VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Košarac: Naše opredjeljenje je otvaranje novih tržišta za plasman domaćih proizvoda

    Košarac: Naše opredjeljenje je otvaranje novih tržišta za plasman domaćih proizvoda

    Povećanje ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene BiH u prvih šest mjeseci 2021. u odnosu na isti period prethodne godine za više od 23 posto pokazuje oporavak i nastavak ekonomskog rasta nakon krize izazvane pandemijom Covid-19.

    Kazao je ovo ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, te dodao kako je privredna zajednica u cijeloj BiH suočena sa brojnim poteškoćama i saniranjem negativnih posljedica koronavirusa.

    ”Uprkos prisutnim izazovima, od januara do juna 2021. godine bilježimo rast izvoza u sve zemlje koje su nam glavni trgovinski partneri”, istakao je Košarac.

    On je napomenuo da je u proteklih šest mjeseci ove godine izvoz iz BiH iznosio 6,65 milijardi KM i da je veći za 30,53 posto u odnosu na isti period 2020. godine, ali i da je zabilježeno povećanje uvoza za 19,33 posto.

    ”Ohrabrujući su podaci da smo u prvih šest mjeseci ove godine izvezli više robe nego za prethodnih pet godina, što je pokazala analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH u periodu januar – juni. Kako bismo nastavili trend rasta izvoza, naše potpuno opredjeljenje je otvaranje novih tržišta za plasman domaćih proizvoda. To je mjera kojom štitimo domaću proizvodnju i dajemo vjetar u leđa našim privrednicima za razvoj i unapređenje poslovanja”, poručio je Košarac.

    On je podsjetio da su najznačajniji partneri u robnoj razmjeni zemlje članice EU i CEFTA sporazuma, pri čemu je izvoz na evropsko tržište u prvih šest mjeseci iznosio 73,8 posto, a na tržište zemalja CEFTA 16,3 posto.

    ”U posmatranom periodu na tržište CEFTA izvezli smo robe u vrijednosti od 1,08 milijardi KM, što je za 29,6 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Kada je u pitanju CEFTA, naš najznačajniji partner po obimu razmjene je Srbija, na čije tržište smo izvezli robe u vrijednosti od 732 miliona KM, što predstavlja povećanje za 32 posto u odnosu na prošlu godinu”, naglasio je Košarac.

    Prema njegovim riječima, jačanje regionalne saradnje i unapređenje ekonomskih veza treba da bude prioritet politika na svim nivoima vlasti u BiH.

    ”Naša šansa je pristupanje inicijativi Otvoreni Balkan, jer regionalno povezivanje znači bolju ekonomsku perspektivu za sve zemlje Zapadnog Balkana. Regionalna ekonomska zona će omogućiti olakšanu trgovinu robama i uslugama, kao i slobodno kretanje ljudi i kapitala, te doprinijeti većem ekonomskom rastu, smanjenju nezaposlenosti i privlačenju investicija”, naglasio je Košarac.

  • Put koji bi Srpsku skupo koštao: Ekonomisti o ideji za samostalno prikupljanje indirektnih poreza

    Put koji bi Srpsku skupo koštao: Ekonomisti o ideji za samostalno prikupljanje indirektnih poreza

    Srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD Milorad Dodik, nakon što je duboko zagazio u priču o blokadama, koncentracionoj vladi i neučestvovanju u donošenju odluka na državnom nivou, najavio je i mogući izlazak Republike Srpske iz sistema indirektnih poreza BiH.

    Dodik je uvjeren da bi formiranjem koncentracione vlade Republika Srpska brzo došla u situaciju da izađe iz sistema indirektnih oporezivanja na nivou BiH i da će Srpska donijeti sopstvene zakone o indirektnim porezima i formirati službu koja će prikupljati poreze za prostor Republike Srpske.

    Obrazlažući ovu ideju Dodik je dodao da bi ta stopa poreza bila ista kao i u Federaciji BiH i da Srpska tim potezima ne izlazi iz Dejtonskog sporazuma, već da ide ka onome što on jeste.

    – Mi ćemo onda, kao što je predviđeno Dejtonskim sporazumom, za finansiranje tri ministarstva na nivou BiH dati nekih 10 do 15 miliona, a sve ostalo ide Srpskoj. Ne treba niko da sumnja da nismo sposobni ili spremni za tako nešto. Mi, za razliku od FBiH, možemo da živimo kao država i imamo za to spremne zakone – rekao je Dodik.

    Mijenjati sistem i praviti državu u državi nije nimalo jednostavan proces i složeno je političko, pravno i ekonomsko pitanje. Zato ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da je prikupljanje poreza na dodatnu vrijednost ili indirektnih poreza nešto što je ingerencija države, a ako neko želi da promijeni taj sistem mora da promijeni formu države.

    – To je toliko složeno pitanje da kada gledamo s ekonomske strane, izgrađivati novi sistem indirektnih poreza bi bilo jako komplikovano, gotovo nemoguće s apekta da to funkcioniše – ocjenjuje Pavlović za Srpskainfo.

    A sadašnja situacija je takva, dodaje, da je Republika Srpska na neki način u boljoj poziciji danas u sistemu nego što bi bila da je samostalna u prikupljanju indirektnih poreza. Kada bi tehnički bilo moguće otcijepiti komad BiH, koji se zove Republika Srpska, Pavlović kaže da bi za to trebala pomoć međunarodne zajednice i stručnjaka koji bi formirali cijelu priču „Jovo nanovo“ na teritoriji Srpske.

    – Mislim da je to preskupa zabava u smislu organizacije cijelog posla u odnosu na trenutnu ekonomsku nemoć Srpske. Najave takve vrste stvaraju situaciju nestabilnosti, što je daleko od onoga što nam treba – kazao je Pavlović.

    Napravio je paralelu s Kosovom, rekavši da je formalno-pravno gledano Kosovo Srbija po odluci 1244, a realno je formiralo sve institucije zasebne države.

    – Kada bi htjela tim putem da ide Srpska, vjerovatno bi morala proći isti put kao Kosovo. Jedini problem koji imamo je da je Kosovo imalo velikog prijatelja u SAD, a Srpska to nema – ocijenio je Pavlović.

    Situacija u kojoj se Srpska nalazi poslije blokade institucija BiH je vrlo osjetljiva i više nema povratka na staro. Smatra ovo ekonomista Draško Aćimović, koji pita da li će Dodik i SNSD ići do kraja u namjerama da u potpunosti sruši sistem funkcionisanja BiH ili će u međuvremenu međunarodna zajednica zabraniti političko djelovanje Dodiku, kao i određenom broju političara. Aćimović kaže da se, teoretski gledano, može napraviti ono što Dodik govori o samostalnoj službi poreza, carina i slično, ali da se u samostalnost ne ide bez podrške međunarodnih finansijskih institucija.

    – Vjerovatno Dodik ima plan kako da ne dođe do potpunog kraha Srpske, jer pravljenje ovakve akcije mora imati podršku. Ne vjerujem da bi otišao ovako daleko da nema nečiju instrukciju – kaže Aćiumović za Srpskainfo i pita da li Dodik možda ima skrivenu podršku.

    Draško Aćimović
    – Ne znam i teško je to sada procijeniti, ali sistem u BiH ne funkcioniše i mora se naći drugačiji modalitet da bi ljudi mogli početi živjeti normalno, jer ovo nije život dostojan čovjeka. Ovo je život u kojem se, pod maskom patriotizma, bjesomučno pljačka i krade. Podvlačim da povratka na staro nema, kao što nema ni novog bez pametnih i mudrih odluka. Svako ko je krenuo na ovaj put koji vodi Dodik mora znati da se ne može sakrivati iza njega, nego će snositi odgovornost i teret odluka koje mogu biti vrlo bolne – zaključio je Aćimović.

  • Za koverte nisu krivi radnici

    Za koverte nisu krivi radnici

    • Mnogi radnici u Republici Srpskoj iz straha da ne ostanu bez posla ne žele sarađivati sa inspektorima koji dolaze kod njihovih poslodavaca kako bi provjerili da li im cijela plata liježe na račun ili dio novca dobijaju na ruke.

    Te činjenice dodatno usložnjavaju provjere i utvrđivanje da li u preduzećima ima nepravilnosti, kao i sankcionisanje nesavjesnih poslodavaca, što potvrđuje i direktor Poreske uprave RS Goran Maričić.

    Prema njegovim riječima, inspektori Poreske uprave kontinuirano vrše kontrole s ciljem otkrivanja poreskih obveznika koji isplaćuju dio plate u gotovom novcu.

    • Međutim, problem pri vršenju kontrola predstavlja činjenica što radnici iz straha da ne ostanu bez posla uopšte ne sarađuju sa inspektorima Poreske uprave, odnosno izjavljuju da je iznos koji dobiju na svoj tekući račun cjelokupan iznos njihove mjesečne plate – istakao je Maričić.

    Naglašava da je pojava isplata dijela plata u gotovini najprisutnija u privatnom sektoru, gdje poslodavci vrše uplatu poreza na dohodak i doprinosa radnicima na jedan dio plate, najčešće na iznos minimalne plate, a isplatu razlike plate vrše u gotovom novcu, bez evidentiranja tih isplata u knjigovodstvenim evidencijama.

    Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić poručuje da svaki poslodavac koji ne isplaćuje punu platu radnicima treba da odgovara, jer su za to i zakonom propisane kaznene mjere.

    • Činjenica je da postoji jedan dio poslodavaca koji stimulišu radnike da rade na crno i dio plata im isplaćuje u koverti. Za tu situaciju ne smijemo kriviti radnike, već upravo nesavjesne poslodavce koji zloupotrebljavaju zakon – ističe Mišićeva.

    Naglašava da sve dok ne budemo imali kolektivni ugovor kojim je propisan najmanji iznos plate za svako radno mjesto, poreski inspektori, u stvari, i neće moći da kontrolišu kako i koliku platu radnici dobijaju.

    • Ne postoji nijedan zvaničan dokumenat koji kaže koliku platu radnik treba da ima za odgovarajuće radno mjesto predviđeno sistematizacijom, što mnogi zloupotrebljavaju – navodi Mišićeva.

    Dodaje da sistem mora zaštititi pojedinca, jer se ne može od radnika očekivati da prijavljuju poslodavce, a pri tom im je egzistencija ugrožena.

    • Kriv je sistem koji sve ovo toleriše. Zakoni se moraju primjenjivati, a sistem mora sankcionisati sve koji gaje sivu zonu – zaključila je Mišićeva.

    Podrška

    Kako bi pružili podršku radnicima koji dio plate dobijaju u gotovini, Goran Maričić je podsjetio da su u junu ove godine sproveli i medijsku kampanju pod nazivom “Deblja koverta, tanja penzija”.

    • Željeli smo uticati na svijest radnika o značaju uplate doprinosa na njihovu cjelokupnu mjesečnu platu, ali i podržati ih i ohrabriti da prijave svaku isplatu dijela plate u koverti – naveo je Maričić i pozvao sve da takve slučajeve prijave Poreskoj upravi RS.
  • BiH zatvorena za „Otvoreni Balkan“: Zbog političkih neslaganja ignorišu ekonomske integracije

    BiH zatvorena za „Otvoreni Balkan“: Zbog političkih neslaganja ignorišu ekonomske integracije

    Bosna i Hercegovina još nije dio Otvorenog Balkana najvećim dijelom zbog unutrašnje političke disfunkcionalnosti.

    BiH još nije propustila šansu da se priključi inicijativi „mini Šengen“, odnosno Otvoreni Balkan, i postane dio zajedničkog tržišta zajedno sa Srbijom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koje su nedavno potpisale zajednički sporazum. Međutim, sudeći po navodima političara iz Republike Srpske, proces pridruživanja ovoj inicijativi koči dio federalnih političkih struktura. Istovremeno, region strahuje da bi Otvoreni Balkan mogao biti zamjena za evropske integracije zbog čega ova inicijativa još nije dobila potpunu podršku, iako se sve više zemalja opredjeljuje za povezivanje ekonomija.

    Možda će BiH uskoro biti korak bliže Otvorenom Balkanu, jer se u medijima navodi i da bi jedan od zadataka novog visokog predstavnika Kristijana Šmita trebalo da bude uvođenje BiH u ovu regionalnu inicijativu.

    Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, Ahmet Egrlić, smatra da region neće tako brzo ući u EU, te kaže da je namjera da se barem poslovna zajednica potpuno integriše i da se obezbijede potpune slobode u kretanju roba, ljudi i usluga.

    Prema njegovim riječima, Otvoreni Balkan uklapa se u ukupnu strategiju formiranja jedinstvenog tržišta na Balkanu, potpisanog u Sofiji prošle godine.

    – To je jedan od procesa i ne znam šta se desilo da nema BiH u tome – rekao je Egrlić novinarima u Sarajevu.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik misli da se desilo to da dio političara iz Federacije BiH koči pristup Otvorenom Balkanu, iako on, kako je naveo, podržava ovu inicijativu. Istakao je i da je na toj tački insistirao i na Predsjedništvu, te da su donijeli odluku da se uđe u taj proces.

    – Ali, to opstruišu Bošnjaci i dijelom Hrvati, tako da mi propuštamo prilike da se uključimo u sve to – rekao je Dodik.

    Dodaje da BiH neće moći da koristi te praktične prednosti koje se već vide. On smatra da je veoma važno da se očuva ovaj koncept i da se i Srpska pridruži.

    – Naravno da je spoljna ekonomska politika u nadležnosti BiH, ali ćemo pokušati da nađemo neki način – rekao je Dodik.

    Vlasti u BiH se vrlo lako dogovore kada se dijele fotelje i tada nema nikavih uslovljavanja, smatra potpredsjednik SBB Admir Čavka.

    – Dakle, vlasti se kriju iza svoje nesposobnosti, a “open Balkan” je zasigurno šansa generacije za koju ćemo svi snositi odgovornost ako je propustimo, te ćemo zasigurno ostati posljednja crna rupa u Evropi, van svih integracija – kazao je Čavka za Srpskainfo.

    Dodaje da BIH nije dio ove priče isključivo zbog nebrige vlasti za svoje građane.

  • Stiže 300 miliona evra pomoći MMF-a za BiH

    Stiže 300 miliona evra pomoći MMF-a za BiH

    Bosna i Hercegovina je i dalje daleko od zaključivanja novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, a, kako nam je potvrđeno iz MMF-a, prije kraja mjeseca očekuje se isplata 300 miliona evra pomoći za BiH.

    Podsjećanja radi, upravo su “Nezavisne novine” još prije pola godine predvidjele takav ishod nakon što je postalo jasno da MMF neće odstupiti od zahtjeva za reformama, a posebno nakon što je MMF obećao pomoć BiH.

    Iako je ideja MMF-a dobronamjerna, da pomogne BiH da se lakše izbori s posljedicama korona virusa, domaći političari su protumačili da je novac moguće dobiti i bez sprovođenja reformi.

    Naime, MMF je uoči početka nove runde pregovora o aranžmanu prošle godine pred BiH postavio razumne, ali teške uslove za zaključivanje novog aranžmana, koji su imali za cilj da se bolje prate tokovi novca, spriječi pranje novca, učvrsti fiskalni sistem i sprovedu strukturne reforme. Primjera radi, kada bi BiH usvojila uslov da se registar računa privatnih lica nalazi u Centralnoj banci BiH, bilo bi znatno teže manipulisati pranjem novca, jer bi u centralnoj evidenciji bilo moguće lako provjeriti tokove novca. Od jednog izvora koji je bio uključen u razgovore s MMF-om dok su oni trajali saznali smo da su domaće vlasti predložile da entiteti imaju centralne registre kojima bi Centralna banka mogla pristupiti nakon što pošalje službeni zahtjev da želi ostvariti uvid. Naš izvor nam je ispričao da je MMF ovaj uslov odbio jer bi bilo moguće novac skloniti s računa za nekoliko sekundi, čime bi se izgubio smisao kontrole ovih sredstava.

    Međutim, onda je vrh MMF-a u Vašingtonu odlučio da svim zemljama omogući praktično beskamatni kredit kako bi se pomoglo izlasku ekonomije iz krize izazvane kovidom.

    U Ministarstvu finansija i trezora BiH su nam potvrdili da nema naznaka o novim pregovorima s MMF-om.

    “Ovim putem vas obavještavam da je zadnja sjednica Fiskalnog savjeta održana 22. aprila 2021. godine, kada je raspravljano o potencijalnom novom aranžmanu s MMF-om, ali da nije postignuta saglasnost o potrebi, te kako dalji razgovori nisu bili inicirani ni sa jedne strane”, rekli su oni za “Nezavisne”.

    I u Ministarstvu finansija RS nam je potvrđeno da nema naznaka da će doći do novih razgovora.

    Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, takođe nam je rekao da se trenutno ne dešava ništa relevantno kada su u pitanju pregovori s domaćim vlastima.

    “Planirana je posjeta osoblja MMF-a za oktobar, tako da će to biti prilika da nova šefica Misije održi sastanak s predstavnicima vlasti i razmotri situaciju”, rekao je Džuel za “Nezavisne” i precizirao da SDR alokacija može da se očekuje prije kraja mjeseca.

    Pojašnjenja radi, BiH neće dobiti gotovinu, nego će se morati obratiti nekoj od članica MMF-a koja će u odnosu na kvotu koju BiH ima u MMF-u iznos pretvoriti u SDR, odnosno “valutu” MMF-a koju čini prosjek vrijednosti svih glavnih svjetskih valuta koje su članice ove asocijacije. Dodjeljivanje SDR-ova funkcioniše na način da svaka zemlja članica MMF-a dobije iznos u odnosu na kvotu koju uplaćuje. Zemlja koja dobije SDR-ove onda može da se obrati bilo kojoj voljnoj članici MMF-a i da SDR-ove zamijeni za neku od valuta koje stoje ispod SDR-a, odnosno dolara, evra, funte, juana i jena.

  • Dodik izrazio nezadovoljstvo “Pomalo boli kada firme iz Srbije otvaraju predstavništva u Sarajevu”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izrazio je nezadovoljstvo što firme iz Srbije otvaraju predstavništva i sjedišta u Federacija BiH, a ne u Srpskoj, te istakao da je Republika Srpska veoma zainteresovana da se priključi inicijativi “Otvoreni Balkan”.

    Dodik je podsjetio da je Srbija najveći partner Srpske u ekonomiji, da se 98 odsto robe prodaje u Srpskoj uprkos tome što su mnoge firme iz Srbije formirale svoja sjedišta u Sarajevu, jer u FBiH niko neće da kupuje proizvode iz Srbije.

    – To ističem, zato što je nama važno, jer sjedište firme determiniše plaćanje poreza. Na neki čudan način firme iz Srbije poboljšavaju finansijsku situaciju u FBiH, a nas degardiraju u tome. Ali, to opet nama ne smeta da kupujemo robu iz Srbije – izjavio je Dodik za Prvu TV.

    S druge strane, dodao je, nema šanse da neka firma iz Hrvatske da svoja prava za zastupanje ili da formira sjedište u Sarajevu, a da to nije prostor gdje žive Hrvati.

    On je naglasio da svako ima pravo da svoju ekonomiju uspjerava kako misli da treba, ali da govori da su Srbi u Republici Srpskoj najveći kupci robe iz Srbije i da nikada nisu rekli da će da bojkotuju tu robu koja dolazi iz Sarajeva.

    – Ali, pomalo nas boli jer 98 odsto roba koje firme iz Srbije izvoze u Sarajevo, prodaju u Republici Srpskoj – dodao je Dodik.

    Dodik je ponovio da je pozicija Republike Srpske da se uključi u mini-šengen, odnosno inicijativu “Otvoreni Balkan”, u kojoj su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, da je na toj tački insistirao i na Predsjendištvu i da su donijeli odluku da se uđe u taj proces.

    – Ali, to opstruišu Bošnjaci i dijelom Hrvati. Tako da mi propuštamo prilike da se uključimo u sve to – rekao je Dodik i dodao da BiH neće moći da koristi se sve te praktične prednosti koje se već vide.

    Dodik je rekao da je taj mini-šenger odlična ideja i da misli da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to veoma dobro koncipirao i razvio, kao i da je veoma važno da se očuva taj koncept i da se i Srpska tome pridruži.

    – Naravno da je spoljna ekonomska politika u nadležnosti BiH, ali ćemo pokušati da nađemo neki način – rekao je Dodik.

  • Fond PIO: Zdravstvene ustanove najveći dužnici

    Fond PIO: Zdravstvene ustanove najveći dužnici

    Najveća dugovanja po osnovu doprinosa prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske imaju zdravstvene ustanove, rečeno je u ovom fondu.

    Dug prema Fondu PIO po osnovu doprinosa u prva tri mjeseca ove godine iznosi 485,5 miliona KM, što je za šest miliona manje u odnosu na isti period lani.

    Na glavnicu se odnosi 420,5 miliona KM, a 65 miliona na zakonsku obračunatu kamatu zbog neredovnog plaćanja doprinosa.

    Direktor Fonda Mladen Milić rekao je da od ukupnog duga po osnovu doprinosa prema Fondu PIO na javne zdravstvene ustanove otpada 141 milion KM, privatna preduzeća 118 miliona, a samostalne preduzetnike 92 miliona.

    On je za “Glas Srpske” rekao da su akcionarska društva dužna 64 miliona za doprinose, a preduzeća s većinskim državnim vlasništvom 39 miliona KM.

  • “Mali Šengen” (ni)je zamjena za evropske integracije

    “Mali Šengen” (ni)je zamjena za evropske integracije

    Ideja o zajedničkom tržištu, poznata kao “mali Šengen” ili pod novim nazivom “Otvoreni Balkan”, još nije dobila punu podršku u regionu, jer postoje strahovi da bi ona mogla biti zamjena za evropske integracije.

    Jedan evropski diplomata s kojim smo prije nekoliko sedmica nezvanično razgovarali rekao nam je da Brisel i dalje čeka da vidi u kojem smjeru će inicijativa ići te da bi to trebalo da bude projekt koji će olakšati evropske integracije, a ne projekt za pojedine zemlje regiona.

    Osim toga, kako nam je rečeno, uoči razgovora unutar same EU o budućnosti EU, u kojoj zemlje poput Austrije žele kao posmatrače da uključe i zemlje zapadnog Balkana, postoje tendencije pojedinih zemalja članica da se evropski projekat skrene s originalnih osnova ljudskih prava i temeljnih vrijednosti liberalizma na puki ekonomski objedinjeni prostor sa državama nacijama koje bi većinu stvari imale u svojim rukama.

    Ipak, kako nam je rečeno u jednom nezvaničnom razgovoru, Njemačka puno nade polaže u to da će inicijativa zajedničkog tržišta biti dopuna evropskim integracijama koja će ih ubrzati. Kako saznajemo, ključan trenutak će biti 6. oktobar, za kada Slovenija kao zemlja predsjedavanja EU na Brdu kod Kranja zakazuje samit EU – zapadni Balkan. Njemačka, kako saznajemo, želi i očekuje da tada bude riješeno pitanje nostrifikacije diploma i olakšavanje zapošljavanja unutar ovih zemalja, što bi bio prvi konkretan korak ka jedinstvenom tržištu.

    Jedan njemački sagovornik nam je nedavno rekao da bi Angela Merkel, odlazeća njemačka kancelarka, kao jedno od svojih nasljeđa u spoljnoj politici prije napuštanja funkcije željela konačno konkretno da pokrene inicijativu zajedničkog tržišta, u koje još treba da se uključe BiH, Crna Gora i samoproglašeno Kosovo. Bosna i Hercegovina još nije dio ove inicijative zbog unutrašnje disfunkcionalnosti, a zanimljivo je da bi jedan od glavnih zadataka novog visokog predstavnika Kristijana Šmita trebalo da bude upravo pomaganje uvođenja BiH u ovu regionalnu inicijativu.

    Samoproglašeno Kosovo još nije ušlo zbog zastoja u dijalogu između Beograda i Prištine, dok Crna Gora želi da bude prva naredna članica EU te i dalje smatra da je brži put ka tom cilju da ne bude dio ove regionalne inicijative.

    Nemanja Starović, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova, očekuje da će zemlje koje su kolebljive ka ovoj inicijativi odlučiti da joj se pridruže kada vide konkretne benefite. On je takođe ustvrdio da ova inicijativa nije suprotstavljena evropskim integracijama te je naglasio da je ona rezultat domaće inicijative, iako su “Nezavisne” u više navrata ranije pisale da iza nje od početka čvrsto stoji Njemačka.

    Jedan zvaničnik Regionalnog savjeta za saradnju nam je nedavno takođe ustvrdio da zemlje koje još nisu dio inicijative neće imati izbora nego da uđu kako ne bi bile ostavljene iza, jer se radi o ekonomskom projektu.

    U Kancelariji EU u Sarajevu za ‘Nezavisne’ kažu da je potrebno da se cijeli region snažno posveti daljem proširivanju regionalne ekonomske integracije na temelju pravila i standarda EU, čime se, kako ističu, region i njegova privredna društva približavaju unutrašnjem tržištu EU.

    “Inicijativa za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta zapadnog Balkana, kako je to predviđeno na samitu u Sofiji u okviru Berlinskog procesa, nudi mapu puta u ovom zajedničkom nastojanju i može pomoći regionu da postane atraktivniji za investicije”, rekli su oni za “Nezavisne”.

  • Naplata doprinosa u Republici Srpskoj premašila milijardu maraka

    Naplata doprinosa u Republici Srpskoj premašila milijardu maraka

    Poreska uprava Republike Srpske je u sedam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS-a prikupila ukupno 1,592 milijarde KM, što je za 196,5 miliona KM ili 14 posto više nego u istom periodu prethodne godine, uz rast naplate u svim segmentima javnih prihoda.

    U sedam mjeseci ove godine naplata je bila za 129 miliona KM veća nego u istom periodu 2019. godine, koja je bila rekordna u naplati javnih prihoda i koja nije bila opterećena krizom izazvanom pandemijom koronavirusa i mjerama ograničenja i zabrana rada privrednih subjekata, kao što je to bilo 2020. godine, a što je u jednom periodu prošle godine uzrokovalo manju naplatu javnih prihoda.

    Naplata doprinosa je u sedam mjeseci ove godine premašila milijardu maraka i veća je za 94,7 miliona KM ili 10 posto nego u istom periodu prošle godine. Za Fond PIO naplaćeno je 577,7 miliona KM ili 10 posto više, za Fond zdravstvenog osiguranja naplaćeno je 366,8 miliona KM ili 11 posto više, dok je naplata doprinosa za Fond dječje zaštite i za Zavod za zapošljavanje veća za 11, odnosno 10 posto.


    “Kada su u pitanju direktni porezi, naplata je u sedam mjeseci ove godine iznosila 304,5 miliona KM, što je za 42,1 milion ili 16 posto više nego u istom periodu prošle godine. Najveći rast naplate ostvaren je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 154,3 miliona KM, što je za 23,7 miliona KM ili 18 posto više nego u istom periodu prethodne godine. Značajan rast naplate bilježi se i kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 124,1 miliona KM, što je za 12 miliona KM ili 11 posto više. Veća naplata ostvarena je i kod poreza na nepokretnosti i to za skoro šest miliona KM ili 60 posto više nego u sedam mjeseci 2020. godine”, kazao je Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS-a.

  • Olimpijski centar Jahorina povećao cijene karata za predstojeću ski sezonu

    Olimpijski centar Jahorina povećao cijene karata za predstojeću ski sezonu

    Olimpijski centar Jahorina predstavio je cjenovnik za predstojeću skijašku sezonu 2021/2022, a primijetan je porast cijena karata kako za pojedinačne dnevne ulaznice, tako i za one sezonske.

    Počev od dvodnevne karte čija je cijena početkom decembra 2020. godine za pred i post sezonu iznosila 55 KM za dnevnu i 75 KM za dnevno-noćnu verziju, u sezoni 2021/2022 koštat će 70 i 110 KM u istom periodu.

    U piku sezone cijena ovih karata iznosila je 80 KM i 105 KM, a u predstojećoj sezoni iznosit će 100 KM i 160 KM što čini značajan porast u odnosu na prethodnu godinu.

    Također, primijetan je porast cijena sezonskih karata čija se cijena u pred i post sezoni kretala od 250 do 480 KM, a koje će u narednoj sezoni iznositi od 470 do 680 KM za isti period.

    U piku sezone sezonska karta je prošle godine iznosila od 250 do 480 KM , dok će ove godine iznositi 470 do 620 KM.

    Cijena dnevne karta, kao i cijene za ski vrtić i korištenje noćne staze izmijenjene su uglavnom za pik sezone, dok su za ostale periode ostale iste.

    Povećanje je primijetno i kod karata u rasponu od 3 do 10 dana, kao i za dnevno-noćne kombinacije.