VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Proizvođači protiv zabrane izvoza peleta

    Proizvođači protiv zabrane izvoza peleta

    Proizvođači peleta nezadovoljni su zabranom izvoza ove vrste ogrjeva jer kažu da je domaće tržište podmireno, da nemaju narudžbi, te da ova odluka može dovesti do zatvaranja kompanija i otpuštanja radnika.

    Podsjećamo, Savjet ministara Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana donio odluku da se zabrani izvoz peleta do 31. januara naredne godine.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH, rekao je prije ove zabrane da čekaju Savjet ministara da donese odluku i dozvoli proizvođačima da izvezu 50 odsto proizvodnje, a da 50 odsto moraju plasirati na domaće tržište, te da cijena po toni u BiH ne bi trebalo da pređe preko 550 KM.

    Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u BiH, rekao je za “Nezavisne” da su nezadovoljni ovom odlukom, te da ih je ona iznenadila.

    “Zatekla nas je odluka, pogotovo znajući da gotovo nema tražnje na domaćem tržištu. Proizvođači koji su uzeli narudžbe i stavili potrošače na liste čekanja u narednih sedam dana će isporučiti posljednje količine. U istočnom dijelu Srpske je tražnja stala prije 20 dana i proizvođači samo rade za zalihu. Svi ćemo uskoro raditi za zalihu i ne znamo do kada ćemo to moći trpjeti ili ćemo stati s proizvodnjom. Troškovi održavanja proizvodnje peleta zavise od veličine proizvođača i koštaju između 70.000 i 300.000 KM”, naglasio je Ivanović.

    Proizvođači su vlastima dali sedam dana roka da puvuku ovu odluku, koja, kako kažu, nije u interesu ni proizvođača, ni stanovništva.

    “Spremni smo na razgovore i ustupke. Ove visoke cijene nisu posljedica naših aktivnosti, a one ako ostanu, uništićemo domaće tržište. Jedini način je da se omogući izvoz. Trenutna tržišna cijena na pragu proizvođača je od 650 do 750 KM. Sirovine iz šuma i dalje su povoljne, ali mnogi proizvođači u jako malom obimu imaju pristup tim sirovinama. U prosjeku to je oko 30 odsto, a neki su prinuđeni da ih kupuju od drugih preprodavaca po većim cijenama. Piljevina košta oko 40 KM po kubiku, a za tonu peleta treba od osam do 10 kubika i to je već oko 400 KM. Gdje su tu plate radnicima, folija, rezervni dijelovi, palete i ostalo”, objašnjava Ivanović.

    Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, koja ima najveći pojedinačni tržišni udio na tržištu ogrjeva u BiH, podsjeća da su oni prvi inicirali i tražili od države da se zabrani izvoz peleta prije nekoliko mjeseci.

    “Trenutno je drugačija situacija. Ova odluka o nastavku zabrane izvoza nije povoljna iz razloga što je domaće tržište podmireno i svi smo očekivali da će se pustiti izvoz i da ćemo uzeti dio kolača iz Evrope. Zabrana nema nikakvog osnova i ovim se neće zaštititi nijedna strana. Ranija odluka zabrane je bila sa ciljem da snizi cijene i osigura dovoljne količine, međutim vlast to nije uspjela, jer su u pola frke iz zabrane izuzeli drvene brikete i onda su se proizvođači prebacili na briket i izvozili ga. Došli smo onda u situaciju da ga nema dovoljno na tržištu i zbog toga nisu padale cijene. Nakon toga, ponovo je došlo do zabrane, samo je bilo izuzeto ogrjevno drvo i onda se izvozila sirovina za pelet kao ogrjevno drvo jer nemamo jasnu klasifikaciju drveta i nije bilo dovoljno sirovina i opet cijene nisu padale i nije zaštićeno stanovništvo. Zašto jednostavno nisu sve zabranili”, upitao je Helać.

    Dodao je da je ova kompanija tradicionalno izvozila pelet u Sloveniju, Italiju, Austriju i Njemačku.

    “Domaće stanovništvo se nekim čudom po mnogo većim cijenama snašlo i namirilo. Svi proizvođači i distributeri peleta su dali sedam dana roka vlastima da povuku odluku. Ukoliko se ne povuče ova odluka, čak i mi kao velika kompanija koja zapošljava 300 radnika u pet gradova ćemo morati da ih pošaljemo na prinudne godišnje odmore jer nemamo posla. Oni nemaju šta raditi jer potražnje nema. Kako je onda tek manjim peletarama. Ovo može imati katastrofalne posljedice po drvoprerađivačku industriju u BiH i može dovesti do otpuštanja radnika”, naglasio je Helać.

  • Manji računi za struju tek u decembru

    Manji računi za struju tek u decembru

    Oktobarski računi za struju građanima koji su ostvarili uštedu po pitanju potrošnje struje neće biti umanjeni od 30 do 100 odsto, kako je ranije najavljeno. Ta mjera mogla bi biti na snazi od novembra, odnosno od decembarskih računa, ako Vlada RS i Regulatorna komisija za energetiku sutra daju zeleno svjetlo za njeno usvajanje, potvrdili su “Glasu” u “Elektroprivredi RS”.
    Iz Mješovitog holdinga “Elektroprivreda RS” ranije je najavljeno da je u pripremi program putem kojeg će građanima koji od oktobra do marta iduće godine uštede od pet do 20 odsto električne energije računi biti umanjeni za 30 do 100 odsto.

    Još nismo dobili saglasnost Vlade RS i Regulatorne komisije za energetiku. U tom smislu sutra će biti održana tematska sjednica predstavnika Ministarstva energetike i rudarstva, Vlade RS i Regulatorne komisije za energetiku. Njima je dostavljen naš prijedlog.

    “Sve će se sutra znati nakon proširenog sastanka svih učesnika donosioca odluka”, rekao je “Glasu” generalni direktor ERS, Luka Petrović.

    Naglasio je da ima više varijanti i prijedloga u samom programu koji su skrojili te da će se na kraju opredijeliti za one koji mogu biti sprovedeni.

    “Već sada mogu potvrditi da računi za oktobar neće biti umanjeni onim građanima koji su i ako su ostvarili uštede po pitanju potrošnje struje. Ostaće isti obračun kao i prošle godine. Pripremljen je softver, ali oktobar je prošao i mi moramo početi izdavati račune za taj mjesec. To nije realno očekivati. Primjenu tih mjera možemo očekivati na računima za novembar”, podvukao je Petrović.

    Naglasio je da ERS ostaje pri tome da onim građanima koji uštede struju računi budu umanjeni.

    “Mi smo taj prijedlog definitivno razradili. Imaju određeni benefiti kako za “Elektroprivredu RS” tako i za građane”, naveo je Petrović.

    Na pitanje zašto u prethodnom periodu nije najavljeni program usvojen, Petrović pojašnjava da su oni javni snabdjevač, regulisana djelatnost te da su cijene regulisane.

    “Regulatorna agencija tek sada pravi pravilnik o tarifnoj metodologiji i mora da predvidi i ovu mogućnost o kojoj pričamo, a treće izbjegavamo izmjene Zakona o električnoj energiji koji ne dozvoljava uvođenje popusta niti drugih načina, osim ako regulator to ne odobri. Prosto, moramo uključiti više institucija, ne odlučuje samo javni snabdjevač. Naravno, tu je potrebna i saglasnost Vlade RS za novi način obračuna utrošene struje”, podvukao je Petrović.

    Naglasio je da je u čitavoj proceduri uključena Vlada Srpske, regulator ali i Zakon o električnoj energiji.

    “Sve to troje kada sklopimo nije se sprovela kompletna potrebna procedura”, zaključio je Petrović.

    Poskupljenje
    Iz “Elektroprivrede RS” ranije je najavljeno da će građani koji budu trošili više struje nego lani u istom periodu, plaćati veće račune. Kako saznajemo i o tom prijedlogu biće riječi na sutrašnjem sastanku predstavnika Vlade RS, Regulatorne komisije za energetiku i “Elektroprivrede”.

  • Srpska iduće godine vraća duplo više duga nego u 2022.

    Srpska iduće godine vraća duplo više duga nego u 2022.

    Izdaci za otplatu duga Republike Srpske u 2023. godini iznose 922,4 miliona KM, što predstavlja uvećanje od čak 472,1 miliona KM, u odnosu na sredstva planirana drugim Rebalansom budžeta za 2022. godinu
    Odnosno, povećanje je više nego duplo u odnosu na tekuću godinu. U 2022. vratili smo 450,3 miliona maraka duga, a u 2023. moramo da vratimo 922,3 miliona.

    “Projekcija izdataka za otplatu dugova je u skladu sa planom otplate ino i unutrašnjeg zaduženja, ažuriranog plana povlačenja po investicionim kreditima u 2023. godini, planiranog finansiranja budžeta za 2023. godinu, te očekivanog kretanja kamatnih stopa i deviznih kurseva u narednom periodu”, navodi Vlada u obrazloženju Prijedloga budžeta RS za 2023.

    Iza ovih birokratskih formulacija krije se potencijalno novo zaduženje za otplatu starih kredita. Naime, na sjednici Narodne skupštine 2. novembra, na kojoj će biti razmatran budžet, nalazi se i Odluka o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2023, prenosi Srpskainfo.

    Tom odlukom se odobrava dugoročno zaduživanje Srpske u maksimalnom iznosu većem od milijarde KM, preciznije do 1.080.000.000 KM.

    “Sredstva iz podtačke 1) ove tačke biće upotrijebljena u skladu sa namjenama propisanim članom 14. Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske”, piše u toj odluci.

    Dalje, u pomenutom članu 14 zakona se navodi da se Republika Srpska može dugoročno zadužiti za: finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS…

    Dakle, novo dugoročno zaduženje, prema zakonu, može da bude iskorišteno i za otplatu starih dugova koji će u 2023. biti znato veće opterećenje na budžet nego ove godine.

  • Vidović: Ima još prostora za povećanje plata u realnom sektoru

    Vidović: Ima još prostora za povećanje plata u realnom sektoru

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je večeras da je svake godine osnovni postulat aktuelne Vlade Srpske bio da stvara dobar poslovni ambijent, te da je na više frontova uticala na plate u realnom sektoru i da ima još prostora za njihovo povećanje.

    “Mi smo, primjera radi, naš takozvani poreski klin, odnosno opterećenje plate, sa 38,5 sveli na 34,1 odsto i poslodavci su rekli da su zadovoljni sa tim. Nadam se da će i naša iduća Vlada, kao i u Federaciji BiH, uvesti porez na dividendu, jer ako uvedemo taj porez, koji jedino BiH u cijelom svijetu nema, onda bi se ovaj poreski klin mogao još više smanjiti u korist plata radnika”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da rast plata u privredi posmatra prema onome koliko se poreza i doprinosa vraća za plate i istakla da su i u prošloj i u ovoj godini to bile značajne cifre, daleko veće nego što je planirano.

    “Mi sad, za prvo polugodište ove godine, imamo isplatiti 23 miliona KM poslodavcima povrata poreza i doprinosa na povećanja plata, ne na cijelu platu, samo na ono što se poveća. Moja procjena je da su te plate dosta dobro rasle s obzirom na takvu cifru”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je napomenula da je veoma teško domaćim poslodavcima biti konkurentan u svijetu i ocijenila da su veoma dobro izdržali i prošlu i ovu godinu.

    “Mi imamo najbolju pokrivenost uvoza izvozom ovdje u okruženju, poslije Slovenije. To je sad 77,8 odsto, a bilo je i do 82 posto. Izvozno, na međunarodnom tržištu, evropskom tržištu, postižu se dobri rezultati”, rekla je Vidovićeva za RTRS.

    Ona je istakla da je to veoma značajno za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita zemlje, koji je, kako je navela, nekada bio u milijardama, a sada se mjeri stotinama miliona.

    “To je veoma važno za Republiku Srpsku”, naglasila je Vidovićeva.

    Ona smatra da trenutni način određivanja minimalne plate nije dobar i da je Ministarstvo finansija Republike Srpske u Ekonomskoj politici predložilo da u idućoj godini bude dogovoren i utvrđen sistem obračuna minimalne plate, kao što postoji za penzije.

    “Bilo bi jako dobro kada bi se potpisali granski kolektivni ugovori, da svaka grana ima svoju minimalnu platu”, navela je Vidovićeva i izrazila nadu da će se sindikat i poslodavci u narednom periodu usaglasiti o toj metodologiji.

    Vidovićeva je ocijenila da su generalno, i radnici, i poslodavci odradili vrlo važan posao tokom pandemije virusa korona, a i poslije.

    “Mi smo prezadovoljni, u 2021. već smo imali više zaposlenih nego prije pandemije virusa korona, što je veoma dobro i malo zemalja je imalo taj podatak. Zato smo i pomagali u koroni da bismo održali broj radnika”, rekla je Vidovićeva.

    Govoreći o penzijama, Vidovićeva je rekla da su one u Republici Srpskoj stabilne, da nema problema u isplati, i da sve što nedostaje od doprinosa, bude nadoknađeno iz budžeta.

    “Doprinos koji se skuplja za penzijsko-invalidsko osiguranje nije dovoljan da se isplate penzije, imali smo samo jedan mjesec kada je to bilo bilo jedan na jedan, prošle godine u decembru”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je dodala da će Vlada nastojati i u sljedećoj godini da poveća penzije jednokratnim pomoćima i nivelacijama.

    Vidovićeva je izrazila nadu da neće biti recesije, iako je svi važniji svjetski ekonomisti prognoziraju.

    “Recesija je nešto strašno i pogotovo mi ovako mali teško ćemo to preživjeti, ali moraćemo”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je ocijenila da će u Republici Srpskoj, u slučaju recesije, veliki problem biti uticaj izvana jer će doći do velikih poremećaja u Evropi, u industrijski razvijenim zemljama.

    “Njihov pad bi mogao katastrofalno da utiče na nas. Plašimo se šta će biti na proljeće. Moramo se tome prilagođavati da bi naša privreda opstala”, poručila je Vidovićeva.

  • Kamate nastavljaju da rastu, Centralna banka BiH sprema nove odluke

    Kamate nastavljaju da rastu, Centralna banka BiH sprema nove odluke

    U cilju obuzdavanja inflacije i postepenog povratka na nivo od dva odsto, Evropska centralna banka (ECB) podigla je referentnu kamatnu stopu sa 1,25 na dva odsto, što će uticati i na Bosnu i Hercegovinu u smislu rasta tržišnih kamatnih stopa uključujući i one na kredite, međutim po mišljenju stručnjaka to neće riješiti problem jer uzroke inflacije treba tražiti na drugom mjestu.

    “I na sljedećim sastancima očekujemo dalje podizanje kamatnih stopa, a sve zato da se osigura što brži povratak inflacije na ciljani nivo od dva odsto. Ekonomska aktivnost u evrozoni usporila je znatno u trećem kvartalu ove godine, očekujemo dalje slabljenje do kraja ove te na početku iduće godine”, rekla je Kristin Lagard, predsjednica ECB-a.

    Inače, odluka ECB-a uslijedila je nedugo nakon što su i američke Federalne rezerve krajem septembra podigle referentnu kamatnu stopu, takođe za 0,75 odsto. Ovo povećanje kamatne stope od strane ECB-a najveće je pojedinačno povećanje u istoriji evrozone, a osim referentne kamatne stope povećana je i stopa na prekoračene depozite banaka, zatim refinansiranje banaka, kao i na prekoračene pozajmice banaka.

    “Rast kamatnih stopa samo produbljuje ekonomske probleme. Suština inflacije u SAD i Evropi je potpuno drugačija. Očekivan je odgovor da se na monetarne poteze FED-a stvari kreću u ovom pravcu, to samo produbljuje problem i inflacija se ne smiruje. Podatak da je u SAD ekonomski rast u trećem kvartalu iznad očekivanja situaciju dodatno komplikuje i to znači dalji rast kamatnih stopa jer smo udaljeniji od recesije, a inflacija se ne smiruje jer se ne smiruju tenzije koje stvaraju inflaciju”, rekao je ekonomista Saša Stevanović, dodajući da su cijene gasa negativne te da centralne banke nastoje da povrate izgubljeni kredibilitet te da se monetarnim instrumentima nastoje riješiti problemi koji nisu monetarne prirode.

    Inače, mnogi ekonomisti smatraju da uzrok inflacije nije velika količina novca na tržištu, već rast cijena energenata pa i hrane, tako da uzroke problema treba tražiti u tome, a ne podizati kamatne stope jer se inflacija na taj način sasvim sigurno neće smiriti, posebno ne dovesti na nivo od dva odsto. Istovremeno, zbog povećanja referentne kamatne stope ECB-a može se očekivati i rast kamata u Bosni i Hercegovini, međutim to je stvar poslovne politike samih banaka, a po ovom pitanju već su reagovale entitetske agencije za bankarstvo koje su donijele odluke s ciljem “zaštite korisnika finansijskih usluga”.

    Kada je riječ o kamatama koje se odnose na banke, a koje su takođe povećane odlukom ECB-a, zanimljivo je, recimo, da je kamatna stopa koju banke u Evropi plaćaju na viškove iznad obaveznih rezervi 1,5 odsto, dok je ta kamatna stopa u BiH još na nivou od minus 0,25 odsto. U suštini, banke na novac iznad obaveznih rezervi u Bosni i Hercegovini imaju trošak, a u Evropi prinos. Zbog ovoga, kako saznajemo, i Centralna banka Bosne i Hercegovine planira da reaguje u smislu podizanja kamatne stope na viškove iznad obaveznih rezervi.

    “Preduzeli smo aktivnosti po tom pitanju. Čekali smo odluku Evropske centralne banke i trenutno radimo analize. Očekujemo da ćemo uskoro donijeti odluku kako bismo se uskladili sa potezima Evropske centralne banke i svjetskih banaka i povećali te stope. Razmatramo i mogućnost da se donese odluka da se bankama nešto i plaća po tom osnovu i o tome ćemo svakako odlučivati do kraja godine”, rekao je Dragan Kulina, član Upravnog odbora Centralne banke BiH.

    Kako nezvanično saznajemo, u ovom trenutku sasvim sigurno je da kamata na obaveze iznad obaveznih rezervi neće biti negativna, a izvjesno je da će za početak ona iznositi nula odsto.

  • Rusi tvrde: “Našli smo protivotrov za sankcije Zapada”

    Rusi tvrde: “Našli smo protivotrov za sankcije Zapada”

    Prema rečima ruskog ministra finansija, Rusija može da se nosi s ograničenjima koja su joj uvele zapadne zemlje zbog napada na Ukrajinu.

    Šef ruskog Ministarstva finansija Anton Siluanov rekao je da je Rusija “pronašla protivotrov” za zapadne sankcije, prenosi Poslovni dnevnik.

    “Zajednička zasluga, uključujući i Ministarstvo finansija, jeste da smo razvili ceo niz mera za odgovor na tešku situaciju. Već imamo približan program delovanja, program odluka kako ćemo graditi privredu, finansije. Već imamo određene recepte za rad u takvim ograničenjima”, rekao je Siluanov.

    Prema rečima ruskog ministra finansija, Rusija može da se nositi s ograničenjima koja su joj uvele zapadne zemlje zbog napada na Ukrajinu.

    “Već smo naučili kako da odgovorimo na ograničenja s kojima moramo živeti. Pronašli smo protivotrov protiv ovih sankcija”, rekao je, prenosi Tass.

  • Na pomolu novo poskupljenje brašna u BiH, moguće i povećanje cijena pekarskih proizvoda

    Na pomolu novo poskupljenje brašna u BiH, moguće i povećanje cijena pekarskih proizvoda

    Mlinari iz Republike Srpske najavili su poskupljenje brašna do kraja godine, što bi se lančanom reakcijom moglo dogoditi i u Federaciji BiH. Iako pekari još nisu donijeli odluku o povećanju cijena svojih proizvoda, s poskupljenjem brašna realno je očekivati i korekcije vrijednosti hljeba i peciva.

    Udruženje mlinara Republike Srpske do kraja ove godine najavilo je poskupljenje brašna, naglasivši da je osnovni razlog povećanje cijena goriva. Kako navode, vreća brašna bi do konca 2022. trebala biti skuplja za tri do četiri konvertibilne marke.

    S druge strane, iz pekara kažu da je trenutna cijena njihovih proizvoda stabilna, međutim, navode da je ona formirana upravo na osnovu cijena brašna i pšenice koje dobijaju za proizvodnju hljeba i peciva.

    Inače, domaća pšenica proteklog ljeta je prodana po veoma niskim cjenama, a ratari navode da ostatak koji je neotkupljen mlinari ne žele kupiti.

    Ove godine ta vrsta žitarice će biti zasijana na manje površina, a zbog ograničenosti primjene mineralnih đubriva shodno visokoj cijeni, za očekivati je manji prinos te nastanak dodatnih problema u idućoj godini.

    Pšenica skuplja i do 30 posto

    Sela Semberije predstavljaju najveću žitnicu u Bosni i Hercegovini, a tamo je za očekivati da će cijene pšenice biti veće i do 30 posto.

    “Mi smo u ovoj godini imali smanjeni prinos pšenice, međutim, refleksije teškog ljeta odrazit će se negativno na jesenju sjetvu. Prošle godine u jesenjoj sjetvi pod pšenicom smo imali između 18 i 20 hiljada hektara, međutim, sada će ljudi zasijati malo više ječma i nekih drugih kultura koje su sigurnije. Ljudi kao nikad dosad obradive površine daju u zakup i odustaju od sjetve tako da još uvijek decidno ne možemo reći šta nam slijedi u nadolazećim mjesecima”, kazao je za Klix.ba u jesenjoj sjetvi Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.

    Iako mlinari zvaničnu odluku nisu donijeli, poskupljenje brašna u Republici Srpskoj lančano će se odraziti i na Federaciju Bosne i Hercegovine, povećanjem cijena i u tom entitetu. Ovo navode iz Privredne komore Tuzlanskog kantona.

    “U narednom periodu svakako će kontinuirano rasti cijene prehrambenih proizvoda, posebno onih osnovnih životnih namirnica, među kojima je i brašno. Kontinurani rast cijena brašna će doći više zbog toga što se pšenica ne nalazi u robnim rezervama unutar BiH. Ona se nalazi u zemljama u okruženju, odnosno Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj i naravno da će one pokušati iz BiH izvući što više novca za tu žitaricu”, kaže za Klix.ba Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore u Tuzli.

    Spas je u robnim rezervama

    Povećanje potrošnje brašna, kao što je to slučaj BiH, prema Selimovićevim riječima, jedan je od indikatora siromaštva.

    “Stanovništvo koje više jede hljeb i peciva sve je siromašnje jer nema sredstava i novca da kupi vrednije poljoprivredne, odnosno prehrambene proizvode”, potcrtava Selimović.

    On smatra da je prijeko potrebno povesti računa, odnosno osnovati robne rezerve, kako na državnom i entitetskom, tako i na kantonalnim nivoima.

    “Time se mora zaštititi stanovništvo od drastičnog, odnosno tihog rasta cijena koje se svakodnevno dešava malim pomacima. Žalosno je da stanovništvo, po principu takozvane ‘kuhane žabe’ sve prihvata, odnosno opravdava to da je u posljednjem periodu došlo do 30-postitnog povećanja cijena svih prehrambenih proizvoda”, naglašava Selimović.

    Ratari su mišljenja i da je ključ rješenja u zakonskim odredbama koje će ograničiti mlinare u kontekstu povećanja cijena. No, da li će i kakve korake nadležni poduzeti za sada je nepoznanica.

    Vrijedi kazati da su u velikom problemu i farmeri, koji su ranije upozorili na moguću nestašicu mlijeka u Bosni i Hercegovini. Kako smo ranije objavili, enormno poskupljenje repromaterijala i goriva dovode u pitanje jesenju sjetvu u našoj zemlji.

    Poljoprivrednici su u velikom riziku, a farmeri jedva da će za stoku imati hrane do marta iduće godine. Zbog toga je, upozoravaju, upitna proizvodnja mlijeka i opstanak stočnog fonda.

  • U septembru prodato samo 19 stanova u Banjaluci

    U septembru prodato samo 19 stanova u Banjaluci

    Uvidom u registar nekretnina u Banjaluci je u septembru prodato samo 19 stanova, dok je prošle godine u istom periodu taj broj iznosio 140, a ovogodišnji podaci su najmanji u posljednjih pet godina, pa i više.

    Naime, ovi podaci pokazuju da je prodaja veoma opala u odnosu na lani, ali trend pada potvrđuje činjenica da se od januara stanovi sve manje kupuju.

    Tako je u avgustu prodato 47 stanova, dok je prošle godine taj broj iznosio 132, a u julu prošle godine prodato je 113, a ove svega 68.

    Da je prodaja stanova u gradu na Vrbasu u znatnom padu, za “Nezavisne novine” potvrdio je i Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” iz Banjaluke.

    – Generalno gledano došlo je do pada prodaje određenih nekretnina, prije svega stanova u izgradnji – rekao je Milanović.

    Kako je dodao, za pad prodaje ima više razloga, prenosi N1.

    – Imamo inflaciju, odnosno poskupljenje svega, a samim tim je kreditna sposobnost građana za one koji nekretnine kupuju preko kredita dosta manja – rekao je Milanović, dodajući da građani nemaju mogućnost da se upuste u kredite.

    – Još jedan od razloga je taj što su banke pooštrile svoje kriterijume i podigle kamatne stope, te se samim tim smanjila mogućnost za kreditno zaduživanje – rekao je Milanović.

    Prema njegovim riječima, postoje i građani koji nekretnine kupuju gotovinski.

    – Imamo i one koji svoje nekretnine kupuju gotovinski, takođe mislim da za to postoji nekoliko razloga. Prvi od njih je taj što im inflacija pravi problem prilikom čuvanja novca, odnosno njima inflacija ne ide u prilog, te se zbog toga odlučuju na gotovinsku kupovinu – rekao je Milanović.

    Kako je rekao, početkom godine došlo je do poskupljenja građevinskog materijala, što je dovelo do značajnog rasta cijena stanova.

    – Trend poskupljenja je bio od januara do maja, od tada nije bilo ni poskupljenja ali ni pada cijena – rekao je Milanović.

    Kako je dodao, prosjek prodaje je najbolje gledati na godišnjem ili polugodišnjem nivou.

    – Potražnja je opala, ali je ponuda dosta veća nego prije, vidimo da su u svim dijelovima grada aktivna gradilišta – rekao je Milanović, dodajući da je pojeftinjenje kao i stabilizacija prodaje moguća sredinom sljedeće godine.

    Notarka Slada Ivelić za “Nezavisne novine” kazala je da je i te kako evidentan pad kupovine stanova.

    – Kada je riječ o prodaji stanova primjetan je pad u kupovini, trenutno se mnogo više kupuje zemljište i to u prigradskim naseljima – rekla je Ivelićeva.

    Prema njenim riječima, cijena zamljišta u okolini grada je mnogo niža.

    – Građani se odlučuju za zemljište u okolini grada bilo da je građevinsko ili poljoprivredno. Cijena izvan grada je znatno niža, a najzastupljenija mjesta su Priječani, Barlovci, Slatina, ali tu su i ostala naselja – rekla je Ivelićeva.

  • “Zapad nije svijestan šta je stvorio”

    “Zapad nije svijestan šta je stvorio”

    Bjeloruski premijer Roman Golovčenko kritikovao je Zapad zbog njegovih destruktivnih poteza koji mogu da prodube svetsku ekonomsku krizu.

    Golovčenko je istakao da su udružene zapadne zemlje nesvesne toga stvorile uslove za novu i možda najveću svetsku ekonomsku krizu u istoriji, objavio je TASS.

    Golovčenko je na sastanku Saveta premijera zemalja članica Zajednice nezavisnih država u Astani rekao da su moguće posledice sankcija Zapada uvedenih protiv Rusije prekid globalnih kanala snabdevanja, rastuća inflacija i rast cena energenata.

    Centralne banke širom sveta povećavaju kamatne stope u pokušaju da se izbore sa recesijom, a rezultat su pad globalnog eknomskog rasta, povećanje razlike u globalnim ekonomskim sistemima i nestabilne cene osnovnih životnih namirnica.

    Golovčenko je istakao da je zbog toga neophodno da članice Zajednice nezavisnih država razviju kolektivne zaštitne mehanizme od ekonomskih udara spolja i pritiska nelegalnih sankcija Zapada.

    Belorusija je od početka leta povećala rast BDP tako što je preusmerila izvoz sa zapadnih zemalja ka zemljama članicama Zajednice nezavisnih država, naglasio je Golovčenko.

  • Evro pao za više od jedan odsto u odnosu na dolar

    Evro pao za više od jedan odsto u odnosu na dolar

    Nakon što je Evropska centralna banka (ECB) podigla kamatne stope, evro je pao više od 1 odsto juče, ispod pariteta s dolarom.
    Podaci iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pokazali su da se najveća svjetska ekonomija oporavila više od očekivanog u trećem tromjesečju.

    Svoju kamatnu stopu za 75 baznih bodova podigla je ECB i to na 1,5 odsto. To je najviši iznos od 2009. godine, a sve u nastojanju da spriječi da se brzi rast cijena ukorijeni. Daljnja povećanja stopa gotovo su sigurna, ali s obzirom na slabljenje ekonomije, tempo je predmet rasprave.

    Dok su se rizici za izgled za rast evrozone pomaknuli prema dole, centralna banka postigla beznačajan napredak u uklanjanju monetarnog prilagođavanja kroz tri uzastopna povećanja stopa, rekla je predsjednica ECB-a Kristin Lagarde na konferenciji za novinare.

    “Uopšte gledano, čini se da je Lagarde naznačila zaokret, a da to nije eksplicitno rekla”, rekli su devizni stratezi u TD Securities.

    Sa jednomjesečneg najvišeg nivoa, evro je pao od 1,0094 u odnosu na dolar ranije tog dana da bi se vratio ispod pariteta s američkim dolarom nakon odluke ECB-a o stopi. Jedinstvena valuta oslabila je 1,1 posto na 0,9969 u 3:20 ujutro. EDT (1920 GMT).

    Dolar je ojačao nakon što su podaci pokazali da je bruto domaći proizvod SAD-a porastao po godišnjoj stopi od 2,6 posto u prošlom tromjesečju, okončavši dva uzastopna tromjesečna smanjenja proizvodnje koja su izazvala zabrinutost da je ekonomija u recesiji.

    Ekonomisti koje je anketirao Reuters predviđali su da će se rast BDP-a oporaviti po stopi od 2,4 odsto.

    Jače cifre o BDP-u od očekivanih uslijedile su nakon niza slabijih od predviđanja ekonomskih podataka posljednjih sedmica koji su izazvali zabrinutost zbog uticaja agresivnog povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi na ekonomiju, piše Reuters.