VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Plinska boca u Srpskoj košta do 32 KM

    Plinska boca u Srpskoj košta do 32 KM

    Cijene tečnog naftnog gasa (TNG) u RS su stabilne i trenutno miruju te se kreću od 1,47 do 1,56 KM po litri, sa druge strane, cijene punjenja plinskih boca za domaćinstva na benzinskim pumpama variraju od 27 KM do čak 32 KM.

    Dok na nekim benzinskim pumpama u Srpskoj navode da su cijene plinskih boca u posljednjih 15 dana pale i do tri KM te da one koštaju oko 27 KM, na drugim navode da su u posljednjih sedam dana cijene porasle te da sada punjenje boce košta čak 32 KM. Podsjećamo da su, prema ranijim pisanjima “Nezavisnih novina”, u novembru 2021. godine cijene punjenja plinskih boca dosegle rekordnu visinu od 30 KM.

    Kako je za “Nezavisne novine” potvrdio Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, trenutne cijene TNG-a su na nivou cijena koje su bile u decembru prošle godine i nema značajnih povećanja.

    “Cijene su i dalje visoke imajući u vidu da su se prosječne cijene TNG-a kretale u rasponu od 0,50 do 0,70 KM po litru”, naveo je Trišić. Dodao je da su nabavne cijene TNG-a i dalje visoke te da je teško dati tačnu prognozu kako će se tokom zime tržišta snabdijevati ovim energentom.

    “Za RS, s aspekta energetske stabilnosti, veoma je značajan dogovor Vlade Srpske o kapitalnom investicionom projektu gasifikacije Srpske, a to potvrđuje sastanak Milorada Dodika i Vladimira Putina. Siguran sam da će saradnje Vlade Srpske sa ‘Gazpromom’ definisati strateške odrednice, a tiče se gasifikacije Republike Srpske i dugoročnih cijena, te dati prednost u kreiranju dugoročnih ekonomskih politika i energetsku stabilnost naše zemlje”, kazao je Trišić.

    Istakao je da su to strateški ciljevi Srpske i Srbije te da očekuje da će ovi projekti paralelno razvijati i privredni ambijent i obezbijediti energetsku stabilnost.

    Na jednoj pumpi u Banjaluci su za “Nezavisne novine” naveli da trenutno punjenje plinske boce košta 27 KM, što je, kako su naveli, za tri KM niže u odnosu na cijene prije petnaestak dana.

    Na drugoj pumpi u gradu na Vrbasu navode da je cijena plina za domaćinstvo u posljednjih sedam dana porasla i da sada punjenje jedne boce košta čak 32 KM. Sa druge strane cijena već napunjene plinske boce na jednoj pumpi u Prijedoru trenutno iznosi 28 KM.

    “Mi ne punimo plinske boce, već građani nama donesu svoju praznu bocu, a od nas kupe novu, punu bocu. Cijena je prije nekoliko dana bila nešto viša, oko 30 KM, a sada je ona malo pala te iznosi 28 KM”, naveli su na ovoj pumpi u Prijedoru.

    Da su cijene plinskih boca previsoke, smatraju građani Srpske, te tako Vera K., penzionerka iz Banjaluke, kaže da je cijena viša od 30 KM za jednu plinsku bocu iznenađuje.

    “Znam da sve cijene rastu, ali to je zaista previše, sjećam se kada su te boce koštale oko 15 KM. Zbog uštede struje, ali i toga što brže skuvam hranu na plinu, volim koristiti plin u kuhinji, međutim brine me ako u budućnosti budu opet rasle cijene, onda mi se neće isplatiti da kuvam na plinu”, navela je ova penzionerka.

  • Poskupljenja će pojesti povećanje plata

    Poskupljenja će pojesti povećanje plata

    • Poskupljenja repromaterijala, energenata, sirovina, ali i inflacija, uprkos najavljenom rastu plata, negativno će uticati na džep radnika u Republici Srpskoj, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Naime, prema prošlosedmičnim podacima Zavoda za statistiku RS, ukupan indeks potrošačkih cijena u Srpskoj u decembru 2021. godine u odnosu na decembar 2020. godine u prosjeku je viši za 5,9 odsto, dok je prosječna plata nakon oporezivanja u Srpskoj isplaćena u decembru 2021. godine, iako nominalno veća za šest odsto, realno povećana tek za 0,1 odsto.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je za “Nezavisne” da prosječna plata trenutno iznosi 1.038 KM, te da je na ovo povećanje najviše uticala prerađivačka industrija, u kojoj su najviše rasle plate.

    “Inflacija utiče i uticaće prije svega na robu široke potrošnje, a za privredu je najpogubnije da su narasle cijene repromaterijala, energije, ali i rada. Iako sada inflaciju više vežemo za robu široke potrošnje, ovo će sigurno dovesti do problema kako uskladiti s jedne strane povećanje cijena repromaterijala i svega ostalog, a sa druge strane kako da plate prate povećanje svega”, naglasio je Ćorić.

    Dodao je da je činjenica da je prošle godine povećana minimalna plata za iznos koji je veći nego što je procenat inflacije.

    “Treba vršiti određene akcione mjere ili planove kako suzbiti inflaciju, jer ako i to krene sa svim tim problemima, sa cijenama repromaterijala, energije, cijene rada i ako se budemo još borili i s inflacijom koja nigdje nije donijela ništa dobro, imaćemo zaista jednu neizvjesnu, problematičnu i izazovnu 2022. godinu. Ovo nije u skladu s onim pretpostavkama da će poslije krizne 2020, pa i 2021. godine, zbog pandemije virusa korona, 2022. biti godina stabilizacije. Svi ovi nagovještaji govore da će biti dosta teže nego što se to moglo pretpostaviti pred kraj prošle godine”, objasnio je Ćorić.

    Sa druge strane, Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da je emigracija stanovništva najveća kada kupovna moć plate iznosi između 40 i 70 odsto kupovne moći plate u zemlji u koju se imigrira.

    “Dok plata ne dosegne kupovnu moć od 70 odsto kupovne moći u Njemačkoj, mi ćemo imati stalnu imigraciju, a ova inflaciona kretanja i rast plata su dokaz da se samo odlaže ono što je neminovno, te da će imigracija duže trajati. Ovim ćemo imati posljedice po privredni rast jer kad ostanete bez stanovništva, ono što se smatralo do tada realnim, sutra se neće moći uraditi. Ovo je vrlo loša poruka i mi umjesto da smanjujemo jaz u odnosu na, na primjer Njemačku, mi ga održavamo i produbljujemo. Smatram da će sve ove stvari imati veoma negativne implikacije na budućnost u ovoj zemlji”, naglasio je Đogo.

  • Globalna energetska transformacija godišnje će koštati dodatnih 3,5 biliona dolara

    Globalna energetska transformacija godišnje će koštati dodatnih 3,5 biliona dolara

    Prema procjeni konsultantske agencije McKinsey, za ekonomiju s nultom stopom emisije štetnih gasova godišnje će biti potrebno dodatnih 3,5 biliona dolara.

    Ovo je iznos koji predstavlja polovinu od ukupnog profita korporacija širom svijeta. To je 60 posto više u odnosu na to koliko se do sada trošilo za stvaranje ekonomije s nultom stopom emisije.

    Međutim, to je mnogo jeftinije nego ne činiti bilo šta po ovom pitanju. Svaka država i svaki sektor bit će izloženi transformaciji u ekonomiju nulte stope emisije. Najviše će biti izloženi oni koji se oslanjaju na fosilna goriva. Troškovi transformacije su neizbježni, prije ili kasnije.

    Izgledno je da bi uskoro poskupljenje struje moglo biti i do 25 posto. Cijena željeza i cementa mogla bi biti viša za 35-40 posto.

    No, transformacija ka obnovljivim izvorima energije nije isključivo trošak. Stručnjaci ukazuju na to da će dekarbonizacijom biti stvoreno milion radnih mjesta. Osim toga, podstaknut će ekonomski razvoj širom svijeta. Očekuje se da će struja biti dostupna tamo gdje to nije bio slučaj. Globalna stopa BDP-a bi trebala porasti za 18 posto ili 13,6 biliona dolara godišnje, podaci su Svjetske banke (WB).

  • Pokazatelji govore: Oporavlja se turistički sektor u Srpskoj

    Pokazatelji govore: Oporavlja se turistički sektor u Srpskoj

    Ministar trgovine i turizma Suzana Gašić izjavila je Srni da pokazatelji za prošlu godinu za sektor turizma govore da će, sa poboljšanjem epidemiološke situacije, taj sektor među prvima oporaviti.

    Gašićeva je napomenula da je pandemija virusa korona pogodila sektor turizma u cijelom svijetu i da je u 2020. godini zabilježen pad broja dolazaka i noćenja u svim zemljama, pa tako i u Republici Srpskoj.

    “Pokazatelji za prošlu godinu potvrđuju nam ono što su analitičari govorili od samog početka pandemije, a to je da je turizam sektor koji će se među prvima oporaviti sa poboljšanjem epidemiološke situacije i krajem pandemije, koji se, nažalost, i pored svih očekivanja još ne nazire”, navela je Gašićeva.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Republici Srpskoj je u prošloj godini zabilježeno 295.038 dolazaka turista i ostvareno je 748.275 noćenja. Broj dolazaka veći je za 55 odsto, a broj noćenja za 40,8 odsto u odnosu na 2020. godinu.

    Zvanična statistika pokazuje i da je broj dolazaka turista u decembru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2020. godine veći za 86,9 odsto, a da je broj noćenja u posmatranom periodu povećan za 83 odsto.

    Gašićeva je rekla da se na osnovu analize strukture turista vidi da oko 60 odsto ostvarenih dolazaka i noćenja čine domaći turisti, što se može pripisati ograničenjima u kretanju, posebno povratku, koja važe još u pojedinim zemljama.

    S druge strane, kaže, to pokazuje da je došlo do značajnog rasta broja domaćih turista, navodeći kako vjeruje da je jedan od rezultata projekta turističkih vaučera, koji su realizovali od 15. juna 2020. godine do 30. juna prošle godine.

    Gašićeva je dodala da osnovu za to daje i podatak da se u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je trajao projekat, broj domaćih turista povećao za 100,58 odsto u odnosu na 2020. godinu, što predstavlja ogroman rast koji se može, makar djelimično, ako ne i potpuno, posmatrati kao rezultat ovog projekta.

    “Upravo ovi pokazatelji daju nam osnov da i tokom ove godine realizujemo ovaj projekat, a trenutno su u toku pripremne aktivnosti neophodne za pokretanje i nesmetanu realizaciju projekta turističkih vaučera”, istakla je Gašićeva.

    Ona je navela da je Vlada Srpske, uz projekat turističkih vaučera, tokom protekle dvije godine donosila različite mjere pomoći i podrške sektoru turizma, koje su u značajnoj mjeri doprinijele opstanku i oporavku sektora turizma, ali i ostvarenim rezultatima.

    Gašićeva je rekla i da je u prošloj godini došlo do rasta i prihoda od boravišne takse, te da su po tom osnovu prošle godine prihodi iznosili 1.332.052 KM i veći su za 35 odsto u odnosu na 2020. godinu kada su iznosili 987.366 KM.

  • Građani BiH koji trguju kriptovalutama još čekaju zakon i prvu mjenjačnicu

    Građani BiH koji trguju kriptovalutama još čekaju zakon i prvu mjenjačnicu

    Kupovina, trgovina i rudarenje kriptovaluta pojmovi su koji se u posljednje vrijeme sve češće spominju, a koliko god da su kriptovalute ušle i na bh. tržište, o njima se malo zna, a ni vlast još uvijek ne shvata ozbiljno potrebu regulacije tržišta u ovom smjeru.

    Većini ljudi nije najjasnije šta su kriptovalute, kako se njima trguje i koje su njihove pogodnosti. Bio je to povod i da kontaktiramo Feđu Krivošića, stručnjaka za kriptovalute, koji nam je pojasnio koji je prvi korak pri uključivanju u ovaj biznis.

    “Prvo se morate povezati na neku svjetsku berzu, kao što je naprimjer Binance ili FTX, registrovati se te uplatiti određeni iznos novca. To je jedini način, a svakako je neophodno i čitati o ovoj tematici i upoznati se sa svim što kriptovalute jesu, kako se kreću i za šta služe”, kazao je Krivošić.

    Ono što je veliki problem na bh. tržištu jeste da oblast kriptovaluta nije zakonski uređena, a nemamo ni mjenjačnice. U našoj državi se posluje po Zakonu o deviznim poslovanju i na njega se banke pozivaju.

    “Banke se pozivaju na Zakon o deviznom poslovanju u kojem jedan od članova definiše sve kupovine i prodaju deviza i strane gotovine. U zakonu se ne opisuju dodatno kriptovalute. Kada bi to bio slučaj onda bi se moglo legalno trgovati kriptovalutama. Međutim, bankama u BiH ni u svijetu nije u interesu da rade sa kriptovalutama i one odugovlače taj proces maksimalno”, kaže Krivošić.

    Kriptovalute, dodaje, mijenjaju bankarski sektor, jer za trgovanje sa kriptovalutama nije potreban veliki broj banaka, koliko ih danas ima, a koje uzimaju velike namete, gdje još uvijek ljudi rade na šalterima i gdje BiH još nema zakon o elektronskom potpisu zbog čega cijeli proces traje dosta duže i košta više.

    “Građani u BiH ne mogu otvoreno kupiti neku kriptovalutu u nekoj mjenjačnici ili banci. Kriptovalute nisu nigdje napisane, nisu zakonski regulisane tako da ni većina banaka ne može kupiti kriptovalute. Mi, kao država sa relativno jeftinom električnom energijom, smo imali dosta rudarenja, a rudarenje podrazumijeva učestvovanje u blockchainu, potvrđivanje transakcija. Dakle, imate svoj kompjuter koji sa ostalim kompjuterima u svijetu potvrđuje te transakcije i on rudari, troši energiju i što više tih kompjutera imate i što više energije trošite, to dobijate veću nagradu za to. Međutim, kako ovo tržište nije regulisano kod nas onda morate prodavati na nekim svjetskim berzama. To je šteta jer mi imamo veliku dijasporu kojoj bi to mnogo značilo i olakšalo. Naprimjer, ako imate nekoga u Njemačkoj ko hoće da vam pošalje novac, on to sada mora uraditi preko western uniona. Pri tome morate platiti sedam posto za tu transakciju, a na novac morate sačekati dva do tri dana. Kada bi i banke ušle u ovaj sistem i kada bismo imali kripto mjenjačnice taj proces bi bio znatno brži i jeftiniji – trajao bi nekoliko sekundi i koštao nekoliko feninga”, pojasnio je Krivošić.

    Da je uspostavljanje mjenjačnica od izuzetne važnosti pokazalo se na slučaju otvaranja jedne u Zagrebu – Electrocoin mjenjačnice, koja posluje tek nekoliko godina, a koja već ima veći promet od Zagrebačke berze. Nikola Škorić, direktor i suosnivač Electrocoina, kazao je ranije kako je tri godine zaredom ova mjenjačnica bilježila rast prometa. Čak i kad su cijene kriptovaluta 2018. i 2019. pale do 90 posto, promet se zadržao i onda je 2020. krenuo novi rast, što pokazuje njenu opravdanost. Osim mjenjačnice, u Hrvatskoj posluje i Fond, u kojem se može ulagati u kriptovalute.

    I susjedna Srbija ima mjenjačnicu, a sredinom prošle godine na snagu je u ovoj zemlji stupio i Zakon o digitalnoj imovini kojim je obezbijeđena pravna sigurnost za investitore i korisnike digitalne imovine.

    “Stanje u bankarskom sektoru u regionu je veoma slično. Većina banaka je u vlasništvu stranaca i veliko je lobiranje da se ovaj proces kod nas ne desi još uvijek. Međutim, u zemljama regiona ipak imamo neki pomak, što želimo da se desi i u Bosni i Hercegovini. Kako bi se to desilo neophodno je da se i građani uključe u cijelu ovu priču, da budu glasniji i da traže od vlasti da se ova oblast i zakonski reguliše kako bi mogli legalno kupovati i trgovati kriptovalutama”, kaže Krivošić.

    Omogućavanje transakcija kriptovalutama, kaže Krivošić, neće ugroziti poslovanje banaka, nego će banke samo dobiti konkurenciju.

    “To je samo još jedan od načina poslovanja. Nije to kontra bankama. To će samo promijeniti tok novca, što je i interesantnost kriptovaluta. Bitno u ovoj priči je ono što će neki korisnik dobiti, a to je da može slati novac jeftinije, da ljudi međusobno više trguju i razmjenjuju informacije, a ne da ima neka centralizovana berza ili banka koja to radi”, istakao je ovaj stručnjak.

    Banke će, kaže, uvijek imati neku funkciju i kriptovalute kao tehnologije će koegzistirati sa bankama i u pozitivnom smislu će mijenjati bankarski sistem. Međutim, bit će manje uticaja ljudske strane, manje šaltera, sve će se vršiti znatno brže i korisnici će sve moći kontrolisati na svom cloudu.

    Podsjetio je Krivošić i na činjenicu da je bitcoin nedavno pao za 50 posto od najveće cijene koja je bila u novembru, ali dodaje kako se to i ranije dešavalo, te očekuje da će kriptoimovina ponovo rasti.

    “Kriptoimovina ima najveću volatilnost od bilo koje imovine za ulaganje, ali mislim da će tu biti još dosta uspona i padova”, zaključio je Krivošić.

  • Američke kamate tresu i Balkan

    Američke kamate tresu i Balkan

    Odluka američke centralne banke, odnosno Federalnih rezervi (FED), da zbog obuzdavanja inflacije u SAD od marta ove godine poveća kamatne stope mogla bi dovesti do toga da se na sličan korak odluči i Evropska centralna banka (ECB), a što bi se onda moglo negativno odraziti na mnoge zemlje u razvoju, pa i na BiH i njen finansijski i bankarski sektor.

    Smatra ovo profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Marko Đogo, analizirajući posljednje fiskalne poteze FED-a, navodeći kako oni ne bi trebalo da dovedu do većih finansijskih potresa i globalne krize, ali problem je, kako kaže, a što postaje sve realnije, ukoliko se na sličan potez odluči i Evropska centralna banka.

    • Imali smo sličnu situaciju početkom osamdesetih, kada je FED takođe značajno povećao kamatne stope, a što je bio okidač da mnoge zemlje u razvoju upadnu u dužničku krizu. I sada će se određene zemlje, a koje imaju viši nivo duga denominovanog u dolarima, naći u problemu. I pored svega, mislim da je crni scenario iz osamdesetih ili 2008. malo vjerovatan. Daleko veći problem jeste činjenica što je inflacija postala gorući problem i u evrozoni. ECB od svog osnivanja vodi monetarnu politiku da ona ne bude veća od dva odsto na godišnjem nivou, a ona je na kraju prošle godine iznosila čak pet odsto. To je za njih šokantan podatak, pa stoga možemo očekivati da ECB pođe stopama FED-a, da i oni povećaju kamatne stope na svoje instrumente monetarne politike. Ukoliko dođe do drastičnog povećanja, to će se sigurno negativno i katastrofalno reflektovati i na naš bankarski i finansijski sektor – istakao je Đogo dodajući i da ono što se dešava u SAD, ECB tjera na jedan takav potez.

    Kako kaže, može doći do vrlo nezgodne situacije, jer su domaće banke odobravale kredite po fiksnim kamatnim stopama na duži period. Moglo bi doći do situacije da pasivna kamatna stopa po kojoj su banke pozajmljivale novac premaši aktivnu kamatnu stopu.

    • Na taj problem sam ukazivao još prije dvije godine na samitu guvernera centralnih banaka zemalja jugoistočne Evrope. Sada imamo situaciju da taj crni scenario koji sam tada predvidio počinje izgledati sve izvjesnije i realnije, a što će dovesti do velikih problema u gotovo svim zemljama zapadnog Balkana. Uvijek pucaju najslabije karike – navodi Đogo.

    Kaže i kako je monetarna politika FED-a iz 2008 – 2009. i ECB-a iz 2012 – 2013. bila krajnje neobična i “abnormalna za normalnu monetarnu teoriju”.

    • U jednom trenutku smo imali čak i negativne kamatne stope, a što je u suprotnosti sa ekonomskom i finansijskom logikom. Zato ćemo sada trpjeti posljedice te i takve pretjerano ekspanzivne monetarne politike. Stopa od tri, četiri ili pet odsto inflacije nije toliko strašna koliko je zastrašujuća količina odštampanog novca. To su ogromne svote koje su ubrizgavane u oporavak privrede, a pogotovo u ovo vrijeme pandemije. Sve to sada polako dolazi na naplatu. Ali isto tako smatram da to neće dugo potrajati, te da će na kraju doći do stabilizacije finansijskih prilika. Pitanje je samo kako preživjeti ovaj kritični period i kolika će šteta biti – naglasio je Đogo.

    Lančana reakcija

    Prema riječima Đoge, odluka američke centralne banke da poveća kamatne stope dovešće i do korigovanja kursa vrijednosti dolara prema evru i ostalim valutama, a što će lančano dovesti i do rasta cijena energenata, a prije svega nafte i gasa.

    • Treba imati u vidu da se skoro dvije trećine ovih nabavki plaća u dolarima. On je glavno platežno sredstvo u ovim poslovima. Bilo je nekih pokušaja da se dolar zamijeni nekom drugom valutom, ali do toga nikada nije došlo – kaže Đogo.
  • Cijene nafte divljaju na svjetskim tržištima, ostvaren sedmogodišnji maksimum

    Cijene nafte divljaju na svjetskim tržištima, ostvaren sedmogodišnji maksimum

    Cijena barela nafte premašila je 90 dolara i najveća je u prethodnih sedam godina, pošto je ukrajinska kriza prevladala naznake da će američke Federalne rezerve pooštriti monetarnu politiku.

    Cijena barela brent nafte porasla je za jedan procenat i iznosi 90,85 dolara, a barel sirove nafte u SAD-u trenutno košta 88,22 centa nakon poskupljenja za jedan posto.

    Cijena je naglo skočila jučer usljed tenzija između Rusije, drugog najvećeg izvoznika u svijetu, i Zapada. Zbog njihovog spora o Ukrajini postoji bojazan da će doći do poremećaja u zalihama energenata u Evropi.

    Američke Federalne rezerve najavile su jučer da će vjerovatno povećati osnovnu kamatnu stopu u martu, kao i da planiraju završetak otkupa vrijednosnih papira u istom mjesecu da bi ublažile inflaciju.
    Američki dolar ojačao je poslije te objave, što je poskupilo naftu za kupce koji koriste druge valute.

  • Penzije u Srpskoj od januara veće za četiri odsto

    Penzije u Srpskoj od januara veće za četiri odsto

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o vanrednom usklađivanju penzija na način da se penzije povećavaju za četiri odsto.

    Takođe, Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o određivanju iznosa najniže penzije koja će takođe biti veća za četiri odsto, a isplata najniže penzije po ovoj odluci počinje od 1. januara 2022. godine.

    Osim toga, Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o tržištu hartija od vrijednosti po hitnom postupku.

    “Razlozi za dopune zakona sadržani su u potrebi daljeg unapređenja tržišta hartija od vrijednosti, s ciljem da se privrednim društvima omogući efikasniji i lakši pristup izvorima kapitala u okolnostima njihove smanjene likvidnosti usljed ekonomskih poremećaja prouzrokovanim pandemijom virusa korona”, saopšteno je iz Biroa Vlade RS za odnose s javnošću.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je i Nacrt zakona o audio-vizuelnim djelatnostima, a ovim zakonom uređuje se obavljanje, organizovanje i finansiranje audio-vizuelnih djelatnosti i njima komplementarnih djelatnosti, proizvodnja, iznajmljivanje, promet, javno prikazivanje, zaštita i čuvanje audio-vizuelnog djela na teritoriji Republike Srpske, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje audio-vizuelnih djelatnosti.

  • Zaboravljena kriza: Venecuela u raljama hiperinflacije

    Zaboravljena kriza: Venecuela u raljama hiperinflacije

    Venecuela, u jeku pandemije i posljedičnog rasta potrošačkih cijena diljem svijeta, pogođena visokom stopom hiperinflacije pala je u zaborav.

    Ova zemlja je do kraja 2021. godine imala stopu inflacije od 686 posto. To je najveća stopa inflacije na svijetu za tu godinu, a Centralna banka navodi da su to dobre vijesti s obzirom da je inflacija iznosila 2.959,8 posto 2020. godine.

    Prema današnjem kursu, to znači da jedan američki dolar vrijedi 458.255 venecuelanskih bolivara.

    Venecuela je nekada bila najbogatija zemlja Latinske Amerike, a jedan od razloga je taj što ima najveće naftne rezerve na svijetu. Tokom 70-ih i 80-ih godina proteklog stoljeća, uspjeh Venecuele fascinirao je brojne stručnjake, ali je to bilo kratko.

    Politička nestabilnost uzrokovana raznim previranjima i višestrukim pokušajima državnih udara malo pomalo je nagrizala dotadašanji ekonomski uspjeh. Situacija je kuliminirala 2013. godine kada je umro dugogodišnji lider Hugo Chavez, a na njegovo mjesto je došao Nicolas Maduro.

    Maduro je od samog početka vladavine kritikovan zbog lošeg upravljanja državom. Strani mediji su ga kritikovali da “dobija na težini dok njegov narod gladuje”.

    Nestašica u Venecueli i pad životnog standarda doveli su do protesta koji su počeli 2014. koji su eskalirali u svakodnevne proteste širom zemlje.

    Vlada pod vodstvom Madura vršila je represiju protiv neslaganja i došlo je do pada njegove popularnosti. Madurina administracija smatra se odgovornom za loše upravljanje ekonomijom i guranje zemlje u duboku humanitarnu krizu.

    Također je kritikovana da je pokušala uništiti opoziciju zatvaranjem ili protjerivanjem kritičara vlasti i upotrebom sile protiv antivladinih demonstranata.

    Od tada u zemlji vladaju hronične nestašice osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda, i posljedično imaju najveće stope kriminala i ubistava na svijetu.

    Iako se stopa inflacije usporila, Venecueli će trebati dugo vremena i reforme ekonomske politike da bi izašla na kraj s nedaćama kojima je pogođena posljednjih osam godina.

    Koliko je administracija predsjednika Madura spremna da radi na tome ostaće da se vidi.

  • MMF: Svijet pred ekonomskom olujom

    MMF: Svijet pred ekonomskom olujom

    Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognoze rasta SAD, Kine i svjetske ekonomije u cjelini, upozorivši i na rizike koje donose neizvjestan tok pandemije, inflacija, poremećaji u snabdijevanju i zaoštravanje monetarne politike u SAD.

    “Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 odsto, 0,5 procentnih bodova slabiji nego što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku ekonomiju”, napisala je na blogu Gita Gopinat, zamjenica izvršne direktorice MMF-a.

    Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u snabijevanju podstakli su inflaciju, utvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsku ekonomiju.

    U MMF-u očekuju da će omikron uticati na ekonomsku aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov uticaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvještaju.

    U 2023. globalni rast trebalo bi da uspori na 3,8 odsto i da bude nešto snažniji nego što se dosad očekivalo, ističu u MMFu, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom mehaničke naravi i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.

    Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnom ekonomskom štetom od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projektovanih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinatova.

    MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke ekonomije za 1,2 procentna boda, ističući neuspjelo usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Džo Bajden. Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike nego što se očekivalo i na kontinuiran nedostatak snabdijevanja. Američka ekonomija, kako sada predviđaju u MMF-u, porašće za četiri odsto u 2022. godini, nakon 5,6% rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6%, pokazuju najnovije prognoze.

    Osjetno je snižena i oktobarska prognoza rasta kineske ekonomije za 2022. godinu, za 0,8 procentnih bodova, na 4,8%, nakon procijenjenog 8,1procentnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebalo ponovo da se ubrza u 2023. godine, na 5,2%.

    Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na kovid19 i zbog dugotrajnih finansijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.

    MMF je takođe smanjio prognozu rasta za evrozonu u ovoj godini za 0,4%, na 3,9%, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5%.

    Njemačka i italijanska ekonomija porašće po njihovim procjenama 3,8 odsto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4% slabije nego što su prognozirali u oktobru prošle godine.

    U 2023. njemačka ekonomija trebalo bi po njihovim najnovijim prognozama da poraste 2,5, a italijanska 2,2 odsto.

    Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama evrozone trebalo da raste Španija, za 5,8 odsto u ovoj te za 3,8% u idućoj godini.

    MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti korona virusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove ekonomske poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima snabdijevanja, nestabilnost cijena energije i lokalni pritisci na plate.

    Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerovatno potrajati duže nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu snabdijevanja i visoke cijene energije.

    Inflacija bi ove godine u prosjeku trebalo da iznosi 3,9% u razvijenim ekonomijama i 5,9% u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023. godine, zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.

    U fokusu pažnje biće američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije nego što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne finansije, ističu u MMF-u.

    Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uveliko se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.

    Razvijene ekonomije trebala bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubicima BDPa. Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo.