Kategorija: Politika

Sastanak lidera opozicionih stranaka u Banjaluci, na kojem su se nedavno našli predsjednik SDS Branko Blanuša, lider PDP Draško Stanivuković i predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić, otvorio je više pitanja nego što je ponudio odgovora.

Najupadljiviji detalj nije bio sadržaj razgovora, već odsustvo Nebojše Vukanovića, lidera Liste Za pravdu i red, koji je samo nekoliko dana ranije učestvovao na sličnom okupljanju opozicionih političara u Banjaluci. Njegova prazna stolica brzo je postala politička tema.

Blanuša je nakon sastanka poručio da je razgovor bio „otvoren i konstruktivan“, te izrazio očekivanje da će u narednoj rundi razgovora učestvovati i Vukanović. Ideja je, kako je naveo, da nakon usaglašavanja stavova ponovo bude organizovan sastanak pregovaračkih timova svih opozicionih stranaka.

Međutim, sam Vukanović tvrdi da o tom sastanku nije znao ništa i da na njega nije bio ni pozvan. Upravo ta činjenica dodatno je rasplamsala spekulacije o odnosima unutar opozicionog bloka.

Vukanović i dalje insistira na tome da bi Branko Blanuša trebalo da bude zajednički kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske. Prema njegovim riječima, iza takvog prijedloga stoji niz političkih argumenata, a rješenje bi, smatra, bilo da Stanivuković i Trivićeva podrže tu ideju.

On tvrdi da lično ne traži političku podršku za sebe, već da insistira na dogovoru oko kandidature Blanuše, jer vjeruje da bi to moglo smiriti sukobe unutar opozicije.

Ipak, ton kojim govori o pojedinim partnerima pokazuje koliko su odnosi unutar tog bloka opterećeni. Posebno je oštar prema Jeleni Trivić, s kojom, kako kaže, više ne vidi prostor za političku komunikaciju. Podsjeća da je prije četiri godine opozicija stala iza nje bez ikakvih uslova, te smatra da ona sada nije ponudila uvjerljivo objašnjenje zašto ne podržava Blanušu.

Vukanović pritom tvrdi da je Stanivuković prema njemu bio korektniji tokom ranijih razgovora, ali naglašava da ne želi sjediti za istim stolom s ljudima koji, kako kaže, prema njemu nemaju minimum poštovanja.

Oštre kritike koje je ranije iznio na račun Stanivukovića i Trivićeve uslijedile su nakon prethodnog sastanka opozicije u „punom sastavu“, kada nije postignut dogovor o zajedničkom kandidatu za predsjednika Republike Srpske. Nedugo zatim uslijedio je novi sastanak – ovaj put bez njega.

Da li je riječ o slučajnosti ili o prvim koracima ka političkom distanciranju od Vukanovića, pitanje je na koje zasad nema jasnog odgovora.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je u ovom trenutku teško procijeniti šta se zapravo događa iza zatvorenih vrata opozicionih pregovora. Ipak, podsjeća da domaća politika često pokazuje koliko brzo nekadašnji politički sukobi mogu biti zaboravljeni kada se pojavi interes za novu saradnju.

Prema njenim riječima, politički odnosi na ovim prostorima često se mijenjaju preko noći, a važan faktor u svemu tome nerijetko je i uticaj Beograda. Upravo zbog toga, kaže, ne bi bilo iznenađenje da političari „progutaju žabe“, zanemare stare uvrede i prilagode se novim okolnostima.

Topićeva smatra da je još neizvjesno hoće li SDS u konačnici ostati čvrsto uz Vukanovića ili će pod pritiscima praviti drugačije političke kalkulacije. Podsjeća da je Blanuša do sada ostavljao utisak političara koji ima stav i integritet, ali da ostaje pitanje koliko će uspjeti da odoli pritiscima unutar sopstvene stranke.

S druge strane, politički analitičar Radomir Nešković procjenjuje da će Vukanovićeva Lista Za pravdu i red gotovo sigurno ostati parlamentarna stranka i nakon narednih izbora, bez obzira na to kako se budu razvijali odnosi u opozicionom bloku.

On, međutim, smatra da opoziciono jedinstvo u Republici Srpskoj nikada nije bilo potpuno iskreno, već da je često bilo rezultat političke potrebe, a ne stvarnog savezništva.

Nešković podsjeća i na dugogodišnji odnos SDS-a i PDP-a, tvrdeći da je PDP politički rastao uz podršku SDS-a. U tom kontekstu upozorava da preveliko kalkulisanje može biti štetno upravo za SDS.

Prema njegovoj procjeni, čak i u slučaju zajedničkog nastupa opozicije, pobjeda na izborima u sadašnjem odnosu političkih snaga nije izvjesna. A bez Vukanovića, smatra, ta šansa postaje još manja.

U takvom političkom ambijentu opozicija, kaže Nešković, i dalje djeluje kao blok koji traži strategiju, ali je još nije pronašao.

Na kraju se sve svodi na jedno pitanje: da li će opozicija uspjeti da pronađe zajednički pravac ili će unutrašnje podjele odlučiti ko ostaje za pregovaračkim stolom, a ko završava izvan njega.

Nakon što je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poželio Viktoru Orbanu puno sreće i uspjeha na sutrašnjim izborima, vrlo brzo stigao je i odogovor premijera Mađarske.

– Hvala ti, prijatelju. Veoma cijenim tvoju podršku – napisao je Orban na svom Iks nalogu.

🤝 Thank you, my friend @MiloradDodik. Your support is much appreciated. https://t.co/VtcAY6BRZQ

— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) April 11, 2026

Prethodno je prvi čovjek SNSD-a uputio riječi podrške Orbanu.

– Dragom prijatelju Viktoru Orbanu želim puno sreće i uspjeha na izborima.

On je naglasio da je siguran da će mađarski narod prepoznati snagu politike koja čuva suverenitet, stabilnost i budućnost zemlje.

– Republika Srpska stoji uz Vas – poručio je Dodik.

Драгом пријатељу @PM_ViktorOrban желим пуно среће и успјеха на изборима.
Сигуран сам да ће мађарски народ препознати снагу политике која чува суверенитет, стабилност и будућност земље.
Република Српска стоји уз Вас. pic.twitter.com/3oDok6HdsV

— Милорад Додик (@MiloradDodik) April 11, 2026

U Mađarskoj će sutra biti održani parlamentarni izbori, na kojima pravo glasa ima nešto više od 8,1 milion građana.

Aktuelni premijer Mađarske, Viktor Orban iz stranke Fides, koji je na funkciji 16 godina, od parlamentarnih izbora 2010. godine, traži peti mandat.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan izjavio je danas, 11. aprila da će njegova prva zvanična posjeta biti Srbija.

Naglasio je da ta posjeta neće biti simbolična, već suštinska.

Posjeta Vučiću neće biti simbolična već suštinska

“Odlazak kod predsjednika (Aleksnadra) Vučića neće biti simboličan, već suštinski, da i mi pokažemo da Srbija, u skladu sa Deklaracijom i Specijalnim i paralelnim vezama, ali i činjenicom da je Republika Srbija potpisnica Dejtonskog sporazuma, a Srpska potpisnik svih aneksa tog međunarodnog ugovora, ima puno pravo da brine o statusu Republike Srpske i da dnevno komuniciramo”, rekao je Karan.

Kako je istakao Srbiju i Srpsku vidi kao jedinstven nacionalni, istorijski i kulturni prostor.

“Govorimo o jednom te istom narodu, naše istorijske veze su deo istovjetne borbe za slobodu što je vječna težnja srpskog naroda”, istakao je Karan za Politiku.

Deklaracija svesrpskog sabora i zaštita srpskog naroda

Kako je objasnio o tome govori i Deklaracija svesrpskog sabora.

Naveo je da je to sjajan dokument koji jasno definiše da je srpski narod i dalje izložen napadima i zahtjeva zaštitu.

“Srbi su dio jednog naroda gdje god da žive i imaju svoje dvije matice – Srbiju i Srpsku. Naš nacionalni identitet je jedinstven, a raspad Jugoslavije pokazao nam je da smo nestali tamo gdje nismo imali svoju državu”, naveo je Karan.

Odnosi Srbije i Republike Srpske, ocijenio je, danas su snažniji nego ikad zahvaljujući predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i predsedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata Miloradu Dodiku.

Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je Srni da su smiješni i nedostojni ozbiljnog komentara pokušaji Zukana Heleza da uvredama i neprimjerenim poređenjima diskredituje predsjednika Milorada Dodika.

Komentarišući Helezove najnovije istupe na društvenim mrežama o Republici Srpskoj, Goganović je poručio Helezu da se umjesto zapaljive retorike pripremi za izvještaje o novim uspjesima Srpske na međunarodnom planu.

– Poručujem kolegi Helezu da u narednim danima putem medija pažljivo proprati nove diplomatske aktivnosti na najvišem nivou, koje će biti realizovati kako u Republici Srpskoj, tako i u inostranstvu, zahvaljujući predsjedniku Dodiku – poručio je Goganović u izjavi za Srnu.

On je naglasio da je javnost svjedok sve jačeg međunarodnog pozicioniranja Republike Srpske, koju predvodi najjača politička partija – SNSD, na čelu sa predsjednikom Dodikom.

Na pitanje Srne da prokomentariše i dio Helezove izjave da “Dodiku treba zabraniti da bude predsjednika SNSD-a”, Goganović je naglasio da je političko Sarajevo pokušavalo svašta da zabrani predsjedniku Dodiku ali da nikada nisu uspjeli da mu zabrane da voli svoj narod i Republiku Srpsku i to ih najviše boli.

– Dodik ostaje predsjednik SNSD-a i lider srpskog naroda – zaključio je Goganović.

Lider Ujedinjene Srpske (US) Nenad Stevandić potvrdio je stabilnost vladajuće koalicije, ali i uputio oštre kritike onima koji politiku posmatraju kao šou-biznis i priliku za lično bogaćenje. On je istakao da US nikada nije stavljala sujetu ispred nacionalnog interesa, pružajući punu podršku institucijama Republike Srpske u najtežim trenucima.

“Postoje ljudi koje nazivam političkim sjecikesama. Dok mi brojimo modrice, izazove i ucjene, oni bi da broje pare i zgrade. Ponosan sam na naše državno držanje u 2025. godini”, poručio je Stevandić, dodajući da samo Milorad Dodik u potpunosti razumije težinu te borbe.

Kao dokaz odgovornog upravljanja, Stevandić je naveo rezultate javnih preduzeća na čijem su čelu kadrovi Ujedinjene Srpske. Istakao je primjer “Pošta Srpske”, Zavoda za udžbenike i Instituta za javno zdravstvo kao kolektiva koji posluju pozitivno, povećavaju plate i redovno izmiruju poreze, bez oslanjanja na budžetska sredstva. Posebno je izdvojio napredak na “Aerodromu”, gdje je pod rukovodstvom Valentine Kecman značajno smanjen naslijeđeni dug uz istovremeno povećanje broja putnika. Stevandić je zaključio da je Ujedinjena Srpska, uprkos brojnim podvalama, zabilježila rast popularnosti od 14 odsto, što je jasan signal podrške naroda njihovoj politici ekvidistance i zaštite institucija.

(Glas Srpske)

Kristijan Šmit je vjerovatno najneuspješniji diplomata koji je BiH doveo na rub rata. Njegova nadmenost je avanturizam i igranje igara van morala, prava, evropejstva i civilizacije, kazao je to u intervjuu “Glasu” predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, komentarišući sve glasnije priče o odlasku njemačkog diplomate iz BiH.

Sa Stevandićem smo razgovarali i o pozicioniranju Srpske na globalnoj političkoj sceni, političkoj krizi u BiH te odnosima u koaliciji.

– Nervira je što i dalje postoje sjecikese i ljudi koji bi dok mi brojimo modrice, izazove, potjernice, ucjene, brojali pare i zgrade. Oni politiku gledaju kao šou biznis, a ne kao završetak nacionalnog pitanja Srba na Balkanu – kazao je Stevandić, koji se osvrnuo i na rezultat opozicije na ponovljenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

GLAS: Banjaluka je ove sedmice bila centar diplomatije i biznisa zbog posjete Donalda Trampa Mlađeg. Koliko je ta posjeta značajna?

STEVANDIĆ: Ta posjeta je pokazala da smo na svjetskoj mapi destinacija gdje dolaze ljudi koji se razumiju u biznis i politiku. To dvoje zajedno mogu da garantuju mir. To je najvažnija poruka. Žao mi je što u FBiH to nisu razumjeli, ali ne znači da neće. Targetiranja koja smo preživjeli zbog optužbi da smo ruska platforma jer nismo htjeli da uvedemo Rusima sankcije su razbijena u paramparčad. Nismo ni ruska, a ni američka platforma, nego smo uspjeli da nađemo svoje mjesto pod suncem. Preostalo nam je da zemlje Evropske unije navedemo da počnu da nas uvažavaju i da ne biraju stranu u BiH. Tu vodimo aktivnu diplomatiju preko srpskog člana Predsjedništva BiH, Vlade, Narodne skupštine, odnosno mog kabineta pod parolom: “Razgovarajte sa nama, a ne o nama”, što je dalo velike rezultate.

GLAS: Sve su glasnije priče o odlasku Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne prizna za visokog predstavnika. Da li bi njegov odlazak mogao da relaksira odnosne u BiH?

STEVANDIĆ: Njegov pokušaj da bude sultan koji donosi zakone nije doveo samo do progona Milorada Dodika. Bilo je isprojektovano da mi učinimo neki nespretan potez, da bi on dobio alibi. Republika Srpska je i tu porazila Šmita. To je bila njegova posljednja šansa da preko inkriminacije Narodne skupštine, Vlade i predsjednika Republike uvede BiH u polje sukoba. Nisu ti sukobi odgovarali ni bošnjačkim liderima, ali oni nisu imali zrelosti da razumiju o čemu se radi. Radujem se odlasku Šmita, jer se posebno bio ostrvio na Dodika i na mene. Veliki prelomi desili su se u 2025. Ne samo zbog sankcija i Amerikanca, nego i zbog propasta onih koji su htjeli da nas pohapse. Kod mene na mrežama se pojavilo i to da ljudi nude 100.000 evra da bi me neko ubio. Na to nije reagovala EU, a ni Šmit. Oni su odobrili progon, koji su pokrivali pravnim podvalama. Svi će oni otići, a mi ostajemo ovdje kao faktor koji odlučuje o BiH, a pogotovo o Republici. Ponosan sam na to kako smo se držali 2025. pa čak i na ono povlačenje zakona u Narodnoj skupštini. Time smo dokazali da je važno ono što mi izglasamo. Zaključak toga opozicija je pogrešno izvela. Nadam se da ćemo u buduće po sličnim temama imati dvotrećinsku većinu, jer su iz ovoga pouke izvukli i vlasti u poziciju.

GLAS: Na Šmitovo mjesto prema pojedinim najavama dolazi Karen Pirs, specijalni izaslanik Velike Britanije za zapadni Balkan. Šta možemo očekivati ako Pirsova dođe na mjesto visokog predstavnika?

STEVANDIĆ: Za to sam da razgovaramo sa svima. Nedavno sam ugostio delegaciju britanskih parlamentaraca, laborista, konzervativaca i nezavisnih. Na neki način omogućili smo povratak britanske diplomatije, jer ih nismo primali dugo u vlasti. Ni Pirsova, ni neki Rus, Bjelorus, Amerikanac ili Nijemac više ne možda da se imenuje bez nas i bez velikog konsenzusa. Smatram da BiH ne treba visoki predstavnik, da to treba da preuzme kancelarija EU, jer mi ne pristupamo visokom predstavniku nego ovoj zajednici. Međutim, EU izgleda gubi dah u svemu tome. Ona je najveći gubitnik odnosa i na Balkanu, ali možda i rata u Ukrajini, ali i onog na Bliskom istoku. Nadam se da će shvatiti da im zemlje zapadnog Balkana nisu neprijatelji, nego velika pomoć. Umjesto što nas ucjenjuju i drže u čekaonici, treba da pokažu više razumijevanja. Tome se nadam, ali nećemo žrtvovati svoj suverenitet da bismo ispunjavali želje nekog evropskog birokrate. Republika Srpska ne postoji da bi se dopala nekom evropskom funkcioneru, već postoji zbog svog naroda, koji nije usmjeren protiv drugih naroda u BiH, ali je spreman na prvu i po svaku cijenu da brani svoj teritorijalni integritet i suverenitetu, ustavnu poziciju te ono što posjedujemo, odnosno imovinu, koju sada poturaju kao novi model zavađanja i sukoba u BiH.

GLAS: Vlast na nivou BiH je duže u blokadi. Hoće li se išta promijeniti do opštih izbora, koji su najavljeni za oktobar?

STEVANDIĆ: Neće. Promijeniće se kada FBiH prođe kroz katarzu, kada budu riješene nepotrebne opterećenosti i akcija da napakosti Republici Srpskoj. Jedan Zijad Krnjić maltretira hiljade ljudi na graničnom prelazu, određuje po svojim vlastitim prioritetima šta je bitno. Na to se ne bi usudio da je prelaz u FBiH. To se zove šovinizam, iživljavanje. Dok god oni šalju takve politike, BiH će nastaviti da se raspada. Ugrožavanjem prava srpskog naroda BiH se raspada. Oni mogu spriječiti raspad BiH ako budu korektni prema Republici Srpskoj. Nikada nismo blokirali projekte u FBiH, a njima se život pretvorio u to da je njihov vitalni organ da napakoste Srpskoj. I jednim od tih vitalnih organa na kraju su proglasili Šmita. Smatramo da treba da razgovaramo sa svima u BiH, ali ne biramo strane. Uspjeli smo stvoriti takvu poziciju. Ne arbitriramo između Hrvata i Bošnjaka, ali je potrebno razgovarati. Imam razumijevanje ako smo činili ustupke Hrvatima, ako smo ih zaštitili od Bošnjaka, jer tako mi nismo došli na red. Ali, na dočeku Andrije Plenkovića u Banjaluci mogli ste vidjeti kompletnu gradsku i republičku vlast, osim mene, jer poslije Tompsona imam želučanih problema. Opoziciono ortačenje sa “trojkom” ili SDA, što bi omogućilo potpunu supremaciju Bošnjaka nad Republikom Srpskom, još je pogubnije. Ekvidistanca Ujedinjene Srpske je prava mjera i ponosan sam na to. Posvećeni smo zaštiti institucija naše Republike i čuvanju dobrih odnosa sa Srbijom, koji nikada ne smiju biti slika avgusta 1995. godine.

GLAS: Kakvo je stanje u koaliciji u Srpskoj čiji je član i Ujedinjena Srpska (US), a čiji ste lider?

STEVANDIĆ: US je učinila sve, ne u 70 odsto, već u 100 odsto situacija za korist institucija, Republike. Ovih dana svjedočili smo jednoj mojoj izjavi koja je različito tretirana. Onaj ko treba da pokaže da je razumije, a to je lider SNSD-a Milorad Dodik, to je i pokazao. Ne želimo da držimo lekcije bilo kojoj partiji, ali postoje činjenice. Imamo ankete koje ne objavljujemo, a nakon lokalnih izbora imali smo najveći rast od 14 odsto. Pristupilo nam je 16 odbornika, a dvojicu smo izbacili. Izbacivali smo i neke koje su napadali Dodika i time pokazali korektnost. Nakon podvala sa Natalijom Trivić, US je rasporedio radare. Reagujemo u sekundi. Imamo analitiku koja govori o našem doprinosu. Nismo ni zlopamtila. Ne mogu da budem neko ko će radi svoje sujete ili bilo čega da popusti i nasjedne na trikove rata sa Dodikom. Ono što je on preživio politički, a svi drugi su oboreni, od Biljane Plavšić, Nikole Poplašena, Dragana Čavića, znači svi koje su nagazili ti međunarodni razbojnici su bukvalno počišćeni i njihove partije nestale su iz političkih sistema. Žalim što se to dešavalo. Jednako sam branio Poplašena, kao i Dodika kao predsjednika Republike. U branjenju njega sam brojao modrice i ne mogu da dozvolim da to državničko držanje i odricanje padne u sjenu onih koji broje zgrade i pare i koji su političke sjecikese, bez obzira na to kojoj partiji pripadaju. Ujedinjena Srpska nikada nije svoju sujetu stavljala ispred nacionalnog interesa. Očekivali smo da državništvo bude ispred bilo čega drugoga i žao nam je što samo Dodik to razumije.

GLAS: Mnoga javna preduzeća u Srpskoj bilježe milionske gubitke. Kakva je situacija u onima na čijem su čelu kadrovi US-a?

STEVANDIĆ: Preduzeća kojima upravljaju direktori iz US-a posluju pozitivno i plaćaju porez na dobit, povećavaju plate, a nisu na budžetu. Primjer su “Pošto Srpske”, ali i Zavod za udžbenike, koji je prvi put poslovao pozitivno kada ga je preuzeo naš kadar. Isto je i sa Institutom za javno zdravstvo. To nisu institucije kojima je Vlada preko IRB-a, kao nekim drugim preduzećima nadoknađivala desetine miliona KM, već su to institucije koje posluju pozitivno, plaćaju porez na dobit… Imali smo samo jednu firmu koju smo naslijedili, a koju nismo još uspjeli da uvedemo u pozitivno poslovanje, ali su dugovanja smanjena. Riječ je o “Aerodromu”, o kojem se pogrešno plasiraju podaci o gubitku. To preduzeće je 2023. godine imalo gubitak od 1,7 miliona KM, a kada je na njegovo čelo došla Valentina Kecman, značajno je smanjeno zaduženje. “Aerodromi” su jedna od najperspektivnijih firmi, koja povećava prihod i broj putnika, a smanjuje dug. Još ne posluje pozitivno, jer treba vremena. Zaslužna je zato i Vlada. Takođe primjetan je drugačiji odnos prema preduzećima od kada je na čelo Vlade došao Savo Minić. Postoji više energije, Vlada je stalno na terenu. To je put izgradnje bolje, jače, čvršće Republike, a ne nekih svađa.

GLAS: Opozicija u Srpskoj je ponovo razjedinjena, ali nudi kandidata. Da li se o tome razgovara unutar vladajuće koalicije i da li Vaša partija ima ambiciju da ponudi kandidate za predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH?

STEVANDIĆ: Ne sporim da opozicija može da bude u nečemu u pravu. I ne sporim da PDP i SDS imaju neku organizaciju, ali Nebojša Vukanović nema organizaciju, već viber grupu. Nikada niko nije vidio nikakvu odluku Glavnog odbora i Predsjedništva te njegove stranke. On je administrator viber grupe i ne možemo ga smatrati ozbiljnim. Njega će brzo izbaciti i iz opozicije. Kada analiziramo to dejstvo opozicije na izborima, a da ne uvrijedim profesora Branka Blanušu, koji je pristojan čovjek, meni moji prijatelji kažu da kada on uđe u neki lokal njega prepoznaju tek dva, tri čovjeka. Tako da postignuti rezultat nije bio njegova harizma, nego odnos ukupnih snaga u društvu, kao i slika onoga što smo mi u vlasti uradili. Za ozbiljnu vlast to je opomena kojim putem treba da ide i čime da se bavi. US je odbio više puta da ima kandidate za vodeće pozicije. Bilo je raznih ponuda, ali i smicalica. Ne bavim se populizmom, nego kredibilitetom.

GLAS: U Srpskoj je boravio advokat Anđelo Tartalja, sa kojim ste se sastali, i najavio da će pripremiti medicinsku dokumentaciju kao dokaz da je obolijevanje građana od malignih bolesti posljedica NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom. Šta je urađeno?

STEVANDIĆ: Podaci postoje. Obavljeni su sastanci sa ministrima zdravlja i pravde da bi naši građani bili oslobođeni takse pri podnošenju tužbi. I u Srbiji je sličan proces u toku i to će morati da ide zajedno. Stvorene su sve pravne pretpostavke da naši prvo pacijenti i njihove porodice budu obeštećeni i da mi budemo dio tih koji će dokazati da je NATO ne samo kršio odluke Saveta bezbjednosti, nego izazvao teške posljedice po život i zdravlje ljudi, a poslije toga svojim političkim pritiscima onemogućio da ti ljudi dobiju naknadu.

(GLAS SRPSKE)

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da se raduje odlasku Kristijana Šmita koji je, kako kaže, doveo BiH na rub rata.

Stevandić je ocijenio da je Republika Srpska porazila Šmita koji je pokušavao da bude sultan tako što donosi zakone.

– Radujem se odlasku Šmita jer se bio ostrvio na /Milorada/ Dodika i na mene. Veliki prelomi desili su se u 2025. godini, ne samo zbog Amerikanaca i sankcija nego i zbog propasti onih koji su htjeli da nas pohapse – izjavio je Stevandić za Glas Srpske.

Na konstataciju da na Šmitovo mjesto, prema nekim najavama, dolazi Karen Pirs specijalni izaslanik Velike Britanije za zapadni Balkan, Stevandić je ocijenio da BiH više ne treba visoki predstavnik već da to treba da preuzme kancelarija EU.

– Mi ne pristupamo visokom predstavniku nego ovoj zajednici. Međutim, EU izgleda gubi dah u svemu tome – istakao je Stevandić i dodao da je EU najveći gubitnik i da se nada da će shvatiti da im balkanske zemlje nisu neprijatelji nego velika pomoć.

Ocijenio je da se ništa neće promijeniti do opštih izbora kada je riječ o blokadi na niovu BiH već da će do toga doći kada FBiH prođe kroz katarzu, kada budu riješene nepotrebne opterećenosti i akcija da napakosti Republici Srpskoj.

Podsjetio je kako Zijad Krnjih maltretira hiljade ljudi na graničnom prelazu, što smatra šovinizom, jer se na to ne bi usudio da je prelaz u FBiH.

Dok god oni šalju takve politike, Stevandić smatra da će BiH nastaviti da se raspada, jer joj se to dešava ugrožavanjem prava srpskog naroda.

O posjeti Donalda Trampa Mlađeg Banjaluci, Stevandić je rekao da je pokazala da je Republika Srpska na svjetskoj mapi destinacija gdje dolaze ljudi koji se razumiju u biznis i politiku.

– Preostalo nam je da zemlje EU navedemo da počnu da nas uvažavaju i da ne biraju stranu u BiH. Tu vodimo aktivnu diplomatiju preko srpskog člana Predsjedništva BiH, Vlade, Narodne skupštine – dodao je Stevandić.

Politička scena u Republici Srpskoj već duže vrijeme pokazuje isti obrazac: opozicija mnogo energije troši na međusobne sporove, dok pitanje kako uvjeriti birače da postoji ozbiljna alternativa vlasti ostaje u drugom planu.

S druge strane, ni vladajući blok nije potpuno homogen. Povremene tenzije i neslaganja među partnerima u vlasti izlaze u javnost i podsjećaju da ni taj politički tabor nije bez pukotina. Ipak, razlika je očigledna u načinu na koji se ti sukobi rješavaju. Dok se nesuglasice unutar vlasti relativno brzo smiruju ili barem tako djeluje prema javnosti, opozicione razmirice često ostaju otvorene i dodatno produbljuju utisak neorganizovanosti.

Ako se takav trend nastavi, oktobarski izbori mogli bi samo potvrditi politički odnos snaga koji se već nazire. Bez jasnog dogovora i zajedničke strategije opozicija teško može uvjeriti građane da je sposobna da preuzme odgovornost za vlast.

Da situacija nije jednostavna ni u samoj opoziciji, možda najbolje pokazuje nedavna izjava predsjednice Narodnog fronta Jelena Trivić. Ona je upozorila da bi, ukoliko se sukobi nastave ovim tempom, lider SNSD-a Milorad Dodik mogao da proglasi pobjedu i prije izbora.

Ipak, Trivićeva je istovremeno ostavila prostor za optimizam, poručivši da i dalje postoji mogućnost da se pronađe kompromis i postigne dogovor koji bi omogućio zajednički nastup na izborima.

Upravo pokušaj takvog dogovora bio je tema nedavnog sastanka opozicionih lidera u Banja Luka. Nakon tog susreta nije bilo ni izjava ni zvaničnog saopštenja, što je trebalo da sugeriše jedinstvo i disciplinu. Međutim, informacije su ubrzo počele da izlaze u javnost, a svaka nova detaljnije je pokazivala da konsenzus nije postignut.

Najviše neslaganja, prema dostupnim informacijama, pojavilo se oko kandidature za predsjednika Republike Srpske. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović zagovarao je da kandidat bude predsjednik SDS-a Branko Blanuša, dok pristalice novog političkog pokreta oko Draško Stanivuković smatraju da je upravo on najjača opcija za tu poziciju.

Sam Blanuša nije pokazivao naročitu ambiciju u vezi s tom kandidaturom, ali to nije spriječilo dalje političke sukobe. Vukanović je ubrzo optužio Stanivukovića i Trivićevu da vode političke razgovore iza njegovih leđa, istovremeno naglašavajući da ne odustaje od kandidature za člana Predsjedništva BiH.

Iako je najavljen novi sastanak opozicionih lidera poslije Vaskrsa, ostaje neizvjesno da li će se svi akteri uopšte pojaviti za istim stolom.

Sociolog Drago Vuković smatra da ovi sukobi nisu iznenađenje, već refleksija stvarnog političkog odnosa snaga.

Prema njegovim riječima, politički blok oko SNSD-a funkcioniše zahvaljujući snažnoj strukturi i autoritetu same partije i njenog lidera. Opozicione stranke, s druge strane, suočavaju se s problemima liderstva, međusobnog povjerenja i dugotrajnim frustracijama zbog činjenice da godinama nisu uspjele da osvoje vlast.

Takva situacija, kaže Vuković, stvara nervozu koja se redovno manifestuje kroz javne političke sukobe. On podsjeća da je jedinstvo opozicije godinama predstavljano kao osnovni preduslov za promjenu vlasti, ali da se u praksi pokazuje koliko je to teško ostvariti.

Ni komunikolog Mladen Bubonjić nije naročito optimističan kada je riječ o potencijalnim promjenama na političkoj sceni.

On smatra da politički narativi imaju ograničen domet, dok je ključni faktor zapravo biračka baza. U tom segmentu, tvrdi Bubonjić, SNSD već dugo ima jasnu prednost. Pokušaji opozicije da preraspodjeljuje političku podršku unutar sopstvenog biračkog tijela ne donose nove glasove, već samo mijenjaju odnos snaga među opozicionim liderima.

Stanivuković, prema njegovoj ocjeni, pokušava da oko sebe okupi što širi politički prostor, ali to ne znači nužno jačanje opozicije u cjelini.

Poseban problem, dodaje Bubonjić, predstavlja veliki broj apstinenata. Godinama unazad broj građana koji ne izlaze na izbore ostaje gotovo isti, a opozicija do sada nije uspjela da aktivira taj potencijalni rezervoar glasova.

Istovremeno, vlast i dalje raspolaže snažnim političkim mehanizmima uticaja – od nagrađivanja lojalnosti do sankcionisanja neposlušnosti – što dodatno otežava promjenu političkog odnosa snaga.

U takvom ambijentu pitanje više nije samo ko će biti kandidat, već da li opozicija uopšte može da pronađe zajednički politički pravac.

Vrijeme do izbora još postoji, ali ono neumoljivo prolazi. Ako ga opozicija ne iskoristi za konsolidaciju i jasno definisanje strategije, oktobar bi mogao donijeti samo formalnu potvrdu političke realnosti koja je već vidljiva.