VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijena ulja u BiH “skočila” za 50 posto, još jedino hljeb nije poskupio

    Cijena ulja u BiH “skočila” za 50 posto, još jedino hljeb nije poskupio

    Cijene osnovnih životnih namirnica, ali i ostale robe, kao i usluga, u ovoj godini znatno su rasle. Potvrdila nam je to i Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora, koja je kazala kako još jedino hljeb nije poskupio, “jer je to ono što drži socijalni mir”.

    Međutim, ističe Marić, ni to nije sto posto sigurno, te je moguće da su cijene u pojedinim pekarama malo i rasle, ali to je neznatno povećanje.

    “Ono što je najviše poskupjelo u proteklom periodu jeste ulje, stoga i ne čudi kontrola inspekcije, koja je nedavno izvršena, te izrečene kazne za trgovce koji su previše digli cijene. Naime, od početka godine, kada je cijena ulja još bila i niža od dvije marke, do sada je ono poskupjelo na oko tri marke, što je poskupljenje za 50 posto. Za jednu porodicu litar ulja je nešto što potroše za nekoliko dana, što je itekako udar na ionako siromašne džepove naših potrošača”, kaže Marić.

    Poskupljenje ulja, kazali su za Klix.ba iz kompanije Bimal, zastupljeno je globalno.

    “Međutim, u Bosni i Hercegovini cijene na polici brže reaguju, budući da smo zemlja koja nema domaću sirovinsku bazu i koja nije u mogućnosti osigurati dovoljno sopstvenog zrna za potrebe tržišta. Sjeme uljarica je berzanska roba koja se nalazi na višegodišnjem rekordu, a pored toga, prošlogodišnja žetva sa smanjenim prinosima je jedan od faktora koji utječe na uzlazno kretanje cijena sirovina. Ne možemo izostaviti utjecaj rasta cijene palminog ulja, budući da sa sobom posljedično određuje i cijenu drugih jestivih ulja. Dakle, cjelokupna situacija u vezi sa sirovinama se nužno reflektuje na rast cijena gotovog proizvoda kako u BiH tako i u regiji i svijetu”, kazali su nam iz Bimala te istakli kako će od nove žetve najviše zavisiti trend cijena u narednom periodu.

    Međutim, iako je ulje poskupjelo najviše u proteklom periodu, rasle su i cijene drugih osnovnih životnih namirnica, ali i cijene življenja uopšte. Prema riječima Marić, poskupjele su i frizerske usluge, higijena…

    “Ne možemo mi živjeti samo od onoga što ide u potrošačku korpu. Uvijek pričamo o golom preživljavanju i ispada da nikada ne trebamo otići ni u pozorište, ni u kino, ne uzima se u obzir ni mogućnost korištenja taksi prijevoza nekad, koliko novca nam ode na lijekove… Sve to je poskupjelo. Za jedan dio sigurno je krivac rast cijena goriva, jer je gorivo pokretač svega, ali ako njegove cijene budu rasle i dalje, onda je upitno kakva nas još poskupljenja čekaju u narednih mjesec-dva”, upozorava Marić.

    Činjenica je da su ljetni mjeseci vrijeme kada većina građana sprema ogrjev, spremaju i djecu za novu školsku godinu i upitno je, kaže Marić, kako će uz sva ova poskupljenja to uspjeti uraditi.

    “Svi najavljuju svoja poskupljenja, i u javnim preduzećima, a sve se odražava na običnog građanina. Ako poskupi struja, bankarska usluga, ako poskupi ulje, šećer, brašno i sve ostalo, to se najviše odrazi na penzionere, koji ionako imaju niska primanja, kao i na ljude koji žive od minimalca u BiH”, kaže Marić.

    O tačnim iznosima koliko je šta poskupjelo Marić nije mogla govoriti jer, kako kaže, neko vrijeme su pokušavali pratiti određene artikle, ali to je postao problem, jer su ranije akcije u prodavnicama bile samo vikendom, a sada ih ima i radnim danima, a poseban problem je i smanjenje gramaže na većini proizvoda.

    “Postalo je nemoguće pratiti kretanje cijena za svaki proizvod, ali i smanjenje gramaže. Jedino nam je još ostalo da so dolazi u pakovanju od kilogram, čak i šećer su smanjili na 900 grama. Cijene će sigurno rasti i dalje ukoliko i cijene goriva na svjetskom tržištu budu rasle. Imali smo mi i ranije poskupljenja životnih namirnica, ali su ona bila od jednog do pet feninga pa se to nije ni osjetilo mnogo, međutim, ovo sada, od 20, 30 posto, pa čak i više, je stvarno nevjerovatno”, zaključila je Marić.

  • Gorivo opet poskupjelo za pet feninga

    Gorivo opet poskupjelo za pet feninga

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj posljednjih nekoliko dana više su za pet feninga po litru, kazao je za Nezavisne” Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.https://fa798030b6d701523f607dadf8a1c1fe.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

    Naime, kako kaže, ako se nastavi trend rasta cijena nafte na svjetskoj berzi, rafinerije u okruženju postepeno će povećavati cijene te, kako ističe Trišić, to će u RS odmah značiti povećanje ulaznih cijena i samim tim će i na svim benzinskim pumpama doći do blagog podizanja cijena.

    Ističe da posljednjih nekoliko dana cijena sirove nafte brent konstantno raste i tako je u srijedu iznosila 605 $/t ili 75$/barel, što je najviše u zadnje dvije godine te kako kaže, bilježi se konstantan rast od 20. maja ove godine, kada je nafta na berzi iznosila 540 $ po toni ili 64 $ po barel.

    Kako kaže Trišić, Evropska unija i zemlje u okruženju postepeno ublažavaju mjere te se, kako kaže, bilježi povećanje potražnje.

    “To je sigurno prilika da velike naftne kompanije na globalnom nivou vrate izgubljenu dobit iz ranijeg perioda, što pokazuje i berza, kao i tržišta. Svakako će se odraziti i na naše tržište, što je osjetno u zadnjih mjesec dana”, pojašnjava Trišić.

    Dodaje da su na nekim benzinskim pumpama cijene već korigovane u prosjeku do pet feninga, i za benzin i za dizel, ali kako kaže, gorivo je u Republici Srpskoj i dalje najjeftinije.

    “Trenutne cijene naftnih derivata na benzinskim stanicama u Republici Srpskoj kreću se od 1,97 do 2,13 KM za BMB 95 i od 1,94 do 2,09 KM za ED5, a za TNG od 1,04 do 1,16 KM, što je niže u odnosu na Federaciju BiH u prosjeku do 10 feninga i zemlje u okruženju Hrvatsku i Srbiju do 0,40 KM”, kazao je Trišić.

    Pumpadžije u RS ističu da je prije dva dana došlo do korekcije cijena goriva te da su cijene i benzina, ali i dizela povišene od tri do pet feninga.

    Na jednoj benzinskoj pumpi u Banjaluci ističu da je prije nekoliko dana benzin koštao 2,03 KM, a sadašnja cijena mu je 2,06 KM po litru.

    “Dizel je ranije koštao 2,01 KM, a sada je za litar ovog goriva potrebno izdvojiti 2,04 KM. U prethodna dva dana cijena goriva porasla je u prosjeku do tri feninga”, kažu na jednoj od banjalučkih benzinskih pumpi.

    Na benzinskim pumpama u Bijeljini cijene goriva ipak su nešto niže, tako da litar benzina košta 2,04 KM, dok cijena dizela iznosi 2,01 KM.

    “Mi smo takođe prije dva dana imali poskupljenje goriva, tako je dizel sa 1,96 KM porastao za pet feniga”, kažu sa jedne benzinske pumpe u Bijeljini.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” Prijedor, kaže da su potrošači ti koji će osjetiti svako povećanje cijena na tržištu.

    “Iako je automobil postao prijeka potreba, zbog ovakvog rasta cijena imamo ljude kojima je on postao luksuz”, kazala je Marićeva.

    Ističe da se cijene goriva proteklih sedmica konstantno uvećavaju.

    Podsjećamo da je Vlada Republike Srpske u aprilu donijela Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata.

    Ovom uredbom se trgovcima na veliko naftnim derivatima propisuje maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, dok se trgovcima na malo propisuje maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata.

  • Rast BDP-a je zbog veće potrošnje i rasta cijena

    Radović naglašava da hvalospjevi vlasti ne stoje i da je rast BDP-a i prihoda Uprave za indirektno oporezivanje nastao povećanjem javne potrošnje i ogromnim rastom cijena koji se desio u zadnjih godinu dana… -Nije vlast otvorila pet fabrika pa da smo tako povećali priliv sredstava putem PDV-a“, kao što to čini Srbija, pojašnjava Radović.

    • SDS za razliku od drugih političkih partija nudi promjenu sistema da najkompetetniji kadrovi budu na najodgovornijim pozicijama. Mnogo ljudi trenutno na funkcijama u Republici Srpskoj nisu kompetentni kadrovi i njihov rad dovodi do loših rezultata zbog čega ispašta cijelo društvo – istakao je dr Milan Radović, zamjenik predsjednika SDS.

    „SDS je jedna od najozbiljnijih političkih partija u Republici Srpskoj ali i cijeloj BiH, sa ozbiljnom infrastrukturom i sa odličnim kadrom i sa ozbiljnim ambicijama dočekujemo izbornu 2022. godinu“ – naglasio je Radović.

    Pored toga tokom ovu 31 godinu, kaže Radović, SDS je promijenila sedam predsjednika što je dokaz da je SDS demokratska partija a možda i jedina demokratska stranka u Republici Srpskoj.

    „Svaki put kada je stranka promijenila predsjednika nije došlo do cijepanja što je znak ozbiljnog demokratskog kapaciteta kojim se SDS treba dičiti“, rekao je zamjenik predsjednika SDS.

    Govoreći o ekonomskim pokazateljima za Republiku Srpsku kojim se hvali Vlada, Radović je naglasio da hvalospjevi ne stoje i da je rast BDP-a i prihoda Uprave za indirektno oporezivanje nastao povećanjem javne potrošnje i ogromnim rastom cijena koji se desio u zadnjih godinu dana.

    „Imali smo ogroman rast cijena, zbog čega je Uprava za indirektno oporezivanje imala veći priliv. Кila piletina je bila 6 КM a sad je 9 КM, skuplje su sve životne namirnice, skuplje je gorivo. Nismo mi otvorili pet fabrika pa da smo tako povećali priliv sredstava putem PDV-a“ – pojasnio je Radović.

    Radović je naglasio da ljudi iz Srpske odlaze zbog negativne selekcije i zbog nepravde.

    „Gdje nam je kvalifikovana radna snaga, zašto odlazi? Plate doktora nisu ujednačene sa platama u Federaciji BiH. Srbija je u 2019. godine imala 3,7 milijardu stranih investicija a Republika Srpska 350 miliona КM od čega je 200 miliona neraspoređena dobit stranih komapnija. Direktnih investicija je bilo oko 40 miliona КM. Ako Srbija privuče 3,7 milijardu КM a RS samo 40 miliona КM govori o lošem privrednom ambijentu u Republici Srpskoj“, zaključio je Radović.

  • IRB traži milione maraka od propale Banke Srpske

    IRB traži milione maraka od propale Banke Srpske

    Nakon propasti i odlaska u stečaj Banke Srpske, IRB RS zatražila je preuzimanje 46,4 miliona maraka kredita koje je plasirala preko ove banke. Nakon što uprava Banke Srpske to nije dozvolila IRB je podnijela tužbu sudu tražeći povrat novca, ali i reviziju Vrhovnom sudu kojom traže zabranu da Banka Srpske isplati dugovanja prema svojim povjeriocima.


    Iz Banke Srpske tvrde da na ovaj način IRB opstruiše i odugovlači stečajni postupak ove banke – prenosi portal Capital.

    Okružni privredni, a potom i Viši privredni sud u Banjaluci odbili su tužbu IRB-a, kojom traže od Banke Srpske u stečaju, preuzimanje 46,4 miliona maraka koje je IRB plasirao putem ove banke. Na taj način, Banka Srpske dobila je zeleno svjetlo u namjeri da isplati povjeriocima 25 miliona maraka putem prve djelimične diobe.

    Sa tim se ne slažu u IRB-u. Oni su Vrhovnom sudu RS uputili mjeru obezbjeđenja kojom traže zabranu isplate tog novca. Istovremeno, uputili su i prigovor kojim traže da se odluka o diobi stavi van snage, jer, kako navode, nisu u potpunosti okončani sporovi koje oni vode sa bankom, saznaje portal CAPITAL. Iz Banke Srpske odgovaraju da sudske presude potvrđuju da je postupak okončan.

    „U tom postupku donesena je i prvostepena i drugostepena presuda. Presuda je pravosnažna i izvršna i revizija koju su podnijeli fondovi ne odlaže izvršenje presude. Podnosioci ovog prigovora zaista opstruišu stečajni postupak i odugovlače ga koristeći sva moguća raspoloživa sredstva, a sud će reći da li su zakonita ili ne“ – navodi se, između ostalog, u odgovoru Banke Srpske, koji je u posjedu Capitala.

    Iz Investiciono-razvojne banke RS kažu da ne opstruišu niti odugovlače stečajni postupak, te da je prigovor podnesen u cilju zaštite interesa banke.

    „Podsjećamo da je Skupština povjerilaca donijela odluku (14.9.2017. godine) da povjerioci „ne mogu raspolagati sredstvima i donositi odluke o diobi sredstava po utvrđenim prioritetima isplatnih redova do okončanja sudskog postupka po izlučnim pravima“.

    Sudski postupak po izlučnim pravima nije okončan. IRB RS koja upravlja Fondovima podnijela je i zakonom propisan vanredni pravni lijek – reviziju i tek donošenjem odluke revizionog suda može se smatrati da je sudski postupak okončan.“, pojašnjavaju iz IRB-a RS.

    Logično je da IRB RS traži povrat novca koji je dao Banci Srpske, kaže poslanik SDS-a Milan Radović. On pojašnjava da su loši kreditni plasmani Banke Srpske doveli do toga da sredstva koja je ova banka dobila od IRB RS nisu naplaćeni ali ni vraćeni IRB-u.

    „Ono što je propust tada bio o čemu se nije razmišljalo da banke mogu propasti, evo i ja tada kao direktor banke, jeste da taj portfolio koji je bio formiran iz kreditne linije IRB-a RS nije bio založen kod Investiciono-razvojne banke. To je kasnije uvedeno.“, dodaje Radović.

    On ističe da se mora naći kompromisno rješenje, jer je loša poruka da IRB, ali i povjerioci izgube sredstva.

    „Prioritet imaju povjerioci koji imaju mjenice banke, sa kojima je banka ušla u obavezu, pa onda oni koji su neosigurani, pa imamo one koji su akcionari banke sa dodatnim pravom na dividendu“, kaže poslanik SDS-a.

    Ročište na kojem će biti razmotren prijedlog IRB-a za određivanje privremene mjere obezbjeđenja, zakazan je za 24. jun.

  • Uplatili milione maraka više: Na povrat novca od elektrodistribucija Srpske građani će čekati do tri mjeseca

    Uplatili milione maraka više: Na povrat novca od elektrodistribucija Srpske građani će čekati do tri mjeseca

    Pojedini Banjalučani koji su imali preplatu za struju na povrat svog novca čekaju već mjesec dana, ali iz “Elektrokrajine” poručuju da će im trebati sigurno tri mjeseca da riješe sve zahtjeve građana. 


    Snabdijevanje strujom u Srpskoj od 1. aprila preuzela je Direkcija za javno snabdijevanje “Elektroprivrede RS”, a dosadašnje elektrodistribucije su reorganizovane i više ne fakturišu struju građanima.

    Međutim, na računima pet elektrodistributivnih preduzeća, kako se procjenjuje, ostalo je nekoliko miliona maraka od potrošača koji su bili u preplati za struju. Ovaj višak novca građanima nije automatski vraćen, niti im se uračunava u novi račun za električnu energiju. Oni za to moraju podnijeti zvaničan zahtjev.

    – U preplati sam 65 KM i prije mjesec dana sam predao zahtjev da mi novac bude vraćen, ali pare mi još nisu uplaćene na račun – ispričao je za Srpskainfo jedan Banjalučanin.

    Veći broj izvršilaca
    Samo u “Elektrokrajini” preplata potrošača, zaključno sa 31. martom, iznosila je 2,5 miliona maraka, od toga 2,4 miliona KM je novac građana.

    Iz ovog preduzeća naveli su da je 96.283 njihovih korisnika uplatilo više nego što je moralo. Preciziraju da čak polovina kupaca ima preplatu do jedne marke, a oko 20.000 potrošača pretplatu veću od 20 KM.

    – Ogromna aktivnost nam je potrebna da bismo presjekli ovo stanje. U početku je bilo određenih nesnalaženja i manji broj angažovanih radnika, jer ovaj problem nije iz tekućih poslova. Veliki je broj zahtjeva, svaki moramo pojedinačno proknjižiti, evidentirati, i to traži vremena. Sada smo povećali broj izvršilaca i vjerujem da ćemo u naredna dva do tri mjeseca potpuno završiti ovaj posao – rekao je v.d. direktora Dragan Čavić.

    Dodaje da je dvije trećine kupaca do sada tražilo da im pare budu vraćene na račun, a ostali da novac bude uplaćen Direkciji za javno snabdijevanje.

    Doboj
    Srpskainfo je na ovu aktuelnu temu još prošle sedmice poslao pitanja i ostalim distributivnim preduzećima Pale, Bijeljina, Hercegovina, ali odgovore smo dobili samo od “Elektro Doboja”. Međutim, čak ni oni nisu naveli koliko na računu imaju novca građana koji su u preplati.

    – Do 17. juna ukupno je obrađeno 314 zahtjeva za povrat preplate na tekući račun kupaca i 5.988 zahtjeva za prijenos preplate na nove naplatne brojeve kupaca Direkcije za javno snabdijevanje u ukupnom iznosu 539.692,28 KM – naveo je u pisanom odgovoru direktor Milenko Cvijanović.

    Pozvao je kupce kojima preplata još nije vraćena, a podnosili su zahtjev, da im se ponovo obrate kako bi provjerili koji podaci nisu prepoznati kao ispravni.

    – Napomenuli bismo da preplaćeni novčani iznos ni u kom slučaju neće zastarjeti i da kupci svakodnevno mogu da nam se obrate na uslužnim centrima ZP „Elektro Doboj“ a.d. Doboj kako bismo provjerili njihov trenutni saldo i protokolisali ispunjen obrazac za povrat, odnosno prijenos ukoliko se isti ustanovi, jer nam je prioritet da svim kupcima koji su redovno izmirivali svoje obaveze, i čak platili unaprijed, korektno vratimo više plaćeni iznos. Jedino apelujemo da, uz malo strpljenja, posjete naše uslužne centre i ispune propisani zahtjev za prenos ili povrat preplate kako bi se kreirala uredna dokumentacija – kaže Cvijanović.

    Još jednom je poručio građanima da prilikom plaćanja obrate pažnju da tačno navedu podatke koje račune plaćaju i kome – Direkciji ili “Elektro Doboju“.

    – Ipak, ukoliko kupci pogrešno ispune podatke o broju žiro računa, mogu podnijeti zahtjev na uslužnom centru za povrat, a on će biti realizovan u roku od najdalje sedam dana ukoliko zahtjevi i podaci na zahtjevu budu tačni – zaključio je Cvijanović.

  • Prosječna plata u Srpskoj u maju iznosila 981 marku

    Prosječna plata u Srpskoj u maju iznosila 981 marku

    Prosječna mjesečna plata nakon oporezivanja u maju u Republici Srpskoj iznosila je 981 KM i u odnosu na april nominalno je veća za 0,4 odsto, a realno za 0,2 odsto, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Posmatrano po područjima, u maju je najviša prosječna plata od 1.515 KM bila u području finansijske i djelatnosti osiguranja, a najmanja, koja je iznosila 690 KM, bula je u području djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

    U maju ove godine u odnosu na maj lani sva područja su ostvarila nominalni rast plate, dok je najveće procentualno povećanje od 11,5 odsto bilo u području informacija i komunikacija.

    Prosječna majska bruto plata iznosila je 1.524 KM.

    Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena u maju u odnosu na april u prosjeku su više za 0,2 odsto, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 1,5 odsto.

    Najveći godišnji rast cijena u maju od 9,7 odsto bio je kod prevoza – zbog većih cijena goriva i maziva, dok je najveći pad cijena od 7,7 odsto bio u odjeljku obuća i odjeća, usljed sezonskih sniženja konfekcije i obuće.

  • “Smanjen je spoljnotrgovinski deficit” Vidovićeva poručila da je rekordna pokrivenost uvoza izvozom

    “Smanjen je spoljnotrgovinski deficit” Vidovićeva poručila da je rekordna pokrivenost uvoza izvozom

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je u Narodnoj skupštini Srpske da je ove godine od januara do aprila izvoz porastao za 24,9 odsto, te da se bilježi pokrivenost uvoza izvozom od 81,9 odsto, što je najveći procenat otkad se to mjeri.

    Ona je navela da je u istom periodu uvoz porastao 14,8 odsto.

    – Dakle, izvoz brže raste od uvoza, a smanjen je spoljnotrgovinski deficit na negdje 288 miliona KM. U ovom momentu, sa krajem aprila, imamo pokrivenost uvoza izvozom sa 81,9 odsto, što je najveći procenat otkad se to mjeri – rekla je Vidovićeva, odgovarajući na poslanička pitanja u Narodnoj skupštini tokom Aktuelnog časa.

    Ona očekuje da ovakvo stanje bude do kraja godine, ali i da bude još više poboljšano.

  • Vidović: Rast prihoda od direktnih poreza u Srpskoj

    Vidović: Rast prihoda od direktnih poreza u Srpskoj

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović istakla je danas da je u prvih šest mjeseci ove godine u Srpskoj od direktnih poreza prikupljeno milijardu i 254,5 miliona KM, što je više za 17 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    Kada je riječ o sredstvima od indirektnih poreza, prošle godine su bila u padu. Ove godine su veća za 16,4 odsto u odnosu na 2020. godinu i za 5,5 odsto u odnosu na 2019. rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini tokom aktuelnog časa.

    Ona očekuje da će biti nastavljen rast prikupljanja sredstava od poreza.

  • Žuljević: Plate 61 posto radnika u Federaciji BiH ne mogu pokriti ni pola potrošačke korpe

    Žuljević: Plate 61 posto radnika u Federaciji BiH ne mogu pokriti ni pola potrošačke korpe

    Zastupnik u Domu naroda Federacije BiH i član Socijaldemokratske partije Aner Žuljević istakao je da je ekonomsko stanje u Federaciji BiH alarmantno i da su potrebne hitne reforme koje će “vratiti dostojanstvo” radnicima.

    Žuljević je istakao da 260.000 radnika u Federaciji BiH živi s manje od 1.000 KM mjesečno, dok je potrošačka korpa 2.000 KM.

    “Godinama naglašavam kako laži o sto hiljada radnih mjesta i rastu zaposlenosti ne predstavljaju realnu sliku kvaliteta života ni snage naše ekonomije”, istakao je Žuljević.

    Osim toga, istakao je da 44 posto uposlenih u FBiH prima platu od 700 KM mjesečno, a 17 posto do 1.000 KM, što znači da 61 posto građana živi mjesečno s prihodima koji mogu pokriti samo pola potrošačke korpe.
    Također, navodi da je u januaru u FBiH bilo 42.937 zaposlenih manje, u februaru 52.636 i u martu 78.713. U tom smislu ističe da spomenuti brojevi pokazuju koliko je trenutna vlast “promašila” s mjerama.

  • Obećanje ostalo na riječima! O neradnoj nedjelji u Banjaluci i dalje se samo priča

    Obećanje ostalo na riječima! O neradnoj nedjelji u Banjaluci i dalje se samo priča

    Trgovci u Banjaluci još nisu dobili obećanu neradnu nedjelju, iako im je gradonačelnik to u više navrata obećavao, tokom predizborne kampanje, ali i nakon preuzimanja mandata.

    Kako su iz Gradske uprave potvrdili Glasu Srpsk”, da bi se radnicima u pojedinim oblastima privrede omogućilo da imaju neradni posljednji dan vikenda, mora se pristupiti izmjenama i dopunama ili donošenju nove odluke o određivanju radnog vremena pravnim licima i preduzetnicima koji obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslužnu djelatnost na području grada.

    “U toku su određene aktivnosti o tom pitanju. U prvoj fazi ograničenje rada nedjeljom odnosilo bi se na pojedine privredne subjekte koji obavljaju trgovinsku djelatnost, a kasnije bi se moglo proširiti i na ostale branše”, pojasnili su iz Gradske uprave.

    Istakli su da bi procedura zavisila od analiza pozitivnih rezultata koje bi se vršile u narednom periodu.

    “Odluka se ne bi odnosila na radnike iz ugostiteljstva i ugostiteljskih djelatnost, jer ovu oblast regulišu drugi propisi”, kazali su iz Gradske uprave.

    Prema njihovim riječima, rad apoteka mogao bi se organizovati kao i kroz dosadašnju praksu, kroz aktivna dežurstva pojedinih objekata.

    “Benzinske pumpe, pekare i dragstori imali bi kao i do sada organizovano, dvadesetčetvoročasovno radno vrijeme sedam dana u sedmici zbog potreba građana i turista koji su u tranzitu kroz naš grad”, saopštili su iz Gradske uprave.

    Dodali su da bi se u prvoj fazi radno vrijeme pojedinih trgovinskih objekata koji rade duže skratilo do 16 časova.

    “Potrebna je da prođe faza prilagođavanja, te bi u skladu sa tim naš naredni korak bio potpuni prestanak rada nedjeljom, uz eventualnu odluku da jedna nedjelja u mjesecu bude radna”, zaključili su iz Gradske uprave.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković ranije je kazao za Glas Srpske da bi iz ove odluke bili izuzeti hoteli, restorani, kafići i drugi objekti koji su dio turističke ponude ili utiču na turističko tržište, ne precizirajući kad bi odluka mogla da stupi na snagu. On je tada rekao da je odluka o neradnoj nedjelji spremna.

    “Međutim, važno je napomenuti da ćemo imati tranzicioni period kako bi se svi trgovci mogli prilagoditi novonastaloj situaciji”, naglasio je Stanivuković.

    Radnica Danka D, koja kao trgovac radi skoro 20 godina, kaže da je očekivala da će najavljeno ukidanje rada nedjeljom stupiti na snagu još prije nekoliko mjeseci.

    “Prilično sam razočarana ovakvim razvojem situacije, jer trgovci u Banjaluci rade cijelu sedmicu, bez dana odmora. Nadala sam se da će se nešto promijeniti, ali, po svemu sudeći, ne ide to tako lako”, rekla je ova Banjalučanka.

    Sindikat i poslodavci

    Ranije su u granskom Sindikatu trgovine i ugostiteljstva rekli da je neradna nedjelja njihova ideja. Ističu da se za to bore već dvije godine i to u svim opštinama i gradovima u Srpskoj.

    “Savez opština i gradova je na našu inicijativu predložio lokalnim zajednicama da ukinu ili makar ograniče rad nedjeljom, što su Višegrad i Mrkonjić Grad već prihvatili”, rekli su ranije iz Saveza sindikata.

    Iz Unije udruženja poslodavaca RS, koji se protive toj ideji, navode da se ovo pitanje mora rješavati na nivou čitave Srpske.