Kategorija: Ekonomija

Nakon što su posljednjih nekoliko dana iz Volkswagena stigla brojna upozorenja o rezanju troškova, šef Volkswagen grupacije Oliver Blume izjavio je kako je ekonomska situacija u kompaniji alarmantna.

U intervjuu za Bild am Sonntag, Blume je izjavio kako će kompanija pooštriti mjere štednje zatvaranjem radnih mjesta, ali i moguim zatvaranjem tvornica.
“Kod VW-a je situacija toliko ozibljna da ne možete jednostavno pustiti da se sve nastavi kao prije. Manje vozila se kupuje u Evropi. Istovremeno, novi konkurenti iz Azije snažno ulaze na tržište. Torta je postala manja, a imamo više gostiju za stolom”, rekao je Blume.

Poručio je kako teška situacija ne pogađa samo Volkswagen.

“Čitava evropska automobilska industrija nalazi se u veoma izazovnoj situaciji kakva do sada nije viđena. Ekonomsko okruženje je postalo još teže, posebno za VW brend”, poručio je.

Iako je kompanija poduzela određene mjere, Blume ističe kako smanjenje troškova nije dovoljno.

“Moje kolege, Thomas Schafer i Thomas Schmall stoga rade sa svojim timovima na daljim mjerama”, naveo je.

VW grupacija se godinama bori s visokim troškovima. Općenito, automobili se manje kupuju, a istovremeno raste pritisak konkurencije.

Također, grupacija se suočava sa sve većim pritiskom sindikata.

Najveći njemački sindikat IG Metall je predložio skraćenje radne sedmice u Volkswagenu kako bi se sačuvala radna mjesta u ovoj kompaniji.

Glavni pregovarač IG Metalla Thorsten Groger je upozorio da bi čak pola miliona radnika do kraja oktobra moglo učestvovati u štrajkovima.

Prvi put u istoriji, cijena zlatne poluge premašila je milion dolara. Na svjetskim berzama cijena zlata iz dana u dan su sve veće, pa se i centralne banke odlučuju na kupovinu dodatnih zaliha. Srbija je nedavno kupila pet tona zlata i regionalni je lider po zlatnim rezervama. Hrvatska ne posjeduje zlatne rezerve kao ni Crna Gora a procjenjuje se da Centralna banka BiH ima oko jednu tonu.

Zlato je oduvijek bilo mjerilo bogatstva. Vremenom je, zbog pronalaska i primjene drugih prirodnih resursa, palo u drugi plan, međutim u posljednje vrijeme zlatna grozinica trese svjetske banke. Devizne rezerve Centralne banke BiH sredinom avgusta iznosile su 15, 8 milijardi maraka. Udio zlata u tim rezervama je svega jedan odsto, odnosno oko jedne tone.

– Strateško opredjeljenje Centralne banke BiH jeste da taj iznos učešća monetarnog zlata u ukupnim devizim rezervama može da ide i do tri odsto tako da je za očekivati da će u narednom periodu, kada se steknu uslovi, taj procenat se možda i poveća – kaže Marko Vidaković, viceguverner Centralne banke BiH.

Imala je BiH ranije i više zlata. Međutim, bivša uprava Centralne banke odlučila je da trećinu rezervi proda i, prema mišljenju ekonomista, napravila grešku.

– Kada se tržište destabilizuje padne i vrijednost vaute na koju se mi oslanjamo kao rezervu. S druge strane, što je kriza veća zlatu vrijednost raste zato što je zlato stvarna tradicionalna vrijednost kojoj duguročno vrijednost uvijek raste i BiH je trebala i još uvijek treba rezerve zlata čuvati i povećavati – istakao je ekonomista Igor Gavran, ekonomista.

Play Video

Za razliku od BiH, zlatne rezerve Srbije iznose 46,5 tona, protuvrijednosti 3,3 milijarde evra i ubjedljivi je lider u regionu po tom parametru. Cijena zlata u posljednjih deset godina povećana je za 127 odsto i svi trendovi pokuzuju da će cijena i dalje rasti. Kao što i Srbija planira da povećava svoje rezerve.

– Kad vidimo da najveće i najozbiljnije države na svijetu gomilaju svoje rezerve zlata, da SAD imaju više od 8.000 tona tog najplemenitijeg metala. Јasno je da to zlato jeste prava vrijednost koja obezbjeđuje ako ništa barem malo mirniju budućnost – naglasio je Dušan Stojaković, urednik ekonomske rubrike Večernjih novosti.

Potpuno drugačija situacija je u Hrvatskoj. Ta država uopšte nema rezerve zlata. Sve što je naslijedila iz Јugoslavije, Hrvatska je prije 23 godine prodala. U međuvremenu postala je član evropske monetarne unije i nema potrebu za zlatnim rezervama, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotni.

– Snaga nacionalne valute se ne mrjeri više na tome kakvu podlogu zlata imaju, taj zlatni standard je napušten 70-ih godina. Današnje moderne monetarne politike upravljanja novcem u nekoj nacionalnoj ekonomiji se zapravo oslanjaju na snagu te ekonomije – rekao je Damir Novotni, ekonomski analitičar iz Zagreba.

Hrvatska je vezana za Evro i Evropsku centralnu banku koja garantuje određenu stabilnost. BH ekonomija je nestabilna i nedovoljno jaka, da bi se oslanjala na sebe. Pritom, veliku neizvjesnost izaziva isključiva zaisnost o Evropskoj uniji.

– Ako se desi kriza u Americi ona se prelijeva na EU, to se prelijeva na BiH i mi nemamo izlaz. Kada bismo imali jače ekonomske odnose sa Kinom, Rusijom, Indijom, onda bi naša sigurnost bila veća. Pošto to nemamo, zlato je jedan od mehanizama gdje možemo makar malo da se odvojimo od ovisnosti od Zapada i EU – istakao je ekonomista Igor Gavran.

Procjenjuje se da je do sada iz prirode izvučeno više od 200 hiljada tona zlata. Upravo Rusija i Kina spadaju među pet zemalja koje posjeduju najveće rezerve. Pojedini zapadnii analitičari procjenjuju da Narodna banka Kine posjeduje od 5.000 do 15.000 tona zlata.

Vijesti iz iste rubrike

Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama i u Srpskoj aktuelne su nove cijene omiljenog napitka među stanovnicima, te kako kažu naši sagovornici, postalo je nemoguće naći pola kilogram kafe koja košta manje od 10 maraka.

Vlasnik pržionice “Bel cafe” iz Čelinca Goran Trivić ističe da su cijene sirove kafe na berzama dostigle maksimume, a sve zbog suše koje je pogodila glavne proizvođače kafe.

“Cijene sirove kafe su skočile više od 100 odsto u zadnjih osam mjeseci, pa je tako vreća od 60 kilograma sa 400 maraka skočila je na 950 KM”,  kazao je Trivić i istakao da je vrlo teško predvidjeti šta će se dešavati u narednom periodu, upravo zato što je kafa berzanska roba.

Da cijene sirove kafe  rastu  i da to utiče i na naše tržište, potvrdio je i Dragan Grbić, glavni pržioničar u “Caffemio”.

“Na berzama su cijene drastično porasle, čak i preko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu. Sirovina poskupljuje iz razloga što je mala količina kafe u ponudi, a velika je potražnja. Cijene skaču i na londonskoj i na američkoj berzi”, rekao je Grbić za “Nezavisne novine”.

Ističe da, što se tiče robuste, tu je najveći problem, jer kako kažu, ona je sad u nekim slučajevima čak i skuplja od arabike.

“Mi  pokušavamo na sve načine da ne podižemo cijene, barem ne onoliko koliko bi trebalo, već samo da se preživi”, kazao je Grbić.

Ističe da je primjetno da je po marketima nemoguće naći pola kilograma kafe koja košta manje od 10 KM.

“Prema prognozama, očekuje se dalji rast kafe pa čak i do proljeća”, kazao  je Grbić.

Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, kaže za “Nezavisne novine” da se cijene kafe određuju pod uticajem mnogih faktora.

“Uključujući ponudu i potražnju, vremenske prilike i špekulacije na tržištu, a za proizvođače kafe, troškovi proizvodnje, radne snage i transporta takođe igraju značajnu ulogu u određivanju cijena kafe”, kazao je  Samardžija.

Kako kaže, pored ovih faktora, pandemija, geopolitička previranja, uključujući i aktuelne ratove, doprinijeli su tome da je od početka pandemije virusa korona do danas cijena sirove kafe doživjele astronomski rast, a ključni faktori koji su doprinijeli ovom trendu bili su povezani prije svega s poremećajima u lancima snabdijevanja.

“Mjere zatvaranja i ograničenja putovanja usporile su transport kafe iz zemalja proizvođača do potrošačkih tržišta, što je izazvalo zastoje i povećalo troškove. Dodatno, pandemija je uticala na dostupnost radne snage u industriji kafe, ograničavajući kapacitete za berbu i obradu. Smanjena radna snaga u ključnim fazama proizvodnje i distribucije dovela je do kašnjenja i smanjenja u isporuci, što je imalo direktan uticaj na cijene”, kaže Samardžija.

Vlasnik firme “Fabrika kafe” iz Banjaluke Dario Brkić kaže da, uprkos stalnom rastu nabavnih cijena, još nisu podigli cijenu kafe, ali ističe da su to već najavili u svojim lokalima.

“Domaće vrste kafe su u posljednjih sedam do osam mjeseci poskupjele duplo, pa je tako sada nemoguće naći kafu koja košta manje od 10 KM za 500 grama”, kazao je Brkić.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da, uprkos visokim cijenama kafe, ne bi trebalo očekivati više cijene ovog napitka u ugostiteljskim objektima.

“Sama cijena kafe na berzama ne igra veliku ulogu nama u ugostiteljskim objektima, jer na samu cijenu kafe utiče niz drugih  faktora”, kazao je Kurtinović.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinja, ističe za “Nezavisne novine” da je  ovo poskupljenje novi udar na džep potrošača.

“Pola kilogram kafe može se naći po cijeni od 8,5 do 10 KM, zavisno od proizvođača”, kazala je Ilijićeva.

Ističe da smo takva nacija koja će teško odustati od ispijanja kafe, nebitno je kolika je cijena.

Građani kažu da nova poskupljenja nisu nikakvo iznenađenje. Banjalučanka Sanja M. kaže  da bi bilo iznenađenje kada bi cijene ostale iste.

“Kafa je već odavno luksuz, a šta ćemo kada smo je navikli piti”, kazala je ona.

Proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini je u konstantnom padu, dok istovremeno uvoz raste, a naši sagovornici kažu da je to jako loše za našu privredu, te ističu da bh. građane u narednom periodu zbog ovakve situacije očekuju i veće cijene struje.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, BiH je u junu proizvela 1.028 GWh električne energije, što je za 19,8 odsto manje nego u istom mjesecu lani, kada je proizvedeno 1.282 GWh.

“U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale sa 29,9 odsto, termoelektrane sa 65,2 odsto, a solarne i vjetroelektrane sa 4,9 odsto”, navodi se u podacima Agencije.

Dodaju da je istovremeno u junu uvezeno 472 GWh električne energije, što je 78,1 odsto više nego u istom mjesecu lani, kada je uvoz bio 265 GWh.

“Uvoz u junu najveći je mjesečni uvoz u posljednjih nekoliko mjeseci. Primjera radi, u maju je uvoz iznosio 373 GWh, u aprilu 419 GWh”, stoji u ovim podacima.

Ističu da je istovremeno u junu je izvezeno 614 GWh sati električne energije ili 4,2 odsto manje nego u istom mjesecu lani, nakon 547 GWh u maju i 487 GWh u aprilu.

“Ukupna proizvodnja iz vjetroelektrana i solarnih elektrana iznosila je u junu 51 GWh, nakon 56 GWh u maju i 52 GWh u aprilu. Proizvodnja je nešto veća nego u istom periodu 2023. godine, kada je u junu proizvedeno 39 GWh, u maju 48 GWh, a u aprilu 47 GWh”, kazali su iz Agencije za statistiku BiH.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je BiH došla u situaciju da postaje zemlja koja uvozi električnu energiju, umjesto zemlja izvoznik.

“Slušamo non-stop objašnjenja od aktuelne vlasti kako imaju probleme, a nikakvog oni rješenja za ove probleme nemaju, jednostavno dolazimo u situaciju da će nam drastično pasti izvoz električne energije, najtraženije robe iz BiH, a da će doći do rasta uvoza”, kazao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, “Elektroprivredi BiH” u mnogim danima je jeftinije da uvozi električnu energiju nego da je proizvodi iz postojećih termoelektrana.

“Građani BiH i dalje mogu očekivati povećanje cijena električne energije, jer ovaj sadašnji sistem postaje neodrživ”, kazao je Bečarević i dodao da su svi koje se bave energetikom prognozirali ovo stanje.

“Sve zemlje u okruženju su počele graditi proizvodne objekte iz obnovljivih izvora, ne treba im ona energija koja se proizvodi iz uglja, jer će ona biti opterećena taksama”, kazao je Bečarević.

Ekonomista Milenko Stanić ističe da je privreda BiH ove godine imala značajan pad izvoza u svim oblastima, a ne samo u pogledu električne energije.

“To pokazuje da je stanje u privredi loše u odnosu na prethodni period. A kad govorimo samo o električnoj energiji, vremenske prilike su bile loše za hidroelektrane, a što se tiče termoelektrana, one u Srpskoj dug o godina posluju u dosta lošim uslovima i uvijek ili su na gubitku poslovanja ili su na ivici gubitka”, kazao je Stanić.

Pojasnio je da je to zbog toga što su postojeći kapaciteti iscrpljeni.

“Ali, ni dinamika kojom bismo morali raditi obnovljive izvore energije i zamjenske izvore, odnosno energiju sunca i vjetra, ne ide onim tempom koji bi trebalo da obezbijedi zamjenu termoelektrana”, kazao je Stanić.

Kako je rekao, zbog manje proizvodnje BiH je prinuđena da uvozi električnu energiju.

“Nažalost, gubimo ključni izvozni adut, što je zaista loše za našu privrednu strukturu”, kazao je Stanić i dodao da u ovoj godini, barem do novembra, ne bi trebalo da bude rasta cijena.

“Zbog stanja u cijelom energetskom sektoru, to pitanje će sigurno u narednom periodu biti otvoreno. Tako da je moguće da će u novembru ili decembru doći do skoka cijena električne energije”, kazao je Stanić.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas da je novi sistem obračuna plata, koji je danas u Banjaluci predstavio Savez sindikata Republike Srpske, dobar polazni dokument oko kojeg treba da počnu pregovori sindikata, poslodavaca i Vlade.

“Vlada je spremna u svakom momentu da o ovom dokumentu razgovara. Da li je ovo najbolje rješenje? Nisam siguran. Možda ćemo doći do rješenja koje danas niko nije pomenuo, ali do njega možemo doći samo dogovorom”, rekao je Višković novinarima u pauzi konferencije “Novi sistem plata u Republici Srpskoj”.

Višković je istakao da nažalost kolektivno pregovaranje u Republici Srpskoj nije na snazi od 2016. godine, te da krivac za to nije Vlada.

“Još prije godinu dana sam tražio od resornog ministra da se krene u pitanje kolektivnih ugovora koji bi tretirali isključivo plate, kako bi omogućili kontrolnim organima da kontrolišu neki privredni subjekat. Nikad nisam prihvatio činjenicu da u jednom privrednom subjektu svi zaposleni imaju najnižu platu, ali po današnjim zakonskim rješenjima to je izgleda moguće i to nije prekršaj. Smatram da to nije normalno”, istakao je Višković.

Višković je poručio da će, ukoliko ne bude bilo dogovora između sindikata i poslodavaca, Vlada biti primorana da izmijeni zakon.

“Na kraju krajeva i najnižu platu uvijek mora da donese Vlada iako bi i to trebalo da bude predmet pregovora. Očito mnogi sastanci Еkonomsko-socijalnog savjeta kako počnu tako i završe, ne usvoji se čak ni dnevni red, nego se u startu krene sa svađama i ne dođe se ni do čega”, rekao je Višković.

Premijer Srpske je ponovio da je Vlada spremna da prihvati ono što dogovore sindikat i poslodavci.

“Ali, ukoliko tog dogovora ne bude, Vlada će na kraju vjerovatno morati posegnuti za izmjenama zakona da oduzme to pravo i sindikatu i poslodavcima i da u Zakonu o radu propiše i neke platne grupe i koeficijente koji su trebali da budu predmet kolektivnog pregovaranja. Očito za ovih desetak godina od toga nema ništa i moramo da pribjegnemo nekoj drugoj varijanti”, naveo je Višković.

Govoreći o sivoj zoni u Republici Srpskoj, Višković je naglasio da stvari nisu iste danas i 2018. godine.

“Ne kažem da taj problem nemamo i danas, ali je on sve manji. U decembru 2018. godine rekao sam da je osnovni cilj Vlade, na čije sam čelo tada imenovan, da povede računa o konkurentnosti i produktivnosti naše privrede sa ciljem povećanja plata. U tome sam uspio. Prosječna neto plata u Srpskoj tad je bila 857 KM, sad je 1.416 KM”, podsjetio je Višković.

On je dodao da je broj zaposlenih tad bio 266.000, a danas je 290.000, na Zavodu za zapošljavanje tad je bilo 105.000, a danas 56.000, dok su poreske stope u Srpskoj najmanje u BiH i u regionu.

“S druge strane, kada pozovete da se anonimno prijavi poslodavac koji daje platu u kovertama, niko neće da se odazove. Novu fiskalizaciju radimo upravo zbog smanjivanja sive zone. Sve su to stvari koje ova Vlada radi u kontinuitetu”, napomenuo je Višković.

Prema njegovim riječima, bila je misaona činjenica da prosječna plata u Republici Srpskoj bude veća nego u drugom entitetu, što je ostvareno posljednje tri godine.

U isto vrijeme, dodao je Višković, cijena električne energije je manja.

“Imamo daleko veće pritiske nego u drugom entitetu, ali odolijevamo. Nije nam lako, ali radimo u okolnostima u kojima živimo. Sve redovno servisiramo, sve svoje obaveze izmirujemo”, rekao je Višković.

Savez sindikata, povodom 32 godine rada, organizuje konferenciju “Novi sistem plata u Republici Srpskoj”.

Konferencija se održava uz podršku Međunarodne organizacije rada.

Cijene zlata na svjetskom tržištu prethodnih dana dostižu istorijske maksimume, pa tako cijena zlatne poluge prvi put iznosi milion dolara.

Prema riječima naših sagovornika, i pored ovako visoke cijene, i dalje ima smisla kupovati zlato i povećavati njegove rezerve, jer će cijena dugoročno nastaviti da raste, a stabilnost i realna vrijednost zlata neće nikada nestati.

Igor Gavran, ekonomista, za “Nezavisne novine” ističe da dugoročno, cijena zlata uvijek konstantno raste i pored povremenih oscilacija.

“A u periodu kriza, poput aktuelnih u svijetu, dodatno podstiču ovaj rast i čine zlato poželjnim izvorom stabilne vrijednosti širom svijeta. Također, slabljenje uobičajenih rezervnih valuta poput dolara i eura, odnosno nestabilnost ovih ekonomija, dalje doprinose percepciji zlata kao univerzalne vrijednosti kojom se mogu smanjiti valutni rizici”, ističe Gavran.

Kako je rekao, većina centralnih banaka u svijetu već godinama povećava rezerve zlata te, kako kaže, to rade i u našem susjedstvu Srbija, u EU  Mađarska, u svijetu Rusija i Kina, ali i brojne druge ekonomije.

“Nažalost, ne samo da su rezerve zlata BiH minimalne i skoro beznačajne, nego je prethodna Uprava Centralne banke BiH čak i prodala znatne rezerve, što je bio ekonomski diletantski i izrazito štetan potez”, ističe Gavran.

Dodaje da su prodaju izvršili po cijeni daleko nižoj od aktuelne i time, kako kaže  Gavran, nanijeli dvostruku štetu BiH.

“Direktni gubitak razlike vrijednosti koju bi to zlato imalo danas i indirektni gubitak značajnog faktora garancije stabilnosti naše valute. Čak i danas, kada je cijena zlata visoka, ima smisla kupovati zlato i povećavati njegove rezerve, jer će cijena dugoročno nastaviti da raste, a stabilnost i realna vrijednost zlata neće nikada nestati”, pojasnio je Gavran i istakao da je  veoma  opasno sve rezerve držati u jednoj valuti ili samo valutama jedne ekonomske sfere – zapadne.

“Jer izlažemo rizicima vlastitu valutu prema kretanjima te ili tih ekonomija”, zaključio je Gavran.

I ekonomistkinja Radmila Grbić kazala je za “Nezavisne novine” da su cijene zlata dostigle rekordne vrijednosti.

“Porast cijene zlata na svjetskom nivou je u najvećoj mjeri uzrokovan padom kamatnih stopa u Americi, što je dovelo do veće potražnje za zlatom, jer u slučaju pada kamatnih stopa zlato kao oblik ulaganja postaje atraktivniji u odnosu na prihode od kamata koje nose obveznice”, rekla je Grbićeva.

Dodala je da  rastu cijene zlata doprinose i centralne banke kroz povećanu potražnju, kao i povećanu potražnju kineskih investitora, koji ulaganjem u zlato traže zaštitu od moguće ekonomske nestabilnosti.

“Generalno gledano, ekonomska kriza bi dugoročno trebalo da dovede do povećanja obima trgovine zlatom. S obzirom na to da su najznačajniji faktori kretanja cijena zlata ratni događaji, geopolitička nestabilnost, makroekonomski pokazatelji i očekivanja kretanja u privredi, možemo očekivati dalji rast cijena u narednom periodu”, rekla je Grbićeva.

Iz Centralne banke BiH kazali su da je monetarno zlato trenutno u portfoliju deviznih rezervi Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) zastupljeno sa učešćem od oko jedan odsto.

“Monetarno zlato, koje je sastavni dio deviznih rezervi, CB BiH drži na računu u banci u Švajcarskoj kreditnog rejtinga AAA (Fitch), a fizički je locirano u trezoru Bank of England”, pojasnili su iz CB BiH.

Dodaju da CB BiH ne komentariše niti javno objavljuje svoje namjere o investiranju deviznih rezervi u bilo koje instrumente, te tako ni u zlato.

“CB BiH pažljivo prati kretanja na finansijskim tržištima te će se sve buduće odluke kao i do sada donositi na bazi zakonom propisanih ograničenja, kao i svih drugih relevantnih faktora. Za Centralnu banku, koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora, stabilnost vrijednosti imovine koja je pokriće domaćoj valuti je veoma značajna. Sa druge strane, zlato je imovina koja je podložna značajnim tržišnim oscilacijama i stoga je veoma važno da se prilikom upravljanja deviznim rezervama vodi računa o tržišnim rizicima”, kazali su u CB BiH.

Podsjetimo, cijena unce zlata (31,1 gram) u petak je dostigla više od 2.500 dolara, došavši do rekordne visine.

Prosječna zlatna poluga teška je 400 unci – što dostiže milion dolara. Cijene zlata su porasle za više od 20 odsto u ovoj godini.

Naime, kako su ranije pisale “Nezavisne novine”, ukupan uvoz zlata u Bosnu i Hercegovinu prošle godine iznosio je 941.915 KM, dok je godinu dana ranije, 2022. godine, u BiH uvezeno zlata u vrijednosti od tri miliona maraka.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše zlata uvezeno je iz Slovačke, zatim Turske te Njemačke i Austrije.