VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Najavljeno novo poskupljenje goriva

    Najavljeno novo poskupljenje goriva

    Poskupljenje goriva do osam feninga po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj neće biti jedini udar na džepove građana, jer po običaju i ustaljenoj praksi, uslijediće i poskupljenja gotovo svih proizvoda neophodnih za život, što će dodatno “istopiti” ionako mršave potrošačke novčanike.

    Obrazloženje distributera išlo je u pravcu da su prinuđeni na ovakav potez jer ne mogu ugroziti svoje poslovanje, a prateći dosadašnju situaciju, odgovor trgovaca će sigurno biti identičan u vidu poskupljenja.

    Nažalost, kola će se opet slomiti na stanovništvu, koje će, poručuju stručnjaci, morati tražiti način na koji način može potrošiti neku marku manje.

    “Ne znam više šta nije poskupjelo. A poskupljenjem goriva će ovdje ponovo sve poskupjeti, tako da će ovo biti jedna veoma neizvjesna jesen i zima za naše potrošače, jer najavljena su poskupljenja svih usluga od strane preduzeća”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora.

    Prema njenim riječima, četiri mjeseca koja su ostala do kraja tekuće godine, po pitanju poskupljenja, biće jako turbulentna, čak i više nego iduća godina.

    Marićeva tvrdi da to ne treba nikoga da začudi, jer je odgovor na pitanje kako je to moguće, u stvari vrlo jednostavan.

    “Najavljuju se poskupljenja u ovoj godini i izvjesno je da će do toga doći. Mnogo više nego iduće godine, jer je 2024. godina izborna, pa je vrlo vjerovatno da se trgovci, te drugi neće tako lako usuditi da baš tada jako povećavaju cijene”, smatra Marićeva.

    Da su izbori moguća slaba tačka za nadležne, saglasan je i ekonomista Milenko Stanić. Tu se, kako kaže, može tražiti neka šansa da ne dođe do daljih poskupljenja i šansa da državni i republički organi donesu jasne zakonske odredbe koje neće ići nauštrb građana.

    “Možda će zbog činjenice da su izbori vlasti odgovornije pristupiti tom pitanju. U stvari, gledajući svoje interese da ih glasači ne bi kaznili, možda bi mogli krajem ove godine i početkom iduće da propišu mjeru koja predstavlja akciznu politiku. U prevodu, Savjet ministara BiH sa Parlamentarnom skupštinom BiH mogao bi da donese odluku da u situaciji ako maloprodajne cijene nafte pređu određenu granicu, recimo tri KM po litru, nastupi period intervencije i da se otpiše određeni procenat akciza. Na taj način bi se zaštitili domaća privreda i stanovništvo, da se uspostavi tzv. plafonirana cijena. Dosad nismo imali podršku za slične inicijative koje su dolazile i od nekoliko klubova poslanika i pojedinačno”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče poskupljenja goriva, on kaže da tu više ne vrijedi polemisati, jer BiH zavisi od ino-proizvođača jer nema svoje proizvodne kapacitete i izvore nafte.

    “Rafineriju smo izgubili, kao i ključne poluge i instrumente kojima možemo uticati na svjetske cijene nafte kod nas. Jedina mogućnost je da domaći organi vlasti izađu u susret građanima i privredi u smislu korekcija cijena nafte, koja će se sigurno i u narednom periodu kretati ovom cik-cak linijom, više prema gore nego prema dolje. I članice OPEK+ se drže dogovora, smanjuju proizvodne kvote, time podižu cijene”, zaključio je Stanić.

  • Na račun Poreske uprave prikupljeno više od 2,3 milijarde KM

    Na račun Poreske uprave prikupljeno više od 2,3 milijarde KM

    Poreska uprava Republike Srpske je u prvih osam mjeseci 2023. godine na račun javnih prihoda RS prikupila ukupno 2,387 milijardi maraka, što je za preko 316 miliona KM ili 15 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.
    Sve kategorije javnih prihoda u nadležnosti Poreske uprave RS bilježe rast u odnosu na prošlu godinu.

    Doprinosi, koji čine gotovo 62% od ukupno prikupljenih prihoda, u prvih osam mjeseci ove godine naplaćeni su u iznosu od 1,475 milijardi KM, što je za 198,64 miliona KM ili 16 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO i Fond dječje zaštite veća za po 16 procenata, za Zavod za zapošljavanje 17%, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 14 odsto.

    Direktni porezi, od čega najveći dio čine porez na dobit i porez na dohodak, u prvih osam mjeseci ove godine naplaćeni su u iznosu od 547,09 miliona KM, što je za 80,57 miliona KM ili 17 odsto više nego u prvih osam mjeseci prošle godine, prenose Nezavisne.

    “Najveća naplata kod direktnih poreza zabilježena je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 284,80 miliona KM, što je za 24,22 miliona KM više nego u istom periodu 2022. godine. Istovremeno, naplata poreza na dohodak iznosi 225,83 miliona KM, što je za 51,13 miliona KM ili 29 odsto više u odnosu na uporedni period. Takođe, zabilježen je i rast naplate prihoda i kod ostalih direktnih poreza, odnosno po osnovu poreza na nepokretnosti za 4,88 miliona KM ili 26 odsto u odnosu na period januar – avgust 2022. godine”, saopšteno je iz Poreske uprave RS.

    Ostali javni prihodi, čija je naplata u nadležnosti Poreske uprave RS, iznose 365,10 miliona KM, što je za 37,30 miliona KM ili 11 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine.

    Najveći rast naplate u ovoj kategoriji javnih prihoda ostvaren je po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, i to za 21,54 miliona KM ili 38% više, te prihoda po osnovu koncesionih naknada gdje je naplata veća za 13,60 miliona KM ili 46% više u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

    Što se tiče naplate za avgust tekuće godine, ukupno je prikupljeno 302,04 miliona KM, što je za 18,93 miliona KM ili 7% više nego u istom mjesecu prošle godine.

  • Firme i stanovništvo sve više dižu kredite

    Firme i stanovništvo sve više dižu kredite

    Potražnja za kreditima od strane preduzeća i stanovništva u Bosni i Hercegovini u drugom kvartalu ove godine sve više raste.

    Naime, u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH navodi se da se potražnja preduzeća za kreditima naročito odnosi na dugoročne kredite, jer je neto procenat povećanja potražnje preduzeća za dugoročnim kreditima bio 0,5 (ili 50%), dok je potražnja za kratkoročne kredite porasla nešto manje.

    “Glavni faktori koji su doprinijeli rastu potražnje za kreditima u drugom kvartalu 2023. godine su finansijske potrebe za kapitalnim investicijama i obrtnim sredstvima. Takođe, u pogledu korištenja alternativnih izvora finansiranja, banke kod kojih je došlo do povećanja potražnje navode da su na povećanje potražnje u njihovoj banci uticali krediti od drugih banaka i ostali izvori finansiranja. U pogledu očekivanja za treći kvartal 2023. godine, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da se očekuje neznatno ublažavanje standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima, ali banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u trećem kvartalu 2023. godine”, stoji u anketi.

    Što se tiče stanovništva, u drugom kvartalu 2023. godine banke su izvijestile da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima.

    “Rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima bio je nešto naglašeniji nego za stambenim kreditima. Glavni faktori koji su uticali na povećanje potražnje za kreditima vezani su za povećanu nabavku trajnih potrošačkih dobara i kupovinu nekretnina, dok je štednja stanovništva imala negativan uticaj na potražnju stanovništva. Banke predviđaju da će doći do neznatnog pooštravanja standarda za kredite stanovništvu u trećem kvartalu 2023. godine. Banke imaju optimističan pogled vezan za potražnju stanovništva za kreditima u trećem kvartalu 2023. godine, pa se u tom smislu očekuje nešto veće povećanje potražnje za stambenim i nešto blaži rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima”, istakli su iz Centralne banke BiH.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže za “Nezavisne novine” da je povećana tražnja kredita zbog nelikvidnosti privrede i stanovništva.

    “Prošle godine su bile rekordne stope inflacije u zadnjih dvadesetak godina, koja je iscrpila posebno privredu i stanovništvo. Tada je samo javni sektor profitirao te su bili veći budžeti svih organizacionih jedinica i na državnom nivou. Privreda i stanovništvo su iscrpljeni, a plate nisu ni približno mogle pratiti rast troškova života, pogotovo cijena komunalija i hrane, koja čini 70 odsto od potrošačke korpe. Tako je bilo i u privredi, jer su investicije u stalnom padu, kako prošle godine, tako i ove”, navodi Stanić.

    Kako kaže, problemi preduzeća su bili da isfinansiraju troškove poslovanja, sirovina, energenata, ali i drugih rashoda.

    “Neki su morali u takvim uslovima da zatvore svoja poslovanja. Ove godine se smiruje inflacija, ali se pojavljuje drugi problem, pad uvoza i izvoza, odnosno pad privredne aktivnosti. U jednoj Njemačkoj, koja je nosilac privrednog zamaha u Evropskoj uniji, je recesija koja traje duže od šest mjeseci. Privreda želi da preživi, jer se očekuje da će naredna godina biti godina oživljavanja privredne aktivnosti. Sve projekcije govore da će ova godina biti recesiona, odnosno godina pada privredne aktivnosti i postepenog pada inflacije. U takvoj situaciji jedini način za stanovništvo i privredu je da uzimaju kredite kako bi opstali”, zaključio je Stanić.

  • Savjet ministara odbio inicijativu za pokretanje procedure za pristupanje BRIKS-u

    Savjet ministara odbio inicijativu za pokretanje procedure za pristupanje BRIKS-u

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da je na današnjoj sjednici Savjeta ministara predložio inicijativu za pokretanje procedure za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u BRIKS-u, koja je odbijena, ali da se od toga neće odustati.
    “Uspjeli smo na adekvatan način da upoznamo i predstavimo oba prijedloga koji se odnose na inicijativu za pokretanje procedure za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u BRIKS i zaključak o presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu žKovačević protiv BiHž sa jasnim stavom da će ovo biti tema koju ćemo mi i u narednim sjednicama ponovo tražiti kao tačku dnevnog reda i da o tome raspravljamo”, rekao je Košarac.

    Kada je riječ o pravosuđu, Košarac je rekao da u BiH ništa ne može biti važnije od pitanja koje se odnosi na prijedloge zakona o Ustavnom sudu i prestanku mandata stranih sudija u tom sudu.

    Košarac je istakao da je sadržaj predloženih zakona potpuno jasan i predstavljen na prethodnoj sjednici Savjeta ministara, kao i da je danas ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza potvrdio da je Republika Srpska dostavila prijedloge ova dva zakona i da radna grupa za pravosuđe pokušava uskladiti tekstove zakona.

    “Nakon verifikacije u radnoj grupi, biće dostavljeni na usvajanje Savjetu ministara i drugim nadležnim institucijama za usvajanje zakona”, rekao je Košarac novinarima u Sarajevu.

    On je odbacio navode opozicije iz Republike Srpske da se ovim krše zaključci Narodne skupštine Republike Srpske.

    Košarac je napomenuo da je iz rasprave na jučerašnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH vidljivo kako i dalje postoji potreba određenih političkih struktura iz Federacije BiH da strane sudije ostanu u Ustavnom sudu.

    On je istakao da Republika Srpska neće odustati ni od ukidanja OHR-a, naročito jer BiH ima kandidatski status za članstvo u EU, a stranci i dalje donose odluke.

    “To govori o anomaliji ove zemlje i ne mogu da vjerujem da postoje političke strukture koje su okupljene oko ideje da nam stranci donose odluke”, naveo je Košarac.

    Prema njegovim riječima, članstvo u EU je važno, ali s obzirom na izjave pojedinih evropskih zvaničnika da je proširenje moguće očekivati 2030. godine bitno je razvijati regionalnu i svaku drugu saradnju.

  • Svijetu prijeti nestašica litijuma već 2025. godine

    Svijetu prijeti nestašica litijuma već 2025. godine

    Svijet bi uskoro mogao da se suoči sa nestašicom litijuma zbog velike potražnje za ovim metalom, a neki analitičari očekuju da će se to desiti već 2025. godine.
    BMI, istraživačko odjeljenje njujorške agencije Fič solušns je u svom nedavnom izvještaju zaključilo da će nestašica litijuma nastati već za dvije godine zbog velike kineske potražnje, prenosi CNBC.

    “Očekujemo da će kineska potražnja za litijumom za električna vozila (EV) u periodu od 2023. do 2032. godine porasti u prosjeku za 20,4 odsto godišnje”, navedeno je u pomenutom izvještaju.

    Proizvodnja litijuma u Kini će u istom periodu porasti u proseku za šest odsto, što ne može da zadovolji ni trećinu potražnje.

    U svijetu je 2021. godini proizvedeno 540.000 tona litijuma, a Svetski ekonomski forum (WEF) prognozira da će globalna potražnja za litijumom u 2030. godini biti preko tri miliona tona.

    “Vjerujemo da će u svijetu nastupiti nestašica litijuma. Naravno, predviđamo rast ponude, ali će potražnja rasti mnogo bržim tempom”, izjavila je direktorka Dojče bank za istraživanje litijuma i čiste tehnologije Korin Blanšar.

    Ona predviđa “mali deficit” ekvivalenta litijum karbonata (LCE) između 40.000 i 60.000 tona do kraja 2025. godine, ali smatra da će na kraju 2030. godine ovaj deficit biti već 768.000 tona LCE.

    Drugi analitičari ne vide da će svjetski deficit litijuma doći tako brzo, ali ipak predviđaju manjak do kraja decenije.

    Prema podacima kompanije Refinitiv, u svijetu trenutno postoji samo 101 rudnik litijuma.

  • Propada kineski gigant?

    Propada kineski gigant?

    Akcije najzaduženijeg investitora za nekretnine na svetu China Evergrande Group pale su za čak 87 procenata.

    Akcije su pale na čak 22 hongkonška centa u ponedeljak, u poređenju sa poslednjim zatvaranjem na 1,65 hongkonških dolara po akciji 18. marta 2022.

    Obnova trgovine dolazi pošto je kompanija zabeležila gubitak od 39,25 milijardi juana (5,38 milijardi dolara) za šest meseci zaključno sa junom, što je manji gubitak u poređenju sa gubitkom od 86,17 milijardi juana u istom periodu pre godinu dana.

    Prihodi su iznosili 128,81 milijardi juana, što je povećanje sa 89,28 milijardi juana u junu 2022.

    U julu, kompanija je podnela zahtev za zaštitu od bankrota iz poglavlja 15 pred američkom sudu, koji štiti njenu američku imovinu od poverilaca dok radi na restrukturiranju na drugom mestu.

    U svom podnesku na berzi u Hong Kongu, Evergrande je otkrio da ima ukupne obaveze od 2,39 biliona juana od juna ove godine, nešto niže od 2,44 biliona juana u šest meseci završenih 30. juna 2022.

    Od juna, Evergrande je imao ukupnu imovinu od 1,74 biliona juana, uključujući ukupnu gotovinu, gotovinske ekvivalente i ograničenu gotovinu od 13,4 milijarde juana.

    Evergrande je kasnio 2021. i najavio program restrukturiranja duga u martu, nakon što se mučio da završi projekte i otplati dobavljače i zajmodavce.

    Ranije ove godine, kompanija je objavila kombinovani gubitak od 81 milijardu dolara u svom izveštaju o zaradama koji su dugo kasnili, navodi CNBC.

    Neto gubici za 2021. i 2022. bili su 476 milijardi juana i 105,9 milijardi juana.

    U 2020. godini, pre nego što je kompanija otišla u bankrot, Evergrande je ostvario neto profit od 8,1 milijardu juana.

  • Šta bi BiH dobila članstvom u BRIKS-u?

    Šta bi BiH dobila članstvom u BRIKS-u?

    Finansijska podrška, bolji i brži plasman proizvoda i investicije. To bi, članstvom u BRIKS-u dobila BiH. Uz to dolazi i veći politički uticaj, kažu stručnjaci za spoljnu politiku.


    BRIKS je ekonomsko saveznišvo velikih zemalja, među kojima su Rusija, Kina, Indija i Brazil. U toj priči je i razvojna banka u Šangaju koja će plasirati novac u sve zemlje koje su u BRIKS-u.

    “Za BiH bi to značilo da je politički uticajnija, da može lakše računati na ta sredstva iz nove razvojne banke, da otvara tržište, da otvara mogućnost i investiranja i plasmana svojih proizvoda u okvirima tih zemalja. A vjerovatno bi, ukoliko bi Briks prihvatio BiH što nije nemoguće, to značilo i rast regionalnog liderstva na jugoistoku Evrope”, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Miloš Šolaja.


    BRIKS se širi i otvara svoja vrata. Tu šansu, kažu stručnajci, trebalo bi da iskoristi i BiH. U narednom periodu ekonomisti predviđaju potpunu ekonomsku dominaciju BRIKS-a. To će, kažu oni koji prate međunarodnu politiku, promijeniti globalni ekonomski poredak.

    “Ono što nudi i BRIKS sam u ovom trenutku a to su prije svega mir i sigurnost, fer odnosi u međunarodnim odnosima, fer odnosi u ekonomskim odnosima i podrška. Taj odnos nije odnos kakav imamo prema neoliberlanim ekonomijama gdje se gleda da se naša ekonomija iscrpi zarad većih ekonomija”, rekao je magistar međunarodnih odnosa i diplomatije Lučiano Kaluža.


    Četrdeset odsto svjetskog stanovništva je u BRIKS-u. Od 2011. godine u organizaciju je primljena i Južnoafrička Republika. Mnoge zemlje bi da postanu članice organizacije, a među njima su Iran, Argentina, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Članstvo ovih zemalja je odobreno, a one u BRIKS ulaze iduće godine.

  • “Teško je zaustaviti Rusiju”

    “Teško je zaustaviti Rusiju”

    Rusija uspeva da zaobiđe ograničenja, izjavio je glavni ekonomista Instituta za međunarodne finansije Robin Bruks.

    “Pitanje praćenja primene antiruskih sankcija EU je teško, Rusija uspeva da zaobiđe ograničenja”, rekao je Bruks.

    On je u intervjuu za Die Velt rekao da se roba iz Evrope i dalje dovodi u Rusiju.

    Pored toga, Bruks je primetio da Moskva nastavlja da kupuje odbrambene proizvode kroz paralelni uvoz.

    Ekspert je pojasnio da je izuzetno teško uvesti bilo kakve sisteme kontrole za sprečavanje takve prakse, jer je svetska trgovina veoma raznolika.

  • Raste izvoz u SAD iz BiH

    Raste izvoz u SAD iz BiH

     Izvoz u Sjedinjene Američke Države je u prvoj polovini ove godine povećan, iako stručnjaci smatraju da je na to jednim dijelom uticala inflacija.https://066cc267e4679d7a1f3f2ec255506567.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-40/html/container.html

    Naime, izvoz u jednu od najvećih svjetskih ekonomija ove godine je povećan za nekih 20 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.

    Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su istakli za “Nezavisne” da je u prvoj polovini ove godine ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene između Bosne i Hercegovine i SAD iznosio 230.407.572 KM.

    “Ukupan izvoz iz BiH u SAD u prvom polugodištu 2023. godine iznosio je 107.541.415 KM. Ukupan uvoz iz SAD u BiH iznosio je 122.866.157 KM”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Prema njihovim riječima, najviše izvezene vrijednosti u SAD su robe carinske tarife 93, i to oružje, municija, njihovi dijelovi za 58,24 miliona KM, te tarife 94, namještaj, posteljina, madraci i slično za 10,72 miliona KM.

    “To je i tarifa 36 – eksplozivi, pirotehnički proizvodi za 7,84 miliona KM. Sa druge strane, najveća uvezena vrijednost jeste carinska tarifa 27, a to su mineralna goriva, mineralna ulja i njihovi proizvodi za 86,13 miliona KM, tarifa 84 – nuklearni reaktori, kotlovi, mašine i mehanički uređaji za 6,68 miliona KM, te tarifa 36 – eksplozivi, pirotehnički proizvodi 4,84 miliona KM”, kazali su iz STK BiH.

    Dodali su da je u istom periodu prethodne godine ukupan izvoz u SAD iznosio 85.724.476 miliona KM, dok je uvoz u BiH u posmatranom periodu iznosio 120.973.028 KM.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da inflacija sigurno ima značajnu ulogu u povećanju vrijednosti izvoza, ali u konkretnom slučaju SAD možda još i više njihova rastuća tražnja za oružjem i municijom.

    “Poznato je da prazne vlastite zalihe koje su ograničene radi snabdijevanja oružjem i municijom Ukrajine i zbog toga moraju kupovati više izvana kako bi ova izdvajanja nadomjestili. Nažalost, ne vidim pozitivne promjene u našem izvozu izvan ove kategorije i izvan efekata inflacije”, kazao je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Istakao je da je teško očekivati da BiH može mnogo toga ponuditi za izvoz u SAD, ali sigurno nam aduti mogu biti jedino visokokvalitetni proizvodi.

    “Svojevremeno smo u izvozu malina u SAD prednjačili i bili među vodećim u svijetu, dakle sigurno imamo potencijal, ali je teško identifikovati koji konkretan proizvod je naša moguća sljedeća velika prilika. Mislim da ipak prije svega treba da koristimo prilike bližih tržišta gdje imamo realno veće šanse iako nikako ne treba zapostavljati ni američko”, naglasio je Gavran.

    Slaviša Raković, ekonomski analitičar, rekao je da su pokazatelji u porastu, iako se dio može pripisati i rastu cijena na tržištu, naročito kada je u pitanju gorivo.

    “Raditi izvoz za SAD nije lako jer se radi o ogromnom i zahtjevnom tržištu. U bivšoj državi to su radili samo najveći, ali ni tada rezultati nisu bili impresivni. Ako bismo realno procjenjivali potencijal bh. privrede, ima više šansi na Bliskom i Srednjem istoku i u Africi ako se već traže mogućnosti za povećanje izvoza i diversifikacju tržišta”, pojasnio je Raković.

  • Dodik: BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS

    Dodik: BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da BiH treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS i najavio da će predstavnici institucija iz Srpske narednih dana poslati prijedlog da se razmotri takva inicijativa.

    Dodik je naveo da EU ima alternativu, te da smatra da BiH, s obzirom na to da se iz Brisela ispostavljaju uvijek novi i nejasni uslovi za prijem u EU, treba da podnese zahtjev za članstvo u BRIKS.

    “Vjerujem da bi bila primljena prije nego u EU”, napisao je Dodik na društvenoj mreži X (Twitter).

    Dodik je naveo da će predstavnici institucija iz Republike Srpske narednih dana organima BiH poslati prijedlog da se razmotri takva inicijativa.