VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Volkswagen dolazi u Srbiju?

    Volkswagen dolazi u Srbiju?

    Ekonomisti u Srbiji spekulišu da u Srbiju dolazi Volkswagen, nakon što je predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, ne otkrivajući detalje, ponovio da je u pregovorima sa dva velika proizvođača automobila.

    “Mi sada pregovaramo sa dva fantastična proizvođača automobila, srce i dušu ću da ostavim da jedan dođe, jedan je među najvećim evropskim, a drugi među najvećim svjetskim. Tresem se od straha da dobijem pozitivan odgovor jer znam da je to spas Srbije”, rekao je Vučić na televiziji Pink.

    Na pitanje o kojim bi automobilskim kompanijama mogla biti riječ, Slobodan Aćimović, profesor Ekonomskog fakulteta, kazao je za Kurir da se najvjerovatnije radi o Volkswagenu, koji je i prije nekoliko godina bio aktuelan.

    “Mislim da je Volkswagen tada ipak izabrao Tursku, ali je koliko sam shvatio na kraju odustao od te investicije. U tom smislu je vrlo moguće da je sada kod nas riječ upravo o toj investiciji o kojoj se govorilo prije nekoliko godina. To mi ukazuje i na značaj Volkswagena jer svaka pametna kompanija investira u vrijeme krize u nadi da će to tržište početi skokovito da raste uz, naravno, potpuno smirivanje u lancima snabdijevanja u automobilskoj industriji i vraćanje bar na one covid uslove poslovanja, s obzirom na to da su uslovi poslovanja koji se tiču Ukrajine dodatno usporili proizvodnju u automobilskoj industriji”, zaključuje Aćimović.

  • “Gasprom” nastavlja redovne isporuke gasa

    “Gasprom” nastavlja redovne isporuke gasa

    “Gasprom” danas nastavlja normalne isporuke gasa u Evropu tranzitom preko ukrajinske teritorije, rekao je novinarima portparol kompanije Sergej Kuprijanov.

    Potrparol je rekao da se šalje količina gasa koja je u skladu sa zahtjevima kupaca, a danas je to 56,9 miliona metara kubnih, prenio je TASS.

    Ova količina je manja od one koja je definisana dugoročnom rezervacijom tranzita preko Ukrajine u količini od 109,5 miliona metara kubnih na dan.

    Juče je evropskim kupcima isporučeno 57 miliona metara kubnih ruskog gasa.

  • Cijena zlata na petonedjeljnom maksimumu

    Cijena zlata na petonedjeljnom maksimumu

    Cijena zlata dostiže jutros petonedjeljni maksimum jer su rat u Evropi, povišena inflacija i rizik od recesije u SAD podstakli tražnju investitore za imovinom koja se smatra sigurnim utočištem.

    Na sport tržištu, cijena ovog plemenitog metala je porasla za 0,17 procenata na 1.991,31 dolar za uncu, nakon što je ranije dostigla najviši unutardnevni nivo od 11. marta, izvještava “Blumberg”.

    U usponu su i cijene ostalih plemenitih metala, uključujući paladijum, platinu i srebro.

    Strateški važan ukrajinski grad Mariupolj nije pao, ali su njegovi branioci u obruču ruskih snaga, rekli su ukrajinski zvaničnici, nekoliko sati nakon što je Kijev upozorio na moguću operaciju iskrcavanja ruske mornarice i nove vazdušne udare.

    Mogućnost da Evropska unija de fakto uvede embargo na ruski gas i prijetnja određenim ograničenjima na isporuke nafte u narednom evropskom paketu sankcija uticali su na poskupljenje oba ova energenta.

    To utiče na povećanje cijena svih sirovina, podstičući potražnju za zlatom kao zaštitom od inflatorne spirale, napominje se u informaciji.

  • Cijene goriva u FBiH padaju, a u RS ne

    Cijene goriva u FBiH padaju, a u RS ne

    Dok će cijene naftnih derivata u toku ove sedmice u Federaciji BiH pasti i do 30 feninga po jednom litru, u Republici Srpskoj narednih dana ne bi trebalo doći ni do kakvih promjena cijena.

    Naime, iz Federalnog ministarstva trgovine su rekli prije nekoliko dana da, prema obavještenjima o promjeni cijena i marži koje su im benzinske pumpe dostavile, zaprimljeno je 730 obavijesti o promjeni cijena i marži.

    “Iste se odnose na smanjenje cijene benzina i dizela u iznosu od 0,05 KM do 0,30 KM po litru”, naveli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

    Na prijedlog ovog ministarstva Vlada FBiH donijela je Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate, kojom je propisala privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru derivata.

    Privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima je propisana maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM po litru derivata. Dodali su da je ova primjena na snazi od 3. aprila.

    “Sve informacije o cijenama naftnih derivata građani mogu saznati putem mobilne aplikacije Federalnog ministarstva trgovine FMT FBIH oil info, u kojoj su cijene poredane od najnižih do najviših”, istakli su prije nekoliko dana iz Federalnog ministarstva trgovine.

    S druge strane, Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne” da će zasad cijene goriva ostati na ovom nivou, te da nema informacije da će doći do promjena u narednim danima.

    “Prosječne cijene su od 2,99 do 3,09 KM za litru dizela i 2,84 do 2,95 KM za benzin, dok je TNG u prosjeku 1,70 KM”, naglasio je Trišić.

    Radnik jedne benzinske pumpe u Tuzli rekao je da su cijene naftnih derivata prethodnih dana blago pale.

    “Tako je za litar dizela potrebno izdvojiti 3,16 KM, dok za isto toliko benzina kupac mora platiti 2,91 KM”, kazao je ovaj radnik.

    S jedne benzinske pumpe u Zenici su istakli da je takođe došlo do blagog pada cijena naftnih derivata, te da je do pojeftinjenja goriva došlo prije nekoliko dana.

    “Trenutno su cijene nešto niže, a za litru benzina potrebno je izdvojiti 2,86 KM, dok litar dizela košta 3,11 KM”, navela je radnica ove benzinske pumpe.

    Sa “Krajinapetrol” benzinske pumpe u Banjaluci su nam rekli da su cijene naftnih derivata slične kao i prethodnih dana.

    “Za litar dizela kupac mora platiti 3,08 KM, a benzina 2,89 KM”, istakli su sa “Krajinapetrola”.

  • BiH sve bliža nižoj cijeni lijekova

    BiH sve bliža nižoj cijeni lijekova

    Stručni savjet Agencije za lijekove BiH mogao bi već na sljedećoj sjednici razmatrati inicijativu o izmjeni Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.

    Ovu inicijativu je još ranije podnijelo Udruženje “Misli dobro” iz Banjaluke i njome zatražilo da veleprodajna marža na lijekove umjesto osam bude šest odsto te da se umjesto Slovenije izabere druga referenta država na osnovu koje se računa veleprodajna cijena lijeka. Takođe, inicijativom je zatraženo i da koeficijent s kojim se množi cijena lijeka umjesto jedan bude 0,9.

    Kako je za “Nezavisne novine” rekao Lazar Prodanović, član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, on će na sljedećoj sjednici Stručnog savjeta Agencije ponoviti ultimativno da se što prije razmatra inicijativa o mogućim korekcijama ovog pravilnika koje bi išle u korist građana BiH.

    Prodanović je istakao da sada u postkovid periodu i periodu ekonomske krize ima apsolutno razloga da se ponovo razmišlja o izmjenama ovog pravilnika.

    “Mislim da dozvoljena marža koja je do sada bila osam odsto ima smisla za lijekove do 10 KM, ali ako je neki lijek do 50 KM, mislim da maksimalna veleprodajna marža ne smije biti viša od šest odsto, do 100 KM možda četiri odsto, a za lijekove čije je cijena viša od 150 KM da marža bude dva odsto”, rekao je Prodanović, dodajući da veleprodajna cijena automatski utiče i na maloprodajnu cijenu lijekova.

    “Maloprodajne cijene lijekova u BiH se formiraju na osnovu odluka Vlade RS i kantonalnih vlada. Vlada RS je donijela odluku da najveća marža sa 20 odsto bude smanjena na 18 odsto”, kazao je Prodanović, dodajući da bi bilo dobro da se marže regulišu na sličan način kao u susjednim zemljama kao što su Hrvatska i Crna Gora.

    “U Srbiji je još bolji pristup tome, mada mislim da je i u Hrvatskoj diferencirana stopa PDV-a od 10 odsto. Zbog toga ova inicijativa da se marža u diferenciranoj stopi PDV-a smanji na minimum ima apsolutno smisla, te nema razloga da ova stopa bude iznad sedam procenata. Svako smanjenje PDV značajno bi uticalo na cijenu lijekova”, naveo je Prodanović, dodajući da bi se tako zaštitile socijalno najugroženije osobe, koje su nerijetko i one kojima su lijekovi najpotrebniji.

    Kako je naveo Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja “Misli dobro”, ovom inicijativom ne traže ništa što već nema u regionu.

    “BiH je do 2017. godine bila jedina zemlja koja uopšte nije imala Pravilnik o cijenama lijekova i veletrgovci i maloprodajni lanci apoteka su na tržištu radili šta su htjeli. Poslije pet godina mislimo da je vrijeme da se Pravilnik mijenja”, rekao je Vukić, dodajući da je neophodno da se ovaj put Pravilnik mijenja u korist građana, a ne farmaceutske industrije.

    “Sva regulativa koja se donosi u BiH u isključivom je interesu farmacije, a posljedica toga je da građani u BiH plaćaju najviše cijene lijekova u odnosu na Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Nadamo se da će se ovaj put institucije voditi interesima građana, a ne ličnim interesima i interesima raznih grupa”, zaključio je Vukić.

  • Putin o sankcijama: Rusko tržište se stabilizovalo, a u Evropi i SAD-u cijene rastu

    Putin o sankcijama: Rusko tržište se stabilizovalo, a u Evropi i SAD-u cijene rastu

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin govorio je danas o zapadnim sankcijama i ekonomskim posljedicama koje su one ostavile na Rusiju, ali i SAD i Evropu.

    Naglasio je stav da Zapad nije uspio sankcijama srušiti ruski finansijski sistem niti stvoriti nestašicu robe.

    “Glavni negativni faktor za privredu u posljednje vrijeme bio je sankcioni pritisak zapadnih zemalja. Nadali su se da će brzo potkopati finansijsku i privrednu situaciju u našoj zemlji, izazvati paniku na tržištima, kolaps bankarskog poslovanja, sistema i veliku nestašicu robe u trgovinama. Ali već sada možemo sa sigurnošću reći da je takva politika prema Rusiji propala”, rekao je on na sastanku o privredi.

    Šta više, izjavio je da je zapadna strategija zapravo dovela do rasta cijena i nezaposlenosti u SAD-u i Evropi, a ne Rusiji, tako pogoršavajući sami sebi ekonomsku situaciju.

    Priznaje da je Rusija imala jedan period šoka i uzbuđenja nakon što su uvedene sankcije, ali tvrdi da se sada situacija smirila, rusko maloprodajno tržište stabiliziralo, a trgovački lanci oporavljaju.

    Inače. SAD i EU su uvele niz sankcija Rusiji i Bjelorusiji kako bi ih natjerale da obustave rat koji su započeli u Ukrajini. Do sada je to bilo bezuspješno s obzirom na to da su se bombardovanje i borbe nastavile i do danas.

  • Putin poručio Evropi: I dalje vam treba ruski plin, ali mi se okrećemo na istok

    Putin poručio Evropi: I dalje vam treba ruski plin, ali mi se okrećemo na istok

    Ruski predsjednik Vladimir Putin najavljuje da će Moskva preusmjeriti izvoz energenata na istok, a dok Europa pokušava smanjiti energetski ruski oslonac Putin uzvraća da evropske nacije neće moći odmah odustati od ruskog plina, no čini se da ipak otvara vrata plaćanju plina u evrima.

    Rusija isporučuje oko 40 posto prirodnog plina potrebnog EU-u, no zapadne sankcije zbog napada na Ukrajinu pogodile su njezin izvoz energije komplikujući financiranje i logistiku postojećih poslova.

    Dok EU raspravlja hoće li uvesti sankcije na ruski plin i naftu, a države članice snalaze se kupujući energente po svijetu, Kremlj uspostavlja bliže veze s Kinom, najvećim svjetskim potrošačem energije, i drugim azijskim zemljama, piše Euractiv.

    “Takozvani partneri iz neprijateljskih zemalja priznaju da se neće moći snaći bez ruskih energetskih resursa, uključujući, na primjer, prirodni plin”, rekao je Putin prošle sedmice na sjednici vlade i ocijenio da “u Evropi trenutno nema racionalne zamjene” za ruski plin.

    Putin je također rekao da Evropa, najavljujući prekid isporuke energenata iz Rusije, diže cijene i destabilizuje tržište. Dodao je da će Rusiji, koja proizvodi desetinu svjetske nafte i petinu plina, trebati nova infrastruktura za izvoz u Aziju.

    Naložio je vladi da do 1. juna predstavi plan koji uključuje “širenje infrastrukture na zemlje Afrike, Latinske Amerike i Azijsko-pacifičke regije” te zatražio razmatranje uključivanja plinovoda Snaga Sibira i dalekoistočnog Sahalin-Habarovsk-Vladivostok, u ruski jedinstveni sistem opskrbe plinom.

    Uključivanje tih ruta u širu mrežu moglo bi Rusiji teoretski omogućiti prebacivanje tokova plina iz Evrope u Aziju i obrnuto.

    Rusija je krajem 2019. godine pokrenula plinovode za izvoz u Kinu, a u februaru je sklopila 30-godišnji ugovor za novi plinovod koji tek treba biti izgrađen.

    Aludirajući na sankcije Zapada, Putin je takođe rekao da Rusija treba zamjeniti uvoz opreme za proizvodnju nafte i plina.

    Putin je također rekao da bi uloga nacionalnih valuta u izvoznim poslovima trebala porasti, usred planova Rusije da prijeđe na rubalj za isporuku plina, uglavnom u Evropu.

    Nastavak plaćanja u evrima?

    Čini se, međutim, da je Rusija ipak otvorila vrata za nastavak plaćanja u evrima. Ta je zemlja, naime, doživjela nagli pad proizvodnje nafte, njezinog ključnog izvora prihoda, zbog poteškoća s plaćanjima. Vodeće svjetske trgovačke kuće planiraju smanjiti kupnju sirove nafte i goriva od ruskih naftnih kompanija pod kontrolom države već 15. maja, kako bi izbjegli kršenje sankcija EU -a Rusiji.

    Stoga je Putin, prema pisanju austrijske novinske agencije APA-e, rekao austrijskom kancelaru kancelaru Karlu Nehammeru da Austrija može i dalje ruski plin plaćati u evrima.

    Putin je rekao “da je opskrba plinom osigurana, da će Rusija isporučiti ugovorene količine i da se plaćanja mogu nastaviti u evrima”, rekao je Nehammer u intervjuu za njemačku novinsku agenciju DPA, a prenosi APA.

    Evropska komisija pak ističe da se treba držati ugovora u kojima su kao valute plaćanja navedeni evro ili dolar.

  • Srpska još čeka cijenu gasa – Ima li poskupljenja?

    Srpska još čeka cijenu gasa – Ima li poskupljenja?

    Republika Srpska idućih dana trebalo bi da dobije od “Gasprom-eksporta” podatke o cijenama gasa za drugi kvartal, a u “Gas-Resu” za sada ne prognoziraju da li će i za koliko taj energent biti skuplji ili se pak možda neće ništa mijenjati u odnosu na prvo tromjesečje.

    Direktor “Gas-Resa” Ljubo Glamočić rekao je “Glasu Srpske” da je očekivao da do prve polovine aprila dobije zvanično saopštenje “Gasproma” o cijenama za drugi kvartal.

    • Ostali kupci dobili su instrukcije i obavještenje o poskupljenju. Mi još zvanično ništa nismo dobili od “Gasproma”. Kada bih bilo šta rekao u vezi s tim bila bi moja slobodna procjena. Čekamo da vidimo šta će biti. Vidio sam i izjavu da će prijateljske zemlje imati određene benefite po pitanju cijena. Za sada nikakve prognoze ne iznosimo, dok ne dobijemo zvanično dokumenta od “Gasproma” – rekao je Glamočić.

    Podsjetio je da Srpska ima sa “Gasprom-eksportom” iz Peterburga potpisan ugovor o isporuci gasa do kraja maja.

    • Količine i način isporuke su ugovorene do kraja maja. Međutim, aneks ugovora o cijenama za drugi kvartal još uvijek nemamo, niti predračun koji bi trebalo da dobijemo da platimo avans za maj. Zbog toga očekujemo da ćemo idućih dana o svemu biti obaviješteni. Kada je riječ o aprilu, za taj mjesec smo uplatili avans po cijenama iz marta. Ne znam zaista šta bi mogli očekivati i šta će se desiti – poručio je Glamočić i dodao da je zbog svih dešavanja u Ukrajini otežana i komunikacija.

    Mnoge zemlje trpe posljedice rusko-ukrajinskog sukoba, a RS se gasom snabdijeva preko “balkanskog toka” koji ide direktno preko Crnog mora, Turske, Bugarske, te preko Zaječara ulazi u Srbiju odakle jedan krak ide ka BiH.

    • Dakle, gas koji RS dobija ne prolazi kroz Ukrajinu. Mi ni do sada nismo imali nikakve probleme po pitanju isporuke gasa i ne očekujemo ih ni dalje – naveo je Glamočić.

    Oko 90 odsto skladišta gasa u Evropi drži “Gasprom”, a zalihe gasa u Evropi su na minimumu. Ruski predsjednik Vladimir Putin je zbog sankcija koje su zapadne zemlje nametnule Rusiji zatražio od neprijateljskih zemalja da plin plaćaju ruskom valutom, rubljom. Zemlje članice G7 odbacile su ovaj prijedlog, za koji smatraju da je kršenje ugovora. Oni predviđaju plaćanje u evrima ili američkim dolarima.

    U FBiH nove cijene

    Nabavna cijena gasa za FBiH porasla je za 21,7 odsto u odnosu na januar 2022. godine. Direktorica “Energoinvesta” iz Sarajeva Bisera Hadžialjević kazala je da su dobili cijenu gasa koja će biti aktuelna od aprila 2022. godine za naredni kvartal.

    • Dobili smo cijene od “Gasproma” koje će biti aktuelne od aprila 2022. godine za naredni kvartal, znači naredna tri mjeseca. Samim tim isporuka gasa za taj period nije upitna. Cijena je povećana za 21,7 odsto u odnosu na januar 2022. godine – rekla je Hadžialjevićeva i dodala da je ta cijena gasa bila donekle i očekivana.
  • CNN: Ovo je najveći rizik po globalnu ekonomiju o kojem niko ne govori

    CNN: Ovo je najveći rizik po globalnu ekonomiju o kojem niko ne govori

    Prema procjeni CNN-a, zatvaranje (lockdown) u Kini je najveći zanemareni rizik po globalnu ekonomiju. Skoro 400 miliona ljudi u 45 gradova su pod potpunim ili djelomičnim lockdownom, a što je posljedica politike “nula zaraženih” koronavirusom.

    Prema finansijskoj kompaniji Nomura Holdings, oni čine 40 posto ili 7,2 biliona dolara BDP-a Kine. Analitičari upozoravaju na ekonomske posljedice restriktivnih epidemioloških mjera smatrajući da im kompanije odgovarajuće ne pristupaju.

    “Globalna tržišta možda potcjenjuju utjecaj, zato što je mnogo pažnje posvećeno rusko-ukrajinskom sukobu i zato što Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država podiže kamatne stope”, napisao je u posljednjem izvještaju Lu Ting iz Nomura Holdingsa.

    Najrestriktivnije mjere su u Šangaju – gradu u kojem živi 25 miliona ljudi, gradu velike proizvodnje i velikog izvoza. Šangajska luka, u kojoj je prošle godine ostvareno 20 posto od ukupnog kineskog transporta robe, trenutno nije u funkciji. U kontejnerima se nalazi i hrana za cijeli svijet, koja, prema navodima CNN-a, propada, jer u funkciji nisu sistemi za hlađenje.

    Roba u ovoj luci se u prosjeku zadržava osam dana prije isporuke, što je duže za 75 posto u odnosu na vrijeme prije početka zatvaranja. Svi kargo letovi u i iz Šangaja su otkazani, a 90 posto kamiona za izvoz i uvoz se ne koriste. U Šangaju se ostvaruje šest posto od ukupnog kineskog izvoza, a postojećim epidemiološkim mjerama je pogođen lanac opskrbe.

    Kompanije, koje rade za Sony i Apple, su obustavile proizvodnju. Među takvim kompanijama je i Quanta koja proizvodi MacBook. Agencija Reuters je objavila da je kompanija Tesla proizvela 50.000 automobila manje.

    Michael Hirson iz konsultantske kompanije Eurasia Group očekuje da će se u narednih pola godine dešavati ekonomski i društveni poremećaji zbog restriktivnih epidemioloških mjera u najmnogoljudnijoj državi svijeta, prenosi CNN.

  • EU će ipak sankcionisati Sberbanku iako putem nje plaća Rusiji za plin i naftu

    EU će ipak sankcionisati Sberbanku iako putem nje plaća Rusiji za plin i naftu

    EU planira sankcionisati najvećeg ruskog zajmodavca Sberbank i druge ruske finansijske kompanije u svom sljedećem krugu sankcija, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen za njemački list Bild am Sontag.

    Naredni krug sankcija koje EU namjerava uvesti Rusiji uključivat će sankcionisanje Sberbanke putem koje su se do sada plaćali računi za plin i naftu.

    “Dalje gledamo na bankarski sektor, posebno na Sberbanku, koja čini 37 posto ruskog bankarskog sektora”, rekla je von der Leyen za Bild am Sonntag na pitanje o predstojećoj šestoj rundi sankcija.

    SAD su ranije u aprilu uvele ‘oštre sankcije’ Sberbanci i još jednom ruskom kreditoru, Alfa banci. Velika Britanija je također sankcionirala Sberbanku i obavezala se da će ukinuti sav uvoz ruskog uglja i nafte do kraja 2022. godine.

    Ali EU je do sada poštedjela Sberbanku i drugog velikog ruskog zajmodavca, Gazprombanku, jer su oni bili glavni putevi za plaćanje ruskog gasa i nafte.

    Von der Leyen je rekla da EU radi na ‘pametnim mehanizmima’ za uključivanje nafte u sljedeće sankcije, prenosi Reuters.

    U petoj rundi kazni, EU je najavila niz ograničenja, uključujući potpunu zabranu transakcija za četiri banke koje su predstavljale 23 posto ruskog bankarskog sektora.