VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Cijena nafte u porastu

    Cijena nafte u porastu

    Cijena nafte na svjetskom tržištu danas je porasla za više od dolar zbog problema u isporuci i pada dolara u odnosu na ostale valute.
    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora veća je za 1,59 dolara i sada je 79,58 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 1,35 dolara i iznosi 74,52 dolara po barelu.

    Vrijednost dolara danas je opala nakon što su podaci pokazali da je prošlog mjeseca inflacija u SAD porasla za manji iznos od očekivanog, čime su ojačana očekivanja da će Savezne rezerve sporijim tempom podići kamatnu stopu.

    Manja vrijednost dolara čini naftu jeftinijom za korisnike drugih valuta i pojačava potražnju.

  • Ispunjeni svi uslovi za pad cijena namirnica u BiH

    Ispunjeni svi uslovi za pad cijena namirnica u BiH

    Ekonomista Admir Čavalić ističe da su realna očekivanja da dođe do pojeftinjenja u BiH pogotovo jer se, kako kaže, bilježi pad cijena prehrambenih proizvoda na globalnom tržištu.

    “Vjerujem da će ponuđači čim prije reagovati i moguće je očekivati deflaciju u određenim oblastima, negdje više, negdje manje”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”.

    Nižim cijenama nadaju se i u resornom ministarstvu. U proteklih nekoliko dana, podsjećaju, došlo je do značajnog pada cijena goriva na benzinskim pumpnim stanicama u Srpskoj i BiH, ali i u regionu. Nadaju se da će i u narednom periodu cijene na globalnom tržištu nafte i naftnih derivata biti na ovom nivou ili u padu, te da će se tako kretati i cijene na domaćim pumpama.

    “Očekujemo da ovakvo kretanje cijena goriva u narednom periodu dovede i do pada cijena osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda, s aspekta smanjenja zavisnih troškova koji nastaju tokom pripreme robe za stavljanje u promet, a u kojima troškovi transporta predstavljaju značajnu komponentu”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske.

    S druge strane, kako ističu, jako je teško prognozirati dinamiku kojom će se realizovati ova smanjenja cijena drugih proizvoda, uzimajući u obzir zalihe koje su domaći trgovci nabavili u prethodnom periodu, ali i to da je privreda Republike Srpske u ovom segmentu uvozno orijentisana, te da, kako navode, “kao malo tržište kakvo jesmo teško možemo uticati na smanjenje cijene uvozne robe”.

    “Svakako, inspekcijski organi u Republici Srpskoj će na terenu nastaviti sa kontrolom poštovanja uredbi o ograničenju marže na osnovne životne namirnice i naftu i naftne derivate, te sankcionisati sve one koji ne budu poštovali propisane marže”, naglašavaju iz resornog ministarstva.

    Podsjetimo, na adrese benzinskih pumpi i tržnih centara u Srpskoj u proteklom periodu stigle su kazne teške 3,21 milion maraka zbog formiranja viših cijena od dozvoljenih.

    Iz Inspektorata Republike Srpske saopšteno je da republički tržišni inspektori intenzivno kontrolišu formiranje cijena na benzinskim pumpama i u tržnim centrima, odnosno marketima. Kada je riječ o tržnim centrima, odnosno marketima, inspektori su kontrolisali njih 178, a čak u 118 slučajeva utvrđeno je kršenje propisa.

  • Evo gdje je gorivo najpovoljnije

    Evo gdje je gorivo najpovoljnije

    Snižavanje cijena na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini se nastavlja iz dana u dan.
    Jutros je u Banjaluci dizel najjeftini na pumpama Nešković gdje se može kupiti i po cijeni od 2,76 KM, kao i na Nesto petrol gdje je najpovoljnija cijena 2,78 KM. Kada je u pitanju benzin, u Banjaluci je najjeftiniji na Super Petrol pumpama 2,52 KM i Nešković pumpama 2,53 KM.

    Skoro iste cijene kao u Banjaluci ovog jutra su i na benzinskim pumpama u Bijeljini koja tradicionalno ima najpovoljnije cijene goriva.

    Iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Dragan Trišić izjavio je prije dva dana da se cijena dizela u maloprodaji kreće od 2,60 do 2,80 KM po litru, a benzin od 2,50 do 2,60 KM, te da je u proteklih mjesec dana evidentan pad maloprodajne cijene čak do 90 feninga.

    Građani se nadaju da će pad cijena goriva izazvati lančanu reakciju odnosno pojeftinjenje drugih proizvoda i usluga. Ipak, analitičari procjenjuju da bi cijene goriva opet mogle rasti u prvom kvartalu naredne godine.

    Kako piše Una, podaci sa aplikacije Federalnog ministarstva trgovine jutros pokazuju da najniža cijena benzina u Sarajevu iznosi 2,46 KM, a dizela 2,76 KM, a isto je i u Tuzli. U Mostaru je slična situacija – benzin 2,51 KM, a dizel 2,76 KM.

    Cijene su različite od kompanije do kompanije, ali je evidentno da su cijene već danima u padu na svim benzinskim pumpama.

    Smanjenje cijena je uslovljeno padom cijene barela nafte koja se na svjetskim berzama kreće i do 75 dolara, ali i time da na tržištu postoje ogromne količine ovog proizvoda.

    Građani mogu pratiti cijene goriva putem mobilnih aplikacija.

    Za praćenje cijena na benzinskim pumpama u FBiH trebate instalirati aplikaciju “FMT FBiH oil info” (dostupna i za Android i za iOS) dok je u RS-u riječ o aplikaciji “BPS RS” (samo Android).

  • Padaju cijene stanova

    Padaju cijene stanova

    Cijene brojnih polovnih stanova širom BiH, koje su vlasnici ili agencije oglasili na internetu, napokon su počele padati, a to bi se iduće godine, prema riječima upućenih, trebalo dogoditi i sa stanovima u novogradnji.

    Vlasnik stana u banjalučkom naselju Obilićevo, koji je krajem avgusta postavio cijenu od 130.000 maraka, odjednom ju je korigovao na 140.000 KM, a onda je, sredinom oktobra, apetite smanjio na 131.000 maraka, dok danas košta 128.000.

    Drugi, koji stan prodaje u naselju Starčevica u najvećem gradu u Republici Srpskoj, umjesto 132.000 maraka, koliko je tražio u julu, smanjio je apetite na sadašnjih 129.000 KM. Treći, koji stan prodaje u banjalučkom naselju Petrićevac, u oktobru je tražio 135.000 maraka, a sad mu je dovoljno i 115.000.

    Mnogo sličnih primjera ima i u drugim gradovima, pa je tako, recimo, stan u Bijeljini, sa 180.000, koliko je koštao u avgustu, spušten na 159.000 KM, a komforan stan u Tuzli, umjesto 192.000, košta 174.000 maraka.

    Ovakvim trendom nije iznenađena Senka Gatarić Vasilić, vlasnica banjalučke agencije “Euro-agent”, koja je u ovom poslu čak 33 godine i koja ističe da su neki prodavci zaista postavili nerealne cijene stanova, a sada ih koriguju.

    “Očigledno pokušavaju prodati po nerealnim cijenama, a kada im to ne uspije, onda ih spuštaju. U oglasima su neke cijene više kao želja, nego kao realnost”, naglašava Gatarić Vasilićeva za “Nezavisne novine”.

    Ona ističe da je kompletan radni vijek posvetila poslu s nekretninama, te da je sličan scenario zabilježen i 2008. godine.

    “Tada su cijene rasle, a onda je došlo do zastoja. Jedno vrijeme je bila stagnacija, a onda je možda došlo i do blagog pada. Šta će se sada desiti? Zavisi od puno faktora. Ali, neki građevinski materijali su pojeftinili, a dobro je i to što pada i cijena nafte. Unazad dvije-tri godine cijene stanova su podivljale, ali i to vjerovatno ima svoj vrhunac. Ništa ne može beskonačno rasti”, naglašava Gatarić Vasilićeva.

    Sličnog je mišljenja i Abdulah Kapić, suvlasnik tuzlanske agencije TK Nekretnine, koji kaže da je smanjena potražnja za većim stanovima, odnosno onim starije gradnje, a to utiče i na smanjenje cijene.

    “Manji stanovi su i dalje traženi, pa se taj trend ne osjeća kod njih. Ali, pošto su tu zaista nerealne cijene, mislim da je sljedeći korak taj da će i tu doći do pada”, rekao je Kapić za “Nezavisne novine”.

    On takođe podsjeća da padaju i cijene građevinskog materijala, ali se, ističe, investitori u novogradnji služe argumentima kao što su visoke cijene zemljišta, rast cijena radne snage i njen nedostatak. Ipak…

    “Sve što se desi na zapadu u oblasti prodaje nekretnina, to se dešava i u BiH, ali s nekim zaostatkom od šest mjeseci. Mislim da će najkasnije u drugoj polovini iduće godine doći do pada cijena stanova u novogradnji, možda za nekih pet do deset odsto”, tvrdi Kapić.

    Složio se i Leonard Samardžija, vlasnik agencije za nekretnine “VHS trejd” Prijedor, da se može očekivati pad cijena stanova.

    “To ne zavisi od nas, ali prosto ove cijene nemaju smisla u odnosu na naše plate”, rekao je Samardžija za “Nezavisne novine”.

    Darko Milošević, vlasnik agencije “Astra nekretnine” Bijeljina, kaže da je u ovom periodu u Bijeljini došlo do stagnacije kada je u pitanju prodaja nekretnina.

    “Tako je u našoj agenciji, a pretpostavljamo da je i svugdje. Da li će to uticati na sniženje cijena nekretnina? Mi očekujemo i nadamo se da bi to bilo u korist potrošača”, rekao je Milošević.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da su cijene nekretnina već duže vrijeme nerealno, a često i bukvalno nerazumno, visoke.

    “Mislim da pad cijena određenog broja polovnih nekretnina jeste očekivan zbog toga što dio prodavaca zbog povećanih troškova života ili prezaduženosti dolazi pod sve veći pritisak da ih unovči, ali ne očekujem masovnije promjene, pogotovo ne kod novih objekata. Jer, obim nove gradnje je i dalje relativno mali, a tražnja kupaca većeg budžeta i dalje visoka”, naveo je Gavran.

    Ipak, dugoročno, očekuje da će se i to dogoditi.

    “Dugoročno do pada mora doći jer je stanje tržišta dugoročno neodrživo, ali neizvjesno je koliko brzo”, zaključio je Gavran za “Nezavisne novine”.

  • Tri četvrtine članica EU povećalo trgovinski promet sa Rusijom

    Tri četvrtine članica EU povećalo trgovinski promet sa Rusijom

    Čak 20 od 27 zemalja članica EU povećalo je trgovinski promet sa Rusijom u osam mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani, podaci su različitih nacionalnih statističkih agencija koje prenosi “RIA Novosti”.
    Prema ovim podacima, trgovina Rusije sa Bugarskom i Grčkom porasla je za 240, odnosno 230 odsto, dok se trgovinski promet sa Slovenijom udvostručio od januara do avgusta.

    Austrija i Češka povećale su trgovinu sa Rusijom za 80 odsto, Mađarska i Italija za 70 odsto, dok Belgija i Kipar bilježe rast od 60 odsto.

    Čak 20 od 27 članica bloka zabilježilo je povećanje međusobne trgovine sa Rusijom od 34 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    U monetarnom smislu, trgovinski promet je porastao na 177,3 milijarde evra u poređenju sa 132,4 milijarde evra koliko je zabilježeno u istom periodu prošle godine.

    Trgovina Rusije sa Maltom je opala za 80 odsto, sa Danskom i Švedskom za 49 odsto, a sa Luksemburgom za 28 odsto.

    Pad međusobne trgovine Rusije sa Finskom i Litvanijom iznosio je sedam odnosno šest odsto, a sa Portugalijom za tri odsto.

    Trgovinski promet između Rusije i EU je u periodu januar-avgust 2022. porastao za 28 odsto u odnosu na isti period lani i iznosio je 191,5 milijardi evra.

    Od toga je izvoz EU u Rusiju iznosio 36,2 milijarde evra, dok je uvoz iz Rusije iznosio 155,3 milijarde evra.

    Trgovinski deficit EU za osam mjeseci tekuće godine iznosio 119,1 milijardu evra, dostigavši najviši nivo od 2008. godine, kada je za cijelu godinu iznosio 151 milijardu evra, prenosi “Raša tudej”.

  • U Srpskoj ostvarena veća proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata

    U Srpskoj ostvarena veća proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata

    U Republici Srpskoj je za deset mjeseci ove godine ostvaren ukupan obim proizvodnje od 1.613.303 metara kubnih raznih šumskih sortimenata, što je za tri odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
    U posmatranom periodu, najviše je proizvedeno trupca od četinarskog drveta u masi od 530.926 metara kubnih, a lišćarskog 297.173 metara kubnih.

    U Srpskoj je za deset mjeseci ove godine prodato ukupno 1.649.997 metara kubnih raznih šumskih sortimenata, što je za 1,7 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    Na zalihama je registrovano 133.728 metara kubnih šumskih sortimenata.

    Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik rekao je Srni da je dobro to što je ostvaren rast u odnosu na prošlu godinu, ali da su ti procenti rasta skromni jer je i dalje prisutno bitno odstupanje od planiranog obima.

    On je istakao da je u oktobru u odnosu na isti mjesec prošle godine ostvaren značajno veći obim proizvodnje i prodaje i da je “prava šteta” što nije bilo takvih pokazatelja u više mjeseci tokom ove godine, kada je bio visok nivo tražnje za proizvodima drvne industrije, čime bi se ostvareni nivo proizvodnje mogao dovesti do planiranog.

    “Pretpostavljam da su do takvog oktobarskog rezultata dovele mjere Vlade Srpske kao što su stimulacija za podizvođače radova od 4,73 KM po metru kubnom izvršene proizvodnje, podrška za nabavku mehanizacije i slično”, naveo je Šinik.

  • BiH prednjači u poskupljenju životnih namirnica na Balkanu

    BiH prednjači u poskupljenju životnih namirnica na Balkanu

    Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane.

    Uzemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.

    Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 odsto mliječne masti najskuplji je u Bosna i Hercegovina gdje košta 1,40 eura, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 eura, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 eura.

    Brašno je takođe najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 eura. Slijede Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 eura, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje kilogram brašna košta 0,59 eura.

    Šećer je takođe najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 eura, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 eura.

    Ad
    Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 eura, dok je u Bosni i Hercegovini 2,05 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 eura.

    Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 eura. U Srbiji maslac košta 3,23 eura, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 eura.

    Potrebno zaštititi potrošače
    Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u Bosni i Hercegovini, ali da se ne koristi skoro nijedan.

    – Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstra profita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar – kazao je Pašić.

    Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima špekulativnih pojava i lažnih nestašica.

    – Ako vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 odsto, samim time znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to je lov u mutnom u korištenju krize – kazao je Pašić, dodajući da potrošači trebaju prijavljivati špekulativne pojave i sumnjive cijene na tržištu.

    Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.

    – Ja sam siguran da građani to neće moći podnijeti. Vi već sada imate ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove – rekao je Pašić, napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.

    Naglasio je da su u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.

    – Sve vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo poskupila preko 100 posto. Zadnji talas poskupljenja je mlijeko koje je sa marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka od 50 feninga je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 odsto – kazao je.

    Smanjiti PDV
    Pašić ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).

    – Hrvatska je negdje u koroni uvela diferencirane stope PDV. Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit – smatra Pašić.

    Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.

    – Već sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate podmiriti potrošačku korpu – kazao je Pašić.

  • Kako su Rusi zaobišli sankcije Zapada

    Kako su Rusi zaobišli sankcije Zapada

    Ruska nafta sa Dalekog istoka prodaje se u Aziji iznad cene od 60 dolara po barelu koju je Zapad odredio, izvestio je Blumberg.

    Argus Media i brojne kineske nezavisne rafinerije koje su već rezervisale terete nafte za januar, procenili su izvoznu cenu za rusku ESPO naftu na 67,11 dolara.EU, zemlje G7 i Australija su 5. decembra uvele ograničenje cena ruskog izvoza nafte preko mora od 60 dolara po barelu. Njime se zapadnim kompanijama zabranjuje da pružaju osiguranje i druge usluge za isporuke ruske nafte, osim ako je teret kupljen za određenu cenu ili ispod nje.

    Trgovci upoznati sa ovim pitanjem rekli su za Blumberg da prodaja ESPO sirove nafte iznad gornje granice može značiti da Rusija sama obezbeđuje tankere i osiguranje za pošiljke koje se mogu isporučiti sa Dalekog istoka u Kinu za nekoliko dana.

    Kina, najveći ruski kupac nafte, nije potpisala ograničenje cena, a trgovci kažu da posluju kao i obično.

    Nezavisne rafinerije su dominantni kupci ESPO klase i “ne mare baš za gornju granicu cena. Sve što rade je da analiziraju brojke da vide da li isporučene cene donose dobar profit ili ne”, rekao je Rojtersu ranije ove nedelje izvršni direktor trgovine iz neimenovane nezavisne rafinerije.

    U oktobru su mediji izvestili da ruski naftni glavni Rosnjeft proširuje svoj posao iznajmljivanja tankera, u pokušaju da pomogne kupcima u regionima koji nisu pod sankcijama da dobiju zalihe nafte bez odlaganja, nakon što embargo EU stupi na snagu. U izveštajima se navodi da su kupci tražili od Rosnjefta da obezbedi isporuku do krajnjeg odredišta i pokrije troškove osiguranja i transporta.

    Rusija je više puta govorila da neće prodavati naftu zemljama koje podržavaju ograničenje cena.

  • Srpska uzima od Mađarske kredit od 214 miliona KM

    Srpska uzima od Mađarske kredit od 214 miliona KM

    Republika Srpska će od Mađarske uzeti kredit od čak 110 miliona evra kojim će krpiti rupe u budžetu, odnosno finansirati budžetski deficit i refinansirati dio duga.

    Odluku o prihvatanju zaduženja Srpske prema Izvozno-uvoznoj banci Mađarske Vlada RS je donijela juče, a koliko se Vladi žuri pokazuje i to što stupa na snagu već danas.

    Srpska kredit uzima na 10 godina sa grejs periodom od godinu dana i po fiksnoj kamatnoj stopi od pet odsto.

    – Prihvata se zaduženje RS prema Izvozno-uvoznoj banci Mađarske u iznosu od 110.000.000 evra. Namjena kredita je obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga, a u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS – navodi se u odluci.

    Srpska će plaćati i naknadu za rezervaciju od 0,5 odsto godišnje na nepovučena sredstva.

    Prema preliminarnim podacima javni dug RS koji podliježe zakonskom ograničenju na kraju oktobra je iznosio 5,087 milijardi KM ili 36,3 odsto procijenjenog BDP za 2022. godinu.

    Ukupan dug RS koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 6,096 milijardi KM odnos 43,5 odsto procijenjenog BDP za 2022. godinu.

    Srpskoj u idućoj godini na naplatu dospijeva dug od 1,15 milijardu KM, a u taj iznos su uračunate i obveznice iz 2018. godine koje je Vlada prodala na Bečkoj berzi.

    Iako ministarka finansija Zora Vidović tvrdi da u narednoj godini neće biti problema sa otplatom dugova, jasno je da bez novih zaduženja ti dugovi ne bi mogli da budu vraćeni.

    Inače, predsjednik RS Milorad Dodik i premijer Mađarske Viktor Orban koji su u odličnim odnosima dogovorili su u novembru prošle godine pomoć Republici Srpskoj od 100 miliona evra.

    ERS krije uslove prodaje solarne elektrane Mađarima
    Političke veze Srpske i Mađarske vidljive su i u energetskom sektoru Srpske. Tako je „Elektroprivreda RS“ mađarskoj kompaniji Lugos Rinjuabls (LREN) omogućila da preuzme 70 odsto vlasništva nad javnim preduzećem „Solarna elektrana Trebinje 1“, ali pod uslovima koje krije od javnosti.

    Koncesija za izgradnju solarne elektrane u Trebinju dodijeljena je 19. oktobra 2020. godine Elektroprivredi RS. Cijeli projekat vrijedan preko 100 miliona KM, prema koncesionom ugovoru, ERS je trebao završiti do oktobra ove godine.


    Ipak ovo javno preduzeće očigledno nije imalo namjeru da gradi ovu solarnu elektranu jer je samo desetak dana kasnije ERS na svojoj adresi osnovao preduzeće „SE Trebinje 1“ kojem je prvo ustupljena koncesija, a zatim je 70 odsto tog preduzeća ustupljeno mađarskoj kompaniji LREN. Na taj način mađarski investitor je bez javnog nadmetanja uveden u ovaj posao.

    Kako su mediji tada pisali taj novac je namenjen za finansiranje poljoprivrednih proizvođača i malih i srednjih preduzeća u zemlji.

    U međuvremenu je Mađarska odobrila samo prvi dio granta od 28 miliona evra za pomoć poljoprivrednicima. Dodik je ranije rekao da je 28 miliona izdvojeno za pomoć poljoprivrednicima, te da slijede izdvajanja za mali industrijski sektor. Dodik je naveo da je riječ o prvoj tranši, te da je potrebno ispoštovati procedure.

    – Prema sektoru poljoprivrede ide 28 miliona efektivne pomoći. Sada razvijamo otprilike toliko za mali industrijski sektor, nakon čega ćemo to isto učiniti i za mala i srednja preduzeća – rekao je tada Dodik, piše Capital.

  • Vlada povećala depozite i smanjila kredite, a građani BiH se sve više zadužuju

    Vlada povećala depozite i smanjila kredite, a građani BiH se sve više zadužuju

    Građani u Bosni i Hercegovini su povećali kreditnu zaduženost kod banaka za 531, miliona KM u proteklih godinu dana ili za 5,1 odsto, dok su istovremeno smanjili depozite za gotovo 300 miliona KM ili za dva odsto.

    Ovo su podaci Centralne banke BiH i odnose se na period od oktobra prošle godine do kraja oktobra ove godine.

    Upravo ove informacije potvrđuju da je kriza zbog inflacije uzela maha jer su građani primorani da sve više traže kredite od banaka, a najčešće traže nenamjenske gotovinske.

    Takođe, znak krize je i to što već neko vrijeme imamo pad depozita, odnosno trend smanjenja para koje građani “čuvaju” u bankama.

    Ukupni depoziti građana u bankama u BiH na kraju desetog mjeseca iznose oko 14,2 miljarde KM, a krediti su oko 11 milijardi maraka.

    Istovremeno, godišnji rast depozita registrovan je kod vladinih institucija za 904,7 miliona KM (23,4 odsto), privatnih preduzeća za 635,4 miliona KM (11,8 odsto), nefinansijskih javnih preduzeća za 245,6 miliona KM (14,3 odsto) i kod ostalih domaćih sektora za 142,3 miliona KM (8,2 odsto).

    Kada su u pitanju krediti, jedino su vladine institucije imale manju potrebu da se zadužuju pa je tako u proteklih godinu dana kod njih zabilježen pad kredta za 3,5 odsto ili za 40,7 miliona KM. Razlog nije saopšten, ali se pretpostavlja da je zbog povećanih priliva u budžet po osnovu inflacije, odnosno od PDV.

    Kod privatnih preduzeća zabilježen je rast kredta za 366,8 miliona KM ili 4,2 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 76,5 miliona KM ili 15,5 odsto, te kod ostalih domaćih sektora za 5,5 miliona KM ili 3,3 odsto.

    Godišnja oktobarska inflacija u BiH iznosi 17,4 odsto , a najviše je poskupjela hrana – za 30 odsto.