoriti na želje muslimana da sa Kristijanom Šmitom nametnu tehnologije koje bi se koristile na izborima da bi dobili rezultate koji njima odgovaraju, jer bi time bila dovedena u pitanje ravnopravnost naroda, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

“Zato je takva žurba jer je riječ o organizovanoj kriminalnoj grupi na niovu BiH koju čine muslimanske sećije i stranci koji tamo sjede i pokušavaju da završe svoj pir i utiču na izbore”, izjavio je Dodik novinarima u Laktašima.

Dodik je napomenuo da su pokušali vanrednim, a potom i ponovljenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

“Vidimo da taj smrad Šmit ne miruje i pokušava da i dalje nameće odluke. To je prevršilo svaku mjeru”, rekao je Dodik povodom zahtjeva Šmita koji traži od ministra finansija u Savjetu ministara Srđana Amidžića da obezbijedi 112 miliona KM za uvođenje novih tehnologija u izborni proces.

On je istakao da je mnogo stvari srušeno i dovedeno u pitanje u BiH, kao što je ravnopravnost naroda, naglasivši da Srbi imaju raavnopravan broj ministara koji odlučuju, a ne njihovi zamjenici, kao što to želi Šmit.

“Muslimani će prihvatiti takvo postupanje. Oni su razbili finansijski sistem ranijim mjerama koje su poduzimali vezano za oduzimanje novca sa računa koji pripada Republici Srpskoj”, podsjetio je Dodik.

Neprihvatljivo je, dodao je, da se zaobilazi ministar u odlučivanju, istakavši da je riječ o antiustavnom djelovanju.

“To su kriminalci i lopovi a Šmit dobija platu od 25.000. Problem su i zemlje koje to finansiraju”, istakao je Dodik.

Osvrnuo se i na ulogu sudije Suda BiH Sene Uzunović koja je donijela presudu u slučaju protiv predsjednika Republike Srpske, te ukazao da nastavlja kažnjavanje Srba koji dovode u pitanje tu presudu, jer se osjeća uznemireno zbog komentara koji su uslijedili.

“Ona je uznemirena. Vjerovatno zbog nekih ratnih zločina koje nije presudila kao što je onaj u Bradini. Presudila je godinu dana čovjeka što je samo nešto napisao. S kim mi živimo i šta čekamo ovdje”, upitao je Dodik.

Upozorio je da će takvim postupanjem presuditi sve u Republici Srpskoj i da se javnost mora osvijestiti.

“Čovjek je napisao da su dirnuli u osinjak i dobio je za to godinu dana zatvora. Prije nekoliko dana čovjek je digao tri prsta i dobio tri godine zatvora. U takvoj zemlji živimo. Išli su prvo na mene i sada to rade pojedincima koji nisu toliko društveni eksponirani”, rekao je Dodik.

On je ocijenio da je Republika Srpska treba da nađe način na koji će se odbraniti jer napravljena omča za njeno gušenje.

Kristijan Šmit izdao je autentično tumačenje odluke iz jula prošle godine koje se odnose na izmjene Zakona o finanisranju institucija BiH.

Odluka ostaje obavezujuća

Tumačenjem se naglašava da ta odluka ostaje obavezujuća i da se sve njene odredbe moraju provesti, a iz samog dokumenta vidljivo je da je Ministarstvo finansija i trezora BiH “odugovlačilo” sa isplatom novca, u prvom redu CIK-u BiH kojem je Šmit “osigurao” 112,5 miliona KM za nove tehnologije.

“Odlukom se nadalje obavezuje i ovlašćuje ministar finansija i trezora BiH da sva neutrošena sredstva osigrana ovom Odlukom prenese u fiskalnu 2026. godinu i obezbijedi njihovu dostupnost za namijenjenu svrhu tokom cijele 2026. godine. Neizvršenje prenosa sredstava od strane ministra bez odlaganja, odnosno u roku od jednog dana od dana objavljivanja ovog Autentičnog tumačenja na zvaničnoj internet stranici Kancelarije visokog predstavnika, direktno podrazumijeva obavezu i ovlašćenje zamjenika ministra da taj prenos izvrši bez odlaganja”, piše u Autentičnom tumačenju odluke Šmita koja se odnosila na izmjene i dopune Zakona o finansiranju institucija BiH.

Spor Ministarstva finansija i CIK-a

Iz tumačenja kojeg potpisije Šmit, vidljivo je da je bilo prepiske na relaciji Ministarstvo finansija i trezora BiH – CIK, a suština problema je u tome da je novac obezbjeđen za 2025. godinu, i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH ne želi da ga isplati u 2026. godini.

“Odlukom se izričito predviđa višegodišnji finansijski okvir koji obuhvata fiskalnu 2025. i fiskalnu 2026. godinu, u potpunosti usklađen s Vremenskim okvirom implementacije sadržanim u Studiji izvodljivosti, kojim se utvrđuju faze i rokovi za obje fiskalne godine radi osiguranja operativne spremnosti za održavanje Opštih izbora u oktobru 2026. godine”, piše u tumačenju koje je objavljeno juče poslijepodne.

Sredstva moraju biti dostupna tokom cijele 2026.

Dalje, navedeno je “sredstva osiguarana u skladu sa ovom Odlukom doznačena su namjenski i moraju ostati na raspolaganju Centralnoj izbornoj komisiji BiH tokom cijele fisklane 2026. godine”.

“Nalog ili bilo koji drugi akt potpisan od strane ministra finansija i trezora ili zamjenika ministra finansija i trezora u svrhu izvršenja prethodno navedenih obaveza smatraće se pravno dovoljnim za njegovo potpuno izvršenje. Provođenje takvog naloga ili bilo kojeg drugog akta neće biti uslovljena bilo kakvim dodatnim proceduralnim, tehničkim ili formalnim zahtjevima predviđenim pravilima o administrativnom i kancelarijskom poslovanju, pravilima o upotrebi službenih pečata ili bilo kojim drugim internim aktom kojim se propisuju druge formalne pretpostavke”, piše u autentičnom tumačenju koje je izdao Šmit.

Podsjećanja radi, u julu prošle godine Šmit je nemetuno odluku prema kojoj se sredstva iz dobiti Centralne banke BIH raspoređuju CIK-u za uvođenje novih tehnologija na izborima. Radi se o 112,5 miliona KM.

Komentarišući izjave gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, da republičke institucije treba izmjestiti iz centra grada u prigradska naselja, lider SNSD-a Milorad Dodik istakao je da je vlast dovela sjedište institucija u Banjaluku, te da ako to ne odgovara Stanivukoviću, to je njegov problem.

– Nema regulacionog plana, ni urbanističkog, ni odluka bilo kog organa, ako banjalučka Gradska uprava misli da republička vlast ne treba da sjedi u Banjaluci, i ako hoće konflikt, ja mu garantujem da će prije on izaći, iz one zgrade, nego mi iz naše – dodao je Dodik na konferenciji za novinare u Laktašima.

Dodik ističe da nije problem zgrada, nego predstavljanje i reprezentativnost.

Dodik je prokomentarisao i kancelarije nove zgrade Vlade Republike Srpske u Brčko distriktu, “Srpska kuća”, i dodao da samozvanoj grupi “bošnjaka-muslimana”, smeta zgrada, koju je vlast Srpske obezbijedila, te da oni sada pokušavaju to da ospore.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, na Konferenciji o zanatstvu i preduzetništvu Srpske u Laktašima rekao je da se počelo veoma skromno ali ambiciozno.

– Doveli smo ovdje značajan broj predstavnika privrede kako bi razgovarali o uspjesima ali i onome što tek treba da učinimo. Mi smo spremni da prepoznamo neophodne mjere i da ih ugradimo u naše politike. Treba reći da smo u proteklom vremenu upravo slušajući probleme koje iznose preduzetnici uticali na to da se promijeni Zakon o PDV-u, da se povećava neoporezivi dio, sa 50.000 KM na 100.000 KM – istakao je Dodik.

Kako je rekao, kao mjera podrške, donesen je i novi Zakon o preduzetništvu.

– Na osnovu potreba koje čujemo odlučili smo da će poseban štand na “EKSPU” u Srbiji biti o aktivnostima žena iz Srpske i regiona – naveo je Dodik.

Počasni predsjednik PDP, Mladen Ivanić, mogao bi se naći u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH kao zajednički kandidat opozicije na narednim opštim izborima, saznaje Srpskainfo iz izvora bliskih opozicionim krugovima.

Prema tim informacijama, inicijativa o njegovoj kandidaturi potekla je iz dijela rukovodstva SDS. Ivanić, koji se posljednjih godina uglavnom povukao iz aktivnog političkog djelovanja, navodno je spreman razmotriti kandidaturu, ali pod jednim uslovom – da iza njega stane kompletna opozicija.

– Inicijativa da se Mladen Ivanić ponovo „aktivira“ i kandiduje ispred opozicije za srpskog člana Predsjedništva BiH potekla je iz pojedinih krugova iz vrha SDS. Sam Ivanić nije ni potvrdno ni odrečno reagovao na tu inicijativu. Njegov osnovni zahtjev jeste to da kandidatura bude podržana od strane svih opozicionih stranaka, bez izuzetka. Ukoliko bilo ko iz opozicije bude protiv njegove kanidature, Ivanić će to odbiti – navode izvori iz vrha opozicije.

Novinari su pokušali da dobiju komentar od Ivanića, ali on nije odgovarao na telefonske pozive.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kaže da joj ideja o Ivanićevoj kandidaturi nije nepoznata, ali smatra da u ovom trenutku nije ostvariva. Iako, kako ističe, ima pozitivno mišljenje o njemu, procjenjuje da bi takav potez dodatno zakomplikovao odnose unutar opozicije.

– Treba stvari sagledati objektivno. Ne vidim kako bi se druge stvari u opoziciji posložile u tom slučaju, kako god da okrenemo. To bi dodatno usložilo situaciju. Mladen Ivanić nesumnjivo je veliko političko ime, ali živimo u vremenu u kojem teme traju jedan do dva dana, sve je dinamično, turbulentno, mnogo toga se kreira na alternativnim kanalima komunikacije i standardne ili konvencionalne metode političkog rada lagano nestaju – poručuje Trivićeva.

Ona dodaje da bi gotovo osam godina odsustva iz prvog plana politike moglo predstavljati ozbiljan hendikep, posebno u kratkom vremenu koje je ostalo do izbora.

– Pogotovo za generacije koje nadolaze, 25-40 godina. Ti ljudi nisu pratili politiku prije 10 godina, a značajan su korpus glasača. Ovo nije pitanje šta ja mislim o Mladenu Ivaniću, nego objektivan pogled na njegovu potencijalnu kandidaturu – navodi Trivićeva.

Trivićeva takođe postavlja pitanje ko bi formalno kandidovao Ivanića, podsjećajući da lider PDP Draško Stanivuković ima sopstvene političke ambicije, dok su u igri i SDS i Nebojša Vukanović.

– Tu je i SDS i Nebojša Vukanović. Iskreno, to mi djeluje toliko nerealno u smislu praktične providivosti takve ideje. Mada, u politici je sve moguće – zaključuje ona.

Za razliku od nje, politički analitičar Radomir Nešković smatra da bi Ivanić bio najjači adut opozicije.

– Ivanić je dugo bio u politici i ima ogromno iskustvo. Da bi prošao kao kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH treba mu jedinistvo u opoziciji i dobra organizacija, a to je opoziciji upravo najslabija tačka – ističe Nešković.

On ocjenjuje da opozicionim liderima nedostaje unutrašnja koordinacija i disciplina, uprkos ambicijama koje javno pokazuju.

– Svi kao paunovi stalno govore: „Ja, pa ja“. Međutim, oni nemaju taj sektor koji se zove unutrašnja organizacija, odnosno dio koji se ne vidi. Ako bi opozicija jedinstveno stala iza Mladena Ivanića, onda bi on imao ozbiljnu šansu za pobjedu. Po mom mišljenju, kvalitetnijeg kandidata od Mladena Ivanića opozicija trenutno nema – zaključuje Nešković.

Iako inicijativa o Ivanićevoj kandidaturi zasad ostaje na nivou razgovora, jasno je da bi eventualna odluka o njegovom povratku zavisila prije svega od spremnosti opozicije da prevaziđe unutrašnje razlike i nastupi jedinstveno.