VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Trivić: Inspekcija vrši politički pritisak na nas

    Trivić: Inspekcija vrši politički pritisak na nas

    Imamo informacije iz Inspektorata od odgovornih inspektora da su dobili politički nalog od strane direktora Inspektorata da se vrši maltretiranje nas kao poslodavaca, što smatramo potpuno neprimjerenim.

    Rekao je to za “Nezavisne novine” Saša Trivić, vlasnik kompanije “Krajina Klas”, u čijem sastavu posluje i “Manja”, a nakon što je Republička tržišna inspekcija danas izrekla zabranu rada “Manji” u centru Banjaluke, pošto je, zbog izvođenja radova na objektu hotela “Palas”, srušen dio zgrade u kojem je prethodno bio smješten toalet koji su koristili posjetioci ovog ugostiteljskog objekta, čime je objekat praktično ostao bez prostorije za ličnu higijenu gostiju, a što je zakonska obaveza.

    Trivić kaže da je objekat još u sanaciji i da će toalet biti završen za dva dana, tako da očekuje da će inspekcija doći u subotu da otpečati lokal.

    “Sa druge strane, nije u pitanju samo taj lokal. Inspektorat je poslao u zasada tri naša dodatna lokala po tri inspekcije, što nije baš uobičajeno. Vrši se od strane inspektora veliki pritisak na naše radnike i naše poslovanje”, rekao je Trivić.

    Sve to, dodaje, vjerovatno ima veze sa time što je on predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

    “Mi ćemo, naravno, ispoštovati sve naloge i ako smo negdje pogriješili, platićemo kazne i tu ne vidimo išta sporno. Ali smatramo neprimjerenim da se na takav način vrši maltretiranje poslodavaca zbog njihovih izjava”, naveo je Trivić u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Potpuni kolaps

    Potpuni kolaps

    Raspoloženje u njemačkoj stanogradnji nikada nije bilo mračnije od kako ga uticajni ekonomski institut Ifo posmatra.

    Indeks aktuelne poslovne klime u januaru se srozao sa već mizernih minus 59 na minus 59,9 poena, saopštio je institut u utorak.

    Očekivanja su još gora, sa indeksom na minus 68,9 poena.

    “Prognoza za naredne mesece je mračna”, rekao je vođa istraživanja Klaus Volrabe.

    Građevinci teško dobijaju nove poslove – na manjak ugovora žalilo se više od polovine anketiranih firmi – ali se barem malo proredilo otkazivanje već primljenih.

    To ipak još ne nagoveštava zaokret, malo verovatan pre promene nepovoljnih uslova, uključujući naduvane troškove gradnje i skupo finansiranje. Ifo sada procenjuje da će ove godine u Nemačkoj biti kompletirano samo oko 225.000 stambenih jedinica.

    Ni prethodna procena, od 270.000 stanova i kuća, nije bila ni blizu cilja od 400.000 godišnje koji je po dolasku na vlast krajem 2021. zacrtala koaliciona vlada kancelara Olafa Šolca.

  • Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Poskupljuje gorivo u Srpskoj

    Cijene goriva na pumpama u Srpskoj skoro su dostigle 2,70 KM po litri, dok se u narednim danima očekuje dodatni rast cijena, kazao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske.

    “Cijene dizela kreću se od 2,63 do 2,69 KM po litri, dok benzin iznosi od 2,49 do 2,52 KM”, kazao je Savić.

    Ističe da je na svjetskom tržištu cijena nafte prošle sedmice porasla pa se tako rast cijena može očekivati i na domaćem tržištu, ali, kako kaže, jako je teško prognozirati koliko će to iznositi.

    I Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”, ističe za “Nezavisne novine” da će danas na njihovim pumpama biti nove cijene, sa rastom od šest feninga, jer, kako kaže, i nabavna cijena naftnih derivata dosta je porasla zbog dešavanja na svjetskim tržištima.

    “Dizel je koštao 2,63 KM, a od danas će cijena dizela iznositi 2,69 KM”, kazao je Bajić i dodao da se trenutno prati cijena goriva na svjetskom tržištu, te ističe da je teško predvidjeti šta će se dešavati u narednom periodu i kako će se kretati cijene goriva na domaćem tržištu.

    Sa jedne banjalučke pumpe kazali su da je posljednjih dana došlo do korekcije cijena za pet feninga, te da sada dizel košta 2,69 KM, dok benzin iznosi 2,49 KM po litri.

    U Prijedoru su cijene niže u odnosu na Banjaluku. Na jednoj banjalučkoj benzinskoj pumpi kažu da kod njih cijene goriva miruju te da nemaju još najava da će doći do skoka cijene.

    “Kod nas dizel košta 2,60 KM, dok benzin iznosi 2,45”, kazali su s ove pumpe.

    Podsjetimo, od septembra do kraja 2023. godine cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj korigovane su u prosjeku za oko 50 feninga naniže. Do toga je došlo nakon što je vrijednost jednog barela sirove nafte pala sa 93 na 74 dolara.

  • Ni kontrole, ni kazne nisu spriječile trgovce da podignu cijene namirnica

    Ni kontrole, ni kazne nisu spriječile trgovce da podignu cijene namirnica

    Tržišna inspekcija Republike Srpske počela je sa intenzivnim kontrolama cijena osnovnih životnih namirnica. Cilj je stati u kraj neopravdanom podizanju cijena i bogaćenju pojedinica nakon povećanja minimalca. Pravdajući se da ne mogu podnijeti nove uslove koje donosi povećanje minimalca, pojedini privrednici već su počeli sa otpuštanjem radnika i zatvaranjem pogona.

    Samo za mjesec dana cijene osnovnih životnih namirnica su porasle pa tako sada hljeb od 500 grama košta dvije i po marke. Veće cijene mlijeka,mesa ,sredstva za higijenu. “Divljanju cijena” pokušava da stane u kraj tržišna inspekcija . U pet stotina kontrola u većini je utvrđeno prekoračenje marže.

    • Neisticanje cijena, lažne cijene, ne pridržavanje cijena u smislu istakne jednu a na kasi druga, određene deklaracije i nepoštovanje marže – nabrojao je Radivoje Gavrić, glavni republički tržišni inspektor.

    Za pojedine vlasnike marketa ni predviđene novčane kazne od 10 hiljada maraka nisu dovoljna opomena pa su i nakon kazni ponovo istakli veće cijene nakon povećanja najniže plate. Građani ogorčeni kako na poslodavce tako i na vlasnike trgovina.

    Resorni ministar danas bez konkretnih odgovora na divljanje cijena. Kaže priprema se nova uredba koja će prvenstveno ograničiti cijene hljeba a zatim i osnovnih životnih namirnica.

    • Pekari vješto izbjegavaju ovu maržu na osnovne životne namirnice kada se tiče hljeba tip 500, dodatkom različitih aditiva on onda ne spadaju u tu ograničenu maržu koju smo mi donieli i mi ćemo spriječiti tu manipulaciju – kaže Denis Šulić, ministar trgovine i turizma.

    Dok jedni zbog većeg minimalca povećavaju cijene drugi su već počeli otpuštati radnike i zatvarati preduzeća kao što je slučaj firme u Prijedoru. Ni ministar za ovu oblast nije mogao dati konkretno rješenje kako stati u kraj poslodavcima koji zloupotrebljavaju povećanje minimalca.

    • Mi treba da se okrenemo poslodavcima ako nisu poskupjeli energenti, osnovne sirovine, a nama cijene osnovnih životnih namirnica hljeba stalno rastu – istakao je Danijel Egić, ministar rada i boračko invalidske zaštite.

    Dok ne stupi na snagu uredba o ograničavanju cijena pojedinih namirnica građani će i dalje morati kupovati po cijenama koje su sada mnogo veće nego u pojedinim zemljama Evropske unije.Da je to tako nedavno je potvrdio i premijer Radovan Višković koji je rekao da je nevjerovatno da su u Italiji pojedini artikli jefiniji nego u Srpskoj.

  • U pripremi uredba za regulisanje cijena osnovnih životnih namirnica

    U pripremi uredba za regulisanje cijena osnovnih životnih namirnica

    Vlada Srpske priprema uredbu kojom bi trebalo da budu regulisane cijene osnovnih životnih namirnica, prije svega pekarskih proizvoda. Planirano je ograničenje marže na hljeb.

    U Vladi i udruženjima za zaštitu potrošaća kažu da se povećanje iznosa minimalne plate zloupotrebljava za neopravdano povećanje cijena robe, proizvoda i usluga.

    Da bi zaštitili građane i spriječili zloupotre, inspektori će pojačati kontrole cijena.

    Cijene hljeba, peciva i ostalih proizvoda u većini pekara veće su za 10 do 20 pfeniga, iako još nije prošlo ni mjesec dana od stupanja na snagu odluke o minimalcu od 900 maraka. Razliku u cijenu primijetili su i građani. Od svih proizvoda kažu, najviše su poskupjeli prehrambeni.

    Određeni proizvodi za kratko vrijeme poskupjeli su od 10 do 20 odsto, kažu iz Udruženja za zaštitu potrošača. Imali su već određenih žalbi građana da su pojedini proizvodi, samo dva dana nakon što je donesena odluka o minimalcu, poskupjeli.

    • Vidimo da su poskupjeli određeni pekarski proizvodi. Mi ih od poskupljenja ne možemo zaštiti, ali Vlada je donijela dobru mjeru – smatra Јovan Vasilić, Udruženje za zaštitu potrošača “Zvono” Bijeljina.

    Iz Ministarstva trgovine poručuju da je u pripremi uredba koja bi prvenstveno trebalo da reguliše maržu na hljeb.

    • U narednom periodu kreirati određene mjere,određene nove uredbe koje će se odnositi samo na hljeb,ne na sve pekarske proizvode,jer smatramo da hljeb treba da bude sa što jeftinijom cijenom – rekao je Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske.

    U Vladi jasni – povećanje minimalaca je imalo za cilj da spriječi sivu zonu, a ne da služi kao „mamac“ za pojedine kako bi se preko radnika za kratko vrijeme obogatili.

    • Ovdje ima jedan dio javnih preduzeća iz sfere komunalne djelatnosti o kojima moramo donijeti vrlo brzo odluku oni su najviše pogođeni tim podizanjem minimalca a što se tiče drugih mnogi nisu ali koriste situaciju. Radnici prije svega trebaju njima pa onda Vladi i Republici Srpskoj – istakao je Radovan Višković predsjednik Vlade Republike Srpske.

    Zora Vidović ministar finansija Republike Srpske kaže da je potrebno zaštititi radnike.

    • Јer, treba preživjeti u ovome vremenu sa ovakvim neopravdanim povećanjem cijena. Mi inače imamo malo radnika pogotovo određenih zanimanja,i poslodavci bi trebalo da te radnike zadrže – dodala je ona.

    Iz Vlade u narednom periodu najavljuju još rigoroznije inspekcijske kontrole. U prošloj godini izrečeno je, kažu, više kazni nego u prethodnih šest godina. Od ukupno 1.558 kontrola, nepravilnosti su utvrđene u 568 slučajeva. Inspektori su kontrolisali poštovanje propisanih marži u trgovačkim lanacima.

  • Bloomberg: Njemačkoj kao industrijskoj velesili odbrojani dani

    Bloomberg: Njemačkoj kao industrijskoj velesili odbrojani dani

    Dani Njemačke kao industrijske velesile možda se bliže kraju, proizvodnja u najvećoj evropskoj ekonomiji bilježi pad od 2017. godine koji se ubrzava zbog smanjene konkurentnosti, piše “Bloomberg”.

    Izvršni direktor “GEA grup AG” Stefan Klebert rekao je da nema mnogo nade.

    “Zaista nisam siguran da li možemo da zaustavimo ovaj trend, mnoge stvari bi trebalo promijeniti veoma brzo”, kazao je Klebert.

    “Bloomberg” navodi da su temelji njemačke industrijske proizvodnje pali kao domine.

    SAD se udaljavaju od Evrope i žele da se takmiče sa svojim transatlanskim partnerima, dok Kina postaje glavni rival i zato Amerika više nije nezasit kupac njemačke robe, piše “Bloomberg”.

    Zajedno sa globalnom nestabilnošću, politička paraliza u Berlinu pogoršava domaća pitanja kao što su urušena infrastruktura, starenje radne snage i birokratija.

    Obrazovni sistem, koji je nekada bio moćan, simbol je dugoročnog nedostatka ulaganja u javne usluge, navodi “Bloomberg”.

    Istraživački institut Ifo procenjuje da će opadanje matematičkih vještina koštati privredu oko 14 triliona evra proizvodnje do kraja vijeka.

    Njemačka još ima veliki broj malih kompanija, ali zbog zastoja reformi nije jasno kako bi mogla da uspori industrijski pad.

    “Nismo više konkurentni. Postajemo siromašni jer nemamo razvoj, zaostajemo”, rekao je ministar finansija Kristijan Lindner za “Bloomberg” početkom mjeseca.

    Jedan od najteže pogođenih sektora je hemijska industrija i to direktno zbog gubitka ruskog gasa.

    Prelazak na čist vodonik je još nesiguran, a na svakih 10 kompanija, jedna planira da obustavi proizvodnju, navodi “Bloomberg”.

    I Kina stvara probleme njemačkoj industriji, jer azijske supersile smanjuju potražnju za njemačkom robom, dok sa druge strane konkurencija iz Kine preplavljuje njemačko tržište, posebno tržište električnih automobila.

    Proizvođači solarnih panela zatvaraju fabrike, jer se takmiče sa kineskom konkurencijom koja ima pomoć države, navodi “Bloomberg”.

    Izvršni direktor Ebm-Papst Grupe Klaus Gajsderfer je kazao da postoji i problem kada je riječ o radnoj snazi.

    “U roku od jedne decenije radno sposobno stanovništvo će biti premalo da bi ekonomija mogla da funkcioniše kao danas”, istakao je on.

  • Može li Njemačka ekonomija oživjeti?

    Može li Njemačka ekonomija oživjeti?

    Vozovi otkazani, letovi prizemljeni, autoceste blokirane od strane bijesnih farmera su naslovi koji su u posljednje vrijeme dolazili iz Njemačke. Četvrta po veličini svjetska ekonomija ove je godine krenula loše.
    Štrajk Lufthansinog osoblja u srijedu bio je samo posljednja industrijska akcija koja je izazvala haos u putovanju posljednjih sedmica, nakon što su mašinovođe napustili posao u januaru zbog spora oko plaća, a poljoprivrednici blokirali ceste u znak protesta protiv planiranog smanjenja subvencija.

    Široko rasprostranjeni izlasci u zemlji poznatoj po snažnoj pravnoj zaštiti interesa radnika ukazuju na dubinu nevolje koja zahvaća Njemačku.

    Najveća evropska ekonomija zabilježila je pad prošle godine prvi put od početka pandemije covid-19. A izgledi nisu mnogo bolji: Međunarodni monetarni fond predviđa da će Njemačka biti najsporije rastuća velika ekonomija 2024., ostvarivši povećanje od samo 0,5 posto.

    Pesimističniji prognozeri vide izravan pad proizvodnje drugu godinu zaredom, dok se ekonomija bori s produljenim razdobljem visokih cijena energije, visokim troškovima zaduživanja i slabom potražnjom za njemačkom robom u zemlji i inozemstvu.

    Dugotrajni uticaj energetske krize izazvane ruskim ratom u Ukrajini naglašen je u srijedu, sa službenim podacima koji pokazuju da je njemačka industrijska proizvodnja pala sedmi mjesec zaredom u decembru, što je njen najduži pad ikada.

    Ali problemi Njemačke takođe su strukturni, u rasponu od nedostatka radne snage i birokratije do zastarjele fizičke i digitalne infrastrukture koja opterećuje produktivnost.

    Da upotrijebimo samo jedan primjer niske digitalizacije: samo 19 posto kućanstava spojeno je na brzi internet putem optičkih kabeaa, u poređenju s prosjekom od 56 posto diljem Evropske unije, prema nedavnom izvještaju Evropske komisije.

    Ono što je potrebno, kažu ekonomisti, nije ništa drugo do reforma privrede.

    “Njemačkoj je potrebna temeljna privredna transformacija. Najveći izazov za Njemačku nisu sljedeće dvije godine, već sljedećih 10 godina… mora preoblikovati svoju industriju”, rekao je za CNN Marcel Fratzcher, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja u Berlinu.

    Vlada je poduzela probne korake u tom smjeru. Krenuo je kako bi potaknuo ulaganja, povećao financiranje novoosnovanih poduzeća, ubrzao odobrenja za infrastrukturne projekte i olakšao imigraciona pravila za kvalifikovane radnike kako bi se riješio nedostatak radne snage.

    Ali potrebno je mnogo više da bi se ekonomija postavila na novi kurs. Međutim, političari imaju ograničenu moć, ne samo zbog strogih ograničenja državnog zaduživanja, sadržanih u njemačkom ustavu, koja bi mogla poremetiti velike programe potrošnje. Ta su ograničenja ponovno uspostavljena u ovogodišnjem budžetu, nakon privremene suspenzije zbog dvostrukog šoka pandemije i rata u Ukrajini.

    “Svaka revizija privrede biće gotovo nemoguća sve dok fiskalna štednja ostaje dominantna melodija. To znači da će strukturne promjene prije morati doći iz korporativnog svijeta”, rekao je Carsten Brzeski, globalni šef makroekonomije nizozemske banke ING.

    Njemačka je u prošlosti prevladala mnogo veće izazove. Nakon razornog poraza u Drugom svjetskom ratu, zemlja se suočila s racioniranjem hrane, kontrolom cijena, kolapsom industrijske proizvodnje i smanjenjem radne snage nakon smrti miliona radno sposobnih muškaraca.

    Ipak, oporavak Zapadne Njemačke tokom 1950-ih i 1960-ih bio je toliko spektakularan da je postao poznat kao “Wirtschaftswunder”, ili ekonomsko čudo.

    Dobra vremena trajala su uglavnom bez prekida do 1990-ih kada je Njemačka postala poznata kao “bolesnik Evrope”, jer je njena privreda posrnula, a nezaposlenost skočila uglavnom zbog troškova ponovnog ujedinjenja nakon pada Berlinskog zida.

    Njemačka je odbacila taj nadimak, dijelom uvođenjem reformi tržišta rada, a njezin su izvoz i ekonomija procvjetali u desetljeću nakon globalne financijske krize 2008. – potaknuti jeftinim ruskim plinom i užarenim rastom u Kini.

    Zemlja je dugo bila jedna od vodećih svjetskih proizvodnih nacija, proizvodeći sve od automobila, perilica rublja i električnih alata do medicinskih uređaja i lijekova.

    Unatoč svim svojim borbama, Njemačka ostaje svjetski lider u mnogim industrijama. I dalje privlači tokove izravnih stranih ulaganja, uključujući proizvođače poluprovodnika, poput Intela i TSMC-a, koji proizvode čipove koji se koriste u električnim automobilima.

    Njemačka se takođe može pohvaliti hiljadama domaćih proizvođača, poznatih po svojoj stručnosti i inovativnosti.

    Među njima i hamburški Jungheinrich, koji proizvodi viličare i druga vozila i opremu za skladišta. Prošle godine, 70-godišnja kompanija postala je jedan od prvih proizvođača viličara u svijetu koji je ukinuo motore s unutarnjim izgaranjem, zahvaljujući svojoj pionirskoj upotrebi tehnologije litij-ionskih baterija.

    Na drugom kraju zemlje, u Augsburgu, zapadno od Münchena, MAN Energy Solutions prenamjenjuje kompresore, koji se obično koriste za transport nafte i plina, za velike projekte skupljanja ugljika i izgradnju najvećeg sistemaa toplinske pumpe na svijetu u gradu u Esbjergu u Danskoj. Kompanija već desetljećima proizvodi dizelske generatore, ali sada je u središte svojih planova rasta postavila tehnologije koje ne štite klimu.

    Poduzeća poput ovih, koja mogu pronaći nova tržišta i primjene za svoje znanje i iskustvo, mogu imati ključ za oživljavanje njemačkog gospodarstva koje je na izdisaju. Postoji još mnogo manjih kompanija koje se također transformiraju, uključujući one koje su prije opsluživale vrlo važne tradicionalne lance opskrbe za proizvodnju automobila.

    “Prije sedam ili osam godina nitko nije ni razmišljao o proizvodnji baterijskih ćelija”, rekao je Karl Haeusgen, predsjednik Njemačke udruge proizvođača strojeva i opreme (VDMA), koja predstavlja uglavnom mala i srednja poduzeća koja čine njemački “Mittelstand”.

    “Danas imamo više od 100 kompanija članica u našem udruženju koje se fokusiraju na različite korake (tog) lanca vrijednosti.” Njemačka mora “raditi na puno stvari”, ali počinje s “pozicije snage, što je stvarno duboko”, rekao je za CNN.

    “Industrijska baza u Njemačkoj… prednosti koje imamo u mnogim inženjerskim i proizvodnim tehnologijama i dalje su vodeće i jedinstvene, a ja snažno vjerujem u sposobnost tvrtki da se prilagode promjenjivom globalnom okruženju.”​

  • Višković kaže da smo iz vlastitih prihoda vratila 350 miliona KM više nego što smo se zadužili

    Višković kaže da smo iz vlastitih prihoda vratila 350 miliona KM više nego što smo se zadužili

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je trenutni stepen zaduženja Republike Srpske na istorijskom minimumu.

    Kako je saopšteno iz Vlade, Višković je naglasio da Srpska nije prezadužena i njen ukupan dug iznosi 40,3 odsto BDP, a javni dug 36,5 odsto BDP, dok limit zaduženja iznosi 55 do 60 odsto BDP.

    –Republika Srpska je u januaru ove godine emitovala obveznice u iznosu od 40 miliona KM, i to je u skladu sa planom zaduženja koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske. U 2023. godini, i pored odluke Narodne skupštine da se Srpska može zadužiti 1,1 milijardu KM, Republika se zadužila 800 miliona KM, dok je vratila milijardu i 158 miliona KM kredita po raznim osnovama – rekao je Višković, reagujući na izjave da je Republika Srpska prezadužena.

    To, dodaje premijer, znači da je Republika Srpska iz vlastitih prihoda vratila 350 miliona KM više nego što se zadužila.

  • Ko ima pravo na povrat poreza u Republici Srpskoj?

    Ko ima pravo na povrat poreza u Republici Srpskoj?

    Da biste ostvarili pravo na umanjenje poreske osnovice poreza na dohodak, potrebno je da ispunite nekoliko uslova. O tome šta vam je potrebno od dokumentacije te kome možete da se obratiti za više informacija, čitajte u nastavku teksta.
    Ko ima pravo i šta je potrebno od dokumentacije za povrat poreza?

    Ako plaćate stambeni kredit, polisu životnog osiguranja ili izdržavate članove uže porodice, u tom slučaju imate pravo na povrat poreza u Republici Srpskoj, a rok za izdavanje poreske kartice ističe 31. decembra tekuće godine.

    Potrebno je najkasnije do kraja godine podnijeti Zahtjev za izdavanje poreske kartice, a riječ je o Obrascu 1001 za tekuću godinu, na osnovu čega možete steći pravo na povrat poreza za iduću godinu.

    Uz zahtjev je potrebno dostaviti dokumentaciju kojom se dokazuje pravo na povrat poreza, odnosno umanjenje poreske osnovice (otplatni plan kredita, rodni list, vjenčani list, ugovor sa društvom za osiguranje).

    Zahtjev se predaje područnoj jedinici Poreske uprave Republike Srpske prema mjestu prebivališta fizičkog lica, a može se podnijeti i elektronskim putem, posredstvom internet stranice Poreske uprave RS, sekcija e-Usluge – Elektronsko podnošenje prijava.

    Da bi poreski obveznici ostvarili pravo na umanjenje poreske osnovice na mjesečnom nivou, potrebno je da poresku karticu koju je izdala Poreska uprava Republike Srpske, predati isplatiocu dohotka.

    Šta je propisano zakonom?

    Inače, prema Zakonu o porezu na dohodak RS, poreski obveznik ima pravo na odbitak od poreske osnovice za iznos uplaćene premije životnog osiguranja kod društva za osiguranje koje posjeduje dozvolu Agencije za osiguranje Republike Srpske do 1.200 KM godišnje.

    Odbitak obveznik ostvaruje putem poreske kartice na mjesečnom nivou prilikom uplate akontacije poreza na dohodak, a u slučaju da poreski obveznik plaća porez na dohodak samo putem godišnje poreske prijave, odbitak ostvaruje putem zahtjeva za povrat na godišnjem nivou.

    Poreski obveznik poreza na lična primanja ima pravo na sljedeće odbitke od poreske osnovice:

    – osnovni lični odbitak u iznosu od 12.000 KM godišnje,

    – lični odbitak za izdržavane članove uže porodice u iznosu od 1.800 KM godišnje po svakom izdržavanom članu i

    – lični odbitak po osnovu kamate plaćene na stambeni kredit.

    Inače, prema ovom zakonu, pod izdržavanim članovima uže porodice smatraju se supružnik, djeca i roditelji poreskog obveznika koji, u smislu ovog zakona, ne ostvaruju dohodak i čiji dohodak ne prelazi iznos od 3.000 KM godišnje, a ako više lica izdržava člana ili članove uže porodice, lični odbitak za ta lica ravnomjerno se raspoređuje na sva lica koja te članove izdržavaju, osim ako se ne dogovore drugačije.

  • Mitrović: Veliko interesovanje stranih ulagača u Srpsku

    Mitrović: Veliko interesovanje stranih ulagača u Srpsku

    Ministar prvrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović rekao je da postoji veliki interes stranih investitora za ulaganje u Srpsku, koja ima povoljnu poresku politiku, najnižu cijenu električne energije, infrastrukturu i blizu je EU.

    Sve ovo privlači privrednike iz EU za ulaganje u Srpsku – rekao je Mitrović.

    On je naveo da ne vidi nijedan razlog koji bi natjerao firme iz Republike Srpske da izmjeste svoje pogone u Federaciju BiH nakon što je povećan minimalac sa 700 na 900 KM.

    • Minimalna zarada u FBiH je 690 KM, porez na dohodak je 10 odsto, a kod nas osam odsto. Zbirna stopa poreza i doprinosa u Srpskoj je 31 odsto, a u FBiH 41,5 odsto. Porez na dohodak je isti kao i PDV. Tako da ne vidim nijedan razlog koji bi natjerao poslodavce iz Srpske da idu u FBiH – rekao je Mitrović na Večernje novosti.

    On je ocijenio da za privrednike nije problem veći minimalac, već isplata plata “na crno”.

    • Sa minimalcem od 900 KM, Vlada Srpske je “udarila” na taj segment privrede. Očekujem da bude sve manje firmi koje isplaćuju dio plate u koverti – rekao je Mitrović.

    On je naveo da postoji određen broj privrednika u Srpskoj koji imaju ekstraprofit, a prijavljuju se za podsticaje za povećanje plata radnicima.

    • Znači i oni koji imaju ekstraprofit, neće da izdvoje nijednu marku za povećanje plata radnicima – rekao je Mitrović.

    On je ocijenio da je povećanje minimalca sigurno opterećenje za pojedine privredne subjekte, ali da to nije preveliki broj, te da će dugoročno ostvariti efekat.

    • Povećanjem minimalca zadovoljstvo radnika biće veće, kao i njihova produktivost na poslu. Sigurno je da će i odliv radne snage biti manji, jer će ovo povećanje doprinijeti očuvanju radnih mjesta. Vlada će u naredna dva-tri mjeseca pratiti privrednike i reagovati mjerama ako bude potrebno – rekao je Mitrović.