Cijena Bitkoina ovog jutra iznosi 33,462 dolara, što je pad za 0.62 odsto u posljednjih 24 sata.
I druga poznata kriptovaluta Ethereum je u minusu. Ovog jutra crvene se brojke i za jednu i za drugu kriptovalutu.
Ethereum je u posljednjih 24 sata izgubio na vrijednosti za 0.99 odsto i njime se trenutno trguje po cijeni od 2,093, pokazuju podaci sajta koindeks.
Tržište kriptovalutama juče je bilježilo blagi oporavak i većina kriptovaluta je bila u plusu.
Predstavnici Turističke organizacije Republike Srpske organizuju danas u Banjaluci promociju turističke ponude i aktivnosti grada Trebinja.
Građani će tom prilikom moći i da se upoznaju sa promotivnom kampanjom “I ovog ljeta Trebinje te čeka” u okviru koje se pozivaju svi zainteresovani da posjete grad na Trebišnjici, najavljeno je iz ove organizacije.
Promo-štand Trebinja biće danas na Trgu Krajine od 10.00 do 21.00 čas.
Trebinje je jedna od atraktivnijih turističkih destinacija u Srpskoj i šire.
bog pojačane tražnje, srpska nacionalna avio-kompanija Er Srbija će u periodu od 13. jula do 29. septembra povećati broj letova do više evropskih destinacija – Amsterdama, Stokholma, Osla i Beča.
Dodavanjem jednog nedjeljnog leta utorkom, broj letova do Osla će se u periodu od 13. jula do 17. avgusta kretati i do četiri nedjeljno, saopšteno je iz kompanije.
Uz najavljene izmjene, putnicima će na raspolaganju biti 1.728 dodatnih sjedišta na letovima do norveške prijestonice.
Uvođenjem 12 povratnih letova do Amsterdama u periodu od 14. jula do 29. septembra, Er Srbija će putnicima ponuditi 3.456 dodatnih sjedišta na toj ruti, na šest nedjeljnih letova do glavnog grada Holandije.
Na relaciji između Beograda i Stokholma uvedeno je šest dodatnih povratnih letova u periodu od 15. jula do 19. avgusta, čime je obezbijeđeno dodatnih 1.728 sjedišta. U navedenom periodu Er Srbija će ka glavnom i najvećem gradu Švedske saobraćati i do četiri puta nedjeljno.
U periodu od 17. jula do 25. septembra, uvođenjem 11 dodatnih letova, odnosno 3.168 dodatnih sjedišta, Er Srbija će do Beča saobraćati i do sedam puta nedjeljno.
Globalni ekonomski oporavak je ugrožen zbog rasta broja novih sojeva virusa korona i slabog pristupa vakcinama u zemljama u razvoju, upozorili su danas ministri finansija Grupe G20.
Sastanak ministara finansija G20 održava se u Veneciji to je prvi njihov direktni susret od početka pandemije.
Ministri su postigli saglasnost o načinima na koje treba spriječiti multinacionalne kompanije da profit prebacuju u poreska utočišta.
U komunikeu se navodi da su se globalni ekonomski izgledi poboljšali od posljednjih razgovora G20 u aprilu zahvaljujući programima vakcinacije i paketima ekonomske podrške, ali da je oporavak ugrožen zbog novih sojeva virusa poput delte.
U komunikeu se ukazuje potreba za podršku “jednakoj globalnoj raspodjeli” vakcina, ali nisu navedeni konrektne mjere.
“Svi moramo da poboljšamo program vakcinacija širom svijeta. Imamo dobru ekonomsku prognozu za privrede G20 i jedina preprjeka brzom i čvrstom oporavku je rizik od novog talasa”, naglasio je francuski ministar finansija Bruno Le Mer.
U Bosni i Hercegovini ima 499 solarnih elektrana, i to 383 u Federaciji BiH i 116 malih elektrana za koje je ostvareno pravo na poticaj u Republici Srpskoj. Sve solarne elektrane u Federaciji BiH u privatnom su vlasništvu, kao i većina njih u RS-u.
Naime, kako su nam kazali iz Regulatorne komisije za energetiku RS-a (RERS), dvije male solarne elektrane u ovom entitetu izgradila su privredna društva koja u svojoj strukturi imaju većinski državni kapital.
“Broj postrojenja koja imaju dozvolu FERK-a je 362, dok su ostale elektrane izgrađene za vlastite potrebe. Od 2015. godine, elektrane koje imaju našu dozvolu za rad povećavale su proizvodnju energije te je ona 2015. bila 5.221 megavat, do 2020. je ona porasla na 33.194 megavata. U prva četiri mjeseca ove godine ove elektrane proizvele su 12.577 megavata električne energije. Godišnja proizvodnja elektrana koje se koriste za vlastite potrebe je 4,4 megavata”, kazali su za Klix.ba iz Regulatorne agencije za energiju u Federaciji BiH (FERK).
Prema podacima RERS-a, u 2020. godini u ovom entitetu male solarne elektrane proizvele su 11.657 gigavata električne energije.
U prošloj godini, kako su nam kazali iz Elektroprivrede Republike Srpske, 98 malih solarnih elektrana je imalo ugovor o obaveznom otkupu električne energije po garantovanoj cijeni. Njihova proizvodnja iznosila je 9,87 gigavata, a pravo na premiju imalo je sedam elektrana s proizvedenom energijom 1,68 gigavat sati.
“U narednom periodu Elektroprivreda RS-a planira na području Trebinja graditi tri solarne elektrane i to Trebinje 1, snage 73 megavata, te Trebinje 2 i 3 po 53 megavata. Solarna elektrana Trebinje 1 će biti najveća solarna elektrana na Balkanu i već smo osnovali firmu SE Trebinje 1, koja će graditi pomenutu elektranu. Proces dobijanja potrebne dokumentacije, kako bismo počeli gradnju, dugo traje, a mora se imati u vidu i da smo prvi u BiH koji pokreću ovako značajan projekt”, kazali su za Klix.ba iz Elektroprivrede RS-a.
Završen je i revidiran, dodaju, idejni projekt za elektranu Trebinje 1, studija ekonomske opravdanosti, potpisan je ugovor o dodjeli koncesije, a riješeni su i imovinskopravni odnosi. Dobijeni su i lokacijski uslovi i ekološka dozvola. U narednom mjesecu očekuju da će dobiti građevinsku dozvolu za pripremne radove.
“ERS je od Elektroprenosa BiH dobio načelnu saglasnost za priključenje solarne elektrane, a u procesu je dobijanja uslova za priključenje i potpisivanje ugovora o priključenju za solarnu elektranu. Slijedi izrada glavnog projekta SE Trebinje 1 i u pregovorima smo s potencijalnim investitorima o finansiranju i izgradnji spomenute elektrane. Realno je očekivati da radovi na izgradnji počnu krajem ove godine, a elektrana će se etapno puštati u rad. Što se tiče solarnih elektrana Trebinje 2 i 3, trenutno smo u fazi dobijanja koncesije za njih”, istakli su iz ERS-a.
Elekroprivreda BiH, kako su nam kazali, trenutno u svom proizvodnom portfoliju nema solarnih elektrana. Međutim, strateški cilj kapitalnih ulaganja EPBiH je, kažu, kontinuirano povećanje proizvodnih kapaciteta na bazi obnovljivih izvora.
“Trenutno su aktivna četiri projekta izgradnje solarnih elektrana, od čega tri na rudničkim kopovima i odlagalištima pepela i šljake, jedna je na lokalitetu rudnika Gračanica, dvije na lokalitetu RU Kreka, a četvrta je na platou Podveležja. Ukupna planirana instalirana snaga ovih solarnih elektrana je oko 180 megavata”, kazali su nam iz EPBiH.
Trenutno je, dodali su, na distributivnoj mreži JP Elektroprivreda BiH priključena 141 solarna elektrana licenciranih proizvođača električne energije. Godišnja proizvodnja električne energije putem ovih elektrana je više od šest gigavata.
Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj u proteklih nekoliko dana više su za još šest feninga po litru, kazao je za “Nezavisne” Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske.
Na jednoj benzinskoj pumpi u Banjaluci ističu da je prije nekoliko dana benzin koštao 2,09 KM, a sadašnja cijena mu je 2,15 KM po litru.
“Došlo je i do povećanja cijena dizela, koji sada košta 2,13 KM”, kažu na jednoj od banjalučkih pumpi.
Vozači su ogorčeni što cijene goriva stalno skaču ove godine i kažu da se tim poskupljenjima ne nazire kraj.
“Period od maja ove godine je poprilično nestabilan i berzanske kotacije se konstantno kreću prema gore, što su najviši zabilježeni indeksi unazad dvije godine. Trenutno se nafta brent kreće oko 600 dolara po toni ili 77 dolara po barelu”, kazao je Trišić.
Kako je rekao, trenutne cijene benzina i dizela se kreću od 2,04 do 2,13 KM, a premijalnih goriva i do 2,27 KM po litru.
“Cijene u zemljama regiona takođe su u porastu, tako se u Crnoj Gori litar goriva kreće od 1,20 do 1,37 evra, što je rekordna vrijednost iz 2012. i 2018. godine. Napominjem da smo i dalje najjeftiniji, tako da mnogi vozači prelaze granicu radi kupovine goriva na svim benzinskim pumpama u Republici Srpskoj. To je indikator da kupci traže povoljniju robu, ali i kvalitet”, kazao je Trišić.
Što se tiče prognoza za naredni period, Trišić ističe da se može očekivati stagnacija ili eventualno blagi porast cijena do tri feninga.
“Ljetna sezona je u toku, potražnja je povećana, tako da ćemo vidjeti na koji način će globalne naftne kompanije koristiti ovu situaciju. Moja procjena je da maksimalni indeks berze ne bi trebalo da pređe 80 $ do septembra ove godine, kad očekujem nagli pad”, zaključio je Trišić.
Kako je istakao, od početka ove godine gorivo je skuplje za 30 feninga te kaže da su prosječne cijene i dizela i benzina bile od 1,79 do 1,83 KM.
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS, ističe da više cijene goriva na pumpama predstavljaju ogroman problem, kako za građane, tako i za prevoznike.
“Svake sedmice imamo poskupljenje na našim benzinskim pumpama, a ako uzmemo u obzir da se zadnjih 10 godina nije povećala cijena prevoza, onda je suvišno govoriti šta prestavlja svako poskupljenje prevoznicima”, kazao je Grbić.
On smatra da sadašnje cijene na pumpama nisu opravdane.
“Nama je svako poskupljenje goriva omča oko vrata i još više stežemo kaiš”, kazao je Grbić.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” Prijedor, ranije je rekla za “Nezavisne ” da su potrošači ti koji će osjetiti svako povećanje cijena na tržištu.
“Iako je automobil postao prijeka potreba, zbog ovakvog rasta cijena imamo ljude kojima je on postao luksuz”, kazala je Marićeva.
Podsjećamo da je Vlada Republike Srpske u aprilu donijela Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata.
Ovom uredbom se trgovcima na veliko naftnim derivatima propisuje maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata, dok se trgovcima na malo propisuje maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata.
Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ planira da sa kineskom kompanijom „BNBM” formira zajedničko preduzeće za izradu gipsanih ploča. Procijenjena vrijednost investicije je 50 miliona evra, a dvije kompanije će, za početak, u njeno osnivanje uložiti 100 maraka.
Ugovorom o dugoročnoj saradnji između „RiTE Ugljevik” i „BNBM” Peking (Beijing New Building Materials Public Limited Company), koji tek treba da razmatra Skupština akcionara RiTE, predviđeno je da dvije kompanije osnuju zajedničko preduzeće sa poslovnim nazivom „BNBM Eastern Europe doo Ugljevik“.
Planirana vrijednost investicije je 50 miliona evra, pri čemu će jedan dio investicije ugovorne strane uložiti kroz svoje uloge kapital u to preduzeće, a preostali dio bi bio obezbijeđen kroz aranžmane finansiranja.
Ugovorom je predviđeno da 90 odsto kapitala u toj firmi ima kineska kompanija, a 10 odsto RiTE „Ugljevik“.
„Početni osnovni akcijski kapital buduće fabrike bi iznosio 100 KM, od čega bi „BNBM“ uložio 90 KM, a RiTE “Ugljevik“ 10 KM. Dalje povećanje osnovnog akcijskog kapitala buduće fabrike bi se izvršavalo na osnovu odluka Skupštine članova društva o povećanju osnivačkog kapitala buduće fabrike“, navedeno je u ugovoru u koji je u posjedu CAPITAL-a.
Planirano je da buduća fabrika bude izgrađena unutar kompleksa RiTE „Ugljevik“ na osnovu ugovora o kupoprodaji zemljišta RiTE.
Takođe, RiTE bi se ovim ugovorim obavezala da pruži svu pomoć novoj firmi kako bi dobila najpovoljniju cijenu za snabdijevanje vodom i strujom.
Ugovor o dugoročnoj saradnji između RiTE „Ugljevik” i „BNBM” Pekinga u sklopu koga je izjava o pridržavanju razmatraće Skupština ancionara preduzeća na sjednici zakazanoj za 23. jul.
Direktor RiTE Čedomir Stojanović rekao je nedavno da bi nova fabrika po kapacitetu bila među najvećim u Evropi te da je planirano da ona bude izgrađena na rudničkom odlagalištu na površini od 125.000 metara kvadratnih i da zapošljava oko 100 radnika.
“Ova fabrika, koja bi trebalo da sa radom počne najkasnije za godinu dana, bila bi od ogromnog značaja, ne samo za Ugljevik nego i cijelu regiju, pa i Republiku Srpsku”, rekao je Stojanović.
Najveći izvoznik u Republici Srpskoj je zvornička “Alumina”, dok se pet od deset najvećih izvoznika bavi drvnom industrijom.
Pokazuju ovo podaci koje smo dobili od Privredne komore RS, koja je analizirala rad privrede tokom prošle godine, te na osnovu rezultata dodijelila priznanja.
Tako je “Alumina”, koja proizvodi aluminijum, prošle godine imala oko 196 miliona KM prihoda od prodaje robe na inostranom tržištu.
Drugi najveći izvoznik je “Integral inženjering” iz Laktaša, koji se bavi izgradnjom puteva i koji je na ino-tržištu tokom prošle godine dobio oko 112 miliona maraka.
vih pet firmi se nalazi na spisku 10 najvećih izvoznika, a bave se drvnom industrijom: “Export city” Prnjavor, “Lattonedil BiH” Gradiška, “Drvoprodex” Banjaluka, “CHP Celex” Banjaluka i “Standard” Prnjavor.
Na ovom spisku od 10 najvećih izvoznika firmi registrovanih u Srpskoj nalaze se još “SCAI-Adapter” Brod (proizvodnja ostalih dijelova i pribora za motorna vozila), “Elnos BL” Banjaluka i “K-UNI Plus” Derventa.
Mi smo najmanje zadužena ekonomija u regionu, reče predsjednik SNSD i srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik
Dodik smatra da, uprkos pandemiji virusa korona, Republici Srpskoj po svim parametrima ide dobro, da je stabilna i najmanje zadužena ekonomija u regionu. Napomenuo je da da će Republika Srpska ove godine imati oko tri i po do četiri odsto rasta, da je povećala plate i traga za mogućnostima da ih još poveća, da je povećan broj zaposlenih, povećan izvoz, a smanjen uvoz, ima pokrivenost uvoza izvozom i nije čuo da je to neko demantovao.
Slušajući ove Dodikove izjave reklo bi se da živimo u obećanoj zemlji, zemlji iz koje ljudi ne odlaze jer im je ovdje dobro i plaćeni su za svoj rad.
Svjestan je Dodik, kaže, da ljudi odlaze, ali smatra da treba reći i da je taj problem više vezan za one koji žele da odavde povuku ljude
– Možda i drže nezavršenu priču o BiH da bi ovdje imali resurs da odlaze mladi, školovani ljudi u jednu Njemačku koja stari – smatra Dodik, te dodaje da to nije obećana zemlja, kako mnogi smatraju, da i tamo ima problema i biće ih jer “tako govori priroda stvari”, a ne što on tako želi.
On je naveo da sve druge ekonomije imaju veće zaduženje, kao i da će Srpska do kraja godine ponovo svesti zaduženje na 46 odsto, jer ga je u momentu kada je dobila novac preko Londonske berze povećala na 53 odsto.
Predsjednik DNS Nenad Nešić poručio je Miloradu Dodiku da ne treba da posmatra ekonomiju zemlje kroz svoj džep, već kroz narodni.
Nešić ističe da je jasno da Dodiku „dobro ide“, ali je narodu sve gore. To se najbolje vidi po činjenici da je, kako ističe Nešić, prosječna plata duplo niža od potrošačke korpe, dok 60 odsto radnika radi za manje od 600 maraka mjesečno, pa i ne čudi što je u posljednjih osam godina Republiku Srpsku napustilo skoro 200.000 mladih ljudi.
– Vašim vođenjem ekonomije ste mladima oteli budućnost i ako ovako nastavite, jedina Vaša zaostavština će biti Republika Srpska bez mladih – poručio je Nešić Dodiku.
Čak je i američki ambasador u BiH Erik Nelson u svom tekstu objavljenom na blogu Ambasade SAD upozorio lidere u BiH, koji prosperitet svojih građana i svoje zemlje stavljaju iza vlastitog bogaćenja i onog svojih porodica i prijatelja, da moraju biti spremni da se suoče s posljedicama.
– Kao što građani BiH i te kako znaju, korupcija predstavlja egzistencijalno pitanje. Visok stepen korupcije, te nesposobnost i nepostojanje volje pravosudnog sistema da istražuje, goni i adekvatno kažnjava počinioce koruptivnih radnji rezultovali su dosad nezabilježenim odlivom znanja, jer građani svih generacija odlaze u zemlje u kojima njihov uspjeh ne zavisi od ličnih poznanstava, nego od njihovog vlastitog talenta i poštenog rada – jasan je Nelson.
Putujući širom ove zapanjujuće zemlje, Nelson kaže da susreće mnoge njene građane koji kažu kako korupcija pogađa sve sfere njihovih života.
– Ovo su ljudi koji gaje duboka osjećanja prema svojim lokalnim zajednicama i svom domu i traže prilike da poboljšaju svoj život u BiH, ali se osjećaju spriječenim na svakom koraku upravo zbog endemske korupcije i sistema koji štiti korumpirane pojedince nauštrb poštenih građana. Ovi vrijedni ljudi osjećaju se bepomoćnim, suočeni sa stalnim podrivanjem vladavine zakona i demokratskih normi od strane dobro uvezanih, korumpiranih pojedinaca dubokih džepova, čiji uspjeh počiva na održavanju statusa kvoa, gdje ne postoji istinska vladavina zakona – precizirao je Nelson.
Navodi da opet i iznova, kada im se ukaže prilika da zauzmu stav i podrže ključne reforme, lideri u BiH to odgađaju, blokiraju ili tvrde da nije pravo vrijeme za to.
– Građani bi trebalo da zavape i pitaju: “ako ne sad, kad?” – smatra Nelson.
Promet ugostitelja i hotelijera u BiH za pet mjeseci ove godine bio je za 62 miliona veći u odnosu na isti period lani, ali ugostitelji i hotelijeri ističu da je situacija i dalje teška i daleko od one prije pandemije.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je promet u toj oblasti od januara do kraja maja ove godine iznosio 258,37 miliona maraka. Promet je skočio i hotelijerima i ugostiteljima, pa je tako u sektoru smještaja od januara do kraja maja ove godine promet bio 79,7 miliona maraka, što je za oko 14 miliona više nego u istom periodu prošle godine.
U djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića za pet mjeseci ostvaren je promet od 178,6 miliona maraka, što je za skoro 48 miliona maraka više u odnosu na isti period 2020. godine.
Prema podacima UIO, ukupan promet ugostitelja i hotelijera u BiH lani je iznosio 568,47 miliona maraka, a godinu ranije 870,57 miliona KM.
Član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS “Horeka” Zlatan Tatić rekao je za “Glas Srpske” da su u prvih pet mjeseci lani na snazi bile restriktivne mjere zbog pandemije virusa korona, a da su sada sve ublažene, tako da je promet samim tim porastao.
Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH Amir Hadžić ističe za “Glas Srpske” da ovaj sektor bilježi povećanje prometa od 15 do 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Radnika ni za lijeka
Zlatan Tatić je rekao da je nedostatak radne snage najveći problem ugostitelja.