VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Svakom drugom poslodavcu u BiH trebaju novi radnici

    Svakom drugom poslodavcu u BiH trebaju novi radnici

    Nove radnike u ovoj godini planira zaposliti 48,1 odsto anketiranih poslodavaca u BiH. Pokazuje to izvještaj “Istraživanje tržišta rada u Bosni i Hercegovini 2020/2021”, koji je objavila Agencija za rad i zapošljavanje BiH.

    Anketirano je 2.429 poslodavaca iz BiH, od čega je njih 1.168 odgovorilo “da” pored pitanja planiraju li nova zapošljavanja u 2021. godini.

    “Najveći procenat poslodavaca koji planira zaposliti nove radnike pripada grupi malih preduzeća (73,5 odsto), dok 18,5 odsto čine srednja preduzeća, a osam odsto velika”, navodi se u ovom izvještaju.

    Među zanimanjima za koja su poslodavci iskazali najviše potrebe, između ostalih, nalaze se šivač, krojač, konobar, pomoćni radnik u proizvodnji, bravar, zidar, vozač kamiona, stolar, zavarivač – varilac, obućar te kuvar. 

    “Ova zanimanja predstavljaju 50,5 odsto iskazanih potreba za radnicima u 2021. godini”, navodi se u izvještaju.

    Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe da je, s kim god je pričao od privrednika u protekla dva mjeseca, evidentno da imaju posla te da se prebacuju norme.

    “Realno je očekivati da bude zapošljavanja i da svi na neki način povećavaju proizvodnju. Dokle će to trajati, vidjećemo, ali očekuje se da se ti trendovi nastave”, rekao je Trivić za “Nezavisne novine”.

    Sa druge strane, Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da ovi podaci pokazuju da će poslodavci ponovo tražiti radnu snagu te da se nadaju da su radnici toliko strpljivi i da će između odlaska na rad u zemlje EU i ostanka u BiH izabrati ovo drugo.

    “Ja ne očekujem da će doći do povećanja zaposlenosti, jer će, sa otvaranjem granica, sa mogućnošću jednostavnijeg odlaska radne snage iz BiH, radnici pohitati ka zemljama zapadne Evrope. Prema tome, bez povećanja plata i regulisanja ekonomsko-socijalnog položaja radnika, mislim da su to puste želje poslodavaca, jer sve je manje onih koji uopšte razmišljaju da se zaposle ovdje”, rekao je Šatorović za “Nezavisne novine”.

    Inače, ovo istraživanje tržišta rada organizovano je kroz anketiranje poslodavaca krajem 2020. godine i početkom ove godine, a što su, dodaje se, radili Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Federalni zavod za zapošljavanje i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta.

    Ovaj izvještaj bavio se i prošlom godinom pa je tako najveći procent poslodavaca u BiH naveo da je u 2020. zabilježio opadanja obima poslovanja (44,1 odsto) te pad finansijskog rezultata (44,9 odsto).

    “Prekid poslovanja, bilo da se radi o privremenom ili trajnom, kao reakcija na krizu uzrokovanu pandemijom kovida-19, bilo je prinuđeno da preduzme 28 odsto anketiranih poslodavaca”, ističe se u izvještaju.

    U 2020. godini, dodaje se, otpušteno je 10.446 radnika u BiH.

    “Zanimanja koja su u 2020. godini bila najviše pogođena prekidom ugovora po poslovanju su trgovac, konobar, zaštitar, obućar, pomoćni radnik u proizvodnji, šivač, radnik za jednostavne poslove, bravar, kuvar, vozač kamiona i skladišni radnik. Ovih 11 zanimanja činilo je 50 odsto svih otpuštenih radnika”, ističe se u izvještaju.

    Neka od zanimanja za koja su poslodavci iskazali najviše potrebe

    • Trgovac
    • Šivač
    • Krojač
    • Konobar
    • Bravar
    • Zidar
    • Vozač kamiona
    • Stolar
    • Varilac
    • Obućar
    • Kuvar
  • Suša spržila sve na njivama u Srpskoj

    Suša spržila sve na njivama u Srpskoj

    Visoke temperature i suša ovog ljeta spržile su veliki dio poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj, a kao posljedica očekuju se umanjeni prinosi, ali i kvalitet proizvoda, saglasni su poljoprivredni proizvođači.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, ističe da je došlo vrijeme da se proglasi vremenska nepogoda.

    “O tome treba uveliko razmišljati jer ovaj sušni period traje već skoro 20 dana. Visoke temperature su još opasnije nego sam nedostatak vlage, a naročito u ovim fazama kad su biljke u cvjetanju i formiranju mahune kada se priča o soji, odnosno u fazi cvjetanja i oprašivanja kada se priča o kukuruzu”, kazao je Marinković.

    Dodaje da ono što se vidi na terenu govori da će ove godine biti podbačaj u prinosima.

    “Nadamo se spasenju, odnosno kiši”, kazao je Marinković za “Nezavisne novine”.

    Vremenske nepogode koje danima traju na pojedinim zemljištima lošijeg hemijskog i mehaničkog sastava uništile su sve usjeve, i to bespovratno.

    “Jako je loša situacija kada je ratarstvo u pitanju, ali ni ostale poljoprivredne grane, poput voćarstva, ali i povrtlarstva, nisu u boljoj situaciji”, kazao je Marinković.

    Iako povrtlari imaju sistem za navodnjavanje, uz ovako visoke temperature te uz određenu količinu vode prouzrokuje se “kuvanje” pa dolazi do veće potrebe za hemijskim tretmanom, što opet poskupljuje proizvodnju, a daje manji prinos.

    “Voćari su takođe u sličnoj situaciji. Već se po plodovima vide ožegotine, te oni štite voće protivgradnom zaštitom i mrežama ne bi li ga koliko-toliko zaštitili od prejakog sunca”, pojašnjava Marinković.

    Da će voće ove godine biti desetkovano upravo zbog visokih temperatura i suše smatra i Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.

    “Suša će nanijeti jako veliku štetu voćarima, koji su već pretrpjeli štetu od mraza u martu, tako da će još dodatno uticati da ćemo imati jako loš kvalitet, ali i rod voća”, kaže Dojčinović za “Nezavisne novine”.

    Visoke temperature utiču na to da voćke ne dobiju krupnoću plodova koja je potrebna.

    “Čak i oni voćari koji imaju sistem za navodnjavanje neće uspjeti na ovako visokim temperaturama da postignu dobre rezultate”, kazao je Dojčinović i dodao da će sigurno manji rod svih vrsta voća uticati na to da cijene budu visoke.

    “Visoke temperature su skoro spalile sve voće. Tako su već vidljive ožegotine na plodovima jabuka”, kazao je Dojčinović.

    Da je za sve poljoprivrednike ovo jedna od težih godina kaže i Boško Radić iz Bijeljine…

    “Ukoliko u neko skorije vrijeme ne padnu veće količine kiše na našem području kukuruz je završio svoje, a i soja i sve voće”, kazao je Radić za “Nezavisne novine”.

    Da su skoro sve poljoprivredne kulture ugrožene i da su neke površine već otpisane zbog visokih temperatura i suše koje danima ne posustaju kaže i Dragan Mandić iz Zavoda za strna žita pri Poljoprivrednom institutu RS.

    “Zasad možemo reći da se pšenica izvukla i da su dobri ovogodišnji prinosi, ali budući da opet najavljuju visoke temperature, kukuruz, soja, ali i suncokret su pod velikim upitnikom”, zaključuje Mandić za “Nezavisne novine”.

  • Višković: Uskoro potpisivanje ugovora o izgradnji HE “Dabar”

    Višković: Uskoro potpisivanje ugovora o izgradnji HE “Dabar”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas u Nevesinju da će u narednih mjesec dana biti potpisan ugovor o izgradnji i finansiranju Hidroelektrane “Dabar” koja će preporoditi život u Hercegovini i uticati na porast BDP-a u Srpskoj.

    Višković je istakao da je Vlada Srske noćas dobila povratne informacije od kineskih investitora, ne precizirajući detalje ugovora dok ne bude potpisan.

    On je rekao novinarima nakon sastanka sa načelnikom opštine Nevesinje Milenkom Avdalovićem da je razgovarano i o izgradnji vjetroelektrana na području Hercegovine “Hrgud” i “Grebak”, navodeći da će jedna već iduće godine biti na mreži.

    Višković je naglasio da Vlada Srpske ostaje privržena da pomaže svim lokalnim zajednicama, pa tako i Nevesinju.

    – Mi vodimo računa o uravnoteženim ulaganjima i projektima koji su od životnog značaja za građane. Naša je želja da se Nevesinje razvija i da ljudi ovdje ostaju – rekao je Višković.

    Načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović rekao je da je na sastanku razgovarano o važnim projektima za opštinu Nevesinje.

    On je naglasio da će sljedeće sedmice biti raspisan tender za rekonstrukciju regionalnog puta Nevesinje-Mostar do entitetske granice, što je od velikog značaja za Nevesinje.

    Avdalović je dodao da su u toku i radovi na prečiščaću vode na jezeru Alagovac, te da se projekat finansira sredstvima Vlade Republike Srpske i EBRD-a i da će biti završen do kraja novembra.

    Sastanku sa premijerom prisustvovali su narodni poslanik Ilija Tamindžija, delegat u Vijeću naroda Republike Srpske Dragan Ristić, zamjenik načelnika opštine Bogdan Botić, predsjednik Skupštine opštine Nevesinje Momčilo Vukotić i potpredsjednik Sandra Kovačević, te predsjednik Opštinskog odbora SNSD-a Nevesinje Milosav Uljarević.

  • Koje ministarstvo dobija najviše novca iz budžeta Srpske

    Koje ministarstvo dobija najviše novca iz budžeta Srpske

    Budžet Republike Srpske za ovu godinu iznosi 3,795 milijardi maraka, a novac se, između ostalog, raspoređuje i na 16 ministarstava. Kome sljeduje najviše para?

    Najveći dio iz budžeta ide Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, skoro 39 odsto! Kako je objašnjeno u brošuri “Građanski vodič kroz budžet”, koji je izradilo Ministarstvo finansija RS, razlog za ovakvu raspodjelu je što je u nadležnosti Ministarstva rada i Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, odnosno novac za isplatu penzija. Za penzije je godišnje potrebno 1,19 milijardi maraka.

    Pri tome, izdvajaju se još sredstva za borački dodatak – oko 65 miliona, te skoro 150 miliona za invalidnine.

    Ove godine je za lične, porodične i civilne invalidnine, borački dodatak, naknade za zdravstvenu zaštitu boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca namijenjeno ukupno 235,3 miliona KM.

    Na drugom mjestu je Ministarstvo prosvjete i kulture, sa 9,71 odsto novca iz budžeta, u okviru čega su obezbijeđena sredstva za osnovne i srednje škole, đačke domove i institucije kulture.

    Na trećem mjestu je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS sa 7,93 odsto budžetskog novca, slijedi Ministarstvo unutrašnjih poslova sa 5,87 odsto, te Ministarstvo pravde sa 3,07 odsto budžeta.

    Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pripalo je 2,75 odsto novca, Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo 2,6 i Ministarstvu finansija 1,1 odsto.

    Manje od jedan odsto budžetskog novca dobija čak 8 ministarstava!

    Ministarstvu saobraćaja i veza sljeduje 0,66 odsto sredstava, Ministarstvu privrede i preduzetništva 0,33, Ministarstvu uprave i lokalne samouprave 0,27, a Ministarstvu porodice, omladine i sporta 0,24 odsto.

    Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju dobija 0,23 odsto iz budžeta, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju 0,15, a najmanje Ministarstvo trgovine i turizma i Ministarstvo energetike i rudarstva – po 0,12 odsto sredstava.

  • Višković: Vlada Srpske će pomoći sektor ribarstva

    Višković: Vlada Srpske će pomoći sektor ribarstva

    Predsjednik Vlade Repuvlike Srpske Radovan Višković najavio je podršku Vlade sektoru ribarstva.

    Nakon posjete jednom od najvećih proizvođača ribe u Srpskoj, kompaniji “Butreks ribarstvo” u Trebinju, Višković je rekao da će Vlada putem resornog ministarstva za poljoprivredu drugačije koncipirati podsticaje za proizvodnju ribe i u značajnijoj mjeri poboljšati ili pomoći ribarstvo.

    Višković je prilikom posjete kompaniji “Butreks ribarstvo” rekao da je riječ o izuzetno odgovornoj proizvodnji koja zavisi od puno faktora i zahtijeva stalno prisustvo.

    Prema njegovim riječima, “Butreks ribarstvo” je jedan od proizvođača koji je jedini u BiH, a i šire koji je zaokružio proces prozvodnje od ikre do gotovog proizvoda.

    – Drago mi je da je jedno porodično gazdinstvo uključeno u ovaj posao i ostvaruje svoju egzistenciju putem ribarstva. Proizvesti 700 tona ribe na godišnjem nivou nije malo ali svakako da to moćže biti i više – rekao je Višković i dodao da ova kompanije svoje proizvode najviše plasira u Srbiju.


    Nakon posjete jednom od najvećih proizvođača ribe u Srpskoj, kompaniji “Butreks ribarstvo” u Trebinju, Višković je rekao da će Vlada putem resornog ministarstva za poljoprivredu drugačije koncipirati podsticaje za proizvodnju ribe i u značajnijoj mjeri poboljšati ili pomoći ribarstvo.

    Višković je prilikom posjete kompaniji “Butreks ribarstvo” rekao da je riječ o izuzetno odgovornoj proizvodnji koja zavisi od puno faktora i zahtijeva stalno prisustvo.

    Prema njegovim riječima, “Butreks ribarstvo” je jedan od proizvođača koji je jedini u BiH, a i šire koji je zaokružio proces prozvodnje od ikre do gotovog proizvoda.

    – Drago mi je da je jedno porodično gazdinstvo uključeno u ovaj posao i ostvaruje svoju egzistenciju putem ribarstva. Proizvesti 700 tona ribe na godišnjem nivou nije malo ali svakako da to moćže biti i više – rekao je Višković i dodao da ova kompanije svoje proizvode najviše plasira u Srbiju.

    On je napomenuo da je proizvodnja ribe u posljednjih nekoliko godina u Republici Srpskoj u stagnaciji u odnosu na prethodne godine i podsjetio da su neki veći ribnjaci zapali u probleme zbog loše privatizacije.

    – BiH i RS u nekom prethodnom periodu je bila veliki izvoznik ribe i za EU, a danas već skoro nismo u značajnoj mjeri izvoznici zato je došlo do gašenja velikih kapaciteta u proizvodnji ribe – rekao je Višković, koji se danas upoznao sa problemima ovog sektora.

    Vlasnik kompanije “Butreks ribarstvo” Veljko Buđen zahvalio je Viškoviću za razumijevanje za problematiku koju ima sektor ribarstva u Srpskoj.

    – Mislim da će njegov dolazak popraviti stanje ove proizvodnje i riješiti neke probleme koji postoje u ovom sektoru u Republici Srpskoj, a nagomilanih problema je jako puno – rekao je Buđen.

    Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić rekao je novinarima da je praksa i u prethodnom periodu bila da se sagledaju problemi u ovom sektoru ne samo u Trebinju nego i u cijeloj Srpskoj i šta se može uraditi da bi ljudi bili sigurniji i da bi ulagali u sektor ribarstva.

    – Danas je učinjen veliki korak, imamo informaciju da će se u narednom periodu naći rješenje da budu veći podsticaji, a samim tim da bi se ljudi i u Trebinju i u cijeloj Republici Srpskoj bavili ribarstvom, da bi bilo više radnih mjesta a naše firme bile više izvozno orjentisane – rekao je Ćurić.

  • Podrška za 384 preduzeća: Vlada Srpske isplatila 4,9 miliona KM podsticaja za povećanje plata radnicima

    Podrška za 384 preduzeća: Vlada Srpske isplatila 4,9 miliona KM podsticaja za povećanje plata radnicima

    Vlada Republike Srpske usvojila je danas Informaciju o provođenju postupka dodjele podsticaja za povećanje plate radnika sa efektima dodijeljenih podsticaja za period jul-decembar 2020. godine u kojem su isplaćena sredstva u iznosu od 4,9 miliona KM za 384 privredna subjekta koji su povećali platu za oko 14.000 radnika.

    Najznačajni efekti podsticaja u trećem obračunskom periodu su povećanje plata radnika za 23 odsto u odnosu na period početne plate kod privrednih subjekata koji su ostvarili pravo na podsticaj, što je u apsolutnom iznosu oko 17,2 miliona KM, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javnošću.

    U prva tri obračunska perioda od jula 2019. do decembra 2020. godine, dodijeljen je podsticaj u ukupnom iznosu oko 13 miliona KM za 711 privrednih subjekata koji posluju u 45 gradova i opština Republike Srpske.

    Najveći iznos podsticaja isplaćen je privrednim subjektima iz prerađivačke industrije u ukupnom iznosu od 4,8 miliona KM za 209 privrednih subjekata.

    Vlada Srpske donijela je Odluku o korišćenju sredstava granta za posebne namjene prikupljenih na izdvojenom računu “Fond Partner” u iznosu od 100.000 KM za nabavku specijalizovanih transportnih sredstava /kombi-cisterne za distribuciju sjemena i cisterne za odvoz osoke/ i nabavku visokokvalitetnih bikova za proizvodnju sjemena za vještačko osjemenjivanje, radi održavanja postojeće i unapređenje stočarske proizvodnje.

    Data je saglasnost da preduzeće “Šume Republike Srpske” Sokolac dodijeli 650 metara kubnih oblovine četinara, bez naknade, opštinama pogođenim zemljotresom u decembru prošle godine, i to opštini Novi Grad 85 metara kubnih, Kostajnici 360 metara kubnih i Kozarskoj Dubici 205 metara kubnih.

    Vlada Srpske donijela je i odluku o korišćenju sredstava granta za posebne namjene prikupljenih na izdvojenom računu “Fond Partner” u iznosu od 85.000 KM za proizvodnju sjemena domaćih sorti i hibrida raznih vrsta poljoprivrednih biljaka i laboratorijsku kontrolu kvaliteta sjemena.

    Cilj ove odluke je obezbjeđivanje dovoljnih količina kvalitetnog sjemena po pristupačnijim cijenama za poljoprivredne proizvođače u Republici Srpskoj.

  • DW: Njemačka ima ogroman problem s pranjem novca

    DW: Njemačka ima ogroman problem s pranjem novca

    Već nekoliko godina Njemačka pokreće ciljane akcije protiv kriminalaca okupljenih u klanove pri čemu se stalno organizuju spektakularne racije u kojima policija upada u objekte velikih njemačko-arapskih porodica.

    Nekretnine, ali i luksuzni automobili, nakit i druge dragocijenosti koji su vjerovatno kupljeni novcem stečenim kriminalom se oduzimaju i postaju vlasništvo države, prenosi Deutsche Welle (DW).

    Berlinski javni tužilac je tako 2018. godine oduzeo više od 75 nekretnina velikoj porodici Remo u vrijednosti od 10 miliona evra pri čemu je riječ o klasičnom slučaju pranja novca, u kojem se ilegalno stečene finansije, u ovom primjeru dobijene od pljački i trgovine drogom, ulivaju u legalne ekonomske tokove.

    Kristof Trautfeter, naučni savjetnik u “Mreži poreske pravde” kaže da Nemačka čini “suviše malo” kako bi u većim razmjerama ušla u trag onima koji vuku konce u organizovanom kriminalu, a koji u globalnim mrežama profesionalno peru novac “od krijumčarenja droge, korupcije, utaje poreza i drugih krivičnih dijela”.

    O tome koliko se novca “opere” svake godine u Njemačkoj postoje različiti podaci.

    U studiji koju je 2016. naručilo Savezno ministarstvo finansija, navodi se suma od oko 100 milijardi evra, a Evropski revizorski sud procjenjuje da na nivou EU to iznosi oko 250 milijardi.

    U “Transparensiju” pretpostavljaju da su stvarne sume mnogo veće, ali ne mogu da navedu tačan broj.

    “Spisak skandala s pranjem novca povezanih s Njemačkom posljednjih godina je dugačak”, navodi se u studiji.

    Njemačka, ukazuje se, ima ogroman problem s pranjem novca, a protiv toga ne preduzima adekvatne mjere. Problem je prije svega to što problem vlasti i političari problem ne prepoznaju.

    Kao drugo, kriminalcima je olakšano neovlašćeno prebacivanje velikih količina novca u inostranstvo ili njegovo ubacivanje u ekonomske tokove preko trgovaca komercijalnom robom, onih koji se bave umjetninama ili agenata za prodaju nekretnina.

    Na trećem mjestu je “anonimnost”, pa tako Trautfeter objašnjava da “iako već 20 godina postoji propis da banke moraju da znaju ko su im klijenti, to ipak nije tako u praksi”.

    Četvrta tačka su “veoma mali istražni kapaciteti” u Njemačkoj pri čemu nedostaje, kako se navodi, specijalizovana finansijska policija.

    “Država više ne može da se oslanja samo na napore finansijskih institucija koje su dužne da prijave slučaj ako sumnjaju”, kaže Trautfeter i dodaje da “ona mora bolje da ih podrži, da podigne sveste i poveća kontrolu, ali i da na odgovarajući način sankcioniše kršenja zakona”.

  • Otkupne cijene malina nenormalno rastu, proizvođači trljaju ruke

    Otkupne cijene malina nenormalno rastu, proizvođači trljaju ruke

    Otkupna cijena malina ne prestaje rasti, a za samo tri dana sa 6,45 KM po kilogramu narasla je na 6,82 KM po kilogramu, što je dodatno obradovalo proizvođače.

    Agonija proizvođača malina zbog otkupnih cijena iz proteklih godina je izgleda završena, a iz dana u dan firme koje otkupljuju ovo voće objavljuju nove informacije o otkupnim cijenama, a sve zbog velike potražnje na evropskom tržištu s obzirom na to da su konkurentne države u proizvodnji malina imale lošiji rod ove godine.

    Tako je, prema posljednjim informacijama od danas, Orange plus iz Kiseljaka objavio nove cijene malina sorte miker od 6,82 KM po kilogramu, a u cijenu je uračunat PDV paušal i prijevoz, dok je 6,50 KM po kilogramu otkupna cijena za maline sorte vilamet.

    Ovo će sigurno biti povoljna godina za proizvođače malina koji na svu sreću nisu imali problema s elementarnim nepogodama koje bi nanijele veće štete na malinjacima, a sigurno je da će interesovanje za proizvodnju malina ponovo porasti u BiH nakon što je veliki broj građana odlučilo odustati zbog loše otkupne cijene proteklih godina.

  • Žetva u Semberiji obavljena na oko 80 posto površina zasijanih pšenicom

    Žetva u Semberiji obavljena na oko 80 posto površina zasijanih pšenicom

    Žetva na području Semberije, prema slobodnoj procjeni, obavljena je na gotovo 80 posto zasijanih površina, a prinos se kreće od 4,5 do 10 tona po hektaru, rekao je stručni saradnik za poljoprivredu grada Bijeljina Sreten Vučković.

    Vučković je rekao da je obilaskom polja na kojim je žetva u toku uočeno da je prinos različit u zavisnosti od vremena sjetve, primijenjenih agrotehničkih mjera i kvaliteta zemljišta.

    “Prosjek prinosa u Semberiji je oko pet i po tona po hektaru, a očekujemo do kraja žetve i do šest tona po hektaru”, rekao je Vučković i dodao da sve zavisi od dobrih vremenskih uslova zbog kojih bi žetva mogla biti završena u narednih četiri do pet dana.

    Vučković je istakao da je u ovoj godini povećana cijena reromaterijala minimalno za 20 posto, tako da je i proizvodnja skuplja, te da je, prema kalkulacijama stručnjaka, cijena sijanja jednog hetara pšenice oko 2.200 KM, ako se primijeni puna agrotehnika od sjetve do žetve.

    Pšenica u Semberiji je zasijana na oko 14.000 hektara, koja su u vlasništvu pravnih i fizičkih lica.

    Vučković je rekao da se kukuruz nalazi u teškom stanju i kritičnoj fazi kada je riječ o vlažnosti zemljišta.

    “Kukuruz je u različitim fazama, što zavisi i od vremena sjetve i od FAO grupe zrenja. Neki kukuruz je već u fazi oplodnje jer su FAO grupa ranijeg zrenja, tako da mu nikako ne pogoduje ova visoka temperatura i vapi za kišom, odnosno vlagom”, rekao je Vučković.

    On je dodao da se posljednjih 10 do 15 dana kukuruz navodnjava tamo gdje postoje uslovi.

    “Gdje ne postoji mogućnost navodnjavanja tu je veliki problem i veoma teško stanje za kukuruz”, rekao je Vučković.

  • Oštar pad vrijednosti kriptovaluta

    Oštar pad vrijednosti kriptovaluta

    Cijena bitkoina, najpoznatije kriptovalute na svijetu, se od 19. juna kreće do maksimuma od oko 36.000 dolara i svaki put kada bi prišao blizu toj cifri, krenuo bi oštar pad. Ista situacija ponavlja se i danas.
    Prema podacima sajta koindesk, bitkoin je u posljednja 24 sata pao 6,38 odsto i trenutno se njim trguje po cijeni od 32.468 dolara.

    Etherium je u posljednja 24 sata izgubio 8,13 odsto svoje vrijednosti, i njim se trenutno trguje po cijeni od 2.187 dolara.

    Gotovo čitavo tržište kriptovaluta, takođe, danas bilježi debele minuse i to kardano od 4,83 odsto, dodžkoin od 8,74odsto, dtelar od 7,9 odsto, čejnlink od 10,84 odsto itd, prenio je Blic.