Kategorija: Ekonomija

Gotovo 82 odsto izvoza iz Republike Srpske ostvaruje prerađivačka industrija, a najveći izvoz ostvaren je u Srbiju, Hrvatsku i Italiju.

Ovo pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS o spoljnotrgovinskoj razmjeni u prvom kvartalu ove godine.

Ukupna vrijednost spoljnotrgovinske razmjene je nešto veća od 2,8 milijardi maraka. Na izvoz se odnosi oko 1,28 milijardi KM, što je za 34,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Uvezeno je robe u vrijednosti od oko 1,58 milijardi KM ili 38,8 odsto više nego u istom periodu 2021. godine. Razlog za ovoliko povećanje vrijednosti uvoza i izvoza je uglavnom u inflaciji, a djelimično i u količini proizvoda.

Najveći skok vrijednosti izvoza u prva tri mjeseca ostvaren je u djelatnosti Informacije i komunikacije, od oko 125 odsto, te Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom i gasom, od oko 85 odsto.

Podsjećamo da je „Elektroprivreda RS“ izvozno orijentisano preduzeće, a u prvom kvartalu ove godine izvezeno je električne energije vrijednosti oko 159,5 miliona KM.

Osim Hrvatske i Italije, kompanije iz Republike Srpske najviše izvoze na tržišta Njemačke, Slovenije i Austrije.

S druge strane, najveći uvoznici u Republiku Srpsku dolaze iz Srbije (268,9 miliona KM), Italije (237,2 miliona KM), Njemačke (138,9 miliona KM), Kine (141,6 miliona KM) i Slovenije (103,8 miliona KM).

Izvor podataka za statistiku spoljne trgovine je Jedinstvena carinska deklaracija o izvozu i uvozu robe. Republički zavod za statistiku preuzima podatke, razvrstane prema jedinstvenom identifikacionom broju pravnih subjekata Republike Srpske, od Uprave za indirektno oporezivanje BiH i dalje ih statistički kontroliše i obrađuje.

Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u martu 2022. godine iznosila je 1.091 KM i u odnosu na isti mjesec lani nominalno je veća za 11,6 odsto, a realno za 2,2 odsto.

Kako je saopšteno iz Zavoda za statistiku RS, prosječna bruto plata u martu iznosila je 1.642 КM.

Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata u martu isplaćena je u području finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.559 КM, a najniža prosječna neto plata isplaćena je u građevinarstvu- 797 КM.U martu ove godine, u odnosu na mart 2021, u svih 19 područja zabilježen je nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima poslovanje nekretninama- 23,7 odsto, trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala -20,2 odsto i djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 15,9 odsto.

Cijene ulja u marketima u Srpskoj i dalje rastu, a litar, trenutno, u prosjeku košta šest KM, što je rekord do sada.

Cijena ove osnovne životne namirnice pojedinih proizvođača ide i do skoro 6,25, pa čak i 6,6, KM koliko, inače, košta ono najskuplje ulje koje su građani i ranije zaobilazili u širokom luku.

U svakom slučaju, u nekoliko marketa u Banjaluci koje smo obišli, nema ulja jeftinijeg od 5,62 KM.

Prije dvije sedmice, litar je u prosjeku koštao 4,8 KM, što znači da je u međuvremenu, kad se gleda prosjek, ova namirnica poskupila za čak 25 odsto.

A riječ je o proizvodu na čija su poskupljenja građani posebno osjetljivi, jer se radi o namirnici koju redovno moraju da kupuju. Mnogi su, zbog čestih poskupljenja ulja unazad dva mjeseca, svu hranu koju mogu, počeli da kuvaju na masti.

Međutim, mnoga jela se ne mogu praviti sa mašću, a kupovina ulja postala je prava noćna mora. Van pameti je da je litar premašio šest KM, a riječ je o količini koju domaćica, ako redovno kuva, potroši za tili tren. Da se razumijemo, ova namirnica nikad nije bila bogzna kako jeftina, ali su sadašnje cijene nenormalnon visoke. A kako je krenulo, biće ono i skuplje, a građani ga sve željniji – kaže Vidosava S. iz Banjaluke.

Podsjetimo, u prvoj sedmici marta, odnosno prije nego što je i Srpsku zahvatio talas poskupljenja uslovljen potresima na relaciji Rusija-Ukrajina, litra ulja je u prosjeku koštao 3,5 KM, što je gotovo duplo jeftinije nego sada.

Vozače u Banjaluci ponovo je zapljusnuo hladan tuš, jer je gorivo na dijelu benzinskih pumpi proteklih dana poskupjelo.

Istovremeno, u FBiH je nastavljen pad cijena naftnih derivata, pa smo došli u situaciju da je na nekim prodajnim mjestima, recimo u Sarajevu, moguće kupiti jeftinije gorivo nego u Banjaluci.

“Primijetio sam da je skočila cijena goriva na jednoj pumpi na istočnom tranzitu u Banjaluci. Ne razumijem šta je sada razlog za poskupljenje. Dok svi očekujemo da cijene, baš kao i u FBiH, počnu padati, kod nas u RS se bilježe suprotni trendovi, što je neshvatljivo “, rekao je za “Nezavisne novine” jedan Banjalučanin.

Nazvali smo juče nekoliko benzinskih pumpi u gradu na Vrbasu i na nekim od njih su nam rekli da cjenovnike nisu mijenjali, dok na drugima priznaju da je došlo do skoka cijena.

“Jeste, prije nekoliko dana poskupio je dizel, i to za pet feninga po litru, dok benzin i plin nisu poskupjeli”, rekli su za “Nezavisne novine” na jednoj od benzinskih pumpi.

Zanimljivo je to što cijene u Banjaluci i te kako variraju, pa tako na nekim od pumpi dizel košta i do 3,29 KM, a benzini su uglavnom ispod tri marke.

Sa druge strane, prema dostupnim informacijama, u Sarajevu se litar dizelskog goriva može kupiti po cijeni već od 3,01 KM, mada ima i pumpi gdje ova vrsta goriva košta i do 3,31 KM. Istovremeno, na sarajevskim pumpama super 95 košta od 2,81 do 3,11 KM.

Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” Banjaluka, ističe da je paradoksalno to što na benzinskim pumpama u Srpskoj nije došlo do pada cijena goriva, dok je na svjetskom tržištu sirova nafta, sa 130 dolara, pala na oko 107 dolara.

“Mi ne možemo da osjetimo pojeftinjenje na našim benzinskim stanicama, što je poražavajuća činjenica za nas potrošače. Istovremeno, vidimo da sirova nafta pojeftinjuje na svjetskom tržištu, dok se kod nas to ne primijeti, što je paradoksalno”, naveo je Srdić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”, izjavu nismo uspjeli dobiti, tako da ostaje nejasno zašto je na nekim prodajnim mjestima gorivo poskupjelo, pogotovo ako se uzmu u obzir kretanja na svjetskom tržištu.

Naime, kako javljaju agencije, na globalnim tržištima cijene nafte prošlog sedmice pale su gotovo pet odsto jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta svjetske privrede i povećanja kamatnih stopa američkog Feda kako bi suzbio visoku inflaciju.

Prema dostupnim informacijama, cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 4,5 odsto, na 106,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,6 odsto, na 102,07 dolara.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je danas realizaciju nekoliko investicija u Trebinju i infrastrukturnih projekata koji će preporoditi grad i taj kraj učiniti još ljepšim i udobnijim mjestom za život.

Dodik, koji je otvorio novi zatvoreni bazen u Trebinju, rekao je da će u Trebinju biti izgrađena potpuno nova bolnica i da je u planu da Trebinje auto-putem, brzom saobraćajnicom bude spojeno do Višegrada.

“Na tome radimo ovih dana, predsjednik Vlade, ja i ostali koji su uključeni, i želimo da ovaj grad i kraj bude preporođen i u infrastrukturnom i svakom drugom smislu”, rekao je Dodik novinarima nakon otvaranja bazena.

Dodik je naglasio da će u Trebinju biti izgrađen i Aerodrom uprkos, kako je rekao, podmetanjima u Sarajevu i zlim namjerama da se taj projekat spriječi.

“Ali to neće biti moguće, mi ćemo to uraditi i napraviti”, rekao je Dodik.

On je rekao da će biti izgrađena i obilaznica oko ovog grada prema Nikšiću i da će sa tih nekoliko infrastrukturnih projekata Trebinje izgledati drugačije, ljepše i bolje za život, jer je to grad koji zadržava svakog ko u njega dođe.

Dodik je čestitao građanima Trebinja na otvaranju novog bazena, za koji je rekao da je multifunkcionalan objekat koji će značiti nove kapacitete za djecu, građane i cjelokupan sport.

On je naveo da je nepojmljivo da je Trebinje čekalo ovoliko dugo na ovakav objekat. “Ali, ovoj generaciji je pripalo da to riješi”, rekao je Dodik i napomenuo da je “Elektroprivreda Srpske” bila investitor i finansirala njegovu izgradnju.

Prema njegovim riječima, ovo je gradski objekat i svi građani Republike Srpske su na neki način učestvovali u njegovom finansiranju.

U pojedinim marketima, vreća brašna od 25 kilograma određenih proizvođača trenutno košta skoro 37 KM, što je za četiri marke skuplje, nakon perioda mirovanja cijene ove osnovne životne namirnice u Srpskoj.

Naime, vreća namjenskog, odnosno najkvalitetnijeg brašna, sredinom marta je sa 25 poskupila na 33 KM, koliko je koštalo brašno većine proizvođača, u većini marketa. Vreća onog manje kvalitetnog brašna tada je, u prosjeku, poskupila na 30 KM.

Neki mlinari i dalje se drže stare cijene, dok su drugi krenuli sa poskupljenjima.Iz Udruženja mlinara RS nedavno su poručili da bi cijena od 33 KM za namjensko brašno trebalo da miruje bar do juna, do kada će proizvođači na raspolaganju imati pšenicu iz Mađarske nabavljenu po cijeni koja je ranije ugovorena.

Naglasili su da nema ni nestašice, zbog čega bi cijene, kod većine mlinara, samim tim i u trgovinama, trebalo da miruju. Međutim, pojedini proizvođači su pred Vaskrs, a pojedini i nešto ranije, podigli cijene na skoro 37 KM.

U pomenutom udruženju ističu da poskupljenje za četiri KM po vreći nije zanemarljivo, te da im nije jasno zašto je do njega došlo.

– S obzirom na to da većina mlinara ima dovoljno zaliha, smatramo da je cijena od 33 KM u prosjeku po vreći sasvim korektna. Možda neki mlinari nabavljaju pšenicu iz Mađarske po novoj, višoj cijeni, pa su zato poskupili svoj proizvod. Mada, teško da se na to odlučuju, jer ne mogu da budu konkurentni, pošto su druga brašna, istog kvaliteta, dosta jeftinija. Mi od sredine marta nismo korigovali cijene i tako bi trebalo da ostane bar do juna. I ostali imaju neke zalihe, ali su, ipak, odlučili da poskupe. Marka gore-dole i nije nešto, ali četiri KM po vreći nije malo – ističe za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja i direktor preduzeća “Žitoprerada” iz Prijedora Zoran Kos.

Prema njegovim riječima, čak je za očekivati da u Srpskoj dođe do određenog pojeftinjenja brašna, kada Srbija dozvoli izvoz jeftinije pšenice.

– Ta pšenica košta 300 evra po toni, a izvoz bi trebalo da krene 1. maja – naglašava Kos.