VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Taksisti u BiH razmišljaju o povećanju cijena

    Taksisti u BiH razmišljaju o povećanju cijena

    Zbog poskupljenja goriva, ali i nekih drugih stvari kao što su usluge servisa i potrošnog materijala za automobile, mnogi taksisti iz Bosne i Hercegovine razmišljaju da povećaju cijene usluga prevoza taksijem, a neki od njih su to već i učinili.

    Naime, kako su “Nezavisne” pisale prije nekoliko dana, gorivo na benzinskim pumpama je od početka godine poskupjelo nekoliko puta.

    Dragan Purišić, predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi” iz Banjaluke, kazao je da taksisti iz ovog grada razmišljaju o povećanju cijene svojih usluga, ali da još nisu utvrdili koja bi to cijena mogla da bude.

    “Već razmišljamo u tom smjeru. Jedan od prijedloga je da se ide na potrošnju najmanje dva litra goriva, odnosno da vožnja najmanje bude naplaćena pet KM. Drugi prijedlog je da se ide na 2,5 KM start, a 1,70 KM vožnje po kilometru”, objašnjava Purišić.

    Prema njegovim riječima, od početka godine gorivo je već dva puta poskupjelo, te i drugi troškovi rastu, tako da im je povećanje cijena usluga jedino rješenje ako žele pozitivno poslovati.

    “Troškovi se konstantno povećavaju, a gorivo stalno ide gore, a sada je i nakon praznika opao i posao za 40 odsto, te nemamo drugog rješenja nego da povećamo cijene, ali još nismo odlučili na koji način i koja bi to cijena mogla da bude”, naveo je Purišić.

    Hasib Lošić, taksista “Sarajevo Taxija” iz ovog grada, kazao je da, iako je gorivo već nekoliko puta poskupjelo, još nisu razmišljali o povećanju cijena usluga vožnje taksijem.

    “Povećavaju se troškovi i mi već radimo na granici ekonomske opravdanosti, ali još nismo konkretno odlučili da li ćemo poskupljivati usluge. Sve je dosad poskupjelo, pa nismo htjeli da i mi građanima budemo udar na budžet, koji je već skroman. U narednom periodu ćemo vidjeti kakva će biti situacija te da li ćemo možda poskupljivati. Trenutno je 1,90 KM startna polazna cijena, dok 1,20 KM iznosi svaki pređeni kilometar, te je ova cijena na snazi već pet godina”, naveo je Lošić.

    Kako su rekli za “Nezavisne” u jednoj taksi službi iz Mostara, usluge prevoza taksijem u ovom gradu su poskupjele prije nekoliko dana, i to najviše zbog poskupljenja goriva.

    “Usluge prevoza taksijem smo morali povećati zbog povećanja troškova, kako goriva, tako i nekih drugih stvari, kao što su održavanje automobila, odnosno usluga servisa i potrošnog materijala za automobile, pa smo morali i mi povećati cijene svojih usluga kako bi bili likvidni”, naveli su iz ove mostarske taksi službe.

    Dodali su da su minimalno podigli cijene, te je po jednom pređenom kilometru potrebno izdvojiti 1,20 KM.

    “Startna polazna cijena je 2,5 KM, ali je u nju uključen prelazak dva i po kilometra, tako da smo minimalno digli cijene kako bismo opstali”, istakli su iz ove taksi službe.

    TAKSI CIJENA PREVOZ

  • Dodik poručio da će biti prekontrolisano svako povećanje cijena: Moramo pomoći našim ljudima

    Dodik poručio da će biti prekontrolisano svako povećanje cijena: Moramo pomoći našim ljudima

    Lider SNSD-a Milorad Dodik ukazao je na potrebu da se prekontroliše svako povećanje cijena i vidi da li je ono realno ili ne.

    “Moramo da vidimo kako da pomognemo našim ljudima, to je osnovni cilj svega”, naglasio je Dodik.

    Dodik je napomenuo da je najveći uticaj na rast cijena je eksterne prirode, da rast cijena nafte i naftnih derivata vuče i poskupljenje drugih stvari.

    Ali, dodao je, nepromijenjena je ostala cijena struje za domaćinstva koja se, kako je istakao, neće mijenjati bez obzira što elektroprivrede u okruženju dižu svoje cijene.

    “Danas imamo situaciju da je više od 45 odsto cijena za domaćinstva skuplja u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj. To govori da je Republika Srpska jedino mjesto gdje ljudi mogu da računaju na poboljšanje svog standarda”, rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da se mora sagledati kako se sve to reflektuje na prihode ljudi, te istakao da se mora očuvati realni standard.

    “To smo uspjeli u vrijeme pandemije, uspjećemo i sada. Treba da iskontrolišemo svako povećanje cijena i da vidimo da li je ono realno ili ne”, rekao je Dodik novinarima u Drakuliću.

    On je naveo da će se ući u nabavne cijene da bi se vidjelo koliko se obračunavaju marže i da li je to realno ili ne, a nakon toga će se vidjeti na koji način pomoći.

    Dodik je napomenuo da je cijena gasa porasla na evropskom nivou što svakako utiče na rast cijena.

    Dodik je juče najavio da će, najvjerovatnije naredne sedmice, organizovati sastanak čija će tema biti rast cijena pojedinih proizvoda u Republici Srpskoj.

  • Dodik: Spriječiti zloupotrebe u vezi rasta cijena

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je danas da je rast cijena na globalnom tržištu prouzrokovao rast cijena u Republici Srpskoj, ali da postoji sumnja da se to zloupotrebljava i koristi za neosnovano povećanje cijena određene robe.

    Dodik će naredne sedmice organizovati sastanak čija će tema biti rast cijena proizvoda u Republici Srpskoj.

    On je za Radio Republike Srpske izjavio da je potrebno organizovano se baviti ovim pitanjem, jer građani ne smiju biti nezaštićeni.

    • Potrebno je za svako povećanje cijena uraditi analizu i jasno odgovoriti da li je to opravdano ili ne – rekao je Dodik.

    On je istakao da je to sada ključno pitanje, te da će nadležne institucije da spriječe svaku vrstu zloupotreba.

    Dodik je apelovao da Poreska uprava i inspekcijski organi posvećenije priđu ovom problemu.

  • Cijene rastu – Evropa na nogama

    Cijene rastu – Evropa na nogama

    Nagli rast cena energije na tržištu podigao je na noge evropske vlade.

    One pokušavaju da zaštite građane od cenovnog udara i pomognu im sa plaćanjem vrtoglavo visokih računa.

    Austrija

    Austrijska vlada najavila je krajem januara novčanu pomoć domaćinstvima i suspendovala paušal za zelenu struju u ovoj godini, procenivši vrednost mera na 1,7 milijardi evra.

    Belgija

    Belgijska vlada saopštila je početkom februara da će smanjiti porez na dodatu vrednost na električnu energiju u sklopu paketa mera zaštite potrošača od rastućih cena energije, prenosi Indeks.

    Velika Britanija

    Britanski energetski regulator objavio je u četvrtak da će zbog rekordno visokih cena gasa u svetu podići regulisanu cenu energije za najširu kategoriju domaćinstva od 1. aprila za 54 odsto.

    Kako bi ublažila udar, vlada je paralelno predstavila paket mera koji uključuje 200 funti popusta na račune za struju za sva domaćinstva, sa rokom povrata od pet godina, te 150 funti popusta na prirez za oko 80 odsto domaćinstava u Engleskoj.

    Bugarska

    Bugarska vlada zamrzla je regulisane cene struje i grejanja za domaćinstva do kraja marta.

    Češka

    Donji dom češkog parlamenta usvojio je vladin predlog zakona kojim se domaćinstvima olakšava sticanje prava na socijalnu pomoć za stanovanje, što bi trebalo da pomogne najranjivijima na skok cena energije.

    Francuska

    Francuska se obavezala da ograniči rast regulisanih cena struje na četiri odsto kroz nalog vlade elektroenergetskoj kompaniji EDF, u 80-postotnom državnom vlasništvu, da konkurenciji prodaje jeftiniju struju proizvedenu u nuklearnim elektranama.

    Nemačka

    Nemačka vlada saopštila je kako bi ove godine mogla da ukine naknadu za obnovljive izvore energije u računima za struju kako bi ublažila pritisak rastućih troškova energije na milione domaćinstava.

    Grčka

    Grčka je najavila povećanje minimalne plate za dva odsto i smanjenje poreza na imovinu za daljih 13 odsto kako bi pomogla domaćinstvima koja se bore sa sve većom inflacijom i višim troškovima energije, prema rečima premijera Kirjakosa Micotakisa.

    Italija

    Italijanska vlada potrošila je od jula više od osam milijardi evra kako bi obuzdala poskupljenje struje za domaćinstva.

    Komšije usvojile mere: Ukupno 67.000 ljudi dobija po 150 evra

    Prošlog meseca Rim je najavio još jedan paket mera, vredan 1,7 milijardi evra, ciljajući na smanjivanje ogromnih računa za energiju i pomoć kompanijama u prevladavanju najnovijeg talasa zaraze koronavirusom.

    Holandija

    Holandija je smanjila poreze na energiju za osam miliona domaćinstava.

    Norveška

    Norveška je u decembru subvencionisala račune za struju domaćinstvima, pokrivši nešto više od polovine iznosa iznad određenog praga. Potom je povećala taj udeo na 80 odsto u razdoblju od januara do marta.

    Poljska

    Poljska je najavila smanjenje poreza na energiju, benzin i osnovne prehrambene artikle i novčanu pomoć domaćinstvima.

    Španija

    Španija je smanjila nekoliko poreza kako bi snizila iznose na računima do kraja 2021. godine. U decembru je odlučila da produži tu meru do maja 2022.

    Ograničila je i rast regulisanih cena gasa, ali je ipak odustala od preuzimanja oko 2,6 milijardi evra ekstraprofita koji su energetske kompanije, kako je tvrdila, nepošteno zaradile u cenovnoj krizi.

    Švedska

    Švedska će domaćinstvima najteže pogođenima rastom cena struje isplatiti kompenzaciju, a vlada će za te mere izdvojiti šest milijardi švedskih kruna (oko 575 miliona evra).

    Evropska komisija

    Zemlje EU najvećim delom samostalno kreiraju svoju energetsku politiku, a prema propisima EU smeju da preduzmu hitne mere kako bi zaštitile potrošače od većih troškova.

    EK je u oktobru objavila spisak mera koje članice EU smeju da uvedu, ne kršeći propise o tržišnoj utakmici, uključujući pomoć siromašnijim domaćinstvima, finansiranje obnove koja smanjuje potrošnju energije i izuzimanje ugroženih domaćinstava od viših poreza na energiju.

  • Tursku pogodila najviša inflacija u posljednjih 20 godina

    Tursku pogodila najviša inflacija u posljednjih 20 godina

    Inflacija u Turskoj iznosi 48,7 posto i najviša je u posljednjih 20 godina.

    Kako prenosi CNBC, to se desilo uprkos višemjesečnom uvjeravanju predsjednika ove države Recepa Tayyipa Erdogana da je riječ o kratkoročno visokoj stopi inflacije i da će vlast ublažiti posljedice ekonomske krize.

    U januaru su cijene bile više za 11,1 posto u odnosu na mjesec ranije, podaci su Statističkog instituta Turske. To je više od onog što su prognozirali analitičari. Očekivali su da će taj rast biti između devet i deset posto.

    Vrijednost domaće valute je tokom prošle godine bila manja za 21 posto, što je posljedica Erdoganovog upornog odbijanja da se povise kamatne stope. Devalvacija lire je teško pogodila Turke. Vrijednost njihovih plata je manja, a troškovi života su dramatično veći.

    Erdogan smatra da se kreditima i izvozom može boriti protiv ekonomske krize te da više kamatne stope pogoršavaju krizu. Pojedini analitičari su ocijenili da je Erdoganov monetarni eksperiment propao.

    Ministar finansija Nureddin Nebati je izjavio da će inflacija biti ispod 50 posto te da će njen vrhunac biti u aprilu, prenosi CNBC.

  • Zuckerberg za dan izgubio 29 milijardi dolara nakon pada vrijednosti dionica Facebooka

    Zuckerberg za dan izgubio 29 milijardi dolara nakon pada vrijednosti dionica Facebooka

    Mark Zuckerberg izgubio je u četvrtak 29 milijardi dolara neto vrijednosti jer su dionice Meta Platforms Inc (Facebook) obilježile rekordan jednodnevni pad, dok je njegov kolega milijarder Jeff Bezos zaradio 20 milijardi dolara nakon Amazonove blockbuster zarade.

    Dionice Mete pale su za 26 posto, što je izbrisalo više od 200 milijardi dolara u najvećem jednodnevnom padu tržišne vrijednosti za jednu američku kompaniju. To je, prema Forbesu, smanjilo neto vrijednost osnivača i glavnog izvršnog direktora Zuckerberga na 85 milijardi dolara.

    Zuckerberg posjeduje oko 12,8 posto vrijednosti tehnološkog velikana.

    Bezos, osnivač i predsjednik Amazona, vlasnik je oko 9,9 posto kompanije, prema podacima Refinitiva. On je također treći najbogatiji čovjek na svijetu, prema Forbesu.

    Amazonova je zarada u tromjesečju porasla zahvaljujući ulaganjima u kompaniju za električna vozila Rivian.

    Bezosova je neto vrijednost prema Forbesu porasla za 57 posto, na 177 milijardi dolara, u 2021. u odnosu na godinu ranije, uglavnom zbog procvata Amazona tokom pandemije, kada su ljudi bili ovisni o online kupovini.

  • Stiže nova digitalna valuta

    Stiže nova digitalna valuta

    Indijska centralna banka će u narednoj finansijskoj godini na tržište lansirati digitalnu rupiju, saopštila je ministarka finansija Nirmala Sitarama.

    “Uvođenje digitalne valute centralne banke će dati podsticaj, veliki podsticaj digitalnoj ekonomiji. Digitalna valuta će takođe dovesti do efikasnijeg i jeftinijeg sistema upravljanja valutama”, kazala je ona dok je predstavljala godišnji budžet zemlje.

    To bi značilo da će u finansijskoj 2022/23 godini koja počinje 1. aprila ova zemlja dobiti sopstvenu digitalnu valutu, piše CNBC.Ministarka nije iznela detalje o tome kako će digitalna rupija funkcionisati, ali je rekla da će biti uvedena “koristeći blokčejn i druge tehnologije”.

    Kako portal podseća, blokčejn je tehnologija koja je prvobitno stvorena uz bitkoin, ali je od tada evoluirala i prevazišla okvire kriptovaluta.

    Ako se bude držala ovih planova, Indija bi bila jedna od najvećih svetskih ekonomija koja bi uvela takozvanu digitalnu valutu centralne banke (CBDC).

    Kina, recimo, radi na digitalnoj verziji svog juana od 2014. godine i najdalje je odmakla kada je u pitanju lansiranje CBDC-a na globalnom nivou. Japan takođe istražuje sopstveni CBDC, a Federalne rezerve SAD prošlog meseca objavile su studiju o digitalnom dolaru, ali nisu zauzele čvrst stav o tome da li će ga izdati.

  • Košarac: Ohrabrujuća podrška uključivanju BiH u “Otvoreni Balkan”

    Košarac: Ohrabrujuća podrška uključivanju BiH u “Otvoreni Balkan”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac danas je u razgovoru sa generalnim sekretarom Svjetske carinske organizacije Kuniom Mikurijom istakao da ga posebno ohrabruje činjenica da ta organizacija podržava inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    “Stoga ću ponovo apelovati na političke strukture iz Federacije BiH /FBiH/ da od realnog sektora u Republici Srpskoj i Federaciji BiH ne prave taoce svojih političkih predrasuda, te da permanentno radimo na prihvatanju ove inicijative da bismo omogućili nove investicije, te brži protok robe, ljudi, kapitala i usluga. To je način da podržimo domaće privrednike i pokažemo spremnost da stanemo uz njih”, poručio je Košarac.

    Košarac je istakao da je jedan od ključnih koraka institucija u BiH prihvatanje “Otvorenog Balkana”, kako bi se u okviru ove regionalne inicijative adaptirala kretanja u određenim segmentima olakšavanja trgovine, uključujući i pojedine segmente carinske politike, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

    On je informisao generalnog sekretara Mikuriju da će Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, nakon sastanaka sa nadležnim institucijama u Srbiji, razgovarati i sa relevantnim predstavnicima Sjeverne Makedonije i Albanije kako bi se došlo do sveobuhvatne informacije o benefitima uključivanja u inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    “Naša namjera je da sve potrebne podatke dostavimo kako domaćem privrednom sektoru, tako i Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH, kako bismo u konačnici na adekvatan način razmotrili pridruživanje Otvorenom Balkanu“, dodao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara.

    Košarac je sa Mikurijom razgovarao o međunarodnim obavezama koje je BiH preuzela ratifikacijom Kjoto konvencije o pojednostavljivanju i harmonizaciji carinskih postupaka.

    Na sastanku je bilo riječi i o potrebi donošenja određenih propisa s ciljem primjene odredaba revidirane Kjoto konvencije, pri čemu je ukazano na značaj ispunjavanja standarda u oblasti carinskih politika i carina.

    Poseban akcenat stavljen je na značaj regionalnih inicijativa, kao i na opredijeljenost institucija na svim nivoima vlasti u BiH ka evropskim integracijama, navedeno je u saopštenju.

    Na sastanku je razgovarano i o potrebi da BiH pristupi Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

    Košarac je ukazao na aktivnosti koje je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa preduzelo u protekle dvije godine kada je riječ o ispunjavanju uslova za članstvo u ovoj organizaciji, te izrazio uvjerenje da će u narednom periodu, uz saglasnost nadležnih struktura, biti usvojeni preostali propisi kako bi BiH postala članica ove važne svjetske asocijacije.

    On je uputio poziv generalnom sekretaru Svjetske carinske organizacije da prisustvuje ovogodišnjem “Jahorina biznis forumu”.

    Košarac je napomenuo da je riječ o renomiranom događaju čiji je cilj promocija pozitivnih ekonomskih politika i prakse zemalja regiona, čime Republika Srpska i njene institucije dokazuju opredijeljenost da na odgovoran način definišu strategije s ciljem jačanja i unapređenja ekonomije u Srpskoj i BiH.

  • NFT tržište u procvatu – padaju svi rekordi

    NFT tržište u procvatu – padaju svi rekordi

    Najveća svetska NFT trgovina oborila je dosadašnji rekord, koji je postavljen u avgustu prošle godine.

    OpenSea, koji predstavlja najveći svetski tržni centar za NFT (Non-Fungible Token), oborio je svoj prethodni rekord po mesečnom obimu trgovanja iz avgusta 2021. godine.

    Tokom januara ove godine, OpenSea je na svojoj platformi ostvario više od 4,95 milijardi dolara kada je u pitanju obim trgovanja Ethereum kriptovalutom.

    Pored toga tokoim januara je ostvaren i obim trgovine od 79 miliona dolara u Polygon valuti, čime je oboren prethodni rekord od 76 miliona dolara.

    U avgustu 2021. godine, eksplodiralo je NFT tržište, a sa tim je povećan i obim trgovanja na NFT trgovinama..

    OpenSea, kao najveći igrač u ovom segmentu tržišta, u jednom trenutku je zabeležio promet prodaje od čak 233 miliona dolara samo tokom perioda od 24 sata.

  • Iz SAD stižu zabrinjavajuće vijesti, a ni u Kini situacija nije sjajna

    Iz SAD stižu zabrinjavajuće vijesti, a ni u Kini situacija nije sjajna

    Kontejnerski promet jedan je od indikatora za razvoj svetske privrede.

    Ali iz Sjedinjenih Država stižu zabrinjavajuće vesti, a ni u glavnom motoru svetske privrede, Kini, situacija nije sjajna.

    Lajnbnic-Institut za ekonomska istraživanja (RWI) iz Esena prošle nedelje objavio je dobru vest: “U brojnim svetskim lukama porastao je kontejnerski promet”. To bi trebalo da “doprinese blagom popuštanju problema u snabdevanju”, ocenio je Torsten Šmit, šef odeljenja za razvoj privrede, u aktuelnom izdanju Indeksa kontejnerskog prometa koji zajedno izdaju Lajbnic-Institut i Institut za pomorski saobraćaj i logistiku (ISL), piše DW.

    Međutim, rast kontejnerskog prometa ne ukazuje na povećanu proizvodnju ili potražnju –dobrim delom je tu reč o zakasnjelim isporukama koje nisu bile moguće zbog pandemije. I zaista, u ovom trenutku se mnogi kupci, ali i brodari i upravnici luka žale da gotovo nijedna isporuka ne stiže na vreme.

    Kontejnerski brodovi na čekanju

    Kompanija za logistiku i prevoz “Kine+Nagel” (K+N) iz Šindelegija u Švajcarskoj prati situaciju na međunarodnim pomorskim putevima i prenosi da je na dan 28. januara čak 567 kontejnerskih brodova bilo usidreno pred lukama i čekalo na otpremu, kaže Dominik Nadelhofer koji je u “K+N” zadužen za odnose s javnošću.

    Kako bi imali pravi pregled situacije u toj firmi su formirali sopstveni indeks pod nazivom “Seaexplorer Disruption Indicator”. Tu se jedan standardni kontejner (TEU) na nekom brodu množi s brojem dana provedenih u čekanju na otpremu. Tako kod broda natovarenog s 18.000 standardnih boksova koji deset dana čeka na ukrcavanje tereta taj indeks iznosi 180.000.

    Prošlog petka (28.1) njihov indeks je iznosio “12,5 miliona TEU-dana provedenih u čekanju ispred devet najvažnijih svetskih luka”, kaže za DW Nadelhofer. Na pitanje šta to konkretno znači u praksi, on odgovara: “Preko našeg indeksa trenutno vidimo 12 puta veći broj brodova na čekanju u poređenju s normalnim uslovima.”

    Nisu sve luke podjednako efikasne

    Za takvu situaciju nije odgovoran samo jedan faktor. Nadelhofer navodi primer SAD gde trenutno postoji problem koji je u Evropi dobro poznat iz Velike Britanije: “U Severnoj Americi izazov predstavlja aktuelni nedostatak vozača kamiona”. Zato je u lukama postalo tesno, jer roba iz kontejnera ne može dovoljno brzo da se otpremi dalje, u odredišta na kopnu.

    Osim toga, nisu sve luke podjednako dobro opremljene ili organizovane. Globalno gledano, postoje velike razlike. Rang-lista najefikasnijih luka sveta, “New Global Container Port Performance Index” (CPPI), koju objavljuju Svetska banka i londonska firma “IHS Markit”, jasno pokazuje da se najefikasnije luke bez izuzetka nalaze u Aziji.

    Na prvom mestu je Jokohama u Japanu, na drugom Luka Kralja Abdulaha u Saudijskoj Arabiji, a na trećem Ćingdao u Kini. Najbolje plasirana evropska luka je Alhesiras u Španiji (10. mesto), a najefikasnija luka na američkom kontinentu nalazi se u Meksiku.

    Kina je postala kočničar

    To što se kineske luke ubrajaju među najbolje organizovane na svetu, ne znači automatski da su one i dalje motor svetske trgovine. Naime, kineska politika strogih antipandemijskih mera svako malo je dovodila do zatvaranja lučkih terminala, što je imalo za posledicu kočenje svetske trgovine.

    Doduše, globalni kontejnerski promet je, apsolutno gledano, u prošloj godini ponovo porastao, ali tu postoji jedan presudni izuzetak, kažu stručnjaci iz Instituta RWI i ISL: “Razlog rasta indeksa je znatno povećanje prometa u lukama van Kine. U kineskim lukama kontejnerski promet znatno je smanjen”.

    Nema naznaka oporavka

    Dominik Nadelhofer ističe da je korona znatno otežala otpremanje brodova, ali naglašava da je aktuelno stanje rezultat “kombinacije mnogih faktora”. On naglašava da je takav razvoj situacije bio uočljiv i pre pandemije. Još tada su, kaže, brodovlasnici počeli da smanjuju svoje flote, a onda je u trećem kvartalu 2020. naglo porasla potražnja za robom, jer su ljudi, umesto na putovanja koja nisu bila moguća zbog korone, počeli da troše novac na druge stvari, recimo na sportske rekvizite ili na renoviranje stana. Osim toga, zbog drastičnog smanjenja avionskog putničkog saobraćaja, otpala je i mogućnost transporta robe u prostoru za robni transport putničkih aviona.

    Nadelhofer ne želi da prognozira kada će se situacija stabilizovati, a i Torsten Šmit iz RWI prilično je uzdržan što se tiče budućnosti: “Ponovno znatno smanjenje kontejnerskog prometa u kineskim lukama moglo bi da bude najava novih problema u isporukama u narednim mesecima.”