VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Zbog loše raspodjele federalnih prihoda Tuzlanski kanton “preživljava” uz pomoć kredita

    Zbog loše raspodjele federalnih prihoda Tuzlanski kanton “preživljava” uz pomoć kredita

    Neravnomjerna raspodjela javnih prihoda s federalnog nivoa Tuzlanski kanton je dovela u nepovoljan finansijski položaj, zbog čega ta regija nema mogućnost razvoja. Nadležni moraju posezati za kreditnim sredstvima kako bi mogli izaći na kraj s obavezama.

    Vlada Tuzlanskog kantona nedavno je utvrdila prijedlog izmjena i dopuna kantonalnog budžeta za 2021. godinu. Prema prijedlogu, budžet iznosi 439.051.149 KM, što predstavlja povećanje za šest miliona KM ili okvirno 1,3 posto u odnosu na prvobitni dokument.

    Između ostalog, pozicija kapitalnih ulaganja povećana je za milion KM, a shodno izmjenama i dopunama budžeta, za kapitalne investicije će biti izdvojeno 2,5 miliona KM.

    Također, ni poljoprivrednici neće biti zakinuti, s obzirom na to da im je umjesto ranije predviđenih 4,5 miliona rebalansom naznačeno sedam miliona maraka. Sve navedeno potvrdila je i Kantonalna skupština na posljednjoj sjednici koju je održala.

    Nedostatke pokrivaju kreditom

    Iako po povećanju brojeva djeluje kao da budžet normalno funkcionira, stanje je dugoročnije gledano prilično teško, uzmemo li u obzir da u konačnici najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH nedostajuća sredstva nadomješta kreditima.

    Kantonalni ministar finansija Vedran Lakić u razgovoru za Klix.ba trenutno stanje u budžetu ocjenjuje stabilnim, istaknuvši da se sve zakonske obaveze izvršavaju na vrijeme.

    “Nemamo dospjelih, a neisplaćenih obaveza. Kada je riječ o prihodovnoj strani, zabilježili smo blago povećanje prihoda u odnosu na prošlu godinu, kada je došlo do drastičnog smanjenja. Ali, to opet nije dovoljno kako bismo finansijsku godinu završili onako kako je planirano, odnosno da se sve obaveze iz budžeta izmire”, kaže Lakić.

    Za izmirivanje svih obaveza koje im se nameću do kraja ove godine, nadležnima u Tuzlanskom kantonu nedostaje 39 miliona konvertibilnih maraka, koje očekuju od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ova sredstva su uvrštena u rebalans budžeta i bez njih kanton neće moći funkcionisati.

    “U iščekivanju smo pozitivnih informacija s federalnog nivoa, kako bi se ova sredstva od MMF-a našla u budžetu Tuzlanskog kantona, kao što je to bio slučaj i u 2020. godini, ali još uvijek nemamo zvaničnu potvrdu. Naš stav je da nam ova sredstva budu na raspolaganju što prije, kako bismo bili 100 posto sigurni da ćemo moći realizovati sve svoje obaveze u 2021. godini”, navodi Lakić.

    U slučaju da ovaj kanton ne dobije novac od MMF-a, nadležni će morati potražiti alternativne mogućnosti za osiguravanje nedostajućih sredstava, putem kreditnog zaduženja ili kroz neki drugi vid finansijske potpore.

    S druge strane, ekonomski oporavak Tuzlanskog kantona od posljedica korona-krize i dalje traje, a novac koji je dosad Kantonalna vlada usmjerila privredi, Lakić ne smatra opterećenjem.

    “U većini slučajeva ova sredstva smo dodjeljivali privrednom sektoru, a sami znamo da je on generator razvoja Tuzlanskog kantona i svaka pomoć koja bude usmjerena svakako će imati pozitivne posljedice i na kantonalni budžet. Kratkoročno gledajući, to je možda bilo izazovno, ali dugoročno smatramo da trebamo pomoći svima onima kojima je pandemija prouzrokovala finansijske posljedice”, ističe Lakić.

    Ključ problema

    Inače, ključ višegodišnjeg lošeg ekonomskog položaja Tuzlanskog kantona, prema stavu resornog ministra, leži u neravnomjernoj raspodjeli javnih prihoda s nivoa Federacije BiH.

    “Ravnomjernija raspodjela javnih prihoda u potpunosti bi nam olakšala funkcionisanje jer bismo time riješili najveći dio nedostajućih sredstava. Budžet kantona kakav smo naslijedili, ali i kakav je bio u prethodnim godinama, ne može imati karakter razvojnog, jer mi većinu sredstava raspodijelimo na zakonske obaveze, plate budžetskih korisnika, pripadnika boračke populacije, socijalna davanja i druge zakonom propisane obaveze”, naglasio je Lakić.

    Da bi se Tuzlanski kanton mogao razvijati novcem iz budžeta, potrebno je zabilježiti znatno povećanje njegovih sredstava, a dok se to ne desi, nažalost, najmnogoljudnija regija u Federaciji BiH “preživljavat” će uz pomoć kredita.

  • Potražnja za brašnom u BiH na početku pandemije bila 50 puta veća nego inače

    Potražnja za brašnom u BiH na početku pandemije bila 50 puta veća nego inače

    Prošla godina ne može se porediti ni sa jednom prije, bilo kada. U mnogo čemu je to tako, ali ono što se posebno izdvojilo, osim straha od pandemije, kod građana Bosne i Hercegovine bio je i strah od nestašice osnovnih životnih namirnica.

    Tako je u prva dva mjeseca od proglašenja nesreće u našoj zemlji, od marta do maja 2020. godine, zabilježeno ogromno povećanje prodaje brašna.

    “Teško je taj period porediti i sa čim ranije, jer to nisu bili redovni tokovi, to je bila vanredna situacija u kojoj je potražnja bila i do 50 puta veća nego inače, u nekom normalnom periodu. Strah se bio uvukao u ljude i zbog toga su nagomilali zalihe, nakon čega se situacija od maja bila malo smirila te se tek krajem godine ušlo u neko normalno funkcionisanje i rada i tržišta”, kazali su za Klix.ba iz Mlina Nezić.

    Iako je potražnja bila mnogo veća nego ranijih godina, ni u jednom trenutku nije bilo upitno da li će građani BiH imati dovoljne količine brašna. Potvrdio je ovo Madžid Avdagić, direktor kompanije Klas, koji nam je kazao i kako su oni odmah kao prioritetno stavili domaće tržište, ali su u isto vrijeme bili u mogućnosti i da odgovore na potrebe inostranog tržišta, koje je također bilo u porastu kada je riječ o potrošnji brašna.

    “Stanje u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period prošle, je neuporedivo. Međutim, tržište se počelo polako oporavljati, tako da, kada je riječ o prodaji brašna, očekujemo svakako rast do kraja ove godine”, istakao je Avdagić.

    Ova godina počela je brojnim poskupljenjima, od repromaterijala, sirovina, troškova rada, kao i transportnih troškova, što se odrazilo i na krajnje cijene proizvoda. Iako to nije bilo neko veće poskupljenje, ono se u našoj zemlji osjetilo.

    “Znamo da u BiH poskupljenja ne prati i povećanje prihoda i onda dolazi i do smanjenja potrošnje. Tako je cijena brašna u ovoj godini porasla za dva feninga po kilogramu, što je 2,5 posto. To su bile korekcije početkom godine, čisto da se napravi prilagodba na novonastale troškove koje su imali proizvođači”, kazali su iz Mlina Nezić.

    Za sada je neizvijesno hoće li cijena brašna još rasti, to najviše zavisi od tržišta i cijene pšenice.

    “Pšenica je berzanska roba, imamo velike proizvođače u Mađarskoj i Srbiji, a za sada imamo informacije da godina ne bi trebala biti loša po pitanju roda, niti po pitanju kvaliteta, tako da svi čekamo šta će tržište reći. Tek nakon toga ćemo imati neku realnu sliku o tome hoće li biti potrebe za dodatnim povećavanjem cijena. Nadam se da će to ići na ruku kupaca i da neće dolaziti do nekih većih promjena u cijenama”, zaključili su iz Mlina Nezić.

  • Kriptovalute prilika za investiciju ili prolazni trend: Za 20 godina neće biti papirnih novčanica

    Kriptovalute prilika za investiciju ili prolazni trend: Za 20 godina neće biti papirnih novčanica

    Nakon vrtoglavog rasta nedavni kineski restriktivni potez da u određenim pokrajinama trajno ili privremeno zabrani rad velikim postrojenjima za “rudarenje” kriptovaluta, srušio je vrijednost bitkoina.

    Jedni su odmah ustvrdili da on tone, drugi smatraju da je to još samo jedna bura na inače nemirnom kriptotržištu, dok je onim trećima, koji sve to posmatraju sa strane, teško shvatiti fenomen kriptovaluta, a kamoli predvidjeti šta će se u budućnosti desiti.

    Ulje na vatru dodatno je dolio tokom prošle sedmice i upravnik američkog hedž fonda, Majkl Buri, koji je najavio da dolazi, kako je rekao, “majka svih krahova”. Buri, poznat po tome što je svojim investitorima donio veliku zaradu nakon što je proročanski predvidio krah tržišta nekretnina 2008. sada predviđa i propast tržišta kriptovaluta, jer su, kako je objasnio, cijene na neodrživo visokom nivou. Pa kakvu onda budućnost imaju ove kvazi-valute?

    Ukrcavanje na voz

    Tehnološki čarobnjaci i “nezavisni” ekonomski analitičari i dalje vjeruju da se radi o putu bez povratka, dok oni skeptičniji upozoravaju da je riječ o finansijskom balonu koji će kad-tad “izduvati” i nestati poput jutarnje rose.

    Da bi se pokušao dati odgovor na ovo kviz nagradno pitanje od “milion dolara”, neophodno je vratiti se u ne tako davnu prošlost te pojasniti kako su one uopšte nastale. Prvi koraci su napravljeni osamdesetih godina prošlog vijeka, a komentari su bili kako se radi o logičnom odgovoru na papirni novac i bankarsku birokratiju. Drugi su smatrali da je osnovni motiv generisanja kriptovaluta u činjenici da klasični novac više nije mogao zadovoljiti ideje određenih grupa ljudi sa aspekta brzine i načina sticanja bogatstva. Namjera im je navodno bila da potpuno izbjegnu regulaciju finansijskih tokova i stvore paralelan novčani sistem, koji bi ispunio njihove megalomanske finansijske zahtjeve.

    Sve se zavrtjelo, slučajno ili ne, poslije finansijske krize i kraha hipotekarnih kredita u SAD u septembru 2008. godine, a nakon koje je prvi put spomenut bitkoin u radu autora čiji pravi identitet nikada nije utvrđen.

    Negdje početkom 2009. nastaje prva platforma za “rudarenje” i trgovinu, a prva transakcija kojom je plaćeno nešto u “stvarnom svijetu” realizovana je 22. maja 2010. godine, kada su dvije pice vrijednosti 25 dolara plaćene sa ukupno 10.000 bitkoina, što bi prema današnjoj vrijednosti ove kriptovalute iznosilo skoro 295 miliona dolara.

    Od tada, pa do danas, svijet drma pravo “kriptoludilo”, a prema nekim procjenama trenutno je u opticaju čak oko 10.000 digitalnih valuta, čije trgovanje uglavnom nije zakonski uređeno u većini zemalja.

    U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine čak sedam odsto odraslih građana ulagalo u ove valute, dok je pet procenata ulagalo u tradicionalnu imovinu na berzama iinvesticije zasnovane na akcijama. Britanski kriptoinvestitori su uglavnom bili muškarci mlađi od 35 godina.

    Više od 70 odsto onih koji su rekli da su kupovali neku od kriptovaluta navelo je da su ostvarili profit, dok je 12 procenata zabilježilo gubitak. Istovremeno, 17 odsto ispitanika je reklo da ne zna da li je svojim kriptoinvesticijama ostvarilo profit ili gubitak.

    Ovo istraživanje je u suprotnosti sa nekim drugima, koja su otkrila da je 52 odsto od 2.000 učesnika u anketi izjavilo da bi vjerovatnije investiralo na berzi u tradicionalnu imovinu poput zlata, nego u kripto. Trećina anketiranih je rekla da neće ulagati u virtuelne valute, jer smatraju da su zakasnili da se ukrcaju na “taj voz”.

    Borba za prevlast

    Ovakvih istraživanja i podataka nema za BiH. Jedino je poznato da su “ulagačima” najinteresantnije kritpovalute bitkoin, a posebno etereum, koji u zemlji rudari između 5.000 i 10.000 ljudi. Prema riječima izvršnog direktora prve kriptomjenjačnice u BiH “Balkan Crdžpto Edžchanfe” Borisa Majstorovića, domaći “rudari” imaju određene mašine s kojima prave tu kriptovalutu, a onda se, s vremena na vrijeme, odlučuju da ih prodaju radi održavanja i plaćanja visokih troškova struje. Primjera radi, “rudari” bitkoina godišnje potroše više električne energije nego što cijela Argentina, što onda zemlje u kojima je niska cijena ovog energenta svrstava u idealne destinacije za “rudarenje”.

    Govoreći o prometu koji je njegova kriptoberza ostvarila u posljednjih 18 mjeseci, naveo je kako je 7.000 ulagača, koliko ih ima registrovanih, obavilo promet od 20 miliona maraka, ali i da je on vjerovatno duplo veći u posmatranom periodu, jer se dobar dio ovih transakcija odvio “na crno”, mimo berze, u kontaktima jedan na jedan.

    I pored periodičnih uspona i padova, Majstorović je uvjeren u budućnost kriptovaluta i blokčejn tehnologije, na kojoj su one zasnovane, naglašavajući kako se ne radi o prolaznom trendu.

    • Ovo nije budućnost, već naša sadašnjost. Bilo je raznih padova i krahova, ali su se ove valute i dalje održale, a neke su čak i ojačale. Da li će jedan broj njih propasti pa vjerovatno hoće. Od 8.000 do 10.000 kriptovaluta, koliko danas postoji u svijetu, vjerovatno će na kraju ostati desetak onih ozbiljnijih. Ostale će propasti ili izumrijeti, jer nije realno da ih toliko postoji – rekao je Majstorović.

    Potez zvaničnog Pekinga da zabrani “privatnim kompanijama” da emituju kriptovalute, objasnio je željom kineskih vlasti da stavi pod svoju kontrolu ovo tržite, odnosno da izdaju svoju kriptovalutu, digitalni juan.

    • Ima određenih najava da će i Evropska centralna banka takođe emitovati digitalni evro, za godinu ili dvije. Vjerujem da će i SAD ići u tom pravcu. Sve to će iz korijena promijeniti finansijski sektor. Prema nekim procjenama, za nekih 20 ili 30 godina pitanje je da li će uopšte u opticaju biti papirnih novčanica – naveo je Majstorović.

    Prednosti i rizici

    Kada su u pitanju rizici, upozorava da ulagači treba da se okrenu “provjerenim” kriptovalutama te da se uvijek treba “birati” između prvih deset kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji.

    • Što više ljudi ulaže u neku valutu, one će teže propasti od onih koje su tek u, da tako kažem, povoju. U suštini one su sve slične, ali i različite po svojoj svrsi. Kreatori jednih žele da one budu platežno sredstvo, drugi čuvar vrijednosti, poput bitkoina, koji je poput digitalnog zlata, a treći pokušavaju da kreiraju multifunkcionalne mreže na kojima će moći svašta da rade, kao što je slučaj sa etereuomom – pojasnio je Majstorović.

    Na kraju je izrazio i uvjerenje da će zakonsko uređenje kriptotržišta, a koje mnoge zemlje planiraju da uvedu, samo pozitivno uticati, jer bi na taj način i svi iz tog kriptosvijeta bili zaštićeni od mnogobrojnih prevaranata, poput dva brata iz Južne Afrike koja su nedavno “isparila” sa čak 3,6 milijardi dolara vrijednosti u kriptovalutama. Sumnja se da su do tog novca došli prevarom preko svoje firme za ulaganje.

    • Nažalost ljudi često nasjedaju na takve i slične prevare, jer su slabo finansijski edukovani, a ima tu malo i pohlepe, jer se želi na brzinu i preko noći doći do zarade. Moja je poruka da paze s kim rade i da ne nasjedaju na razne piradiminalne i Ponzijeve šeme. Mislim da bi i naše vlasti trebalo ozbiljnije da krenu sa uređenjem ove oblasti, jer dosta kaskamo za svijetom pa čak i za zemljama iz regiona. U Hrvatskoj je ova oblast regulisana kroz Zakon o sprečavanju pranja novca, a Srbija je napravila jedan leks specijalis zakon, koji je izglasan krajem prošle godine. Imali smo već određene razgovore sa predstavnicima našeg Ministarstva finansija, u kojima smo ih zamolili da ubrzaju ovaj proces i kod nas – rekao je Majstorović pojašnjavajući kako kriptobrokeri često imaju problema s bankama koje im zatvaraju ili blokiraju devizne račune.

    Put u jednom smjeru

    Ekonomista Miloš Grujić smatra da čitav ovaj proces ide u jednom gotovo neizbježnom pravcu, a koji bi na kraju mogao voditi ka ostvarenju globalnog sna ekonomiste Fridriha Hajeka o ukidanju papirnog novca.

    Ovaj nobelobac je smatrao da novac nije drugačiji od drugih dobara te da je za njega bolje da postoji “konkurencija među privatnim emitentima, nego monopol vlade”.

    • Uprkos velikoj nestabilnosti, činjenici da nemaju pokriće, niti se mogu upotrebljavati za plaćanje poreza, one imaju veliku vrijednost u razmjeni među korisnicima za finansiranje legalnih, ali i ilegalnih aktivnosti – rekao je Grujić.

    Slično mišljenje dijeli i njegov kolega, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Marko Đogo, naglašavajući da smatra da je ovaj kvazi-novac jedna vrsta svjetske finansijske revolucije.

    • Ne bavim se kupovinom ovih valuta, ne zato što neću, već što nisam dovoljno bogat da trgujem s njima. Plata univerzitetskog profesora je skromna. Ali, poznajem mnogo ljudi koji to rade i to dosta uspješno. Mogu vam reći da se radi o vrlo dobro obrazovanim i inteligentnim ljudima, koji su unaprijed svjesni svih špekulativnih i drugih rizika – istakao je Đogo.

    Kako je rekao, jedan od razloga koji je privukao ove pobornike tehnologije i investitore jeste činjenica da kriptovalute nisu bile predmet kontrole od strane centralnih banaka niti državnih agencija, a bile su zaštićene i od inflacije.

    • Za razliku od zlata, vrijednost im zavisi tek od percepcije njihove vrijednosti od strane šire javnosti, tako da ni za “uspjeh” ili “propast” kriptovaluta ne garantuje nijedna institucija. Ono što se meni ne sviđa jeste što su uglavnom nepoznati tvorci takvog digitalnog novca, ali i njihova nepredvidiva promjenljivost na tržištu. Sada je samo pitanje šta “mi” kao svijet u stvari želimo. Ja očekujem da će pojedine kriptovalute vremenom postati prave. Ali, biće to jedna velika i teška bitka, jer će određeni centri moći pokušati to spriječiti. Ne bi me začudilo da recimo grupa zemalja iz G7 odluči da krioptovalute izbace iz bilo kakve potrebe – kaže Đogo.

    Smatra i da će se svemu tome usprotiviti i Evropska centralna banka, čije je predstavnike uporedio sa carem Dušanom, koji je u svom zakoniku napisao da će svakom ko kuje novac biti odsječena ruka. Prema riječima Đoge, nisu problem kovači novca već regionalni gospodari za koje oni rade.

    Krupne ribe

    Nažalost niko od krupnijih igrača sa domaće scene, onih koji već godinama učestvuju u ovoj “igri” i imaju iskustva sa kupovinom kriptovaluta, nije htio pričati o svojim iskustvima. Priznali su tek kako u Republici Srpskoj i na području cijele BiH ima relativno dosta ljudi koji su u proteklom periodu zaradili pozamašne svote novca.

    • Šta mislite da neko od rodbine, bliže i dalje, sazna za to pa ne bi nam se skinuli sa grbače – kroz šalu su konstatovali i poručili kako i dalje vjeruju u budućnost najvećih kriptovaluta.

    Misterija Nakamoto

    Najpopularniju, ali i trenutno najvredniju kriptovalutu bitkoin osnovao je izvjesni Satoši Nakamoto, čiji identitet nikada nije potvrđen, a koji je propisao pravila trgovanja ovom valutom, koja nije inflatorna, jer je on odredio da ne može postojati više od 21 milion bitkoina, koji se kao i druge kriptovalute generiše takozvanim “rudarenjem”, uz pomoć grafičkih kartica i velikih količina struje.

  • Sve više građana u BiH ilegalno kupuje duvanske proizvode

    Sve više građana u BiH ilegalno kupuje duvanske proizvode

    Proizvodnja lista duvana posljednjih godina trpi velike promjene, a ovaj problem se, kako je zaključeno u elaboratu koji su napravili u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, najviše pripisuje neadekvatnoj akciznoj politici.

    “Pad legalne prodaje najviše osjete domaći proizvođači, koji su zbog previsokog rasta cijena morali prelaziti na nelegalne izvore opskrbe. Time su domaće kompanije izgubile tržište i nisu više imale ekonomsku opravdanost za proizvodnju, zbog čega je prestao i otkup duhana od domaćih proizvođača. Istovremeno je i politika poticaja uzgoja duhanskog lista neadekvatna i nije u skladu s politikama zemalja u okruženju”, stoji u elaboratu VTK.

    Bez kvalitetnije organizacije proizvodnje i otkupa duvana, ali i kavlitetne poticajne politike, poručili su, poljoprivredna proizvodnja duhana u potpunosti će se urušiti. Navedeni problemi doveli su do velike razlike u cijenama cigareta u BiH u odnosu na okolne zemlje.

    “Analizom 12-godišnjeg razdoblja vidljiv je drastičan pad legalne prodaje cigareta na tržištu BiH te je u 2009. godini prodato 10,6 milijardi komada cigareta, dok je u 2020. prodato tek 3,5 milijardi komada, što znači da je u deset godina legalna prodaja pala na jednu trećinu ukupne prodaje. Takav veliki pad nije zabilježen nigdje u okruženju, pa ni u svijetu”, upozoravaju iz Vanjskotrgovinske komore te podsjećaju kako u BiH trenutno egzistira samo jedna fabrika cigareta.

    Ukoliko bi BiH, kažu, domaćim proizvođačima omogućila povlaštenu akcizu koja bi iznosila 75 posto od minimalne akcize, ograničila maloprodajnu cijenu ovako oporezovanih cigareta te ograničila proizvodnu/prodajnu kvotu, država bi došla u poziciju da se efikasno bori s nelegalnim tržištem. Ovakva cigareta, smatraju, predstavljala bi kvalitetnu alternativu konzumentima koji svoje potrebe zadovoljavaju kupovinom duhanskih proizvoda na nelegalnom tržištu.

    “Procjena je da je ilegalno tržište duvanskih proizvoda zaključno s 2020. godinom naraslo više od 50 posto. Skoro dvije trećine kupaca bi smanjilo potrošnju rezanog duhana na sivom tržištu kada bi se cijena legalnih cigareta snizila. Kako bi se stanje u ovoj industriji popravilo, BiH bi trebala razmišljati o smanjenju akciza ili o zamrzavanju akciza na duhan i duhanske proizvode do daljnjeg, sve dok zemlje u okruženju, one koje nisu u EU, ne dostignu visinu akcize i maloprodajnih cijena duhanskih proizvoda cijenama u BiH”, stoji još u elaboratu.

    U periodu od 2014. do 2019. godine površine zasijane duhanom prepolovljene su, a količina proizvedenog duhana pala je za skoro četiri puta. U navedenom periodu ilegalna trgovina cigaretama u BiH generisala je kriminalne prihode u rasponu od 2,5 do 3,5 milijardi KM. Veliki je procvat bio u 2018. godini, kada je ilegalno tržište dostiglo gubitke na akcizama i PDV-u više od 870 miliona KM.

    “Ono što je neophodno uraditi kako bi se stanje popravilo jeste da se urede uzgoj, otkup i prerada lista duhana, da se pojača i intenzivira kontrola nelegalnog tržišta, smanje akcize, ponudi konzumentima kvalitetna alternativa nelegalnom tržištu kroz domaći proizvod s atraktivnijom maloprodajnom cijenom i srazmjerno nižim akcizama”, zaključeno je na sastanku održanom u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

  • U FBiH se u 2020. najviše trgovalo dionicama Bosnalijeka, a u RS-u akcijama Telekoma Srpske

    U FBiH se u 2020. najviše trgovalo dionicama Bosnalijeka, a u RS-u akcijama Telekoma Srpske

    U 2020. godini, kada su svjetske ekonomije, ali i ekonomija Bosne i Hercegovine, padale i suočavale se s brojnim problemima, na berzama u našoj zemlji trgovalo se više nego u godini prije pandemije.

    Tako je na Banjalučkoj berzi u prošloj godini ostvaren ukupan promet od oko 734 miliona KM, što je rast od 55,47 posto u odnosu na godinu prije. Promet je rastao i na Sarajevskoj berzi te je on prošle godine bio oko 540,6 miliona KM, što je više za 25,7 posto.

    “Ukupan promet Sarajevske berze u 2020. godini je iznosio 43,94 posto ukupnog prometa na bh. berzama. Ako posmatramo kretanje cijena na berzanskom tržištu, izraženih kroz berzanske indekse, dolazimo do zaključka da su tri indeksa 2020. godinu završila pozitivnim performansom, a dva negativnim. Najveći rast vrijednosti zabilježio je SASX-FN, indeks ponderisan fundamentalnim pokazateljima poslovanja kompanija, koji je godinu završio u plusu od 16,05 posto. Slijedi neponderisani indeks SASX-30 s plusom od 10,89 te indeks investicionih fondova BIFX s 0,16 posto porasta vrijednosti. Negativan performans je zabilježen kod SASX-10, koji prati kretanje 10 najvećih kompanija na domaćem tržištu mjereno po tržišnoj kapitalizaciji i učestalosti trgovine. SASX-10 je u 2020. godini izgubio 4,11 posto svoje vrijednosti. Također, negativan godišnji performans zabilježen je i kod SASE Islamski indeks (SASX-BBI) i to od 6,55 posto”, kazali su za Klix.ba iz Sarajevske berze.

    Struktura prometa u 2020. godini, kažu, bila je takva da je od ukupnog prometa 380 miliona ili 70 posto činio promet javnim ponudama trezorskih zapisa i obveznica koje je emitovalo Federalno ministarstvo finansija, dok je 160 miliona KM činio promet ostalih vrijednosnih papira, dionica i obveznica.

    Na Banjalučkoj berzi, kako su nam rekli, porastao je redovan promet akcijama (21,72 posto), redovan promet obveznicama (24,75 posto), dok je redovan promet udjelima investicionih fondova pao za 34,73 posto, što je, kažu, bilo i očekivano s obzirom na to da se udjelima otvorenih mješovitih, akcijskih i novčanih investicionih fondova, osim na berzi, moglo trgovati i direktno u društvima za upravljanje ovim fondovima.

    “Na rast ukupnog prometa najveći utjecaj imale su javne ponude obveznica i trezorskih zapisa Republike Srpske u vrijednosti od 545,2 miliona KM. Od ukupno šest aukcija trezorskih zapisa u 2020. godini, Republika Srpska u tri aukcije na emitovane iznose nije plaćala kamatu, jer je kamatna stopa bila nula posto, a bile su četiri aukcije na kojima je ostvarila premiju u odnosu na planirani iznos emisije. Također, Republika Srpska ostvarila je premiju i prilikom tri javne emisije državnih obveznica, a najniža efektivna kamatna stopa iznosila je 1,71 posto na sedmogodišnje obveznice”, istakli su iz Banjalučke berze.

    Kada je riječ o Sarajevskoj berzi, najveće promete u prošloj godini ostvarile su dionice koje su uvrštene u kotaciju i indekse SASE, kao kompanije koje karakterizuje veća likvidnost i dividendna politika. Među top pet kompanija kojima se najviše trgovalo na SASE su Bosnalijek (oko 13,5 miliona KM), Energonova (oko 10,7 miliona KM), ZIF Prof Plus (oko 10,4 miliona KM), BH Telecom (oko 8,9 miliona KM) te JP Elektroprivreda BiH (oko 8 miliona KM).

    “Za dionice koje su zabilježile značajniji pad vrijednosti u prošloj godini karakteristično je da je to više rezultat male likvidnosti samih emitenata nego što je pad vrijednosti imao podlogu u fundamentu poslovanja kompanija. Tako su najveći pad zabilježile GDD Polet (50,13 posto), Union banka (50 posto), Energoinvest (50 posto), Granitmont (50 posto) te Prevoz radnika Kreka (48,78 posto)”, kazali su iz SASE.

    Proteklu godinu na Banjalučkoj berzi obilježio je promet dužničkim vrijednosnim papirima. Promet obveznicama i trezorskim zapisima na primarnom i sekundarnom tržištu iznosio je 84,6 posto od ukupnog prometa, a u deset najtrgovanijih vrijednosnih papira sedam su obveznice Republike Srpske.

    “Na tržištu akcija porastao je broj sklopljenih poslova i najviše se trgovalo akcijama Telekoma Srpske, koje su ostvarile rast cijene od 4,21 posto, zatim akcijama Nove banke a.d. Banja Luka, čija cijena je pala za 15 posto i akcijama ZTC Banje Vrućice a. d. Teslić, čija cijena je porasla za 20,91 posto. Uvjerljivo najveći rast cijene ostvarile su akcije privrednog društva Mira a. d. Prijedor, koje su u 2020. godini porasle za 134 posto. Telekom Srpske je akcionarsko društvo koje je isplatilo najveću dividendu u 2020. godini u iznosu od oko 59,7 miliona KM i akcionari su po osnovu dividende mogli ostvariti prinos od oko 12 posto. Zbog toga su i protekle godine akcije Telekoma Srpske bile najatraktivnije za male ulagače. Na primarnom tržištu bile su dvije javne ponude akcija vrijednosti od oko 1,8 miliona KM”, rekli su nam iz Banjalučke berze.

    Sarajevska berza i od početka ove godine bilježi rast u prometu te je do sada na SASE ostvaren promet od oko 189 miliona KM, što je za oko sedam miliona KM više nego u istom period prošle godine.

    “Smatramo da će smirivanje pandemije, otvaranje tržišta i veća ekonomska aktivnost dovesti do rasta vrijednosti kompanija, a samim tim i ulaganje u dionice. S druge strane, trenutni zastoj vezano za povlačenje sredstava od MMF-a će za posljedicu imati reakciju da će se entitetska ministarstva okrenuti zaduživanju na domaćem tržištu kapitala emisijama obveznica i trezorskih zapisa. Sve navedeno trebalo bi imati za posljedicu povećanu trgovačku aktivnost na Sarajevskoj berzi, koja bi trebala rezultirati većim ostvarenim prometom u odnosu na prošlu godinu”, istakli su iz SASE.

  • Cijena ulja u BiH “skočila” za 50 posto, još jedino hljeb nije poskupio

    Cijena ulja u BiH “skočila” za 50 posto, još jedino hljeb nije poskupio

    Cijene osnovnih životnih namirnica, ali i ostale robe, kao i usluga, u ovoj godini znatno su rasle. Potvrdila nam je to i Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora, koja je kazala kako još jedino hljeb nije poskupio, “jer je to ono što drži socijalni mir”.

    Međutim, ističe Marić, ni to nije sto posto sigurno, te je moguće da su cijene u pojedinim pekarama malo i rasle, ali to je neznatno povećanje.

    “Ono što je najviše poskupjelo u proteklom periodu jeste ulje, stoga i ne čudi kontrola inspekcije, koja je nedavno izvršena, te izrečene kazne za trgovce koji su previše digli cijene. Naime, od početka godine, kada je cijena ulja još bila i niža od dvije marke, do sada je ono poskupjelo na oko tri marke, što je poskupljenje za 50 posto. Za jednu porodicu litar ulja je nešto što potroše za nekoliko dana, što je itekako udar na ionako siromašne džepove naših potrošača”, kaže Marić.

    Poskupljenje ulja, kazali su za Klix.ba iz kompanije Bimal, zastupljeno je globalno.

    “Međutim, u Bosni i Hercegovini cijene na polici brže reaguju, budući da smo zemlja koja nema domaću sirovinsku bazu i koja nije u mogućnosti osigurati dovoljno sopstvenog zrna za potrebe tržišta. Sjeme uljarica je berzanska roba koja se nalazi na višegodišnjem rekordu, a pored toga, prošlogodišnja žetva sa smanjenim prinosima je jedan od faktora koji utječe na uzlazno kretanje cijena sirovina. Ne možemo izostaviti utjecaj rasta cijene palminog ulja, budući da sa sobom posljedično određuje i cijenu drugih jestivih ulja. Dakle, cjelokupna situacija u vezi sa sirovinama se nužno reflektuje na rast cijena gotovog proizvoda kako u BiH tako i u regiji i svijetu”, kazali su nam iz Bimala te istakli kako će od nove žetve najviše zavisiti trend cijena u narednom periodu.

    Međutim, iako je ulje poskupjelo najviše u proteklom periodu, rasle su i cijene drugih osnovnih životnih namirnica, ali i cijene življenja uopšte. Prema riječima Marić, poskupjele su i frizerske usluge, higijena…

    “Ne možemo mi živjeti samo od onoga što ide u potrošačku korpu. Uvijek pričamo o golom preživljavanju i ispada da nikada ne trebamo otići ni u pozorište, ni u kino, ne uzima se u obzir ni mogućnost korištenja taksi prijevoza nekad, koliko novca nam ode na lijekove… Sve to je poskupjelo. Za jedan dio sigurno je krivac rast cijena goriva, jer je gorivo pokretač svega, ali ako njegove cijene budu rasle i dalje, onda je upitno kakva nas još poskupljenja čekaju u narednih mjesec-dva”, upozorava Marić.

    Činjenica je da su ljetni mjeseci vrijeme kada većina građana sprema ogrjev, spremaju i djecu za novu školsku godinu i upitno je, kaže Marić, kako će uz sva ova poskupljenja to uspjeti uraditi.

    “Svi najavljuju svoja poskupljenja, i u javnim preduzećima, a sve se odražava na običnog građanina. Ako poskupi struja, bankarska usluga, ako poskupi ulje, šećer, brašno i sve ostalo, to se najviše odrazi na penzionere, koji ionako imaju niska primanja, kao i na ljude koji žive od minimalca u BiH”, kaže Marić.

    O tačnim iznosima koliko je šta poskupjelo Marić nije mogla govoriti jer, kako kaže, neko vrijeme su pokušavali pratiti određene artikle, ali to je postao problem, jer su ranije akcije u prodavnicama bile samo vikendom, a sada ih ima i radnim danima, a poseban problem je i smanjenje gramaže na većini proizvoda.

    “Postalo je nemoguće pratiti kretanje cijena za svaki proizvod, ali i smanjenje gramaže. Jedino nam je još ostalo da so dolazi u pakovanju od kilogram, čak i šećer su smanjili na 900 grama. Cijene će sigurno rasti i dalje ukoliko i cijene goriva na svjetskom tržištu budu rasle. Imali smo mi i ranije poskupljenja životnih namirnica, ali su ona bila od jednog do pet feninga pa se to nije ni osjetilo mnogo, međutim, ovo sada, od 20, 30 posto, pa čak i više, je stvarno nevjerovatno”, zaključila je Marić.

  • Gorivo opet poskupjelo za pet feninga

    Gorivo opet poskupjelo za pet feninga

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj posljednjih nekoliko dana više su za pet feninga po litru, kazao je za Nezavisne” Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.https://fa798030b6d701523f607dadf8a1c1fe.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

    Naime, kako kaže, ako se nastavi trend rasta cijena nafte na svjetskoj berzi, rafinerije u okruženju postepeno će povećavati cijene te, kako ističe Trišić, to će u RS odmah značiti povećanje ulaznih cijena i samim tim će i na svim benzinskim pumpama doći do blagog podizanja cijena.

    Ističe da posljednjih nekoliko dana cijena sirove nafte brent konstantno raste i tako je u srijedu iznosila 605 $/t ili 75$/barel, što je najviše u zadnje dvije godine te kako kaže, bilježi se konstantan rast od 20. maja ove godine, kada je nafta na berzi iznosila 540 $ po toni ili 64 $ po barel.

    Kako kaže Trišić, Evropska unija i zemlje u okruženju postepeno ublažavaju mjere te se, kako kaže, bilježi povećanje potražnje.

    “To je sigurno prilika da velike naftne kompanije na globalnom nivou vrate izgubljenu dobit iz ranijeg perioda, što pokazuje i berza, kao i tržišta. Svakako će se odraziti i na naše tržište, što je osjetno u zadnjih mjesec dana”, pojašnjava Trišić.

    Dodaje da su na nekim benzinskim pumpama cijene već korigovane u prosjeku do pet feninga, i za benzin i za dizel, ali kako kaže, gorivo je u Republici Srpskoj i dalje najjeftinije.

    “Trenutne cijene naftnih derivata na benzinskim stanicama u Republici Srpskoj kreću se od 1,97 do 2,13 KM za BMB 95 i od 1,94 do 2,09 KM za ED5, a za TNG od 1,04 do 1,16 KM, što je niže u odnosu na Federaciju BiH u prosjeku do 10 feninga i zemlje u okruženju Hrvatsku i Srbiju do 0,40 KM”, kazao je Trišić.

    Pumpadžije u RS ističu da je prije dva dana došlo do korekcije cijena goriva te da su cijene i benzina, ali i dizela povišene od tri do pet feninga.

    Na jednoj benzinskoj pumpi u Banjaluci ističu da je prije nekoliko dana benzin koštao 2,03 KM, a sadašnja cijena mu je 2,06 KM po litru.

    “Dizel je ranije koštao 2,01 KM, a sada je za litar ovog goriva potrebno izdvojiti 2,04 KM. U prethodna dva dana cijena goriva porasla je u prosjeku do tri feninga”, kažu na jednoj od banjalučkih benzinskih pumpi.

    Na benzinskim pumpama u Bijeljini cijene goriva ipak su nešto niže, tako da litar benzina košta 2,04 KM, dok cijena dizela iznosi 2,01 KM.

    “Mi smo takođe prije dva dana imali poskupljenje goriva, tako je dizel sa 1,96 KM porastao za pet feniga”, kažu sa jedne benzinske pumpe u Bijeljini.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” Prijedor, kaže da su potrošači ti koji će osjetiti svako povećanje cijena na tržištu.

    “Iako je automobil postao prijeka potreba, zbog ovakvog rasta cijena imamo ljude kojima je on postao luksuz”, kazala je Marićeva.

    Ističe da se cijene goriva proteklih sedmica konstantno uvećavaju.

    Podsjećamo da je Vlada Republike Srpske u aprilu donijela Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata.

    Ovom uredbom se trgovcima na veliko naftnim derivatima propisuje maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, dok se trgovcima na malo propisuje maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata.

  • Rast BDP-a je zbog veće potrošnje i rasta cijena

    Radović naglašava da hvalospjevi vlasti ne stoje i da je rast BDP-a i prihoda Uprave za indirektno oporezivanje nastao povećanjem javne potrošnje i ogromnim rastom cijena koji se desio u zadnjih godinu dana… -Nije vlast otvorila pet fabrika pa da smo tako povećali priliv sredstava putem PDV-a“, kao što to čini Srbija, pojašnjava Radović.

    • SDS za razliku od drugih političkih partija nudi promjenu sistema da najkompetetniji kadrovi budu na najodgovornijim pozicijama. Mnogo ljudi trenutno na funkcijama u Republici Srpskoj nisu kompetentni kadrovi i njihov rad dovodi do loših rezultata zbog čega ispašta cijelo društvo – istakao je dr Milan Radović, zamjenik predsjednika SDS.

    „SDS je jedna od najozbiljnijih političkih partija u Republici Srpskoj ali i cijeloj BiH, sa ozbiljnom infrastrukturom i sa odličnim kadrom i sa ozbiljnim ambicijama dočekujemo izbornu 2022. godinu“ – naglasio je Radović.

    Pored toga tokom ovu 31 godinu, kaže Radović, SDS je promijenila sedam predsjednika što je dokaz da je SDS demokratska partija a možda i jedina demokratska stranka u Republici Srpskoj.

    „Svaki put kada je stranka promijenila predsjednika nije došlo do cijepanja što je znak ozbiljnog demokratskog kapaciteta kojim se SDS treba dičiti“, rekao je zamjenik predsjednika SDS.

    Govoreći o ekonomskim pokazateljima za Republiku Srpsku kojim se hvali Vlada, Radović je naglasio da hvalospjevi ne stoje i da je rast BDP-a i prihoda Uprave za indirektno oporezivanje nastao povećanjem javne potrošnje i ogromnim rastom cijena koji se desio u zadnjih godinu dana.

    „Imali smo ogroman rast cijena, zbog čega je Uprava za indirektno oporezivanje imala veći priliv. Кila piletina je bila 6 КM a sad je 9 КM, skuplje su sve životne namirnice, skuplje je gorivo. Nismo mi otvorili pet fabrika pa da smo tako povećali priliv sredstava putem PDV-a“ – pojasnio je Radović.

    Radović je naglasio da ljudi iz Srpske odlaze zbog negativne selekcije i zbog nepravde.

    „Gdje nam je kvalifikovana radna snaga, zašto odlazi? Plate doktora nisu ujednačene sa platama u Federaciji BiH. Srbija je u 2019. godine imala 3,7 milijardu stranih investicija a Republika Srpska 350 miliona КM od čega je 200 miliona neraspoređena dobit stranih komapnija. Direktnih investicija je bilo oko 40 miliona КM. Ako Srbija privuče 3,7 milijardu КM a RS samo 40 miliona КM govori o lošem privrednom ambijentu u Republici Srpskoj“, zaključio je Radović.

  • IRB traži milione maraka od propale Banke Srpske

    IRB traži milione maraka od propale Banke Srpske

    Nakon propasti i odlaska u stečaj Banke Srpske, IRB RS zatražila je preuzimanje 46,4 miliona maraka kredita koje je plasirala preko ove banke. Nakon što uprava Banke Srpske to nije dozvolila IRB je podnijela tužbu sudu tražeći povrat novca, ali i reviziju Vrhovnom sudu kojom traže zabranu da Banka Srpske isplati dugovanja prema svojim povjeriocima.


    Iz Banke Srpske tvrde da na ovaj način IRB opstruiše i odugovlači stečajni postupak ove banke – prenosi portal Capital.

    Okružni privredni, a potom i Viši privredni sud u Banjaluci odbili su tužbu IRB-a, kojom traže od Banke Srpske u stečaju, preuzimanje 46,4 miliona maraka koje je IRB plasirao putem ove banke. Na taj način, Banka Srpske dobila je zeleno svjetlo u namjeri da isplati povjeriocima 25 miliona maraka putem prve djelimične diobe.

    Sa tim se ne slažu u IRB-u. Oni su Vrhovnom sudu RS uputili mjeru obezbjeđenja kojom traže zabranu isplate tog novca. Istovremeno, uputili su i prigovor kojim traže da se odluka o diobi stavi van snage, jer, kako navode, nisu u potpunosti okončani sporovi koje oni vode sa bankom, saznaje portal CAPITAL. Iz Banke Srpske odgovaraju da sudske presude potvrđuju da je postupak okončan.

    „U tom postupku donesena je i prvostepena i drugostepena presuda. Presuda je pravosnažna i izvršna i revizija koju su podnijeli fondovi ne odlaže izvršenje presude. Podnosioci ovog prigovora zaista opstruišu stečajni postupak i odugovlače ga koristeći sva moguća raspoloživa sredstva, a sud će reći da li su zakonita ili ne“ – navodi se, između ostalog, u odgovoru Banke Srpske, koji je u posjedu Capitala.

    Iz Investiciono-razvojne banke RS kažu da ne opstruišu niti odugovlače stečajni postupak, te da je prigovor podnesen u cilju zaštite interesa banke.

    „Podsjećamo da je Skupština povjerilaca donijela odluku (14.9.2017. godine) da povjerioci „ne mogu raspolagati sredstvima i donositi odluke o diobi sredstava po utvrđenim prioritetima isplatnih redova do okončanja sudskog postupka po izlučnim pravima“.

    Sudski postupak po izlučnim pravima nije okončan. IRB RS koja upravlja Fondovima podnijela je i zakonom propisan vanredni pravni lijek – reviziju i tek donošenjem odluke revizionog suda može se smatrati da je sudski postupak okončan.“, pojašnjavaju iz IRB-a RS.

    Logično je da IRB RS traži povrat novca koji je dao Banci Srpske, kaže poslanik SDS-a Milan Radović. On pojašnjava da su loši kreditni plasmani Banke Srpske doveli do toga da sredstva koja je ova banka dobila od IRB RS nisu naplaćeni ali ni vraćeni IRB-u.

    „Ono što je propust tada bio o čemu se nije razmišljalo da banke mogu propasti, evo i ja tada kao direktor banke, jeste da taj portfolio koji je bio formiran iz kreditne linije IRB-a RS nije bio založen kod Investiciono-razvojne banke. To je kasnije uvedeno.“, dodaje Radović.

    On ističe da se mora naći kompromisno rješenje, jer je loša poruka da IRB, ali i povjerioci izgube sredstva.

    „Prioritet imaju povjerioci koji imaju mjenice banke, sa kojima je banka ušla u obavezu, pa onda oni koji su neosigurani, pa imamo one koji su akcionari banke sa dodatnim pravom na dividendu“, kaže poslanik SDS-a.

    Ročište na kojem će biti razmotren prijedlog IRB-a za određivanje privremene mjere obezbjeđenja, zakazan je za 24. jun.

  • Uplatili milione maraka više: Na povrat novca od elektrodistribucija Srpske građani će čekati do tri mjeseca

    Uplatili milione maraka više: Na povrat novca od elektrodistribucija Srpske građani će čekati do tri mjeseca

    Pojedini Banjalučani koji su imali preplatu za struju na povrat svog novca čekaju već mjesec dana, ali iz “Elektrokrajine” poručuju da će im trebati sigurno tri mjeseca da riješe sve zahtjeve građana. 


    Snabdijevanje strujom u Srpskoj od 1. aprila preuzela je Direkcija za javno snabdijevanje “Elektroprivrede RS”, a dosadašnje elektrodistribucije su reorganizovane i više ne fakturišu struju građanima.

    Međutim, na računima pet elektrodistributivnih preduzeća, kako se procjenjuje, ostalo je nekoliko miliona maraka od potrošača koji su bili u preplati za struju. Ovaj višak novca građanima nije automatski vraćen, niti im se uračunava u novi račun za električnu energiju. Oni za to moraju podnijeti zvaničan zahtjev.

    – U preplati sam 65 KM i prije mjesec dana sam predao zahtjev da mi novac bude vraćen, ali pare mi još nisu uplaćene na račun – ispričao je za Srpskainfo jedan Banjalučanin.

    Veći broj izvršilaca
    Samo u “Elektrokrajini” preplata potrošača, zaključno sa 31. martom, iznosila je 2,5 miliona maraka, od toga 2,4 miliona KM je novac građana.

    Iz ovog preduzeća naveli su da je 96.283 njihovih korisnika uplatilo više nego što je moralo. Preciziraju da čak polovina kupaca ima preplatu do jedne marke, a oko 20.000 potrošača pretplatu veću od 20 KM.

    – Ogromna aktivnost nam je potrebna da bismo presjekli ovo stanje. U početku je bilo određenih nesnalaženja i manji broj angažovanih radnika, jer ovaj problem nije iz tekućih poslova. Veliki je broj zahtjeva, svaki moramo pojedinačno proknjižiti, evidentirati, i to traži vremena. Sada smo povećali broj izvršilaca i vjerujem da ćemo u naredna dva do tri mjeseca potpuno završiti ovaj posao – rekao je v.d. direktora Dragan Čavić.

    Dodaje da je dvije trećine kupaca do sada tražilo da im pare budu vraćene na račun, a ostali da novac bude uplaćen Direkciji za javno snabdijevanje.

    Doboj
    Srpskainfo je na ovu aktuelnu temu još prošle sedmice poslao pitanja i ostalim distributivnim preduzećima Pale, Bijeljina, Hercegovina, ali odgovore smo dobili samo od “Elektro Doboja”. Međutim, čak ni oni nisu naveli koliko na računu imaju novca građana koji su u preplati.

    – Do 17. juna ukupno je obrađeno 314 zahtjeva za povrat preplate na tekući račun kupaca i 5.988 zahtjeva za prijenos preplate na nove naplatne brojeve kupaca Direkcije za javno snabdijevanje u ukupnom iznosu 539.692,28 KM – naveo je u pisanom odgovoru direktor Milenko Cvijanović.

    Pozvao je kupce kojima preplata još nije vraćena, a podnosili su zahtjev, da im se ponovo obrate kako bi provjerili koji podaci nisu prepoznati kao ispravni.

    – Napomenuli bismo da preplaćeni novčani iznos ni u kom slučaju neće zastarjeti i da kupci svakodnevno mogu da nam se obrate na uslužnim centrima ZP „Elektro Doboj“ a.d. Doboj kako bismo provjerili njihov trenutni saldo i protokolisali ispunjen obrazac za povrat, odnosno prijenos ukoliko se isti ustanovi, jer nam je prioritet da svim kupcima koji su redovno izmirivali svoje obaveze, i čak platili unaprijed, korektno vratimo više plaćeni iznos. Jedino apelujemo da, uz malo strpljenja, posjete naše uslužne centre i ispune propisani zahtjev za prenos ili povrat preplate kako bi se kreirala uredna dokumentacija – kaže Cvijanović.

    Još jednom je poručio građanima da prilikom plaćanja obrate pažnju da tačno navedu podatke koje račune plaćaju i kome – Direkciji ili “Elektro Doboju“.

    – Ipak, ukoliko kupci pogrešno ispune podatke o broju žiro računa, mogu podnijeti zahtjev na uslužnom centru za povrat, a on će biti realizovan u roku od najdalje sedam dana ukoliko zahtjevi i podaci na zahtjevu budu tačni – zaključio je Cvijanović.