VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Paklene vrućine podigle prodaju leda, traži se kockica više

    Paklene vrućine podigle prodaju leda, traži se kockica više

    Tokom ljetnih mjeseci i velikih vrućina, sve više se traži led, tako da proizvodnja i prodaja leda postaje sve unosniji biznis.

    On je najpotrebniji ugostiteljima, ali i običnim građanima, a prema riječima sagovornika “Nezavisnih”, u ovom ljetnom periodu traži se i kockica više.

    Željka Perišić Ninković, menadžer prodaje u Fabrici leda “Led ledeni” iz Banjaluke, istakla je da je, za razliku od prošle godine, kada je sve bilo zatvoreno zbog pandemije virusa korona, ove godine potražnja za ledom zaista velika.

    “Možemo reći da se ove godine traži kockica više. S obzirom na to da je sve otvoreno, odnosno rade klubovi, kafići, restorani, ali se održavaju i koncerti, velika je potražnja za ledom”, naglasila je Perišić Ninkovićeva.

    Prema njenim riječima, promijenila se i svijest kod građana Republike Srpske te većina, kada ide na izlet na mjesta gdje nije u blizini rijeka, masovno kupuje led i nosi ga sa sobom.

    “Postala je već navika da se u ljetnim mjesecima kupuje led. Najviše ga kupuju kafići, restorani, koktel-barovi, ali i benzinske pumpe, jer je na njima veliki protok ljudi”, kazala je Perišić Ninkovićeva.

    Istakla je da se cijena nije mijenjala godinama te se za kilogram leda uglavnom izdvaja jedna KM.

    “Imamo veoma dobre kapacitete i veliku proizvodnju, ali od početka juna led se masovno traži. Prije četiri ili pet godina bilo je nezamislivo da svaka porodica ode na izlet i da ponese led, dok je sada potpuno drugačija situacija”, navela je Perišić Ninkovićeva.

    Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je za “Nezavisne” da proizvodnja leda u Republici Srpskoj još nije skroz zaživjela, ali da se polako pojavljuju preduzeća na tržištu koja se žele baviti ovim poslom.

    “Postoji veliki potencijal i potreba za razvoj ovog biznisa. Ima mnogo prostora za napredak i otvaranje firmi koje bi se bavile ovom djelatnošću, odnosno proizvodnjom. Posebno je led potreban ugostiteljima kojima je on u ovim ljetnjim mjesecima prijeka potreba”, naglasio je Blagojević.

    Zlatan Tatić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “HoReCa”, naglasio je da je tokom ljetnih mjeseci povećana potražnja za ledom u svim ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj.

    “Ugostiteljima potražnja za ledom raste iz godine u godinu. Veoma dobra stvar je što se led može kupiti, a ne da samo imaju led oni koji u ugostiteljskim objektima imaju ledomat. Ovo je veoma važno, najviše za ugostitelje, jer se uvijek zna desiti da ledomat ne može izbaciti više leda, pa možemo otići do najbliže benzinske pumpe i kupiti ga. Ono što je takođe bitno jeste da je jeftin i da po kilogramu ne košta više od jedne marke”, pojasnio je Tatić.

    I na internet stranicama za kupoprodaju u Bosni i Hercegovini sve je više oglasa za prodaju leda te su uglavnom slične njegove cijene i kreću se oko marke po kilogramu.

  • Penzije sve manje koštaju budžet RS

    Penzije sve manje koštaju budžet RS

    • Zbog rasta prihoda po osnovu doprinosa za PIO iz budžeta Republike Srpske sve manje novca odlazi za penzije, a ukoliko se ovaj trend nastavi, u budžetu bi moglo ostati oko 50 miliona KM.

    Naime, zakonska obaveza Republike Srpske je da iz budžeta namiri sredstva koja nedostaju za isplatu penzija, a koja Fond penzijskoinvalidskog osiguranja Republike Srpske ne može prikupiti po osnovu uplate doprinosa i dividendi koje ima. U prvih šest mjeseci ove godine iz budžeta Republike Srpske za isplatu penzija otišlo je 110,9 miliona KM, a godinu ranije, odnosno u prvih šest mjeseci 2020. godine, za isplatu penzija doznačeno je 135,3 miliona KM.

    U Fondu penzijskoinvalidskog osiguranja (PIO) Republike Srpske kažu da je tačno da iz budžeta odlazi manje novca za isplatu penzija, ali da to ništa ne mora da znači jer podaci variraju od mjeseca do mjeseca. Kako kažu, tačno je da prihodi po osnovu doprinosa za PIO rastu, ali istovremeno naglašavaju da je učešće budžeta u isplati penzija još značajno.

    “U prvih šest mjeseci ove godine za isplatu penzija nedostajalo je 18,48 odsto sredstava, dok je u istom periodu prošle godine iz budžeta Republike Srpske bilo potrebno obezbijediti 23,46 odsto od ukupnog iznosa neophodnog za isplatu penzija”, rekli su “Nezavisnim novinama” u Fondu PIO RS.

    Kada je riječ o novcu, u prvih šest mjeseci ove godine ukupni izvorni prihodi Fonda bili su 489 miliona KM, a za isplate penzija bilo je neophodno obezbijediti 600 miliona KM, dok su u prvih šest mjeseci prošle godine prihodi iznosili 441 miliona KM, a za isplatu penzija bilo je neophodno obezbijediti 576 miliona KM. U toku cijele prošle godine na penzije je otišlo 1,160 milijardi KM, od čega je iz budžeta Republike Srpske dotirano 219 miliona KM.

    Kao i u prvih šest mjeseci, trendovi su bili pozitivni i u julu jer je, prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, naplata doprinosa u prvih sedam mjeseci premašila milijardu KM, što je rekord, s obzirom na to da su prihodi po tom osnovu veći nego u 2019. godini, koja je bila najbolja u istoriji Republike Srpske.

    “Naplata doprinosa u prvih sedam mjeseci ove godine već je premašila milijardu KM i veća je za 94,7 miliona KM ili deset odsto nego u istom periodu prošle godine. Za Fond PIO u prvih sedam mjeseci naplaćeno je 577,7 miliona KM ili deset odsto više nego prošle godine”, rekli su nedavno u Poreskoj upravi Republike Srpske.

    Ipak, i pored znatnog rasta prihoda, Republika Srpska još je daleko od toga da prihodi Fonda PIO budu dovoljni za isplatu penzija, što se u posljednjih nekoliko decenija rijetko dešava u svijetu. U Srbiji je, recimo, krajem jula odjeknula vijest da je sadašnji Fond PIO, koji u ovom obliku postoji od 1992. godine, prvi put u istoriji isplatio penziju za jun isključivo po osnovu prihoda od doprinosa, što je, ispostaviće se, samo djelimično tačno. Tome je, između ostalog, doprinijelo to što je država zbog virusa korona određenim poslodavcima omogućila da doprinose po osnovu PIO isplate u ovoj godini. Još izvorni prihodi Fonda PIO Srbije nisu dovoljni za isplatu penzija iz tekućih priliva, a nedostajuća sredstva koje plaća država Srbija iznose oko 20 odsto od ukupne sume koja ode na penzije.

  • Skupe sireve kupujemo iz Njemačke, a izvozimo jeftino mlijeko

    Skupe sireve kupujemo iz Njemačke, a izvozimo jeftino mlijeko

    Dok se iz BiH izvoze jeftini mliječni proizvodi, i to najviše UHT mlijeko, koje ima malu dodatnu vrijednost, a samim tim i nisku cijenu, na bh. trpezama su visokovrijedni uvozni proizvodi, u prvom redu sirevi, kojih smo, recimo iz Njemačke, prošle godine uvezli za 41 milion maraka.

    Pokazuje to Analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za period 2017-2020. godine, koju je uradilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    U ovom dokumentu navodi se da je proizvodnja svježeg sirovog mlijeka u BiH jedna od najvažnijih poljoprivrednih grana koja potencijalima kojim raspolaže može da bude stabilna okosnica poljoprivrednog i ruralnog razvoja.

    Značaj mljekarskog sektora ogleda se u tome što je mljekarstvo među sektorima s najvećom vrijednošću primarne proizvodnje od 300 miliona KM godišnje i sektor koji obuhvata oko 15.000 proizvođača, čime značajno doprinosi ruralnom razvoju i stabilnosti prihoda ruralnog stanovništva. Međutim… 

    “Jedan od značajnih problema s kojima se susreo mljekarski sektor u 2020. godini je globalna pojava pandemije virusa korona, koja je uticala na tokove u trgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda. Činjenica je da je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, nakon kontinuiranog rasta u ranijem periodu, u 2020. godini zabilježio pad od 12 odsto”, navodi se u ovom dokumentu.

    Ako nam je za utjehu, i u uvozu ovih proizvoda, koji je u ranijem periodu bilježio povećanje sa 142 miliona KM, koliko je iznosio 2017, na 180 miliona KM u 2019, trend rasta se zaustavio u 2020. te je uvoz bio manji za 11 odsto.

    U ovom dokumentu vidljivo je i da se na našim farmama, nažalost, smanjuje proizvodnja ovog napitka.

    “Primarna proizvodnja svježeg sirovog mlijeka je bilježila kontinuirano smanjenje i to sa 682 milion litara, koliko je iznosila 2017, na 631 milion litara u 2020. Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka u 2020. godini je iznosila oko 631 milion litara i manja je u poređenju s proizvodnjom iz prethodne godine”, ističe se u analizi.

    U BiH trenutno posluje više od 30 mljekara, dok je 11 mljekara ispunilo sve uslove za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na evropsko tržište.

    “Ukupna spoljnotrgovinska razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda u 2020. godini iznosila je 253 miliona KM, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 63 odsto, a udio izvoza oko 37 odsto”, ističe se u ovoj analizi.

    U prosjeku oko 80 do 82 odsto ukupnog uvoza sira je iz tri evropske države i to, dakle, iz Njemačke (šest do sedam miliona kg), potom Hrvatske (oko dva miliona kg) te Slovenije (1,2 do 1,3 miliona kg).

    Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH, ističe da se situacija ne može okrenuti u korist bh. proizvođača.

    “Evropska industrija mlijeka izvozi svoje skupe proizvode, a uvozi naše jeftine, i to u malim količinama. Mlijeko je ovdje ispod svake cijene, prosjek je 55 feninga i to ne može pokriti osnovne troškove proizvodnje”, rekao je za “Nezavisne novine” Usorac, koji je i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske kažu da plan raspodjele sredstava podsticaja predviđa da će u ovoj godini za premiju za mlijeko biti isplaćeno oko 27 miliona KM.

    “U ovoj godini, do danas, isplaćeno je 19.680.535 KM”, rekli su u petak iz resornog ministarstva.

    • 30 mljekara trenutno posluje u BiH
    • 11 ih ispunilo sve uslove za izvoz u evropske zemlje
  • Srbija najveći partner: Spoljnotrgovinski promet Srpske 4,5 milijardi KM

    Srbija najveći partner: Spoljnotrgovinski promet Srpske 4,5 milijardi KM

    U prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, koji je dobrim dijelom prošao u “lokadaunu” zbog pojave virusa korona, došlo je do porasta izvoza i uvoza u Republici Srpskoj

    Ukupan uvoz Republike Srpske u prvih šest mjeseci ove godine povećan je za skoro 20 odsto, dok je izvoz povećan za 28 odsto u odnosu na isti period lane, navodi se u Informaciji o spoljnotrgovinskom prometu RS za period januar-juni 2021. godine, koju je Vlada RS usvojila na posljednjoj sjednici.

    Najveći spoljnotrgovinski partneri Republike Srpske u prvoj polovini godine bili su: Srbija sa skoro 16,5 odsto, Italija 14,8 odsto, Hrvatska 10,2 odsto, te Njemačka, Slovenija, Austrija i Kina.

    Ukupan spoljnotrgovinski promet Republike Srpske u prvih šest mjeseci 2021. godine iznosio je 4,5 milijardi KM i veći je za 866,367 miliona KM, odnosno za 23,42 odsto u odnosu na isti period 2020. godine, kada je je iznosio blizu 3,7 milijardi KM.

  • Građani za 10 godina više uštedjeli nego što su pozajmili

    Građani za 10 godina više uštedjeli nego što su pozajmili

    Depoziti građana u bankama u BiH su u proteklih 10 godina povećani duplo, dok krediti takođe rastu, ali znatno sporije, pokazuju to podaci koje publikuje Centralna banka BiH.

    Po posljednjim podacima, depoziti građana u bankama na kraju šestog mjeseca ove godine iznose 14,35 milijardi KM, a 2011. godine su bili 7,05 milijardi maraka. Ono što je vidljivo jeste da su, posmatrajući strukturu depozita, najviše rasli transakcioni računi, a najmanje dugoročni depoziti.

    Kada su u pitanju krediti, građani su kod komercijalnih banaka zaduženi sa 10,2 milijarde KM, dok je zaduženost prije 10 godina iznosila oko 6,7 milijardi maraka.

    U posmatranom periodu u padu su krediti za preduzetništvo, za kupovinu automobila, dok najviše rastu potrošački nenamjenski krediti koji u ukupnim kreditima učestvuju sa oko 73 odsto.

    U proteklih 10 godina je došlo do smanjenja kamatnih stopa i na kredite i na depozite.

  • Za junska poskupljenja treba raditi cijeli dan

    Za junska poskupljenja treba raditi cijeli dan

    Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za jul je, u odnosu na prethodni mjesec, skuplja za 28,45 KM, a upravo za toliki iznos dobar dio zaposlenih radi cijeli dan.

    Za tu korpu je, naime, u prošlom mjesecu trebalo izdvojiti 2.070,79 KM, dok je u junu koštala 2.042,34 marke.

    Računica je jednostavna – ako u jednom mjesecu radnik na poslu provede 22 dana, a potom mu na tekući račun u banci legne 600 KM, to znači da je dnevno, u neto iznosu, zaradio po 27,30 KM.

    Prema analitici kojom raspolaže Porezna uprava Federacije BiH, u tom entitetu minimalac, ne računajući prevoz i topli obrok, iznosi 420 KM, a prema dostupnim podacima, do toliko je u prošloj godini zarađivalo oko 23.000 zaposlenih u FBiH.

    Na najnižu platu u Republici Srpskoj u maju ove godine prijavljeno je bilo 17.207 zaposlenih, a minimalac je tada iznosio 520 KM, s tim što je kasnije, odnosno od juna, povećan na 540 KM.

    Ljude koji rade za 600 ili 700 maraka poznaje Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” TK Tuzla, koja nam je ispričala i za slučaj njene poznanice, koja nekoliko mjeseci nije zaradila ni marku.

    “Znam koleginicu koja kao komercijalista već tri mjeseca nema nikakve plate. Puno ljudi apsolutno sebi ne može priuštiti potrošačku korpu. Pritom, svako poskupljenje je sasvim sigurno udar na džep potrošača, posebno na one najsiromašnije koji žive od svog rada, a zaposleni su u nekim oblastima u realnom sektoru”, rekla je Bulićeva za “Nezavisne novine”.

    I to nije sve – prema njenim riječima, novi udar na građane tek slijedi, jer stiže jesen, kada treba spremiti djecu za školu, ali i ogrev za zimu.

    Dodatni talas poskupljenja očekuje i Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, koji dodaje da još nije došlo do enormnog poskupljenja nekih prehrambenih proizvoda na koje utiče povećanje cijena goriva.

    “Vjerovatno će naredna potrošačka korpa biti još skuplja. To je ono na šta Savez samostalnih sindikata BiH već dugo upozorava – da ova plata nije nešto što ljudima može garantirati ne samo dostojanstven život, već je činjenica da dvoje ljudi koji rade za po 600 maraka može platiti tek polovinu potrošačke korpe. Ti ljudi žive na ivici siromaštva. A u FBiH 260.000 ljudi radi za platu ispod 600 KM”, rekao je Šatorović u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Kako ističu iz Saveza samostalnih sindikata BiH, prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u FBiH, te minimalni troškovi života četvoročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

    Samu potrošačku korpu čine brojne kategorije, poput prehrane (44,2 o) dsto, stanovanja i komunalnih usluga (15 odsto), odjeće i obuće (14,5 odsto), održavanja domaćinstva (7,2 odsto) itd.

  • Suša odnijela ljetinu: Šteta milijardu i po maraka!?

    Suša odnijela ljetinu: Šteta milijardu i po maraka!?

    Visoke temperature koje se u BIH bilježe u prethodna tri mjeseca, prouzrokovale su ogromne štete poljoprivredi. Usjevi su gotovo pa uništeni. Proizvođači kažu da je ovo jedna od najtežih godina do sada, i da će se prave posljedice tek vidjeti u septembru.

    Kišno proljeće, a onda suša, koja u pojedinim krajevima vlada više od dva mjeseca, te često olujno nevrijeme koje je pogodilo brojne krajeve BiH, napravili su nezapamćene štete po poljoprivredu. Prinosi nikad manji.

    „Mi očekujemo da će biti smanjeni između 50-70%. Negdje će biti i 90%. Pogovotovo da stručnjaci i meteorolozi ne najavljuju nikakvu kišu, ja mislim da ćemo doći u jednu veliku katastrofu po pitanju poljoprivrede“, kaže predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberija i Majevice, Savo Bakajlić.

    U najvećoj žitnici Republike Srpske najviše su uništeni prinosi kukuruza. Problemima se ne nazire kraj, kažu proizvođači.

    „On se potpalio. Tu je već faza nalijevanja završena i jednostavno on je izgorio. Ovdje nema nikakav prinos. I to što bude bilo neće imati nekakav kvalitet“, ističe Bakajlić.

    Poljoprivrednici poručuju da su u bezizlaznoj situaciji. Sjetva u 2021. godini je bila najskuplja. Šteta koju je prouzrokovala suša, kažu, još skuplja.

    „Naša procjena je da je oko milijardu i po maraka nastala u poljoprivredi“, kaže Vladimir Usorac iz Udruženja poljoprivrednika RS.

    Ništa bolja situacija ni u Federaciji BiH.

    „Dakle, to je negdje do 70%, možda i do 80%. Imate parcela gdje ljudi uopšte neće ulaziti u njih, jer sve je sprženo i tako će i ostati. Imamo pojave da su ljudi već sad počeli silaže skidati dok ima imalo zelene mase da šta bilo ugrabe. Procjena još uvijek nema. Kad se počne skidati, onda će se znati koliko su umanjeni prinosi. Ali uglavnom, to će biti jedna katastrofa“, pojašnjava predsjednik Udruženje poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.

    Kolapsom poljoprivredne proizvodnje, u ogromnoj mjeri ugrožena je stočarska proizvodnja. Iz Udruženja poljoprivrednika RS kažu da su pojedini proizvođači već počeli sa prodajom stoke, pokušavajući na taj način smanjiti nastalu štetu. Na pitanje, da li se onda može očekivati i poskupljenje cijena na tržištu, odgovaraju da to ne zavisi od njih.

    „Uvozni lobi diktira cijene na našem tržištu. Ako uzmete da jedna Hrvatska, Austrija jedu konjsko meso umjesto telećeg, gdje je kontrola stvarno stroga, onda nema šta pričati kod nas. Ne bih se čudio da kod nas jedemo i krokodilsko meso. Kada ne bude proizvodnje na teritoriji BiH, mi ćemo jesti najskuplju hranu na svijetu“, navodi predstavnik Udruženje poljoprivrednih proizvođača RS Vladimir Usorac.

    Zbog svega navedenog, proizvođači očekuju pomoć nadležnih institucija.

    „Mi se borimo i pokušavamo na razne načine, vidjeli ste i sami sa protestima da se zaštiti domaće. I ono mora biti zaštićeno, ma kome to bilo ili ne milo. Institucije ne rade svoj posao. Ministar spoljne trgovine ništa nije učinio po tom pitanju. Jednostavno institucije su zatalije da pomognu u poljoprivredi“, kategoričan je predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberija i Majevice, Savo Bakajlić.

    Poljoprivrednici upozoravaju da BIH godinama uvozi hranu, a da joj se ne zna pravi kvalitet. Podsjećaju na uvoz lubenica iz Sjeverne Makedonije. Na taj način, kažu, direktno su uništeni domaći proizvođači, koji su sada suočeni sa viškom ovog proizvoda.

  • Na posao i dalje čeka 11 doktora nauka: Na birou je sve manje Banjalučana

    Na posao i dalje čeka 11 doktora nauka: Na birou je sve manje Banjalučana

    Za poslom trenutno traga skoro 7.000 Banjalučana, a na evidenciji nezaposlenih je 11 doktora nauka, kao i 70 građana sa diplomom mastera.

    Iako ove brojke zvuče poražavajuće, teška situacija koja je doputovala ruku pod ruku s virusom korona polako jenjava. Poznato je da je najveći grad Srpske proteklih nekoliko godina bilježio povoljne trendove u zapošljavanju, pa je tako u periodu od tri godine prije dolaska virusa korona broj novozaposlenih porastao za skoro 9.000.

    Zatim smo postali svjedoci negativnih promjena u svim ekonomskim tokovima. Primjera radi, prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, na evidenciji nezaposlenih u Banjaluci krajem marta prošle godine bilo je prijavljeno 7.580 građana, da bi narednih mjeseci taj broj postepeno porastao na 8.703, zaključno sa 30. junom. Dakle, broj prijavljenih na birou, u najvećem jeku korone, porastao je za 1.120, što u prosjeku znači 370 građana mjesečno.

    Naznake poboljšanja

    Ipak, situacija je u posljednjih nekoliko mjeseci stabilnija, pa grad na Vrbasu ponovo bilježi povoljne trendove u zapošljavanju.

    “U birou u Banjaluci sa 30. junom ove godine evidentirano je 6.781 nezaposleno lice, dok je za prvih šest mjeseci prošle godine taj broj iznosio 8.703”, navode iz Zavoda i dodaju da je u istom periodu prošle godine na birou bilo prijavljeno ukupno 3.833 Banjalučana, dok je u istom periodu ove godine taj broj pao na 2.744. Naznake poboljšanja najavljuje i broj odjavljenih građana sa biroa.

    “Za prvih šest mjeseci protekle godine, po različitim osnovama, sa biroa je odjavljeno ukupno 2.523 građana, od čega po osnovu zaposlenja i obavljanja privatne djelatnosti 1.511. Za isti period u ovoj godini odjavljeno je 4.497 građana, od čega po osnovu zaposlenja i obavljanja privatne djelatnosti 2.077”, navode iz Zavoda.

    Ipak, povoljan trend u zapošljavanju ne briše činjenicu da je na listama zastupljen veliki broj visokoobrazovanih Banjalučana, zbog čega se među mlađim, ali i onim starijim Banjalučanima, već godinama udomio aforizam „uči da budeš prvi na birou“. To dokazuju podaci za prvih šest mjeseci ove godine, koji kažu da na posao čeka 70 mastera, 27 magistara i 11 doktora nauka.

    Zanimanja

    Kada su u pitanju zanimanja, podaci pokazuju da oni koji se opredijele za ekonomiju imaju najveće predispozicije da se nađu prvi na listama biroa, a ruku pod ruku s njima idu i pravnici. Maturanti gimnazije takođe zauzimaju visoko mjesto na ovoj, ne tako poželjnoj, poziciji.

    “Analizirajući broj prijavljenih lica po strukama i zanimanjima, a kada su u pitanju visokoobrazovani građani, vidimo da je najviše evidentirano diplomiranih ekonomista (265) i diplomiranih pravnika (209), a kada govorimo o srednjoj stručnoj spremi, ponovo prednjači ekonomija, čemu ide u prilog 309 nezaposlenih ekonomskih tehničara. Njih prati 166 maturanata gimnazije, te 120 automehaničara”, navode iz Zavoda.

    Kada je u pitanju starosna dob, na listama prednjače građani od 50 do 60 godina, zatim oni od 30 do 40 godina, a nešto manji procenat pripada građanima od 40 do 50 godina.

    “Od ukupnog broja evidentiranih lica, zaključno sa šestim mjesecom ove godine, prijavljeno je 22,21 odsto građana od 30 do 40 godina starosti, od 40 do 50 godina starosti 22,11 odsto, dok građanima od 50 do 60 godina pripada 27,64 odsto”, navode iz Zavoda za zapošljavanje, piše Srpskainfo.

  • Sve više turista odlučuje se za posjetu ruralnim područjima, zato tu oblast treba i urediti

    Sve više turista odlučuje se za posjetu ruralnim područjima, zato tu oblast treba i urediti

    Da je ulaganje u turizam u našoj zemlji neophodno i važno pokazalo se više puta do sada, pogotovo od početka pandemije, a s ciljem poboljšanja usluge u ruralnim područjima, u Republici Srpskoj bit će održane obuke usmjerene na pružaoce smještaja i usluga.

    Obuke organizuju Privredna komora i Turistička organizacija RS-a u partnerstvu s projektom USAID Developing Sustainable Tourism in BiH.

    Obuke će, kako su kazali iz Privredne komore RS-a, predstaviti najbolje prakse u upravljanju, promovisanju i prodaji autentičnih ruralnih iskustava u vrijeme Covida, s naglaskom na poboljšanje upravljanja poslovanjem, pozicioniranja na tržištu, prodaju i dizajn proizvoda, uzimajući u obzir potrebe i motivaciju postcovid putnika.

    “Pandemija je izazvala promjene u načinima i vrstama putovanja na koje će se ljudi odlučivati nakon što se stanje normalizuje. Medicinski rizik izazvan ljudskim kontaktima nesumnjivo će značiti da će prepune turističke destinacije i atrakcije biti manje privlačne. Umjesto gradskih atrakcija, potrošači razmišljaju o mirnijim, ruralnim lokacijama i ograničenom vremenu za posjete turističkih mjesta. Osim toga, istraživanja ponašanja međunarodnih putnika ukazuju na to da se potrošači sve više okreću online kanalima i platformama pa rješenja za svoja putovanja traže u slobodno vrijeme, čineći digitalne i društvene medije sve važnijim alatom kojim pružatelji usluga moraju ovladiti s ciljem poboljšanja broja rezervacija i prihoda”, kažu iz Privredne komore RS-a.

    Pozitivno je, kažu, što se sve više domaćinstava odlučuje napraviti iskorak i početi ulaganja u turizam, ali im je u tome potrebna i podrška. S druge strane, kako kažu, razvoj seoskog turizma pozitivno utječe i na ostale grane privrede. Podrazumijeva i indirektno uključivanje većeg broja malih proizvođača, od proizvođača suvenira, do proizvođača hrane.

    “Svima u ovom procesu su potrebna nova znanja kako bi podigli kvalitet svojih usluga, ali i uveli neke nove elemente koji bi ih učinili konkurentnijim i zanimljivijim za privlačenje novih turista. Baš zbog toga su predviđene edukacije od velike važnosti, kako bismo unaprijedili one sadržaje koji već postoje, ali i dodatno ohrabrili i upoznali o svemu što ih čeka, one koji se još nisu odlučili da krenu u razvoj seoskog turizma, a pokazuju interesovanje”, istakli su iz Privredne komore.

    U Turističkoj organizaciji Republike Srpske izrazili su nadu da će, iako se u RS-u u posljednje vrijeme broj domaćinstava koja se žele baviti uslugama smještaja i uopšte seoskim turizmom stidljivo povećava, taj broj u budućnosti rasti, budući da se razvojem seoskog turizma javljaju višestruki pozitivni efekti.

    “Podstiče se razvoj poljoprivrede, kao primarne djelatnosti na selu, kreiraju se nova radna mjesta, plasiraju se proizvodi domaće radinosti. Također, utječe se i na očuvanje prirodne sredine i lokalne kulture, tradicije i običaja”, naveli su iz Turističke organizacije RS-a.

    Radionice, koje će biti održane u narednom periodu, ističu, bit će korak naprijed ka poboljšanju rada svih koji pružaju usluge i smješaj u ruralnim područjima, ali i dobra obuka za one koji tek planiraju da se bave tim poslom u budućnosti.

    “Bosna i Hercegovina je bogata destinacija i postoji mnogo lokaliteta u Republici Srpskoj koji nude širok spektar ponuda jedinstvenog i atraktivnog ruralnog turizma”, kazao je Ibrahim Osta, direktor projekta USAID-a Turizam.

    Radionice će se održati u dva dijela u Banjoj Luci, Šipovu, Istočnom Sarajevu i Trebinju od 10. do 20. augusta 2021. godine.

  • BDP po stanovniku u BiH je prošle godine iznosio trećinu prosjeka EU

    BDP po stanovniku u BiH je prošle godine iznosio trećinu prosjeka EU

    Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u BiH, izražen u standardu kupovne moći, u prošloj godini iznosio je 33 posto prosjeka EU, pokazuju rezultati Evropskog programa upoređivanja cijena.

    Isti rezultati pokazuju da je stvarna individualna potrošnja po stanovniku izražena u standardu kupovne moći lani iznosila 43 posto prosjeka EU, objavila je Agencija za statistiku BiH.

    Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku od svih 37 zemalja uključenih u ovo poređenje, što je više od dva i po puta iznad prosjeka EU, a to se djelimično objašnjava činjenicom da je veliki broj stranih stanovnika zaposlen u zemlji i na taj način doprinosi njenom BDP-u, dok nisu uključeni u rezidentno stanovništvo.

    Irska zauzima drugo mjesto među zemljama članicama EU, sa 111 posto iznad prosjeka EU, a slijede je Danska, Holandija, Austrija, Švedska i Njemačka, svaka s BDP-om po stanovniku većim od 20 posto iznad prosjeka.

    Zemlje čanice EFTA – Švicarska, Norveška i Island imaju nivo BDP-a po stanovniku od 60, 42 i 25 posto iznad prosjeka EU, Belgija, Finska i Francuska ostale su zemlje članice Unije sa BDP-om po stanovniku iznad prosjeka EU, a slijedi ih Velika Britanija.

    Malta, Italija i Češka imaju nivo BDP-a po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU, Slovenija, Litvanija, Kipar, Estonija i Španija imaju BDP po stanovniku između 10 i 20 posto ispod prosjeka Unije.

    BDP po stanovniku Portugala, Poljske, Mađarske, Latvije, Rumunije i Slovačke manji je od 30 posto ispod prosjeka, dok Hrvatska, Grčka i zemlja kandidat Turska imaju BDP po stanovniku manji od 40 posto ispod prosjeka.

    Bugarska se nalazi na 45 posto ispod prosjeka EU, a slijede je zemlje kandidati Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, BiH, kao potencijalni kandidat i Albanija.

    Osim 27 zemalja članica EU, u analizu su uključene i tri zemlje članice EFTA, zatim Velika Britanija, zemlje kandidati za članstvo u EU – Turska, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, te BiH kao zemlja potencijalni kandidat.