Kategorija: Ekonomija

Prijedlogom zakona o IRB predviđeno je uvođenje platnog prometa i prijem depozita i time bi, ova institucija imala zakonsku mogućnost da obavlja platni promet i prijem depozita, što su do sada obavljale isključivo komercijalne banke, rekao je Dražen Vrhovac, vršilac dužnosti direktora IRB-a.

– To će značiti, da IRB preuzima dio poslova koje rade naše komercijalne banke, gdje će fizička i pravna lica moći otvoriti svoje račune u IRB-u i držati svoja sredstva sa kojima posluju. To je nešto novo za nas, jer se mi do sada nismo time bavili – istakao je Vrhovac.

Dodaje da je izdat nalog i u toku je priprema šta je sve potrebno da IRB uradi nakon usvajanja zakona, kako bi mogli da apliciraju kod Centralne banke BiH koja daje licencu za obavljanje platnog prometa.

Takođe, s obzirom da su u pitanju i depoziti, moraju se ispuniti određeni uslovi i Agencije za depozite. Znači, jedan set poslova nas očekuje nakon usvajanja Zakona – rekao je Vrhovac za RTRS.

Što se tiče same organizacije unutar IRB-a biće potrebno otvoriti nove sektore.

– Potrebno je primiti kadrove koje već imaju iskustva u ovim poslovima – dodao je Vrhovac.

Podsjećamo, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske razmatraće danas i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Investiciono razvojnoj banci Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim su proširene djelatnosti Inesticiono-razvojne banke Republike Srpske, tako da pored već propisanih djelatnosti, Banka može obavljati i djelatnosti primanja novčanih depozita i obavljanje platnog prometa.

Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) na današnjoj sjednici u Mostaru dala je saglasnost na prijedlog Elektroprivrede BiH da se povećaju cijene električne energije za kategorije domaćinstva i ostala potrošnja.

Kako pišu federalni mediji, članovi FERK-a Sanela Pokrajčić, Samir Hadžihuseinović i Vesna Marić su dali saglasnost na ovaj prijedlog.

Inače, kako se navodi u ovom prijedlogu koji je usvojen, cijena električne energije će za domaćinstva biti povećana za 10,04 odsto, a za kategoriju ostala potrošnja, 7,29 odsto.

Podsjećamo, na prethodnoj sjednici koja je održana 11. juna odlučeno je da se ovaj prijedlog skine sa dnevnog reda.

Sada već bivši članovi FERK-a Jasmin Bešo i Mile Srdanović su tada smatrali da su neophodne dodatne informacije o ovom prijedlogu, dok je Pokrajčić smatrala da su dokumentacija i obrazloženje koje je dostavljeno iz Elektroprivrede BiH “školski primjer kako zahtjev treba izgledati”.

Ipak, dan kasnije, 12. juna su na sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta većinom glasova imenovani novi članovi FERK-a u narednih pet godina, a to su Samir Hadžihuseinović iz reda bošnjačkog naroda, Sanela Pokrajčić iz reda Hrvata i Vesna Marić iz reda srpskog naroda.

Cijene stanova u Srpskoj na visokom su nivou, a kako kažu naši sagovornici, razlog za to je velika potražnja, a u posljednje vrijeme najviše nekretnine kupuju ljudi iz dijaspore.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je da veliki dio stanovništva iz inostranstva u posljednje vrijeme kupuje nekretnine u Srpskoj.

“Dobar dio stanovništva iz inostranstva je zbog situacije u zemljama u kojima sada žive uvidio da po sadašnjim cijena neće moći sebi kupiti nekretninu, pa odlučuju da se prebace na naše prostore, odnosno da riješe stambeno pitanje, da kupe nekretninu”, kazao je Petrović.

Istakao je da sadašnje cijene nekretnina na tržištu prate potražnju, te se ne mogu se očekivati njihove niže cijene.

“Pri samom kreiranju cijena koriste se određeni ulazni parametri, kao što je cijena radne snage, cijena materijala, zemljišta, energije, tako da u ovom momentu nije realno očekivati da će doći do pada cijena, ali ne smijemo zaboraviti da je tražnja ta koja diktira cijenu”, kazao je Petrović.

Kako je pojasnio, sektor građevinarstva u Srpskoj je stabilan, što je, kako kaže, dobro, jer je ovaj sektor grana privrede koja vuče ostale privredne grane.

“Mi se nadamo da će ovakva dinamika gradnje ostati. Malo problema imamo sa kvalifikovanom radnom snagom, tako da zbog tog nedostatka uvozimo radnike kako bismo stigli da završimo sve preuzete poslove”, kazao je Petrović.

Da su ljudi iz dijaspore u zadnje vrijeme većinski kupci stanova nove gradnje, kaže i Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice Dom.ba, za “Nezavisne novine”.

“Primjetno je da je veliki broj kupaca upravo iz dijaspore i uglavnom kupuju stanove u novoj gradnji. Tamo su im cijene previsoke, a taj ušteđeni novac akumuliraju ovdje da kupe nekretninu, pa ih uglavnom iznajmljuju ili ih koriste kada borave na našim prostorima”, kazao je Gruban.

Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka, ističe za “Nezavisne novine” da su dobar dio kupaca stanova, barem u Banjaluci, upravo ljudi iz dijaspore.

“Naši ljudi koji žive i rade u inostranstvu rijetko se odluče da kupe nekretnine tamo, nego rade tamo, a ulažu ovdje”, kazao je Milanović.

Pojasnio je da su u posljednje vrijeme upravo ovi kupci promijenili navike, te su, kako kaže, ranije novac zarađen tamo ulagali u mjesta iz kojih dolaze i pravili kuće, a sada to uglavnom usmjeravaju na stanove.

“Oni sada kupe stan u grad, mogu ga izdavati, mogu ga koristi, nemaju nikakvih dodatnih troškova”, kazao je Milanović i dodao da pritom dodatno i zarade.

Kako je rekao, još uvijek vlada velika potražnja za stanovima u većim gradovima, te se ne očekuje pad cijena.

Što se tiče cijena stanova u Banjaluci, one se u novoj gradnji kreću od 2.800 KM, koliko košta kvadrat u Šargovcu, te do 6.000 KM, koliko je to u centru grada.

“Što se tiče stare gradnje, ona dostiže i do 4.000 KM po kvadratu”, kazao je Milanović.

Uredba o određivanju marže u prometu proizvoda, kojom su u Srpskoj snižene marže na osnovne životne namirnice, te proširen obuhvat proizvoda, na snazi je do 30. juna, nakon čega, kako sada stvari stoje, neće biti produžavana, saznaju “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, ta uredba na snazi je od 4. maja ove godine, te su marže bile ograničene, a već od ponedjeljka trgovci će moći sami da određuju koliko će zarađivati po svakom artiklu.

Međutim, kako “Nezavisne” saznaju, resorni ministar Denis Šulić planira da iduće sedmice održi sastanak sa predstavnicima trgovačkih lanaca, kako bi se dogovarali o tome šta i kako dalje kad su u pitanju cijene.

Ovom uredbom je, podsjećanja radi, marža ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, a osam odsto u maloprodaji za proizvode kao što su so za ljudsku ishranu, životinjska mast, suncokretovo ulje, margarin, pasterizovano i sterilizovano mlijeko, jogurt, brašno, hljeb itd.

Uredbom o određivanju marže ona je ograničena na maksimalno četiri odsto u veleprodaji, odnosno šest odsto u maloprodaji za hranu za dojenčad i hranu za bebe itd.

Osim toga, marža je ograničena na maksimalno 10 odsto u veleprodaji, odnosno 12 odsto u maloprodaji i za jaja M klase sva pakovanja, pavlaku sa 12 odsto mliječne masti pakovanje 400 grama, pile cijelo, pileće viršle pakovanje do 500 grama, pileći parizer pakovanje do 800 grama itd.

Uredbom je marža ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, odnosno 18 odsto u maloprodaji za sve lijekove.

Ostoja Kremenović, predsjednik Udruženja građana “Pokret potrošača Republike Srpske”, komentarišući uredbu, kaže da je svaka intervencija, s ciljem kontrolisanja cijene, korisna.

“Šteta je što se taj trend ne nastavlja”, rekao je Kremenović za “Nezavisne novine”, govoreći o uredbi.

On smatra da godinama unazad nisu dovoljno korišteni svi mehanizmi koji su na raspolaganju Vladi, naročito kad je u pitanju kontrola cijena onih proizvoda i usluga koji su od posebnog značaja za životni standard građana.

“Dosta toga treba uraditi da se prvo identifikuju roba i usluge koji su od značaja za životni standard građana, a onda i posvetiti najveću pažnju cijenama te robe i usluga”, rekao je Kremenović.

Dodao je da vrlo značajna ovlaštenja stoje na raspolaganju i jedinicama lokalne samouprave, odnosno opštinama i gradovima, kada su u pitanju usluge kao što je, primjera radi, vodosnabdijevanje.

“Ima dosta prostora i kada je u pitanju BiH i njeni organi, jer niko ne brani da se interveniše u vezi sa indirektnim porezima. Niko ne brani ni da se na nivou Republike radi mnogo više na ograničenju poreskih zahtjeva. Sve su to pitanja koja neposredno utiču na maloprodajne cijene. A ne samo marža”, naveo je Kremenović i dodao da podržavaju da se kontrolišu marže trgovaca, ali nije dovoljno samo to.

S druge strane, Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, tvrdi da zaključavanje marži i nije imalo efekta, jer je trajalo jako kratko vrijeme.

“Ekonomisti koji su se oglašavali kazali su da se moraju donijeti dugoročnije mjere. Ovo sada je prošlo tako da i nema nekog velikog efekta. Da li da produžavaju tu uredbu ili ne? Kakav je efekat, ako to neće duže trajati”, rekao je Vasilić za “Nezavisne novine”.

Istakao je da su cijene za potrošače previsoke.

“Otišle su nebu pod oblake, pogotovo kada se u obzir uzme situacija koja se odnosi na primanja. Dakle, moraju se uraditi neke dugoročnije mjere”, poručio je Vasilić.

U Agenciji za bankarstvo Federacije BiH objasnili su šta je euribor i kako on utiče na kamatne stope kredita u BiH, odnosno ko može očekivati smanjenje kamate.

Euribor je prosječna kamatna stopa po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac, a za njega je vezana varijabilna (promjenjiva) kamatna stopa.

-Kredit ili depozit (novac klijenata u banci) može biti ugovoren s varijabilnom kamatom čija se varijabilnost (promjena) veže za neku referentnu kamatnu stopu iz spektra Euribora, odnosno na stanje Euribor stopa na ugovoreni datum ili period – ukazali su.

Napomenuli su da postoji pet Euribor stopa, ali da su ugovori o kreditu ili depozitu najčešće vežu za šestomjesečni i 12-mjesečni Euribor. Ponovili su da se promjene (povećanje ili smanjenje) Euribor stope odražavaju samo na varijabilne kamate, ali ne i na fiksne kamate ili druge referentne kamatne stope. Referentne kamatne stope predstavljaju trošak zaduživanja na različitim tržištima. Primjera radi, koliko banke košta zaduživanje kod drugih banaka ili koliko ih košta pribavljanje sredstava iz drugih izvora – penzionih fondova, osiguravajućih društava, itd.

Euribor je povezan upravo s referentnim kamatnim stopama koje određuje Evropska centralna banka (ECB). Promjene u referentnim kamatnim stopama desile su se ovaj mjesec, što se odrazilo i na Euribor.

-ECB je ovaj mjesec uskladio svoje referentne kamatne stope naniže za 0,25 odsto, što je imalo efekte i na kretanje Euribor stopa, posebno onih šestomjesečnih i 12-mjesečnih. Primjera radi, šestomjesečni Euribor je 18. oktobra 2023. dostigao svoj maksimum (4,143 odsto) dok je 24. juna ove godine iskazana stopa bila 3,661 odsto – naglasili su.

U Agenciji za bankarstvo FBiH su podsjetili da su u Evropskoj uniji i eurozoni i dalje prisutni primarni uzroci poremećaja i potrebe za restriktivnom monetarnom politikom. Shodno tome, očekuju da se značajnije smanjenje referentnih kamatnih stopa, koje određuje ECB, neće desiti prije sljedeće godine ili kasnije.

Dakle, referentne kamatne stope utiču na Euribor, što se sve odražava na cijenu kredita i u BiH, tj. na kamatnu stopu, prvenstveno promjenjivu, po kojoj se zadužuju stanovnici BiH. U Agenciji tvrde da su preduzeli mjere kako bi ograničili uticaj povećanja referentnih kamatnih stopa.

–Za razliku od tržišta na kojima su uzroci inflacije povezani s ranijim makroekonomskim i monetarnim politikama (štampanjem novca), u slučaju BiH može se govoriti o uvezenoj inflaciji koja je vođena cijenama strateških dobara, energenata i hrane. Agencija za bankarstvo FBiH je oprezno procjenjivala specifičnosti naše ekonomije i potrebu upravljanja efektima i rizicima koji bi se i povećanjem referentnih kamatnih stopa mogli prenositi na naše tržište – istakli su.

Naveli su da su u saradnji s Agencijom za bankarstvo Republike Srpske privremenim mjerama za ublažavanje rizika povećanja kamata izbjegnuti, kako su konstatovali, širi poremećaji i rizici naglog povećanja kamata na bh. tržištu.

Kada je riječ o prosječnim iznosima kamata, ukazali su na promjene kod kredita s varijabilnom kamatom.

-Za kredite s varijabilnom kamatom, u većini slučajeva, a uvažavajući privremene mjere Agencije za bankarstvo FBiH, banke su se odlučivale za izbjegavanje povećanja kamata za više od dva odsto (200 baznih poena). Time je ograničen ili izbjegnut puni prenos povećanja Euribora na naše tržište i za kredite s varijabilnom kamatom, vezanom za Euribor stope – naglasili su.

Shodno prethodno navedenom, smanjenje kamata vezanih za Euribor, a za koje banka nije primijenila potpuni raspon promjene Euribor stope, može se očekivati kada Euribor stopa bude jednaka dva odsto ili niže. Istakli su ko može očekivati smanjenje kamatne stope.

–U ovom trenutku ili sa 30. junom 2024. smanjenje varijabilne kamate će biti samo kod dijela kredita kod kojih je banka u proteklom periodu iskoristila mogućnost smanjenja povećanja kamate u punom iznosu promjene vezane za Euribor stope i u skladu s važećim ugovorima. Takvi krediti nemaju značajan udio u FBiH – naveli su.

Ukazali su i na to da je primjena odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika povećanja kamata produžena do kraja ove godine, čime se, kako su konstatovali, potiče upravljanje rizicima i zaštita domaćeg tržišta u periodu očekivanog ekonomskog oporavka, piše Klix.