VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Čavka: Mali Šengen jedna od najboljih ideja, BiH da postane njena “centrala”

    Ideja koja je aktuelna mjescima i koja je izazvala veoma malo pažnje u medijima u BiH i koja se odnosi se na “mali Šengen”, koji bi povezao države Balkana na principu Evropske unije, jedna je od najboljih ideja koju treba snažno zagovarati.

    Rekao je ovo potpredsjednik Saveza za bolju budućnost BiH Admir Čavka ističući da je ovo prilika da Sarajevo kao glavni grad BiH postane centralni grad budućeg “Balkan Šengena”, a da BiH postane “centrala” ove ideje.

    “Ovdje treba da bude fokus isključivo na ekonomskim mjerama koje bi zasigurno državi BiH donijele mnogo toga, a prvenstveno strane investicije. Nažalost, u posljednim godinama strane investicije su bukvalno nestale iz BiH. Uspostavljanje „mini šengena“ bi privukao mnoge investitore koji bi uložili znatan kapital u bh. ekonomiju”, istakao je Čavka.

    Ideja je, dodao je on, potekla iz SAD, odnosno iz EU koje snažno stoje iza ovoga projekta koji bi trebao da predstavlja svjetionik ka nekoj boljoj budućnosti za sve građane BiH. Rezulati politike sukobljavanja koje se vode na osnovu populizma dovele su, kazao je Čavka, do toga da je (prema zvaničnim podacima) sve manje djece širom školama u BIH.

    “Ovo su rezultati navedenih politika te ideja o ‘mini Šengenu’ zasigurno može popraviti katastrofalno stanje i vrijeme je da se konačno počnemo baviti ekonomskim patriotizmom, a ne izazivanjima sukoba”, istakao je Čavka.

    U isto vrijeme, navodi on, vlasti su pokazale jezivu nebrigu prema građanima u vrijeme pandemije, a EU je dala najgoru ocjenu stanja u istoriji za BiH. U svakoj zemlji se pale svi alarmi, mijenja se vlast, rade se hitne reforme i spašavaju građani kojih je u ovom momentu u BiH manje od 2,7 miliona prema međunarodnoj statistici.

    “BiH ima posljednju šansu da se pridruži projektu koji su podržale EU i SAD koji će promijeniti ime i zvat će se „Balkan Šengen“. Ovo je ogromna prilika da Sarajevo postane centralni grad regiona, a da BiH pokaže sposobnost da se bori za svjetliju budućnost svih njenih građana. U protivnom ćemo biti saučesnici u nestajanju mnogih budućih generacija”, kategoričan je Čavka.

  • Višković o potpisivanju protokola “Snažna podrška svim oblicima saradnje sa Srbijom”

    Višković o potpisivanju protokola “Snažna podrška svim oblicima saradnje sa Srbijom”

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković nada se da će današnje potpisivanje protokola o saradnji Udruženja osiguravača Srbije i Udruženja društava za osiguranje Srpske, doprinijeti unapređenju tržišta osiguranja u Republici Srpskoj, ali i razvoju kapaciteta domaćih osiguravajućih društava.

    Tokom sastanka u Banjaluci sa predstavnicima Udruženja osiguravača Srbije i Udruženja društava za osiguranje Republike Srpske, Višković je pozdravio današnje potpisivanje protokola o saradnji ovih udruženja i ukazao da Vlada Srpske snažno podržava sve oblike saradnje sa Srbijom.

    Višković je ukazao da je u Srpskoj u narednom periodu potrebno usmjeriti posebnu pažnju na razvoj tržišta neobaveznih vrsta osiguranja, te da Vlada već sada intenzivno podržava takva nastojanja, uključujući i subvencionisanje osiguranja na poljoprivrednu proizvodnju, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

  • Proizvodnja duvana u BiH na izdisaju

    Proizvodnja duvana u BiH na izdisaju

    Legalna proizvodnja duvana u BiH iz godine u godinu je sve manja, a krajnje loša situacija u ovoj grani poljoprivrede, prema riječima uzgajivača, mogla bi već sljedeće godine dovesti do potpune obustave proizvodnje.

    Kako proizvođači ističu, nekoliko je razloga zašto je duvanska proizvodnja u BiH iz godine u godinu sve lošija, a to su, kako navode, zatvaranja domaćih fabrika duvana, male premije, jačanje crnog tržišta, monopol velikih kompanija i, kako su rekli, “nerazumna politika UIO BiH”.

    Na danas održanom sastanku u Bijeljini su ustvrdili da postoji loš odnos Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) prema proizvođačima duvana, dok sa druge strane iz UIO su saopštili da je sve rađeno u skladu sa Zakonom o duvanu.

    Zbog svega navedenog organizatori proizvodnje duvana su juče održali sastanak sa predstavnicima nadležnih institucija, na kojem su donijeli nekoliko zaključaka.

    Svetozar Mihajlović, savjetnik direktora u kompaniji “Duvan” Bijeljina, ističe da je proizvodnja duvana u BiH postala nerentabilna, a rekao je i da je “UIO konfiskovala organizatore proizvodnje duvana”.

    “UIO je zbog pritisaka crnog tržišta i ilegalne proizvodnje praktično konfiskovala našu proizvodnju, za šta nije imala nikakav zakonski okvir”, naveo je Mihajlović.

    Upozorio je da zbog toga proizvođači duvana sljedeće godine neće moći preuzeti proizvodnju.

    “Imamo nerazumnu politiku UIO koja nameća pravila koja ne postoje nigdje u okruženju u proizvodnji duvana i koja svoje slabosti i nemoć u borbi protiv crnog tržišta prenosi na nas koji smo organizatori legalne proizvodnje duvana”, kazao je Mihajlović.

    Prema njegovim riječima, UIO BiH obračunava dupli porez na promet, 17 plus 17 odsto, što je dovelo do situacije da se onemogući otkup duvana.

    “Nekada je proizvodnja duvana bila oko 8.000 tona, a sada oko 500 tona”, kaže on.

    Jedan od zaključaka jučerašnjeg sastanka, prema njegovim riječima, bio je i da Miro Džakula, direktor UIO BiH, još jednom razmotri situaciju, te pokuša riješiti novonastali problem.

    “Zamolili smo resorne ministre poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da zakažu sastanak sa UIO BiH i da razmotre otkup duvanske proizvodnje u BiH”, kazao je Mihajlović.

    Iz UIO BiH su juče saopštili da su, kao i kod svih ostalih obveznika indirektnih poreza, kod organizatora proizvodnje sirovog duvana u BiH vršene redovne poreske kontrole, te da je u tim kontrolama naknadno utvrđena poreska obaveza koja nije bila prijavljena u PDV prijavama i nije bila plaćena.

    “Jedna od bitnih činjenica koje su dovele do obračuna dodatnih obaveza je i okolnost da svu proizvodnju duvana proizvođači moraju predati organizatorima proizvodnje sirovog duvana u BiH, a u konkretnim slučajevima nisu postojale evidencije o cjelokupnim količinama duvana koji je shodno Zakonu o duvanu morao biti predat”, navodi se u saopštenju UIO BiH.

    Naglasili su da, ako su organizatori u procesu predaje duvana uočili nepravilnosti bilo koje vrste, onda su bili u zakonskoj obavezi da kontaktiraju poljoprivrednu inspekciju, te da se utvrdi gdje je i šta se desilo sa količinama duvana koji im eventualno nije predat i da za to imaju dokaze.

    “Inspektori UIO su izvršili kontrole i u svakom pojedinačnom postupku naknadno utvrdili obavezu PDV-a gdje je na to ukazivala raspoloživa dokumentacija”, stoji u saopštenju UIO BiH.

    Dodali su da svaki poreski obveznik ima pravo žalbe, te da su to iskoristili i organizatori proizvodnje sirovog duvana u BiH.

    “Po okončanju upravnog postupka u UIO pokrenuti su sporovi pred Sudom BiH, a kako je navedeno, jedan od tih postupaka je okončan presudom Apelacionog vijeća Suda BiH. Za svaki ostali postupak koji se okonča pred Sudom BiH, svaka pojedinačna odluka biće obavezujuća za postupanje i za UIO”, zaključili su u UIO.

    Govoreći o proizvodnji duvana, Zoran Maletić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, naveo je za “Nezavisne” da dio proizvođača duvana u RS nije registrovan, posebno u predjelu Hercegovine.

    Dodao je da je pitanje gdje ti proizvođači nabavlju sjemena duvana.

    “Oni koji legalno rade legalno sklapaju ugovore sa otkupljivačima. Problem su ugovorene količine duvana, jer se nikad ne zna koliko će duvan da rodi, a problem je što se porezi isplaćuju na ugovorenu količinu, a ne na isporučenu”, rekao je Maletić.

    U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, za “Nezavisne” su naveli da je ove godine planirana sjetva duvana na oko 920 hektara, dok je prošle godine procijenjena površina zasađena duvanom bila oko 815 hektara.

  • Novalić: Turizam bi mogao postati najutjecajniji sektor za našu privredu

    Novalić: Turizam bi mogao postati najutjecajniji sektor za našu privredu

    Premijer Federacije BiH Fadil Novalić izjavio je danas da turizam u Bosni i Hercegovini jako brzo raste, te da vjeruje da će doći vrijeme kada će biti možda najutjecajniji za našu privredu.

    Na sastanku organizovanom povodom izrade Strategije razvoja turizma Federacije BiH 2021-2027. Novalić je rekao da je to prilično neobično za nas koji smo navikli na industrijsku Bosnu i Hercegovinu, ali da je to promjena na bolje i da ne čudi jer imamo vrlo lijepu zemlju.

    Naglasio je da Vlada FBiH nastoji poboljšati uslove za razvoj turizma, prvenstveno kroz razvoj infrastrukture i komunikacija.

    Ministrica okoliša i turizma FBiH Edita Đapo pojasnila je da će nakon utvrđivanja vizije i misije na današnjem sastanku radne grupe zajedno s privatnim sektorom, akademskom zajednicom, predstavnicima kantona i nevladinim organizacijama utvrditi ciljeve strategije.

    “Potrebno je razmotriti šta je prioritet za koji kanton kako bismo već u septembru ili oktobru u Parlament FBiH mogli uputiti strateški dokument za razvoj turizma”, navela je Đapo.

    Predsjednik Privredne komore FBiH Marko Šantić istakao je da mu je zadovostvo što su Vlada FBiH i USAID prepoznali značaj turizma koji on lično vidi kao jednu od grana privrede koja će Bosnu i Hercegovinu, u ekonomskom smislu, povesti naprijed.

    Na sastanku je potcrtano da za transformaciju Bosne i Hercegovine u konkurentniju destinaciju treba raditi na unapređenju ekonomskog regulatornog okruženja, poboljšavajući kvalitet i raznolikost proizvoda i usluga, profesionalizaciji ljudskih i institucionalnih kapaciteta, te kreativnom brendiranju i promociji zemlje za privlačenje što većeg broja posjetitelja.

  • Srpska prva u regionu, novca ima dovoljno?!

    Srpska prva u regionu, novca ima dovoljno?!

    Srpska je konkurentna i uporediva sa zemljama regiona kada je riječ o makroekonomskim pokazateljima. Nema tu nikakvog zaostajanja, čak smo u nekim stvarima prvi ili među prvima u regiji, posebno ako pogledamo iznose minimalne ili najniže zagarantovane plate ili prosječnu platu…


    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je u intervjuu Srni da Republika Srpska ima puni kapacitet da može da funkcioniše, da se razvija i svakim danom postaje sve bolja, a stvarni i stalni politički izazovi moraju se rješavati na političkom terenu i veoma je bitno da tu Srpska ne izgubi sebe, svoj identitet i ono što su njeni glavni prioriteti.

    Cvijanovićeva je istakla da u tom pogledu važnu ulogu igraju institucije Republike Srpske koje moraju da imaju svoj kapacitet i njihova funkcionalnost se mora predano čuvati, jer su one te koje će izaći u susret potrebama građana.

    Sa druge strane, rekla je predsjednik Srpske, ako nemate jake institucije onda se ne možete ni uhvatiti u koštac sa svim izazovima koji se nameću sa strane.

    – Ono zbog čega žalim, a što je stalno prisutno među nama, jeste taj stereotip koji je napravljen u prošlosti da je Republika Srpska krivac za sve. To su stvari na koje smo navikli i kojima odolijevamo, i sigurna sam da su i naši građani svjesni da to nama oduzima vrijeme i troši energiju jer se stalno borite sa nekim stvarima, pokušavate da riješite ili ispravite matrice koje su zadate u prošlosti umjesto da budemo usmjereni na realnost i planove za budućnost. Ali, uprkos svemu mi uspijevamo izaći na kraj sa tim problemima i voditi Republiku Srpsku sigurnim putem naprijed, u budućnost – istakla je predsjednik Srpske.

    Ona je naglasila da je Republika Srpska mirna, stabilna i funkcionalna sa institucijama koje rade svoj posao uz neprikosnoveno opredjeljenje vlasti da bude još jača uprkos svim izazovima, pritiscima i nastojanjima da se oduzmu njene nadležnosti, da se pokaže da je prošlost imala crnu strana koja pripada samo Republici Srpskoj, dok su svi drugi bili na nekoj navodno pravoj strani bez prave realnosti o tome šta je bila prošlost i prave funkcionalnosti kada je riječ o BiH i njenoj budućnosti.

    – Ali, nas interesuje Republika Srpska i koliko ona može da odolijeva svim izazovima, koliko je stabilna i funkcionalna u ovim teškim vremenima i po tome mi mjerimo i naše stvarne kapacitete. Upravo je ova kriza sa pandemijom virusa korona pokazala da su naše institucije stabilne, da možemo da izlazimo na kraj sa problemima – rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o ekonomskoj situaciji u Srpskoj, predsjednik Republike je istakla da novca ima dovoljno, budžet je likvidan, sve obaveze se izvršavaju, Srpska je konkurentna i uporediva sa zemljama regiona kada je riječ o makroekonomskim pokazateljima, u nekim stvarima je bolja od ostalih, a u nekim drugim je mala razlika koja nije u njenu korist.

    – Ako danas uporedite nas i vidite šta se dešava u regiji zaista smo konkurentni. Nema tu nikakvog zaostajanja, čak smo u nekim stvarima prvi ili među prvima u regiju, posebno ako pogledamo iznose minimalne ili najniže zagarantovane plate ili prosječnu platu – rekla je Cvijanovićeva u intervjuu za Srnu.

  • Novi udarac Hrvatske na proizvode iz BiH

    Novi udarac Hrvatske na proizvode iz BiH

    U jeku poljoprivredne ljetne sezone poljoprivrednici iz BiH koji su izvozno orijentisani suočeni su sa problemom plasmana svježeg voća i povrća u Evropsku uniju zbog, kako tvrde, sporih kontrola na graničnim prelazima sa Hrvatskom, zbog kojih su reagovali i nadležni iz BiH tražeći da se taj problem riješi.

    Poljoprivrednici kažu da su njihovi zahtjevi da se ubrza kontrola i produži radno vrijeme fitosanitarnih inspektora, te smatraju da je u pitanju novi udarac iz Hrvatske na proizvode iz BiH.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, istakao je juče da je potrebno uvažiti zahtjeve domaćih poljoprivrednika i omogućiti nesmetan izvoz na graničnim prelazima sa Hrvatskom.

    “Tražio sam od Mješovite komisije za praćenje ugovora o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske da uvaži stavove poljoprivrednika iz BiH u vezi sa mogućnošću produženja radnog vremena fitosanitarnih inspektora i definisanjem graničnih prelaza na kojima se može vršiti izvoz”, naveo je Košarac.

    Podsjetio je da je Hrvatska uvela radno vrijeme fitosanitarnih inspektora na graničnim prelazima od sedam do 15 časova radnim danima, što je nedovoljno za kontrolu kamiona iz BiH.

    “Usljed ograničavanja brzine prolaska robe iz BiH i višečasovnog čekanja na graničnim prelazima, naši poljoprivrednici imaju problem sa poštovanjem ugovorenih rokova za isporuku robe i moraju plaćati penale”, upozorio je Košarac.

    Istakao je da su isti problem sa Hrvatskom imali i prošle godine u periodu kada je posebno zastupljen izvoz svježih proizvoda iz BiH.

    “I tada sam insistirao na produženju radnog vremena fitosanitarnih inspektora radnim danima od sedam do 19 časova, te rada subotom od sedam do 15 časova, što je u konačnici hrvatska strana uvažila”, naglasio je Košarac.

    Odlukom hrvatske strane, za izvoz proizvoda iz BiH namijenjena su samo dva granična prelaza, Gradiška – Stara Gradiška i Bijača – Nova Sela, što dodatno otežava plasman proizvoda iz BiH u Evropsku uniju.

    “Neophodno je obezbijediti primjenu ugovora između BiH i Hrvatske, kojim su za međunarodni cestovni promet putnika i robe, te za promet voća i povrća koje podliježe kontroli usklađenosti s tržišnim standardima i utvrđivanju zdravstvene ispravnosti proizvoda, definisani granični prelazi Orašje – Županja, Izačić – Ličko Petrovo Selo, Gorica – Vinjani Donji, te Ivanica – Gornji Brgat. Ukoliko zahtjevi poljoprivrednika iz BiH ne budu uvaženi, spreman sam otići u Zagreb i sa predstavnicima Vlade Hrvatske razgovarati o problemu”, naglasio je Košarac.

    Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, rekao je da se ovaj problem sa čekanjem na graničnim prelazima u Hrvatskoj dešava svake godine.

    “Mi svake godine moramo intervenisati i tražiti od institucija Republike Srpske i Bosne i Hercegovine da nas zaštite samo zato što na graničnim prelazima u Hrvatskoj neće da produže radno vrijeme fitosanitarnih inspektora. Voće i povrće su lako kvarljiva roba i potrebno je da se ovo što prije riješi”, naglasio je Dojčinović.

    On kaže da je trenutno aktuelan izvoz svježih malina i šljive.

    Otkupljivači i izvoznici svježeg voća i šumskih plodova s područja Unsko-sanskog kantona našli su se, ističu, u velikim problemima zbog rada graničnih prelaza i inspekcija, usljed čega dolazi do propadanja i kvarenja robe.

    Prema riječima Amira Makića, vlasnika preduzeća “Vrganj promet” iz Bužima, koje je najveći izvoznik s područja USK, zbog pomenutih problema odlučili su se da ove godine u potpunosti odustanu o izvoza svježeg programa.

    “Na području našeg kantona postoje dva granična prelaza, a to su Izačić i Maljevac, međutim niti jedan od njih ne ispunjava kriterijume o izvozu Evropske unije. Zbog toga smo prinuđeni da koristimo prelaz Gradiška, ali to nam zbog udaljenosti stvara velike probleme i troškove”, kaže Makić za “Nezavisne”.

    Prema njegovim riječima, to se prije svega odnosi na dugotrajno čekanje na ovom graničnom prelazu, a potom i na ograničen rad inspekcije koja pregleda robu. Rezultat svega je, kako kaže, da roba, poput malina ili gljiva, koja ne može dugo stajati, propada ili kvari u kamionima, a potom, kada stigne na odredište, kvalitetom ne može zadovoljiti krajnje kupce.

    “Ne znam šta je rješenje u ovome trenutku, možda da se osposobe granični prelazi u Unsko-sanksom kantonu za ovu vrstu izvoza ili da se produži rad inspektora na prelazu Gradiška. U ranijim godinama mi smo izvozili 30 do 40 tona svježih proizvoda, a zbog pomenutih problema potpuno smo se preorijentisali na zamrznuti program”, kazao je Makić.

    A za vikend je Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambrenu industriju Privredne komore TK, izjavio za medije da su imali slučaj da je jedan kamion sa jagodama koji je bio namijenjen za izvoz u Austriju na granici proveo dva i po dana, pa je izvoz na kraju propao.

    Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” na naša pitanja i pozive nismo dobili odgovor iz Državnog inspektorata Hrvatske, te nismo saznali da li će biti produženo radno vrijeme fitosanitarnih inspektora.

  • Potrošači na mukama: Na rezervoaru goriva izgube sve što su na plati dobili

    Potrošači na mukama: Na rezervoaru goriva izgube sve što su na plati dobili

    Ukoliko danas na nekoj od benzinskih pumpi u Srpskoj gorivom napunite pun rezervoar zapremine 60 litara, to će vas izaći oko 20 maraka više nego godinu ranije, za koliko je, od lani, povećan i minimalac.

    Najbolje to ilustruje rast brojnih cijena, na koji se građani sve češće žale, a pogotovo oni s najnižim platama, koji najteže sastavljaju kraj s krajem.

    Sindikalci ističu da je, nažalost, u praksi vidljivo da svako povećanje plata proguta poskupljenje robe i usluga.

    “Povećanje plata koje imamo ne povećava i standard radnika u smislu da sebi mogu više priuštiti i kupiti”, rekao je za “Nezavisne novine” Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila, kože i obuće RS.

    Prema njegovim riječima, na sceni su gotovo svakodnevna poskupljenja, kako goriva, tako i ostalih proizvoda, a što ne prati rast plata.

    “Prosječna plata u sektoru tekstila, kože i obuće je u 2020. godini bila veća za 26 maraka u odnosu na 2019. godinu. To bukvalno radnicima ne znači ništa kada odu u prodavnicu. Čak i da dođe do ozbiljnog povećanja plata, i to bi progutao rast cijena. Vidite da svaki dan cijene idu ka gore i to ne mogu pokriti povećanja plate kakva su kod nas”, ocijenio je Ružičić.

    Slažu se sa sindikalcima i borci za zaštitu potrošača, koji takođe napominju da smo svjedoci čestih poskupljenja, kako goriva, tako i brojnih prehrambenih artikala, bez kojih domaćinstva ne mogu.

    “Evo sada je gorivo kod nas u Bijeljini 2,05 odnosno 2,06 KM po litru, a u Banjaluci i ostalim gradovima je i skuplje. Potrošači su u sve težem položaju. Samim tim što cijene goriva rastu, to se odražava i na ostale prozvode koje kupujemo”, rekao je za “Nezavisne novine” Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina.

    A da će cijene goriva i dalje rasti, potvrđeno nam je iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.

    Iz ove grupacije ističu da zadnjih dana cijena sirove nafte brent konstantno raste i juče je bila 613 američkih dolara po toni ili 77 dolara po barelu, što je, kako tvrde, najviše u zadnje dvije godine.

    “Dakle, ovo je svakako porast koji će se odraziti na maloprodajne cijene na benzinskim pumpama. Rast u prosjeku od četiri feninga se očekuje u narednim danima u svim regijama Srpske. Napominjem da je i u okruženju došlo do poskupljenja i ranije, a distributeri moraju da povećaju cijene zbog povećanja ulaznih cijena iz rafinerija”, rekao je za “Nezavisne novine” Dragan Trišić, predsjedavajući ove grupacije.

    On nam je potvrdio da se trenutne cijene naftnih derivata na benzinskim stanicama u Republici Srpskoj kreću od 2,03 do 2,15 KM za BMB 95 i od 1,99 do 2,09 KM za evro dizel 5.

    Podsjetimo, prije godinu dana dizel je u Banjaluci koštao 1,72 KM, dok je benzin bio za fening skuplji.

    Prema računici Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa u Srpskoj za maj je iznosila 1.930,74 KM.

    Istovremeno, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna neto plata isplaćena u tom mjesecu iznosila je 981 marku.

  • Poreska uprava RS kaznila 62 subjekta, pogledajte spisak sankcionisanih

    Poreska uprava RS kaznila 62 subjekta, pogledajte spisak sankcionisanih

    Inspektori Poreske uprave Republike Srpske su širom Republike Srpske započeli opsežnu akciju pojačanih posebnih kontrola, i to kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa i kontrola prijavljivanja radnika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa.

    U okviru ove akcije, inspektori Poreske uprave RS su za tri dana izvršili ukupno 115 kontrola, te su zbog utvrđenih nepravilnosti izdali 62 prekršajna naloga na ukupan iznos kazne od 165.500 maraka.

    Istovremeno, inspektori Poreske uprave RS su za 28 poreskih obveznika izrekli usmeno rješenje, tj. mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti koja neće biti izvršena ukoliko poreski obveznici u roku od 72 časa od izricanja mjere, u skladu sa Zakonom o fiskalnim kasama, uplate izrečenu novčanu kaznu. Takođe, inspektori su izrekli i dva pisana rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti, u trajanju od 15 i 30 dana. Pored toga, u okviru ovih kontrola inspektori Poreske uprave RS su otkrili i pet neprijavljenih radnika.

    Sankcionisani poreski obveznici su: “EIGHT” Srbac; “OКEI” Laktaši; DOO ”DOTS, PJ Vienna“, Banja Luka; ”988” Banja Luka; ”Da me nije” Gradiška; Кafana ”Staro mjesto” Gradiška; “Pekoteka Mia” Banja Luka.; “Jelena shop duo”, Banja Luka; “Sova” Banja Luka; “Refan 2” Banja Luka; “Garden” Banja Luka; doo “VOULE VOUZ” PJ “COCO LOUNGE” Prijedor; Кafe bar”Fashion” Prijedor; UR “КAFANICA”, Prijedor; UR “INTERMEZZO” Prijedor; TR ,,Jovana, Bijeljina; Pekara pekoteka ,,Sunce“ Bijeljina; Restoran brze hrane “BIG” Šamac; TR “TRGOCENTAR-2”, Gornja Tramošnica, Pelagićevo; TR “AMS-AUTO” Šamac; Caffe “CILJ” Pelagićevo; UR “ĐUКA S” Bijeljina; “Grand 1“ Bijeljina; TR ”NEON-S” Bijeljina; UR Кafe bar „ZEN“ Bijeljina; TR „ANASTASIA 2“ Bijeljina; ”Scottish Pub Highlander S” Bijeljina; ZR Autoperionica – Кafe bar ”Lukić” Bijeljina; TR Piljara ,,3-Mrkvice,, Bijeljina; TR ,,Tehnika,, Bijeljina; Doo “ANTIĆ“, Bijeljina; ZR pekara “КLAS B” Bijeljina; Кafe bar “SAN REMO” Trebinje; Voće i povrće “КRALJEVIĆ” Trebinje; Buregdžinica “TESTOTEКA” Trebinje; Salon zabavnih igara “TRON” Trebinje; ZU Stomatološka ambulanta “BABIĆ” Trebinje; Кafe bar ” MB” Nevesinje; SUR “PARADISO”Derventa; Кafe bar “ARENA” Modriča; Picerija “DEL CAPO”, Derventa; SUR “КOD NEŠE”, Derventa; TR “Ideal” Bratunac; TR “Liko” Кravice, Bratunac; Doo “ZAIM” Zvornik; Motel “Кristal” Milići; UR “Rafaelo” Zvornik; ZTR pekara “Crna Gora” Zvornik; Brza hrana “POPS” Zvornik; TR „Željana“ Zvornik; UR „SINDIКAT“ Milići; UR „TAКSI“ Tabanci; Restoran “КOD ČEDE” Branjevo; Restoran “Novi život” Pilica; UR “FRANŠ” Čelopek; UR “PARК” Кarakaj; UR “VIКTORIJA” Кarakaj; “Bar na otovrenom” Zvornik; Picerija “КITCHEN” Istočno Novo Sarajevo; Caffe bar “MOROCCO” Istočno Novo Sarajevo.

    Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS, rekao je da ovi podaci pokazuju da je očigledno da još uvijek ima neodgovornih pojedinaca koji ne prijavljuju radnike i ne izdaju fiskalne račune nakon prodaje ili davanja usluge, čime vrše utaju poreza i stvaraju nelojalnu konkurenciju onim poreskim obveznicima koji posluju u skladu sa zakonskim propisima.

    “Naše opredjeljenje i u narednom periodu će biti objektivan pristup svakoj kontroli sa ciljem da suzbijemo nelojalnu konkurenciju i sve obveznike uvedemo u legalno poslovanje, jer za nas nema privilegovanih niti zaštićenih poreskih obveznika. Poreski obveznici treba da shvate da se utaja poreza na ovakav način apsolutno ne isplati. Pozivamo građane da prijave sve uočene nepravilnosti a mi ćemo ih informisati o efektima kontrola, jer ćemo zajedno biti efikasniji u borbi protiv utaje poreza i spriječiti da sredstva svih građana završe u džepovima pojedinaca”, rekao je Maričić.

    Inače, inspektori Poreske uprave RS će i u narednim danima nastaviti sa ovom akcijom pojačanih kontrola na teritoriji cijele Republike Srpske. Кontrole će u okviru ove akcije biti vršene svakog radnog dana, ali i u dane vikenda i to u smjenama, pa ovom prilikom pozivamo poreske obveznike da poštuju zakonske propise u ovoj oblasti i sebe ne dovedu u situaciju da u vrijeme ljetne sezone, kada je i promet najveći, budu privremeno zatvoreni na period do 30 dana zbog neizdavanja fiskalnog računa ili drugih prekršaja u skladu sa Zakonom o fiskalnim kasama.

    “Poreska uprava RS još jednom poziva građane da prijave apsolutno sve slučajeve neizdavanja fiskalnih računa ili druge nepravilnosti koje uoče i to putem e-mail adrese: kontakt@poreskaupravars.org ili na brojeve telefona istaknute na internet stranici Poreske uprave RS, u rubrici ‘Prijava neizdavanja fiskalnih računa’. Naglašavamo da cilj Poreske uprave RS nije kažnjavanje poreskih obveznika, već njihovo uvođenje u legalno poslovanje i suzbijanje nelojalne konkurencije”, kažu u Poreskoj upravi.

  • U kontejnerima zrno nade za bh. privredu

    U kontejnerima zrno nade za bh. privredu

    Kontejnerski prevoz robe iz Kine poskupio je čak 2,5 puta, što bi dugoročno moglo predstavljati šansu za bh. privredu, u smislu dolaska potencijalnih evropskih investitora u BiH, smatraju stručnjaci.

    Ipak, sagovornici “Nezavisnih novina” ističu da novonastala situacija, uz pozitivne, ima i brojne negativne efekte za našu ekonomiju.

    “Tačno je da je kontejnerski prevoz robe iz Kine poskupio oko 2,5 puta, ali to ne znači mnogo za BiH, jer je naša izvozna baza dosta niska, tako da ni u kom slučaju ne možemo biti konkurentni kineskoj robi. Pogodnost je ta da ćemo manje uvoziti robu iz Kine, a sadašnja pokrivenost uvoza izvozom je oko pet odsto. Ono što bi mogla biti šansa za bh. privredu jeste dolazak potencijalnih evropskih investitora u BiH”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Da bi ovakva situacija dugoročno mogla evropske, odnosno zapadne investitore okrenuti prema BiH, smatra i ekonomski analitičar Igor Gavran.

    Kako on ističe, sve češći poremećaji u snabdijevanju iz ovih dalekih istočnih regija koje smo osjetili, od pandemije, preko blokade Sueckog kanala, do obustava rada u lukama i aktuelnog rasta cijena kontejnerskog prevoza, navode evropske i druge zapadne kompanije da razmišljaju o prenosu dijela proizvodnje nazad u Evropu ili o razvoju vlastite proizvodnje.

    “U takvim planovima Bosna i Hercegovina bi, zahvaljujući svojoj lokaciji i slobodnoj trgovini sa EU, mogla biti jedan od kandidata za takva ulaganja i tako dugoročno profitirati”, pojasnio je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Međutim, kako i on upozorava, povećani troškovi kontejnerskog prevoza robe iz Kine i ostalih azijskih zemalja su štetni za one bh. proizvođače koji repromaterijale uvoze iz ovih zemalja i nemaju za njih domaću alternativu.

    “Iako bi dugoročno ovakvo stanje moglo podstaći razvoj domaće proizvodnje nekih od ovih repromaterijala i u BiH, upitno je ima li kapitala i spremnosti za ovako nešto, jer nema garancije da troškovi prevoza neće u narednom periodu biti smanjeni na raniji nivo koji bi takva ulaganja učinio neisplativim”, naveo je Gavran.

    On dodaje da su, kada je riječ o gotovim proizvodima koji se uvoze iz ovih zemalja, neki limitirani pozitivni efekti mogući, jer rast cijena uvoznih proizvoda čini domaće konkurentnijim.

    “Međutim, ponovno je problem u činjenici da veliki broj ovih proizvoda u BiH niko ne proizvodi i tako pozitivni efekat mogu osjetiti tek distributeri uvoznih proizvoda iz trećih zemalja”, naveo je Gavran.

    Vlasnik jedne firme koja se bavi veleprodajom robe široke potrošnje, a koju uvozi iz Kine, ističe da je rast cijene prevoza iz te zemlje drastično osjetan od novembra prošle godine.

    “Cijene non-stop skaču i niko ne zna kad će se to zaustaviti. Nema predviđanja, niko ništa ne može da garantuje. U novembru prošle godine transport je po kontejneru koštao od 8.000 do 9.000 dolara, a, evo, sada košta i do 17.500 dolara. Ponude, međutim, variraju, imate i one od 13.000 dolara. Ali, ako izaberete nižu cijenu, to vam je kocka, niko vam ništa ne garantuje u smislu transporta”, rekao je sagovornik “Nezavisnih”.

    Osim toga, kako je dodao, nije više problem samo u cijenama transporta, već se pojavio još jedan problem, a odnosi se na nedostatak praznih kontejnera.

    “Bukira se mjesto na brodu i to se završi, ali nema dovoljno kontejnera da biste u njih natovarili robu”, rekao je sagovornik “Nezavisnih novina”.

  • Banke se vraćaju starim nivoima profitabilnosti

    Banke se vraćaju starim nivoima profitabilnosti

    Nakon pada u prošloj godini od gotovo 40 posto, banke u Bosni i Hercegovini na početku ove godine vraćaju se starim nivoima profitabilnosti.


    U prvom kvartalu ove godine, kako izvještava Indikator.ba na osnovu podataka Centralne banke BiH, 23 komercijalne banke u BiH su ostvarile su profit od 110,5 miliona KM, što je bolji rezultat nego godinu ranije kada je dobit iznosila 95,3 miliona KM, ali i nešto slabije nego u istom kvartalu 2019. godine kada je zarada bila 116,4 miliona KM.

    Oporavak banakrskog sektora vidljiv je i kroz ukupan prihod koji je narastao na 363,0 miliona KM, nakon što je u prvom kvartalu 2020. iznosio 355,6 miliona KM.
    Prihod je istovremeno veći nego što je bio u prvom kvartalu 2019. kada je iznosio 349,2 miliona KM.

    Statistika pokazuje da je zahvaljujući oporavku ekonomskih aktivnosti u prvom kvartalu 2021. godine došlo do blagog oporavka kreditiranja. Ukupni krediti zabilježili su rast od 0,6 posto, dok su depoziti imali rast od 1,6 posto, ali je to daleko manje od stopa koje su bilježene u pretkriznom periodu.

    Ukupnim prihodima banaka još uvijek najviše doprinose prihodi od kamata koji, međutim i dalje bilježe trend smanjenja: u prvom kvartalu pali su na iznos od 198,8 miliona KM, sa 202,3 miliona godinu ranije.

    Nakvalitetna aktiva pala je na iznos od 1,30 mlrd KM, a rezervisanja za nekvalitetnu aktivu takođe imaju trend smanjenja i iznosila su na kraju prvog kvartala 1,03 mlrd KM.

    Nekvalitetni krediti na kraju prvog kvartala iznose 1,25 mlrd KM ili 6 posto i takođe bilježe trend pada, uz napomenu da su na snazi moratorijumi, te realna slika kredita koji kasne u otplati duže od 90 dana još nije vidljiva.

    Osnovi kapital banaka bilježi blagi porast, na 3,52 mlrd KM, dok regulatorni kapital iznosi 3,71 mlrd KM i nepromijenjen je u odnosu na kraj 2020. godine.

    Pokazatelji profitabilnosti banaka poboljšali su se početkom godine pa povrat na prosječni kapital iznosi 10,9 posto nakon što je u četvrtom kvartalu prošle godine pao na 6,0 posto.

    Povrat na prosječnu aktivu je 1,4 posto a na kraju prošle godine bio je 0,8 posto.