VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Stabilizacija sa energentima u Evropi neće se desiti prije 2026. godine

    Stabilizacija sa energentima u Evropi neće se desiti prije 2026. godine

    Američka kompanija Blumberg objavila je danas sopstvenu računicu po kojoj je Evropa od početka ruske operacije u Ukrajini i energetske krize izazvane sankcijama izgubila oko trilion dolara.

    U analizi se konstatuje da je ovo tek početak velike energetske krize na Starom kontinentu, jer će već visoke cijene i dalje rasti u narednim godinama.

    Prema Blumbergu, stabilizacija tržišta sa energentima u Evropi se neće desiti prije 2026. godine, kada se očekuju nove isporuke iz SAD i Katara, prenosi Blic.

  • BiH u ovoj godini ne može dobiti budžet

    BiH u ovoj godini ne može dobiti budžet

    Iako se posljednjih dana vrlo često moglo čuti da Bosna i Hercegovina treba, pa i mora, da dobije budžet za 2023. do kraja ove godine, u praksi je to nemoguće izvesti s obzirom na to da se procedura nalazi tek na početku.
    “Ministarstvo finansija i trezora izradilo je Nacrt zakona o budžetu institucija BiH za 2023. godinu i uputilo ga Savjetu ministara na usvajanje 16. novembra”, rekli su nam prošle sedmice u Ministarstvu finansija i trezora BiH, dodajući da su oni u skladu sa zakonom uradili svoj posao.

    Praktično, Bosna i Hercegovina još nema usvojen ni budžet u nacrtu i gotovo je nemoguće svu proceduru završiti do kraja godine, jer tek nakon što se usvoji u nacrtu, budžet ide pred Predsjedništvo BiH.

    “Predsjedništvo BiH onda mora održati sjednicu, utvrditi Prijedlog budžeta za narednu godinu i poslati ga na usvajanje parlamentu Bosne i Hercegovine koji još nije konstituisan, odnosno nema Doma naroda. Od ukupno 15 delegata izabrano ih je samo četiri, a Federacija BiH još nije formirala ni Dom naroda Parlamenta FBiH”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Savjetu ministara BiH.

    Problem predstavlja i to što Fiskalni savjet Bosne i Hercegovine još nije usvojio globalni fiskalni okvir za period 2023. do 2025. godine iako su u prethodnih nekoliko mjeseci dva puta pokušali.

    Prvi put krajem jula Fiskalni savjet nije postigao dogovor o globalnom fiskalnom okviru, kao ni krajem oktobra, i kako nezvanično saznajemo problem je značajno povećanje budžeta institucija BiH.

  • Banke ne znaju šta će s viškom novca

    Banke ne znaju šta će s viškom novca

    Odluke Evropske centralne banke, koja i dalje podiže referentne kamatne stope da bi suzbila inflaciju u evrozoni, neće se u većoj mjeri negativno, ali ni pozitivno, odraziti na finansijski sektor u BiH.
    Ukazuje na ovo direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle, pojašnjavajući kako se domaćem tržištu događa svojevrsna inverzija, jer u BiH, za razliku od drugih zemalja, još nema ili su minimalna povećanja kamata na depozite.

    – Ove odluke ECB-a za sada ne mogu imati nekih većih negativnih posljedica po nas, sve dok ne narastu cijene depozita. Tek u tom slučaju bi se situacija mogla iskomplikovati, jer bi došlo do značajnog povećanja kamatnih stopa na kredite. Ne postoje ni pozitivni efekti, jer bi na depozitnoj strani trebalo da poraste kamatna stopa. Ali, ni do toga nije došlo, tako da svi oni koji imaju depozite inflacija im svakodnevno “pojede” određenu vrijednost novca – kaže Kutle, navodi “Glas Srpske”.

    Na pitanje da li je tokom ove godine, pogotovo nakon izbijanja rata u Ukrajini, energetske krize, enormne inflacije, došlo do određenih trendova unutar domaćeg bankarskog sektora, da li se manje dižu krediti, da ljudi teže otplaćuju postojeće rate, Kutle kaže da je trenutni rast u bankarskom sektoru oko četiri odsto, što nikako ne može biti dovoljno za razvoj, ne samo bankarskog sektora već uopšteno i privrede.

    – Domaće banke su trenutno “prelikvidne”. Nalaze se u poziciji da imaju određene depozite, ali taj novac ne uspijevaju putem kredita plasirati na tržište, jer ne postoji veliko interesovanje ljudi. Bez ekspanzije investicionih kredita nema nam spasa. Oni koji se odluče da sada podignu kredit i novac ulože u nešto pametno, profitiraće u prosjeku za vrijednost inflacije. Nažalost kod nas su još najzastupljeniji oni potrošački, koje građani vrlo brzo potroše za nešto i onda godinama kasnije plaćaju – kaže Kutle.

    Osvrćući se na paniku koja je u prvom dijelu godine bila prisutna, što se odrazilo i na povlačenje gotovo milijardu maraka sa računa banaka od strane građana, Kutle pojašnjava da iako je taj trend zaustavljen, posljedice se i danas osjete i vide kroz posljednje podatke koji ukazuju na to da su depoziti građana manji za tri odsto u odnosi na početak 2022.

    – Na svu sreću oni su za sedam odsto povećani od strane privrednih subjekata, tako da je na kraju došlo do rasta depozita u bankama – navodi on.

    Kada je u pitanju naredna godina, Kutle pojašnjava da će sudbina BiH i dalje biti u vezi sa evropskom, pogotovo zbog vezanosti marke za evro, navodeći da slabljenjem evra automatski slabi i marka.

    – Sve dok se ne smiri situacija u vezi sa Ukrajini te Evropa i Amerika prestanu sa štampanjem novca, neće biti dobro. Mi smo premali i nerazvijeni, previše toga uvozimo, premalo izvozimo. Ipak, ključna stvar biće koliko će nove vlasti uspjeti da stvore jedno povoljnije političko okruženje za inostrane investicije – poručio je Kutle.

    Loši alati

    Komentarišući posljednje poteze FED-a koji je nedavno podigao referentnu kamatnu stopu na najviši nivo u posljednjih 15 godina, te ECB-a koji je sve to pratio, dižući ključnu stopu sa 1,5 na dva odsto, Kutle kaže da ovi monetarni alati “ne mogu piti vode” i nisu efikasni u “obaranju” inflacije.

    – Ona je posljedica enormnog štampanja novca u nekom prethodnom periodu, što je moralo doći na naplatu. Naravno sve to je podgrijano ratom u Ukrajini i energetskom krizom. Da zaključim, samo ovim monetarnim alatom je nemoguće suzbiti ovu inflaciju. Vjerovatno i zbog toga sada ECB najavljuje da će ograničiti puštanje novog novca u opticaj. Manje novca, znači i manje cijene – navodi Kutle.

  • Cijene nafte u padu

    Cijene nafte u padu

    Cijene nafte danas su bile u padu na svjetskom tržištu na šta je uticao rast vrijednosti dolara na ostale valute, a zabrinutost izaziva i mogućnost da Centralne banke nastave sa podizanjem kamatnih stopa.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala za 33 centa i sada je 82,37 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 43 centa i iznosi 76,85 dolara po barelu.

    Na pad cijena uticao je rast dolara jer time pada potražnja zbog poskupljenja nafte za vlasnike drugih valuta.

    Predsjedavaući Saveznih rezervi Džerom Pauel izjavio je ranije da će američka Centralna banka naredne godine podizati kamatne stope čak i ako privreda bude krenula ka recesiji.

  • Brašno uskoro jeftinije?

    Brašno uskoro jeftinije?

    Iako su mlinari do kraja godine najavili poskupljenja brašna u Bosni i Herecegovini, stabilizacija cijena pšenice na svjetskom tržištu i niže cijene goriva uticali su da se predomisle i trenutno to odgode.

    Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, rekao je za “Nezavisne” da su mlinari ranije najavili da će doći do poskupljenja brašna za 10 odsto, ali je sada drugačija situacija.

    “Cijena pšenice se stabilizovala, a potražnja za žitaricama je nešto smanjena. Nadamo se da će ovako ostati i da neće doći do poskupljenja pšenice”, naveo je Pelemiš.

    Na pitanje da li će zbog stabilizacije cijena pšenice na tržištu, ali i pojeftinjenja goriva doći do smanjenja cijena brašna, Pelemiš odgovara da je to u ovom trenutku teško prognozirati.

    “Situacija se mijenja iz momenta u moment. Sve će na kraju zavisiti i od potražnje. Cijene goriva jesu nešto pale, a pšenice su se stabilizovale, imamo zaliha, ali bilo kakve prognoze o cijenama su nezahvalne. Ovo bi trebalo uticati da ne dođe do najavljenog poskupljenja brašna i mi se trudimo da do toga ne dođe. Doći će do nekih malih korekcija, ali pekarski proizvodi ne bi trebalo da poskupe”, kazao je Pelemiš.

    Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS i vlasnik “Krajina klasa”, te lanca pekara “Manja”, istakao je da još ne zna šta će se dešavati na tržištu, te da su ovoj kompaniji povećane cijene brašna sredinom novembra.

    “Čuo sam da padaju cijene, i može se desiti da, ako se nastavi ovaj trend, u narednom periodu mlinari spuste cijene brašna. Ukoliko se to desi i budu snižene cijene brašna, mi ćemo vidjeti koliko će to biti i onda definisati cijene pekarskih proizvoda. Bitno je da nema daljeg rasta”, naglasio je Trivić.

    Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, naveo je da naši mlinari nabavljaju pšenicu od strane svojih dobavljača po cijeni koja prevashodno utiče na cijenu brašna.

    “Posljedica viših cijena pšenice je i cijena hljeba i pekarskih proizvoda.

    Naši mlinari zavise isključivo od nabavke iz susjednih zemalja, Srbije, Hrvatske i Mađarske, a svi oni znaju da nemamo dovoljno vlastite proizvodnje ni robnih rezervi pa takvu situaciju iskorištavaju stalnim povećanjem cijene pri svakoj isporuci. Očekivano je da, ako dođe do pada cijena pšenice i goriva, u konačnici dođe i do pojeftinjenja brašna i pekarskih proizvoda”, objašnjava Selimović.

    Podsjećamo, Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, ranije je najavio da će brašno poskupjeti do kraja godine jer pšenica poskupljuje na berzama, a osnovni razlog poskupljenja je prekid izvoza žita iz Ukrajine, te da bi nadležni trebalo da imaju robne rezerve, programe i mjere kako bi zaštitili stanovništvo, ali ne na štetu proizvođača.

    Inače, trenutno vreća standardnog brašna od 25 kilograma košta u prodavnicama od 30 do 33 KM.

  • Đokić: U privredi će cijena struje biti 65 evra

    Đokić: U privredi će cijena struje biti 65 evra

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da će cijena električne energije u privredi Srpske biti promijenjena sa dosadašnjih 53 na 65 evra po megavat času.

    “Kada je riječ o domaćinstvima, prema procjeni koju smo dobili od ‘Elektroprivrede Republike Srpske’ i Regulatorne komisije za energetiku koja utvrđuje tarifu za javno snabdijevanje, procjenjujemo da vrijednost januarskog računa neće biti uvećana za energiju, već za troškove mrežarine, čiji će rast biti znatno manji nego što se očekuje”, naveo je Đokić.

    On je istakao da je resorno ministarstvo dalo pozitivno mišljenje na prijedlog Regulatorne komisije za energetiku o uspostavljanju blok tarife, pojašnjavajući da će veću cijenu električne energije plaćati onaj ko mjesečno potroši više od 1.500 kilovata.

    Đokić je naglasio da vlasti Republike Srpske pokazuju visok nivo solidarnosti sa građanima kako se oni ne bi opterećivali u teškom vremenu porasta inflacije, koja, prema statističkim podacima, ima trenutni pad 12 do 12,5 odsto.

    On je rekao da će Vlada Republike Srpske u idućoj godini nastojati da u Srpskoj budu definisane socijalno ugrožene grupe stanovništva ili građani pojedinačno kako bi bile utvrđene mjere za pomoć.

    Kada je riječ o formiranju nove Vlade Republike Srpske, Đokić, koji je i predsjednik Socijalističke partije (SP) rekao je da ne očekuje da će biti problema, ali da će sigurno biti nezadovoljnih.

    On je istakao da pozicije i zastupljenost partija u novoj Vladi Republike Srpske određuje realan broj osvojenih glasova i broj mandata koje su stranke unutar vladajuće koalicije osvojile na proteklim izborima.

    “Bilo bi poželjno da Republika Srpska ima takav ustavni mehanizam da se za tri nova ministarstva poveća sastav Vlade Republike Srpske i to ne zbog apetita kolaicionih stranaka, već zbog realne potrebe”, rekao je Đokić večeras za RTRS, prenijela je Srna.

    Đokić je dodao da je zadovoljan rezultatima koje je Socijalistička partija ostvarila na proteklim izborima, iako je očekivala više.

  • Inflacija u Velikoj Britaniji pala sa 41-godišnjeg maksimuma

    Inflacija u Velikoj Britaniji pala sa 41-godišnjeg maksimuma

    Inflacija u Britaniji je pala u novembru sa 41-godišnjeg maksimuma na 10,7 posto sa oktobarskih 11,1 odsto, što je oštriji pad nego što se očekivalo, objavila je danas Nacionalna kancelarija za statistiku (ONS).

    Ekonomisti koje je anketirao Rojters prognozirali su da će stopa inflacije pasti na 10,9 procenata.

    Bazna inflacija, koja isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duvana, i koju neki ekonomisti smatraju boljim pokazateljem dugoročnog trenda cijena, skliznula je na 6,3 odsto u novembru u odnosu 6,5 posto u oktobru.

    Međutim, inflacija u britanskom uslužnom sektoru, za koju neki zvaničnici u Banci Engleske (BoE) misle da pokazuje stepen u kojem kompanije prenose pritisak na plate, nije pala sa 30-godišnjeg maksimuma od 6,3 procenta zabilježenog u oktobru.

    “Cijene i dalje rastu, ali manje nego u isto vrijeme prošle godine, a najupečatljiviji primjer za to su cijene motornih goriva”, rekao je Grant Ficner, glavni ekonomista ONS-a.

    BoE se bori sa inflacijom koja je daleko iznad ciljanih 2,0 posto i zbog koje je oštro podigla ključnu kamatu u posljednjih 12 mjeseci.

    Ekonomisti očekuju da će BoE na sutrašnjoj sjednici ponovo povećati referentnu kamatnu stopu na 3,5 procenata sa sadašnjih 3,0 odsto, čak iako je inflacija naizgled dostigla vrhunac i donijela malo olakšanje domaćinstvima,koja pritiska rast troškova života.

    BoE je prošlog mjeseca saopštila da se Britanija suočava s dugom recesijom i da je malo vjerovatno da će se inflacija vratiti na cilj do početka 2024, a Kancelarija za budžetsku odgovornost je upozorila na najveći pritisak na životni standard od kada je 1950-ih počela da se vodi ta evidencija.

    Nakon najnovijih podataka o inflaciji, ministar finansija Džeremi Hant je izjavio da je “od vitalnog značaja donošenje teških odluka koje su potrebne za suzbijanje inflacije”.

    Britaniju inače potresa talas štrajkova, posebno u javnom sektoru u kojem plate zaposlenih ne prate one u privatnom sektoru ili rast cijena. Hant je rekao da bi velika povećanja plata u javnom sektoru usporila tempo pada inflacije, navodi Rojters.

  • Dolar pao, evro blizu najvišeg nivoa u posljednjih šest mjeseci

    Dolar pao, evro blizu najvišeg nivoa u posljednjih šest mjeseci

    Dolar se spustio danas prema evru i funti blizu najnižeg nivoa u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon noćašnjeg pada podstaknutog podacima o snažnijem usporavanju američke inflacije u novembru nego što se očekivalo.

    Izvještaj Ministarstva rada SAD o usporavanju inflacije, koji je objavljen u utorak, pojačao je opklade tržišnih aktera da će Federalne rezerve (FED) krenuti putem ublažavanja podizanja referentne kamate.

    Nakon četiri uzastopna povećanja stope od 75 baznih poena očekuje se da će američka centralna banka podići ključnu kamatu za 50 baznih poena na završetku današnje dvodnevne sjednice.

    Evro je ostao stabilan prema dolaru i trguje se za 1,0642 dolara, što je nedaleko od njegovog šestomjesečnog najvišeg nivoa od 1,0673 dolara, koji je dotakao na prethodnoj sesiji, poslije objave američkih podataka o rastu potrošačkih cijena, izvještava Rojters.

    Funta, koja je takođe dostigla šestomjesečni maksimum poslije izvještaja o inflaciji u SAD, trguje se za 1,2376 dolara, nakon kratkog pada kada su britanski podaci o inflaciji pokazali da manji rast potrošačkih cijena nego što se predviđalo.

    Ipak, međugodišnja novembarska inflacija od 10,7 posto i dalje je bolno visoka za britanske potrošače, ocjenjuje Rojters.

    Indeks dolara, koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na šest glavnih rivala, neznatno se oporavio na 103,91 poena sa noćašnjeg šestomesečnog minimuma od 103,57 poena, na koji se spustio poslije podataka o američkoj inflaciji.

    Dolarski indeks je prema korpi valuta pao za 9,0 procenata sa septembarskog 20-godišnjeg maksimuma, pošto su očekivanja vezana za nivo i podizanje referentne kamate u SAD, koja su podsticala rast dolara, počela da popuštaju.

    Prema japanskom jenu, dolar je oslabio danas za 0,2 odsto na 135,27 jena, nakon pada od 1,5 procenata u utorak.

    Dolar se prema švajcarskom franku trguje po kursu od 0,9277 franaka, nakon što je u utorak dotakao osmomjesečni minimum od 0,9230 franaka.

  • Svi proizvodi u BiH drastično poskupjeli za manje od godinu dana

    Svi proizvodi u BiH drastično poskupjeli za manje od godinu dana

    proizvoda, ali nismo uspjeli naći apsolutno ništa. Još možemo uzeti u obzir da je gorivo pojeftinilo prethodnih dana, ali ni to nije uticalo na spuštanje cijena”, istakao je Vasilić. Dodao je da kazne od strane inspekcija nemaju efekta jer ništa nije sniženo što se tiče prehrambenih proizvoda.

    “Ovo je veliko povećanje cijena i mislimo da su trgovci ukalkulisali u cijene ne samo kazne koje će dobiti, već i svoj profit”, zaključuje Vasilić.

    Biljana M. iz Banjaluke kazala je da je prošle godine kupila šporet za drva za oko 900 KM te da je ove godine to drastično skuplje.

    “U istoj prodavnici u kojoj sam ja pazarila šporet prošle godine cijena istog je sada veća za oko 500 KM. Šokirala sam se kada sam vidjela koliko je to skuplje za samo godinu dana. Takođe, iznosi svih proizvoda su drastično skočili i veoma je teško kupiti sve što je potrebno za porodicu”, navela je ova Banjalučanka.

  • Panika na najvećoj kriptoberzi

    Panika na najvećoj kriptoberzi

    Najveća svetska kriptoberza Bajnens zabeležila je povlačenje 1,9 milijardi dolara u poslednja 24 sata, objavila je danas kompanija za blokčejn podatke Nansen.

    Bajnens je saopštio da je “privremeno obustavio” povlačenje stejblkoina USDC, kriptovalute čija je vrednost stabilna i vezana za američki dolar u odnosu 1:1.Iznos od 1,9 milijardi dolara je najveći dnevni odliv od juna ove godine, pokazali su Nansenovi podaci, i čini glavninu povlačenja zasnovanih na etereumu od 2,2 milijarde dolara tokom poslednjih sedam dana, prenosi Rojters.

    Povlačenje sredstava sa Bajnensa se povećava zbog sve veće neizvesnosti u vezi sa izveštajem o njegovim rezervama”, izjavio je portparol Nansena.

    S druge strane, predstavnik Bajnensa za odnose s javnošću kaže da ljudi svakodnevno deponuju i povlače sredstva iz raznih razloga.

    “Sredstva korisnika na Bajnensu su podržana u razmeti 1:1, a struktura kapitala Bajnensa je bez duga. Uvek imamo više nego dovoljno sredstava da ispunimo zahteve za povlačenje sredstava“, dodao je on.

    Bajnens, čiju je dominaciju u kriptosvetu zacementirao bankrot rivalske berze FTX, objavio je prošle nedelje na Tviteru izveštaj revizorske firme Mazars kao dokaz o rezervama kojima kompanija raspolaže.

    Izveštaj je pokazao da je njegova zaliha bitkoina jednog dana u novembru premašila depozite klijenata.

    Informativni portal KoinDesk izvestio je ranije da je Bajnens zabeležio u ponedeljak odliv sredsatava od 902 miliona dolara. Ova kriptoberza je već pod pritiskom vlasti.

    Podela između tužilaca u Ministarstvu pravde SAD odlaže zaključenje dugotrajne krivične istrage fokusirane na usaglašenost Bajnensove prakse sa američkim zakonima i sankcijama protiv pranja novca, preneo je Rojters u ponedeljak. Taj tekst britanske agencije je izazvao pad Bajnensovog tokena BNB od skoro 4,0 procenta, kažu trgovci.