VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • U Banjaluci se najviše otvaraju IT kompanije

    U Banjaluci se najviše otvaraju IT kompanije

    Od početka ove godine registrovana su nova 802 preduzetnika i to najviše iz IT sektora, dok se ugostiteljske djelatnosti iz godine u godinu sve više gase.

    Podaci su ovo Odjeljenja za privredu i lokalni ekonomski razvoj Gradske uprave, koji potvrđuju da privredna djelatnost u Banjaluci cvjeta, i to naročito za preduzetnike iz oblasti informacionih tehnologija i komunikacije.

    Trend sve većeg otvaranja IT kampanija, a zatvaranja ugostiteljskih objekata počeo je još prošle godine, a 2022. godina je nastavila u istom smjeru.

    “Tokom 2021. godine zabilježena su ukupno 874 novoregistrovana preduzetnika, najviše iz oblasti informacione tehnologije i komunikacije, a odjavljena su 482 preduzetnika, od kojih je većina iz oblasti ugostiteljstva”, kazali su iz nadležnog odjeljenja za “Nezavisne”.

    Podaci za ovu godinu idu u prilog cvjetanja privredne djelatnosti u Banjaluci, a kao i prethodne godine, prednjače preduzetnici iz IT oblasti.

    “U periodu od 1. januara do 19. oktobra ove godine novoregistrovana su ukupno 802 preduzetnika, i to najviše iz oblasti informacionih tehnologija i komunikacije”, kazali su oni.

    Prema njihovim riječima, 2022. godine odjavljeno je ukupno 396 preduzetnika, od kojih je opet najviše ugostiteljskih objekata.

    Nezavisno od oblasti otvaranja, na osnovu podataka može se zaključiti da je privredna aktivnost u Banjaluci iz godine u godinu sve veća.

    Tako je tokom cijele 2020. godine bilo registrovano ukupno 596 novih preduzetnika, a te godine najviše su se otvarali ugostiteljski objekti.

    Drago Gverić, direktor Inovacionog centra Banjaluka, istakao je da broj novoosnovanih preduzetnika ili startap preduzeća rapidno raste te da pod krovom Inovacionog centra preduzetnici iz IT sektora čine 90 odsto od ukupnog broja novih preduzeća.

    “Naši preduzetnici iz ove oblasti relativno lako dolaze do stabilnog tržišta i klijenata iz inostranstva. Naše firme ovdje postaju konkurentne i razumiju ponašanje evropskog tržišta”, kazao je Gverić za “Nezavisne”.

    Prema njegovim riječima, dovoljno smo geografski blizu da možemo ostvariti saradnju s klijentom, a kulturološki se ne razlikujemo mnogo od zemalja zapadne Evrope. Kako kaže, odavno je težište prebačeno na digitalne servise i alate za koje nije bitno mjesto rada već je jedino važno isporučiti dobar servis ili uslugu. Trend povećanja ove vrste preduzeća, prema njegovim riječima, će se nastaviti, ali ga ograničava nedostatak radne snage koji predstavlja posljedicu ove pojave.

    “Susrećemo se sa problemom nedostatka radne snage, naročito starijih ili senior developera, dok se za mlađe ili juniore snalazimo kroz razne interne i eksterne oblike edukacije i usavršavanja”, kazao je Gverić.

  • Cijena nafte na svjetskom tržištu danas porasla za skoro tri dolara po barelu

    Cijena nafte na svjetskom tržištu danas porasla za skoro tri dolara po barelu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su porasle za skoro tri dolara uslijed nesigurnosti oko rasta kamatnih stopa u SAD-u.

    Na rast cijena utjecala je i predstojeća zabrana EU-a za uvoz ruske nafte i mogućnsot da Kina ublaži određene restriktivne mjere uvedene zbog covida.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora porasla za 2,63 dolara i sada je 97,30 dolara po barelu.

    U New Yorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 2,96 dolara po barelu i iznosi 91,13 dolara po barelu.

    Kina se pridržava svojih strogih regulativa za sprječavanje širenja covida, jer je broj oboljelih najviši od augusta, ali je neimenovani zvaničnik rekao je da će uskoro biti značajne izmjene politike protiv pandemije.

  • Cijene zlata u najdužem padu još od 1869. godine

    Cijene zlata u najdužem padu još od 1869. godine

    Iako je zlato na tržištu gotovo uvijek predstavljalo sinonim za stabilnost, posljednjih sedam mjeseci cijene zlata doživljavaju pad, što je zabrinulo analitičare.

    Prema analizama Deutsche Banke, pad cijena zlata ujedno je i najduži još od 1869. godine. Samo u oktobru, cijene zlata pale su za 1,6 posto, dok je od početka godine pad cijene ovog plemenitog metala iznosio 11 posto.
    “Cijene zlata bilježe najduži pad od 1869. godine uz nagli rast prinosa na obveznice. Također, kao faktor se navodi i kombinacija s povećanjem kamatnih stopa američkog Sistema federalnih rezervi (Fed) i drugih centralnih banaka širom svijeta”, navodi se.

    Kada je riječ o prinosima na obveznice, u bilješci Deutsche Banke se navodi kako su oni porasli s -0,49 posto u martu na 1,54 posto u oktobru što je umanjilo atraktivnost zlata, iako je inflacija ostala visoka.

    Zbog situacije na tržištu i mjera koje donose centralne banke širom Evrope i svijeta, očekuje se kako će situacija s cijenom zlata i dalje varirati.

    Pitanje cijena zlata nedavno je u svoj fokus stavila i Centralna banka Bosne i Hercegovine koja je prodala 40.000 unci zlata, što je više od jedne tone deviznih rezervi.

    To je učinjeno zbog tržišnih kretanja, odnosno pada vrijednosti zlata i jačanja dolara.

    Iz Centralne banke su ranije za Klix.ba potvrdili da su prodali određeni dio zlata.

    “Tačno ste informisani da je CBBiH prodala jedan dio zlata koji smo imali u portfoliju. To je urađeno u skladu sa mandatom definisanim Zakonom i u najboljem interesu CBBiH na bazi detaljnih analiza i projekcija. CBBiH je u periodu 2009. do 2022. godine poduzimala niz transakcija kupovine i prodaje zlata, kao i transakcija kupovine i prodaje vrijednosnih papira, te oročavanja depozita, sve u cilju diversifikacije portfolija deviznih rezervi i očuvanja aranžmana valutnog odbora. CBBiH prati tržišna kretanja na bazi kojih donosi investicione odluke”, rečeno nam je iz ove institucije.

  • EU odvaja milijarde za energetsku tranziciju

    EU odvaja milijarde za energetsku tranziciju

    Bosna i Hercegovina nije usvojila deklaraciju koja je potpisana na Berlinskom procesu u Berlinu u srijedu, kojom su predviđeni koraci ka zelenoj energetskoj tranziciji i napuštanju prljavih fosilnih izvora energije poput uglja na zapadnom Balkanu.

    Sporazum su potpisali Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, prištinske institucije na Kosovu i Albanija. Deklaracija je usklađena s planovima EU da u narednom periodu Evropska komisija dodijeli milijardu evra za cijeli region, od čega bi polovina bila iskorištena za uklanjanje posljedica trenutne energetske krize, dok bi ostatak bio iskorišten za kratkoročne i srednjoročne mjere u energetskoj tranziciji, odnosno za prelazak na zelenu energiju u cijelom regionu.

    Kako smo saznali i iz njemačkih i iz bh. izvora, do neusvajanja deklaracije od strane BiH došlo je zbog tehničkih, a ne suštinskih razloga. U Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH nam je objašnjeno da još nije došlo do saglasnosti unutar BiH o svim mjerama koje su predviđene u deklaraciji.

    “Ostala je mogućnost i poziv da se BiH pridruži ukoliko u međuvremenu uspije postići saglasnost o tekstu”, rečeno nam je u Kabinetu. Nekoliko sagovornika s kojima smo razgovarali nam je istaklo da zabrinutost i nedoumice postoje u oba entiteta, posebno kad je u pitanju zatvaranje termocentrala. Naime, kako nam je objašnjeno, veliki broj ljudi radi u termocentralama i rudnicima i narednih sedmica i mjeseci se očekuju razgovori s predstavnicima EU o modalitetima tranzicije i pomoći koju bi BiH trebala da dobije.

    Kako saznajemo, Njemačka će u narednom periodu pokazati posebnu pažnju da se sporazum potpiše i u BiH, jer vjeruju da u deklaraciji nema ništa sporno i da neće biti potrebe da dođe do velikog kašnjenja, posebno jer bi, kako je istaknuto i u zvaničnim izjavama u Berlinu nakon samita, ovaj sporazum bio od koristi svim građanima.

    Podsjećamo da su u Berlinu potpisana tri sporazuma koja se odnose na kretanje s ličnim kartama u cijelom regionu i priznavanje više vrsta diploma kako bi se olakšala mobilnost radnika.

    Takođe, podsjećamo da je Emanuel Zaracin, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zapadni Balkan, boravio u Sarajevu i Banjaluci i razgovarao sa članovima bh. Predsjedništva i njihovim osobljem da se ubrza unutrašnja procedura u BiH kako bi Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, u Berlinu mogao sporazume parafirati, što je i učinio.

    Iako je u javnosti bilo spekulacija da je razgovor Dodika i Zaracina u Banjaluci bio napet, saznajemo da je vođen transparentno i u konstruktivnoj atmosferi.

    U dokumentima usvojenim na berlinskom samitu je takođe navedeno da bi pola milijarde evra namijenjenih za investicije bilo usmjereno kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan i da bi se sredstva koristila za investicije u obnovljive izvore energije, gasne i elektroenergetske interkonekcije u regionu te za veće investicije u terminale za tekući gas LNG.

    Saznajemo da je predviđeno da deklaracija koju BiH još nije potpisala postavi obaveze koje bi zemlje zapadnog Balkana ispunile do 2030. godine u energetskoj tranziciji, a da je paket podrške EU konkretan dokaz da je EU spremna da finansijski i tehnički pomogne da se tranzicija ostvari na socijalno održiv način.

  • Evropa upozorena: “Posljedice mogu biti gore nego što očekujete”

    Evropa upozorena: “Posljedice mogu biti gore nego što očekujete”

    Moguće su negativne posledice od ograničenja cena gasa.Holandski regulator koji kontroliše TTF berzu, glavno evropsko terminsko tržište prirodnog gasa, upozorio je da nastojanja da se uvede ograničenje cena gasnih fjučersa mogu imati negativne posledice, uključujući i fizičke nestašice.

    Fjučersi su ugovori koji se izvršavaju u nekom trenutku u budućnosti po ceni dogovorenoj na dan sklapanja ugovora.

    Evropske cene gasa su vođene ponudom i tražnjom otkako je počelo sukob Rusije i Ukrajine, i nije bilo znakova manipulacije ili preteranih špekulacija uprkos naglom rastu cena, saopštila je holandska Uprava za finansijska tržišta (AFM) u svom godišnjem izveštaju o politici, prenosi Rojters.

    Agencija je zauzela kritičan stav prema “evropskoj tendenciji za ograničenje cena ili prema veoma strogim pravilima o volatilnosti”, rekao je član odbora Hanzo Van Beusekom na konferenciji za novinare.

    “Tržište funkcioniše adekvatno i sa intervencijama nikad ne znate šta možete dobiti, posledice mogu biti gore nego što očekujete”, naglasio je Beusekom.

    On je dodao da iako AFM shvata da su visoke cene gasa bolne za preduzeća i potrošače, one su pokrenule investicije u novu evropsku infrastrukturu tečnog prirodnog gasa (TPG) i dovele do slanja pošiljki TPG-a u Evropu umesto u Aziju.

    Evropska komisija je u oktobru saopštila da će razmotriti uvođenje “dinamičkog” ograničenja cena za TTF fjučerse, nakon što su Italija, Belgija, Poljska i 12 drugih zemalja pozvale na limitiranje cene gasa u EU.

    Budući da se cene TTF fjučersa koriste kao referentna cena kod sklapanja kupoprodajnih TPG ugovora, to je podstaklo nadanja da bi ograničavanje cena na TTF-u značilo niže cene za evropski uvoz gasa.

    Međutim, Nemačka i Holandija, koje su relativno bogate i sa velikim industrijskim sektorima veoma zavisnim od gasa, protive se ograničenju.

    AFM je takođe saopštio da je uvođenje alternativnog evropskog referentnog indeksa, što je još jedan predlog EK – nešto što učesnici na tržištu ne žele, i što neće “imati veći efekat u rešavanju fundamenata previsokih cena energije… u EU“.

    Holandski regulator je naveo da uslovno podržava drugu ideju koju Komisija razmatra – uvođenje instrumenta automatskog “prekidača trgovanja” da bi se ograničile velike fluktucije cena u jednom danu i obezbedilo normalno trgovanje. Dodaje, međutim, da to neće pomoći snižavanju cena.

  • Dogovori za novi “udar” na Rusiju pri kraju – još samo cifra

    Dogovori za novi “udar” na Rusiju pri kraju – još samo cifra

    Zemlje G7 i Australija dogovorile su se da odrede fiksnu cijenu ruske nafte, prenosi Rojters pozivajući se na svoje izvore.

    Zvaničnici SAD i predstavnika grupe G7 bili su u intenzivnim pregovorima prethodnih nedelja o planu da se odredi ograničenje na cenu ruske nafte, koje bi trebalo da stupi na snagu 5. decembra.

    G7 time želi da se osigura da sankcije EU i SAD, koje imaju za cilj da ograniče Moskvu da finansira napad na Ukrajinu, ne “uguše” globalno tržište nafte.

    Gornja cena nafte još nije određena, ali bi to trebalo da bude jasnije narednih nedelja, više izvora je reklo Rojtersu.

  • Ministarka finansija predlaže novu metodologiju povećanja minimalca

    Ministarka finansija predlaže novu metodologiju povećanja minimalca

    Ministarka finansija RS Zora Vidović smatra da trenutni obračun minimalne plate nije dobar zbog čega će se naredne godine dogovarati i utvrđivati sistem obračuna minimalne plate, kao što postoji za penzije.

    Bilo bi jako dobro kada bi se potpisali granski kolektivni ugovori, da svaka grana ima svoju minimalnu platu – navela je Vidovićeva i izrazila nadu da će se sindikat i poslodavci u narednom periodu usaglasiti o toj metodologiji.

    U Republici Srpskoj je definisano da se socijalni partneri Ekonomsko-socijalnog savjeta dogovaraju oko utvrđivanja najniže plate. To su predstavnici sindikata, poslodavaca i članovi Vlade RS. Međutim, taj dogovor u posljednje vrijeme se ne postiže zbog čega Vlada RS donosi odluku o utvrđivanju zakonski zagarantovane najniže plate. Trenutno je minimalna plata u Srpskoj 650 maraka.

    Ako bi se minimalna plata određivala kao najniža zagarantovana penzija u Republici Srpskoj, onda bi minimalac iznosio 50 odsto od prosječne plate iz decembra prethodne godine. S tim da, kako je to zakonski definisano, postoji nekoliko pragova do 15 godina staža, od 15 do 20 godina staža, od 20 do 30 godina staža, od 30 do 40 i više od 40 godina staža.

    Ministarka finansija ocijenila je da je Vlada Srpske u proteklom mandatu na više frontova uticala na plate u realnom sektoru i da ima još prostora za njihovo povećanje.

    – Primjera radi, naš takozvani “poreski klin”, odnosno opterećenje plate, sa 38,5 sveli smo na 34,1 odsto i poslodavci su rekli da su zadovoljni s tim. Nadam se da će i naša iduća Vlada, kao i u Federaciji BiH, uvesti porez na dividendu, jer ako uvedemo taj porez, onda bi se ovaj “poreski klin” mogao još više smanjiti u korist plata radnika – rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da rast plata u privredi posmatra prema onome koliko se poreza i doprinosa vraća za plate i istakla da su i u prošloj i u ovoj godini to bile značajne cifre, daleko veće nego što je planirano.

  • „Elektroprivreda RS“ gradi zgradu u Laktašima za 5,8 miliona KM

    „Elektroprivreda RS“ gradi zgradu u Laktašima za 5,8 miliona KM

    “Elektroprivreda RS” će uložiti 5,8 miliona KM u izgradnju nove poslovne zgrade u Laktašima, čiji izgled je inspirisan Teslinim generatorom i kalemom.

    Kako bi krenuli sa realizacijom projekta, ovo javno preduzeće je nedavno objavilo tender za izbor izvođača radova, a rok za prijem ponuda je 16. novembar.

    Vrijednost ove investicije je procijenjena na pet miliona maraka bez PDV-a, a rok za izvođenje radova je 36 mjeseci.

    Jedan od kriterijima za izbor firme za realizaciju tog posla je i najniža ponuđena cijena, a tenderom su definisani i drugi uslovi.

    Zainteresovane firme u zadnje tri godine ne smiju imati ukupan promet manji od dvostruke procjene vrijednosti nabavke, odnosno deset miliona KM.

    „Ponuđač mora dostaviti najmanje jednu referencu kojim dokazuje iskustvo u izgradnji objekta iste ili slične namjene, čija je minimalna vrijednost pet miliona KM bez PDV-a u posljednje tri godine ili od datuma registracije“, precizirano je u tenderskoj dokumentaciji.

    Potrebno je i da zapošljava ili da ima na raspolaganju radnike određenih kvalifikacija među kojima su inžinjeri građevinarstva i mašinstva, te 50 kvalifikovanih radnika. Mora imati i određen broj mašina i to minimalno dva bagera gusjeničara, tri kamiona kipera, jedan valjak, četiri automiksera te minimalno jednu pumpu za beton.

    Tenderom je preciziran izgled i objekta. Tako je navedeno da je u prizemlju predviđen „monumentalni ulazni hol sa centralnom aulom dvostruke spratne visine, koja se otvara prema galeriji na prvom spratu i pruža vizuleni kontakt između dvije etaže“.

    „Po obimu kružnice su nanizane kancelarije, restoranska kuhinja i trepezarija kao i arhiva te prateće prostorije. Na spratu su smješteni glavni kancelarijski kapaciteti višečlanog poslovanja kao i kancelarije za izvršne direktore sekretarice te prateće prostorije“, objašnjeno je u tenderskoj dokumentaciji.

    Navedeno je da u povučenoj etaži predominantnu poziciju treba zauzimati multifunkcionalna sala sa pratećim prostorima kao i prostrana panoramska krovna terasa. Za salu se vezuju prostorije za tehničku podršku, kuhinju, prevodioca, garderobu, obezbjeđenje i slično.

    „Sve u svrhu ostvarivanja potencijala prilikom organizovanja raznih događaja kapaciteta od 100 do 200 ljudi“, navedeno je u tenderskoj dokumentaciji uz napomenu da ispred zgrade ima prostor za 38 parking mjesta.

    Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić je nedavno na društvenim mrežama prezentovao izgled budućeg objekta „Elektroprivrede RS“. U objavi je naveo da ovo javno preduzeće planira graditi „velelepni objekat inspirisan Teslinim generatorom i kalemom” u ovoj lokalnoj zajednici.

    „Plan je da u objektu bude smještena jedna od direkcija ‘Elektroprivrede RS’“, precizirano je u objavi.

  • Proizvođači: Pelet za 480 KM + PDV može, ali dajte nam i izvoz

    Proizvođači: Pelet za 480 KM + PDV može, ali dajte nam i izvoz

    Odlukom Vlade Republike Srpske cijena peleta po toni ograničena je na 480 KM plus PDV.

    Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini, rekao je za “Nezavisne” da su oni spremni prihvatiti ovu cijenu u slučaju da se omogući izvoz ove robe.

    “Mi smo i ranije govorili da smo spremni na razgovore i ustupke, ali da se omogući izvoz. Zadnje količine peleta će u toku ove i naredne sedmice biti isporučene na domaće tržište, jer potražnje više nema”, kazao je Ivanović.

    Na pitanje šta ako se ne dozvoli izvoz, a ostanu ove cijene, Ivanović kaže da je domaće tržište namireno te da bi u tom slučaju moglo doći do zatvaranja kompanija koje proizvode i plasiraju pelet.

    “Troškovi održavanja proizvodnje peleta zavise od veličine proizvođača i koštaju između 70.000 i 300.000 KM. Mi ćemo već početkom naredne sedmice imati razgovore sa predstavnicima Vlade RS da vidimo šta ovo znači i kako bismo nekako došli do dogovora”, naglasio je Ivanović.

    Iz Biroa za odnose s javnošću Vlade RS saopštili su da je na sjednici, koja je održana juče, Vlada donijela Odluku o privremenoj mjeri za ograničenje visine cijene peleta, kojom se propisuje najviša maloprodajna cijena peleta od drveta na 480 KM plus PDV po toni u svim pakovanjima, u trgovini na malo na teritoriji Republike Srpske.

    Kako su naveli iz Biroa za odnose s javnošću Vlade RS, ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a prestaje da važi 31. marta 2023. godine.

    Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da će Republički Inspektorat kontrolisati sprovođenje ove odluke kada stupi na snagu.

    “Vlada je ograničila cijenu peleta na tržištu u Republici Srpskoj i u dogovoru sa Vladom Federacije BiH očekujem da i oni u što skorije vrijeme urade isto. Na ovaj način želimo da snabdijemo domaće tržište u Republici Srpskoj i BiH i na neki način da zaštitimo građane Srpske”, istakao je Višković u video-izjavi.

    Napomenuo je da je ograničena cijena peleta usaglašena sa proizvođačima u Srpskoj i FBiH, koja će biti jedinstvena za cijelu BiH.

    “Ova mjera će važiti do kraja marta iduće godine, a korigovaće se ukoliko u ovom periodu dođe do bilo kakvih promjena u proizvođačkim cijenama ili nečemu drugome u dogovoru sa proizvođačima peleta.

    Prateći cijene energenata na svjetskom i domaćem tržištu, bili smo prinuđeni da donesemo ovakvu odluku kako bismo odluku koju je donio Savjet ministara u vezi sa zabranom izvoza drvnih sortimenata i peleta u narednom periodu korigovali. Idemo na one kvote o kojima smo razgovarali sa proizvođačima peleta”, rekao je Višković.

    Pozvao je sve koji žele da nabave pelet da to i urade u ovom periodu kako bi proizvođači, kroz kvote, jedan dio viška mogli ostaviti na domaćem tržištu, a viškove plasirati van granica BiH po znatno višim cijenama i time ostvariti određen profit za kompanije.

  • Cijena gasa u Srpskoj ostaje ista

    Cijena gasa u Srpskoj ostaje ista

    Cijena gasa se neće mijenjati, i biće ga dovoljno, rekao je Ljubo Glamočić, direktor preduzeća GAS-RES, gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a.

    “Cijena gasa u Srpskoj se utvđuje kvartalno. Ovaj posljednji kvartal imali smo blago povećanje, oko pet odsto od našeg dobavljača, ali prema potrošačima je išlo nešto manje. Inače, cijena kupovine je definisana u dolarama, a plaćamo u evrima, i po tom osnovu između 2,5 i tri odsto je skuplje, zbog svega što se dešava sa dolarom”, naglasio je Glamočić.

    On je dodao da Ugovor sa “Gaspromom” Srpska ima do kraja godine, ali nema bojazni da gasa neće biti.

    “Već sada smo počeli aktivnosti oko novog ugovora, da se ima dovoljno vremena da se sve završi. Cijena se neće mijenjati, i u prvoj polovini decembra sve bi trebalo biti definisano”, dodao je Glamočić.

    Uporedio je cijene gasa i u drugim državama.

    “Prirodni gas najeftiniji trenutno plaća Mađarska, dok je najviša u zemljama sjeverne Evrope, Danskoj, Holandiji. Na berzi se gas kretao oko 1.360 dolara na 100 kubnih metara, a naša cijena je tri puta manja od dobavljača Gasproma”, poručio je Glamočić.