VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Koliko radnika u FBiH prima minimalnu platu i da li je ona najniža u Evropi

    Koliko radnika u FBiH prima minimalnu platu i da li je ona najniža u Evropi

    Posljednjih mjeseci ozbiljnija ekonomska diskusija između socijalnih partnera vodi se o iznosu minimalne plate u Federacije BiH, a o njenom idealnom njenom iznosu licitira se u rasponu od 70 posto prosječne plate do okruglih hiljadu KM.

    Minimalna plata u Federaciji BiH zvanično iznosi 407 KM, ali analitika kojom raspolaže Porezna uprava taj segment prikazuje kao 420 KM, što je najbliže visini najniže plate.
    Vlast u ovom entitetu zna se pohvaliti podatkom da je broj radnika koji primaju najnižu platu pao s oko 110.000 iz 2014. godine na oko 23.000 u 2020. godini. Često kažu da je ovo rezultat jačanja ekonomskih trendova, ali i konkurencije na tržištu rada, koja je, između ostalog, pojačana zbog odlaska niže plaćene radne snage u treće zemlje. Rast niskih plata potvrđuje i generalni trend rasta prosječne plate, koja je rasla po stopama mnogo većim nego u periodu prije 2014. godine.

    Zvanični podaci Porezne uprave FBiH
    Zvanični podaci Porezne uprave FBiH
    Ipak, zbunjuje nagli izlazak iz područja minimalne plaće većeg broja radnika u 2020. godini, dakle godini pandemije. S obzirom na to da zvanična statistika bilježi gubitak radnih mjesta u granama koje plaćaju niske plate, kao što su ugostiteljstvo, građevinarstvo…, da se zaključiti da je, za razliku od ranijih godina, povećan broj “izlaska” iz područja minimalne plate u 2020. godini više rezultat otpuštanja ove kategorije radnika nego rasta plata.

    Početkom godine, u medijima su se pojavile informacije prema kojima je najniža neto plata koja se trenutno propisuje u FBiH (208 eura) zapravo najniža u čitavoj Evropi. Do tog zaključka pojedini analitičari su došli upoređujući najnižu platu u Federaciji BiH s najnižim platama u regiji koje objavljuje Eurostat, a koje u ovom trenutku iznose 242 € u Albaniji, 282 € u Sjevernoj Makedoniji, 331 € u Crnoj Gori i 366 € u Srbiji.

    Pri tome su, međutim, zanemarili dvije značajne stvari, regionalni iznosi su izraženi u brutu, tj. uključuju poreze i doprinose, dok je federalni iznos zapravo u netu, zbog čega su ove dvije stvari jednostavno neuporedive.

    Kao drugo, u Federaciji BiH se pored najniže plate isplaćuju i neoporezive naknade poput toplog obroka i prijevoza, što nije slučaj u ostalim zemljama, i zbog čega radnici u Federaciji BiH u konačnici primaju veći iznos “na ruke” od propisane minimalne plate. U ovom trenutku, ove naknade u prosjeku iznose oko 125 KM mjesečno.

    Dakle, ukoliko se minimalna plata u Federaciji BiH, radi uporedivosti sa zemljama regiona, preračuna u bruto, ona trenutno iznosi oko 301 euro, što znači da je veća nego u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Kada se na ovo dodaju još prosječne neoporezive naknade (oko 64€), ona je veća nego i u Crnoj Gori, Bugarskoj i skoro jednaka onoj koja se trenutno isplaćuje u Srbiji.


    Drugi način upoređivanja minimalne plate je da se ona promatra u odnosu na prosječnu platu koja se isplaćuje u državama, odnosno s produktivnošću ekonomije. Primjera radi, minimalna plata u Luksemburgu je prošle godine iznosila 2.202 eura, ali je njen udio u prosječnoj mjesečnoj plati koja je iznosila 4.916 eura stoga bio 45 posto. Generalno gledajući, prema zvaničnim podacima Eurostata iz 2019. godine (posljednji podaci koji omogućavaju uporedivost) udio minimalne plata u prosječnoj plati se u Evropi kretao od 38,5 posto u Estoniji i 55,5 posto u Albaniji.

    U FBiH je ovaj udio u 2019. godini, s uključenim neoporezivim naknadama, iznosio 46,1 posto, što otprilike odgovara evropskom prosjeku.

    Vlast smatra da ovi podaci ukazuju na to da iznos najniže plate u Federaciji BiH već sada u skladu s državama sličnog nivoa ekonomske razvijenosti i produktvinosti, pa radi očuvanja konkurentnosti, rasta izvoza, radnih mjesta, a samim tim stabilnosti penzionog i zdravstvenih fondova, treba biti vrlo oprezan u vezi s utvrđivanjem nove visine minimalne plate, koje najavlju sindikai, poslodavci, ali i Vlada FBiH.

  • Poljoprivrednici poručili: Nema osnova za najavljeno poskupljenje hljeba

    Poljoprivrednici poručili: Nema osnova za najavljeno poskupljenje hljeba

    Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH poziva odgovorne u entitetima i državi Bosni i Hercegovini da hitno reaguju i zaustave lihvarenje te zaštite domaću proizvodnju i aktiviraju robne rezerve da mogu intervenisati u ovakvim situacijama.

    Iz Udruženja navode kako su se pojavile informacije o tome da bi hljeb trebao poskupjeti za 40 posto u odnosu na dosadašnju cijenu te su pozvali odgovorne u Bosni i Hercegovini da počnu raditi posao za koji su i postavljeni da rade.

    “Na osnovu tih informacija prisiljeni smo da reagujemo po ko zna koji put. Pšenica jeste nešto malo poskupjela u otkupu roda 2021, ali to ne bi trebao biti razlog za ovoliko poskupljenje pekarskih proizvoda. Pogotovo ako znamo da je žetva tek počela, tako da pekari i mlinari rade s prošlogodišnjom pšenicom, koja je otkupljena po niskim cijenama”, stoji u saopćenju Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

  • Domaće privrednike pritisnuli novi problemi: Sirovine ni za lijeka, cijene otišle u nebo

    Domaće privrednike pritisnuli novi problemi: Sirovine ni za lijeka, cijene otišle u nebo

    Poskupljenje i nestašica pojedinih materijala pritisnuli su domaće privrednike, koji su prinuđeni da dižu cijene svojih proizvoda kako bi opstali na tržištu.

    Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene industrijskih proizvoda u RS u maju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine više za 2,4 odsto. Iako se privreda počela postepeno oporavljati nakon svih nevolja koje je donijela pandemija virusa korona, privrednici se suočavaju sa novim problemima.

    • Osim što su poskupjeli, evidentna je i nestašica nekih materijala, prvenstveno čelika, obojenih metala, električnih provodnika, plastičnih masa. Sve je poskupjelo i neminovno dovelo do rasta cijene gotovih proizvoda – rekao je predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić. Dodao je da niko precizno ne može reći do kada će svi ti problemi trajati i da li će doći do normalizacije u skorije vrijeme.
    • Veći problem su trenutno rokovi i nabavka materijala nego same cijene. Porasli su i troškovi u vezi sa radnom snagom, tako da su to dva osnovna faktora koji su doveli do rasta cijena industrijskih proizvoda – kazao je Ćorić. Naglasio je da su u najvećem problemu privrednici iz metalske i elektroindustrije jer oni sav materijal uvoze iz Evropske unije.
    • EU pod broj jedan želi da iz svega ovoga oni izađu netaknuti ili manje opterećeni – podvukao je Ćorić.

    Među preduzećima koja još donekle odolijevaju da ne podignu cijene svojih proizvoda je prehrambena industrija iz Bijeljine “Sava Semberija”.

    • Još nismo dizali cijene gotovih proizvoda, ali se nalazimo između dvije vatre. Poskupjelo je sve, od mazuta, ulja, šećera, limenki, tegli i poklopaca, bukvalno sve što nam je potrebno za proizvodnju. S obzirom na to da je lani devet mjeseci tržište bilo potpuno zatvoreno, nismo mogli ništa izvoziti i kada je to krenulo, smatrali smo da nije korektno prema našim distributerima širom svijeta da odmah podižemo cijene – rekao je direktor preduzeća Stevo Filipović.

    Naglasio je da je teško ocijeniti koliko će “Sava Semberija” još izdržati da na taj način posluje, jer poskupljenja su neminovna.

    • Kalkulisaćemo pažljivo, ali do poskupljenja će doći sigurno – dodao je Filipović. Građevinski materijal

    Na stovarištima širom Srpske i FBiH cijene građevinskog materijala nisu bile nikada skuplje, a do svega toga, kako kažu građevinari, došlo je i zbog nestašice pojedinih materijala.

    • Armatura je skuplja i za više od 70 odsto, cement do 12 odsto, a stiropor, bez kojeg je izolacija nezamisliva i do 50 odsto – kažu u građevinskim preduzećima.
  • Do standarda EU tek za 100 godina

    Do standarda EU tek za 100 godina

    BiH ne izdvaja dovoljno sredstava za finansiranje kapitalnih investicija koje su joj potrebne, a nedovoljna povezanost unutar zemlje, sa susjednim državama, kao i sa Evropskom unijom otežava njenu konkurentnost.

    Navedeno je to u najnovijem izvještaju “Ažurirana sistemska dijagnostika zemlje”, koju je uradila Svjetska banka u BiH. Eksperti Svjetske banke naglašavaju da ekonomija BiH raste, ali nedovoljno brzo da bi se ostvario životni standard kojem ljudi teže.

    • Iako posljednjih godina ekonomija BiH ostvaruje rast, prema sadašnjoj stopi rasta trebalo bi joj više od 100 godina da dostigne prosječni nivo prihoda Evropske unije. Ako bi se taj rast ubrzao i održavao na oko pet odsto, koliko je bilježio prije svjetske finansijske krize, približavanje nivou prihoda EU BiH bi ostvarila tek za tri decenije – istaknuto je u izvještaju Svjetske banke.

    U ovom dokumentu je naglašeno da su BiH potrebne mnogo veće investicije, produktivnost i učestvovanje radne snage.

    • BiH ima jedan od najvećih svjetskih nivoa vladinih prihoda kao udjela u BDP-u. Nedavne procjene ukazuju da su javni prihodi veći od ekonomskog potencijala zemlje, drugim riječima, veliki porezi vjerovatno smanjuju rast. Slično tome, oporezivanje rada je visoko, guši preduzetništvo, smanjuje zaposlenost i mnoge tjera u neformalni sektor – navedeno je u izvještaju.

    Svijetla tačka za BiH, kako je objašnjeno u ovom dokumentu Svjetske banke, jeste bolje iskorištavanje prirodnih resursa.

    • BiH posjeduje vrijedne prirodne resurse, počev od najočuvanijih šuma u Evropi, pa do plodne zemlje. Šumarstvo i poljoprivreda predstavljaju značajan izvor zaposlenosti i u velikoj mjeri doprinose ekonomiji. Međutim, izvoz je ograničen na proizvode male dodatne vrijednosti, od sirovog drveta i neprerađenih poljoprivrednih proizvoda, a radna mjesta u tim sektorima su često slabo plaćena i pružaju ograničenu dugoročnu perspektivu – navedeno je u izvještaju.

    Istaknuto je i da BiH ima povoljan geografski položaj da bi djelovala kao čvorište između Zapadne Evrope i ostalih balkanskih zemalja, ali je njen sektor transportne infrastrukture nedovoljno iskorišten.

    • Aerodromi u BiH se trebaju modernizovati i proširiti da bi postali efikasniji, poboljšali regionalnu povezanost BiH, podržali turizam i ekonomski rast i omogućili pristup dijaspori. BiH nedovoljno koristi turistički potencijal zbog mnogo faktora, uključujući i ograničenu transportnu povezanost – zaključili su eksperti Svjetske banke.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je za “Glas Srpske” da je pomoć koja je BiH bila neophodna u poslijeratnom periodu otišla u aktivnosti koje nisu urodile plodom.

    • Konkurentnost je manja ukoliko su komunikacione sposobnosti slabe i na tom polju potrebno je više djelovati – naveo je Ljuboja.

    Najveći gubitaši

    Eksperti Svjetske banke ukazuju da je u BiH najveće prisustvo javnih preduzeća, i to među svim zemljama zapadnog Balkana, većini država Evrope i centralne Azije. Kako su naveli, u BiH ih postoji najmanje 550 i to najviše u energetici, rudarstvu, telekomunikacijama, transportu i komunalnim djelatnostima.

    • Većina javnih preduzeća u BiH posluju kao gubitaši. Njihov dug trenutno je oko četiri milijarde evra, a gotovo polovina je nelikvidna – upozoravaju iz Svjetske banke.
  • Cijene stanova idu u nebesa

    Cijene stanova idu u nebesa

    Zbog povećane potražnje za stambenim jedinicama, ali i viših cijena građevinskog materijala u BiH te samog procesa gradnje, došlo je do povećanja prodajne cijena stanova za 10 do 12 odsto, potvrdili su stručnjaci iz ove oblasti.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je za “Nezavisne” da su cijene repromaterijala za gradnju značajno porasle, što je uticalo na to da dođe do viših cijena stambenih objekta.

    “Takođe, evidentno je da rastu i cijene rada, tu je prisutan i nedostatka radne snage, te kada se to sabere, sve te otežavajuće okolnosti za rezultat su imale povećanje cijena građevinskih objekata”, kazao je Ćorić.

    Prema njegovim riječima, ne može se predvidjeti do kada će to da traje i koliko će još cijene rasti.

    Iz Agencije za trgovinu nekretninama “Remax” iz Banjaluke ističu da je primjetno da su ove godine cijene stanova više za 10 odsto.

    “Budući da je došlo do podizanja cijena građevinskog materijala u proteklom periodu, ali i veće potražnje, automatski dolazi od viših cijena samih nekretnina”, istakao je Dragan Milovanović iz “Remaxa” i dodao da je osnovni generator viših cijena upravo potražnja.

    Kako kaže, u toku gradnje rijetko kada dođe do podizanja cijena, jer investitor uglavnom formira cijenu kada počne graditi.

    “Da je Banjaluka jedan od gradova u kojima se najviše prodaju stanovi, govori i podatak da je, čim počne gradnju novih stanova, investitor već rasprodao sve stambene jedinice u jednoj lameli”, kaže Milovanović za “Nezavisne”.

    Dodaje da se cijene stanova kreću od 2.050 KM po kvadratu pa sve do 4.000 KM, zavisno od lokacije.

    Jedna Banjalučanka koja planira da kupi manji stan i tek je krenula u potragu kaže da se iznenadila time da su cijene kvadrata u širem centru toliko visoke.

    “Gledala sam stanove u Novoj varoši i širem centru i cijene kvadrata su oko 3.500 maraka. Čini mi se da te cijene kvadrata idu u nebesa i da ne prate naš realni standard. Čula sam da mnogo ljudi iz dijaspore ovdje kupuje nekretnine kao vid štednje i ulaganja”, kazala je ova Banjalučanka, koje će uzeti stambeni kredit.

    Da su stanovi u Banjaluci u ovoj godini skuplji, potvrdio je i Manojlo Popović, vlasnik Agencije “Senzor nekretnine” u Banjaluci.

    “Cijene stanova u Banjaluci u ovoj godini više su za 10 do 12 odsto nego prošle godine, te ako se u narednom periodu nastavi trend rasta potražnje, ali i ako cijene građevinskog materijala budu rasle, realno je očekivati da će cijene nekretnina ići ka gore”, kaže Popović.

    Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice Dom.ba, kaže da je u Prijedoru takođe ove godine došlo do do skoka cijena stanova, a, kako ističe, razlog tome je upravo veća potražnja i skuplji građevinski materijal.

    “Prošle godine cijena stanova u novoj gradnji iznosila je je 1.800 KM, dok je ove godine već 2.000 KM po kvadratu, što je veliki bum što se tiče Prijedora”, kaže Gruban.

    Enisa Kadić, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori FBiH, ističe da se cijene nekretnina u FBiH još nisu mijenjale u odnosu na prošlu godinu, ali da je realno očekivati da do toga dođe.

    “Cijene nekretnina u FBiH trenutno ne bilježe rast s obzirom na to da je zbog pandemije pala tražnja, ali sigurno je da u narednom periodu očekujemo rast za nekih 10 odsto”, kazala je Kadićeva.

    Iz Agencije za nekretnine “Smart” iz Mostar ističu da je potražnja ista kao i prošle godina te da se uglavnom traže zemljište i parcele oko Mostara te stanovi u centru.

    “Cijene stanova u centru iznose od 2.300 do 2.500 KM za novu gradnju, dok cijena starogradnje iznosi oko 1.900 KM”, kazali su iz ove mostarske agencije.

  • Cijena nafte u padu

    Cijena nafte u padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u padu usljed zabrinutosti zbog mogućeg usporenja globalnog oporavka privrede.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 45 centi i sada je 75,10 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 49 centi i iznosi 74,07 dolara po barelu.

    Cijene obje vrste nafte su prošle sedmice pale za oko jedan odsto, ali su i dalje blizu najvišeg iznosa od oktobra 2018. godine.

    Ministri finansija G20 su na samitu u Veneciji tokom vikenda saopštili da su se širenje sojeva virusa korona i nejednak pristup vakcinama prijete globalnom ekonomskom oporavku i njihovi komentari odrazili i na potražnju za naftom.

  • Povećani krediti građana kod MKO: Muka tjera ljude u skupa zaduženja

    Povećani krediti građana kod MKO: Muka tjera ljude u skupa zaduženja

    Zaduženje građana kod mikrokreditnih organizacija u Republici Srpskoj povećano je u prva tri mjeseca uprkos tome što su prosječne efektivne kamatne stope oko 20 odsto.

    Po podacima Agencije za bankarstvo RS, krediti građanima su na kraju prvog kvartala veći za oko 2,85 miliona KM u odnosu na kraj prošle godine i iznose ukupno oko 35,7 miliona maraka.

    Uslovi za kredit kod MKO u odnosu na banke su mnogo jednostavniji i uglavnom nije potrebna potvrda o radnom statusu.

    U ukupnim kreditima MKO i dalje su najviše zastupljeni krediti plasirani za ostale namjene (krediti za penzionere, finansiranje opšte potrošnje fizičkih lica, gotovinski nenamjenski krediti, robni krediti i slično) sa učešćem u ukupnim kreditima od 52 odsto s rastom po stopi od četiri odsto.

    Krediti za finansiranje poljoprivrede učestvuju sa 26 odsto u ukupnim kreditima i veći su za jedan odsto, dok krediti za finansiranje uslužnih djelatnosti učestvuju sa 13 odsto u ukupnim kreditima i veći su za jedan odsto. Takođe, evidentno je smanjenje finansiranja stambenih potreba građana za jedan odsto (četiri odsto ukupnih kredita) i trgovine (tri odsto ukupnih kredita), dok je finansiranje proizvodnje (dva odsto ukupnih kredita) na približno istom nivou kao i krajem 2020. godine.

    Prema ročnoj strukturi kredita, dominantno je učešće dugoročnih kredita, koji čine 89,9 odsto ukupnih kredita i iznose 321,3 miliona КM, te su veći za tri odsto ili za 8,7 miliona КM u odnosu na stanje krajem 2020. godine.

    Osnovna djelatnost MКO je plasiranje mikrokredita, uglavnom građanima i samostalnim preduzetnicima, kao ciljanoj grupi korisnika mikrokredita (98 odsto kreditnog portfolija MКO).

  • Dijaspora šalje više deviza u BiH

    Dijaspora šalje više deviza u BiH

    Priliv novca iz inostranstva u BiH u prva tri mjeseca ove godine je za oko pet odsto veći u odnosu na isti period lani, ali je i dalje znatno manji u odnosu na stanje prije pandemije virusa korona.

    Jasno je da su se navike bh. dijaspore u vrijeme pandemije znatno promijenile u odnosu na raniji period, kada je slala veće sume novca u svoju domovinu.

    U Centralnoj banci BiH “Nezavisnim” je rečeno da se platni bilans BiH kompilira i objavljuje na kvartalnom nivou, pri čemu su podaci za referentni kvartal dostupni krajem narednog kvartala.

    “Podaci za drugi kvartal 2021. godine biće raspoloživi do kraja septembra 2021. godine”, naveli su u Centralnoj banci (CB) BiH.

    Prema dostupnim podacima CB BiH, doznake za prvi kvartal 2021. godine iznose 666,9 miliona KM, dok su prošle godine u prvom kvartalu 2020. godine iznosile 636,7 miliona KM.

    Dodali su da su 2019. godine, na godišnjem nivou, iz inostranstva u BiH stigle 2,952 milijarde KM.

    “Vidljivo je da su doznake u prošloj godini na godišnjem nivou bile znatno niže nego u 2019. godini te je prošle godine u BiH stiglo 2,517 milijardi KM”, naveli su u Centralnoj banci u BiH.

    Dodali su da se u prvom kvartalu ove godine ne zapaža dalje smanjenje te su doznake na približno istom nivou kao i u prvom kvartalu 2020. godine.

    Nadalje se, prema podacima Centralne banke BiH, navodi da su u 2015. godini ukupne doznake iz inostranstva iznosile 3,56 milijardi maraka, dok su 2016. godine iznosile 3,58 milijardi maraka. U 2017. godini doznake su iznosile 3,88 milijardi maraka, a 2018. godine 3,98 milijardi maraka.

    Prema navedenim podacima, primjetno je da je pojava virusa korona uticala na naše građane u dijaspori da šalju sve manje novca u rodnu grudu.

    Kako su kazali u Centralnoj banci BiH za “Nezavisne”, oni ne raspolažu zvaničnim procjenama novčanih doznaka po zemljama, ali se može procijeniti da većina dolazi iz država u kojima je bh. dijaspora najbrojnija.

    “To su zemlje zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike”, kazali su u CB BiH.

    Prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog analitičara iz Tuzle, imamo pad direktnih doznaka iz inostranstva za 2020. godinu veći od pola milijarde KM.

    “To je direktna posljedica kovida-19 u smislu da je recesija u zemljama inostranstva uvjetovala da naša dijaspora efektivno siromaši”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”. Dodao je da bh. dijaspora često ima socijalnu ulogu u BiH, koju bi bilo poželjno transformisati.

    “Dijaspora djeluje kao dio socijalne mreže u nedostatku socijalne države kod nas i kompenzuje ulogu iste”, naveo je Čavalić.

    Istakao je da bi bilo bolje da se pokuša izvršiti transformacija dijaspore da bude investiciona te da bi to moglo privući dodatne investicije iz inostranstva.

    “Očekujem, prema iskustvima ranijih kriza, da će se krajem naredne, 2022. godine, podrška dijaspore uravnotežiti i vratiti na onu prije krize, jer će doći do povoljnih kretanja na inostranim tržištima i u tom smislu će dijaspora imati više raspoloživog dohotka kako bi održala kontakte ovdje i pružila svoju podršku”, kazao je Čavalić. Naveo je da evidentirani prilivi iz inostranstva kojima raspolaže Centralna banka BiH ne daju potpunu sliku.

    “Vjerovatno imamo isto toliko, a možda i više neevidentiranih novčanih transfera, ali je sigurno i tu došlo do pada”, zaključio je Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Doznake po godinama

    1. 3,56 milijardi
    2. 3,58 milijardi
    3. 3,88 milijardi
    4. 3,98 milijardi
    5. 2,95 milijardi
    6. 2,51 milijarda
  • Na Igmanu planirana gradnja sportskih terena, staza za šetnju i biciklizam, amfiteatra…

    Na Igmanu planirana gradnja sportskih terena, staza za šetnju i biciklizam, amfiteatra…

    Novi regulacioni plan je u fazi usvajanja i on obuhvata značajno proširenje ljetnog sadržaja na Velikom polju na Igmanu. Novi regulacioni plan uključuje izgradnju novih sportskih terena, staza za šetnju i biciklizam, amfiteatra, javnih toaleta…

    Odgovorili su to iz preduzeća ZOI'84 u na pitanje Vildane Bešlije (NS), zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo, koja je inicirala poboljšanje sadržaja na olimpijskoj planini nadomak Sarajeva.

    Takmičenje šumara proglašeno javnim interesom

    Objasnili su da preduzeće ZOI'84 za području Velikog i Malog polja na Igmanu posjeduje dozvole za upravljanje i raspolaganje postojećom imovinom, ali da je zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa sa “Sarajevo šumama” i Općinom Hadžići usporen razvoj novih, kao i obnova postojećih sadržaja.

    Ipak, naveli su određene pozitvne pomake. Osim novog regulacionog plana, kažu da je drugi važan korak organizacija EFNS-a, Evropskog takmičenja šumara, za koje imaju osigurana sredstva u iznosu od 1,6 miliona KM.


    “Vlada je ovo takmičenje proglasila javnim interesom te bi investicija od 1,6 miliona znatno doprinijela razvoju zimskog sadržaja na Velikom polju”, naveo je u odgovoru Jasmin Mehić, v. d. direktora ZOI-ja.

    Kako dodaje, za uspješnu implementaciju projekata ključno je prebacivanje prava vlasništva zemljišta s preduzeća “Sarajevo šume” na ZOI, što je u nadležnosti Skupštine.

    “Ovo je problem koji nije riješen od 1984. godine i koji znatno usporava razvoj lokaliteta Veliko i Malo polje, navodi Mehić.

    Upitani za angažovanje redara za održavanje reda, naplatu parkinga i naplatu korištenja staza za nordiisko skijanje, iz ZOI-ja su potcrtali neriješene imovinskopravne odnose te da ne ostvaruju prihode na ovom lokalitetu iz kojih bi mogao finansirati angažman potrebne radne snage.


    Kada je riječ o inicijativi za izgradnju javnog WC-a s prostorijom za presvlačenje, Bešliji su odgovorili da to u potpunosti podržavaju i smatraju da je neophodna.

    “Za izgradnju su neophodna sredstva u iznosu od minimalno 100.000 KM za izgradnju objekta i rješavanje odvodnje otpadnih voda, kao i pitanje tekućeg održavanja”, objasnio je Mehić.

    Ne planiramo širiti ugostiteljsku ponudu

    Upitani za izgradnju dodatnih kapaciteta, koji bi građanima omogućili ugodniji i duži boravak, kao što su čajna kuhinja, restoran…, iz ZOI-ja navode da su dugoročno opredijeljeni za razvoju sportsko-rekreativnih sadržaja te nemaju u planovima širenje ugostiteljske ponude. Smatraju da je bolje da ovu ulogu preuzmu privatni investitori.

    Nisu ni za uređivanje prostora za prodaju polioprivrednih proizvoda i proizvoda iz domaće radinosti.

    “Smatramo da je ovo pitanje više za lokalnu zajednicu”, navod se u Mehićevom odgovoru.

  • Bivši radnici Aluminija paljenjem svijeća obilježili godišnjicu zatvaranja firme

    Bivši radnici Aluminija paljenjem svijeća obilježili godišnjicu zatvaranja firme

    Drugu godišnjicu gašenja mostarskog Aluminija bivši radnici su danas obilježili polaganjem cvijeća i paljenjem svijeće ispred nekadašnjeg giganta, jer im je ulaz zabranjen u krug fabrike u kojoj su nekada radili.

    Bivši predsjednik Skupštine Aluminija Pero Bebek sa desetak radnika koji su među njih 900 prije dvije godine ostali bez posla došao je obilježiti dvije godine agonije u kojoj žive od kad je ugašen hercegovački div, a novi šok su doživjeli i danas jer iako su svoj dolazak najavili zabranjeno im je da uđu u krug te fabrike.

    “Ja sam ovdje radio 29 godina i 10 mjeseci. Mi smo jučer nazvali i direktora firme, starog Aluminija Danijela Buhovaca, Miro Zelenika, koji je rekao da će obavijestiti nekog Aljošu, ali su nam sad zabranili”, kaže Bebek pun gorčine zbog onoga što je doživio sa svojim bivšim kolegama.

    Podsjetio je kako su do sada bezbroj puta iznevjereni i prepušteni sami sebi i da im je bilo rečeno da će se pokretanjem novog Auminija na posao vratiti 330 ljudi, a za godinu dana da će doći svi.

    “Ljudi iz nadzornog odbora su to ponavljali na desetine puta, a sada je još uvijek 70 posto ljudi bez posla, a više od 50 bivših radnika ne može ostvariti penziju zbog neizmirenih obaveza”, ističe Bebek.

    Frano Šarac je uslove za penziju stekao u 12 mjesecu prošle godine i još to pravo ne može ostvariti, a danas je doživio novi poraz.

    “Ja sam tu od 1981. godine kad je prva ćelija startala, palio je i danas kad sam namirio dovoljno staža za penziju ne mogu je ostvariti, jer mi nije uplaćeno sve, iako imam kući saglasnost koju su dali Federalni premijer i ministrica Jelka Milićević. Ali ništa od toga, oni se ne pitaju kako ljudi žive i ne znam ni kome se više mogu žaliti”, kaže vidno razočaran Šarac.

    Njegov kolega Milan Badalić koji je u Aluminiju radio od 1982. godine, stekao je pravo na penziju u aprilu prošle godine, ali kad je predao zahtjev za ostvarivanje svojih prava dobio je odbijenicu uz obrazloženje da mu fale 22 mjeseca.

    “Od tada ganjamo to, bili smo i kod predsjednika Dragana Čovića i on nam je obećao da će biti do 1.juna sto posto uplaćeno sve, ali evo još nema ništa. Nemamo čak ni povratne informacije šta više da radimo”, kazao je te podsjetio da se Vlada Federacije BiH obavezala da će im taj staž uvezati, ali da sve stoji na obećanjima i niko ne misli kako ti ljudi žive.

    “Oba sina su mi u Njemačkoj i živim tako što mi oni šalju pomoć” , kazao je jedan u nizu obespravljenih radnika Aluminija.

    Milionska dugovanja

    Aluminij je ugašen prije dvije godine zbog milionskih dugovanja od kojih su se najveća odnosila na električnu energiju, a 2017. godine je bio najveći pojedinačni izvoznik iz BiH.

    Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH izvezli su skoro 360 miliona maraka (180 miliona eura). Oko 900 radnika je bilo zaposleno u Aluminiju.

    Procjenjuje se da više desetina hiljada ljudi direktno ili indirektno zavisi od Aluminija, uključujući i firme koje su sarađivale sa tom nekada uspješnom kompanijom.

    Vlada Federacije BiH i mali dioničari vlasnici su po 44 posto udjela, dok 12 posto udjela u vlasništvu ima Hrvatska.