VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Od januara procentualno najveće povećanje penzija

    Od januara procentualno najveće povećanje penzija

    Od januara penzionerima u Srpskoj penzije će biti povećane za 13,5 odsto. Odlukom Vlade, ovo je do sada procentualno najveće povećanje penzija za 275.000 penzionera.

    Direktor Fonda PIO Mladen Milić istakao je da je ovo redovno usklađivanje penzija.

    „Fond je finansijski stabilan, bez obzira na energetsku krizu u svijetu i inflaciju“, rekao je Milić za RTRS.

    Naglasio je da je Vlada Srpske uvijek išla korak ispred kako bi zadržala standard stanovništva.

    „Sve odluke su bile pravovremene. Porast prihoda u budžetu Srpske se vratio građanima kroz povećanja primanja, kao i kroz socijalna davanja“, kaže Milić.

  • Koliko je porasla plata, a koliko inflacija?

    Koliko je porasla plata, a koliko inflacija?

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar ove godine u Republici Srpskoj iznosila je 2.370 KM, što je za 355 KM, ili 17,6 odsto, više nego u istom mjesecu prošle godine.

    Uovom periodu, trošak prehrane je sa 780 skočio na čak 1.044 KM ili za 34 odsto. S druge strane, u novembru 2022. prosečna neto plata iznosila je 1.211 KM, što je za 17,6 odsto više nego u novembru lani.

    Kako su saopštili iz Saveza sindikata RS, potrošačku korpu prosječna plata je u novembru pokrivala sa 51,1 odsto.

    Građani ne pamte godinu sa toliko poskupljenja kao što ih je bilo u ovoj, a posebno su ih pritisla poskupljenja hrane, koju svakodnevno moraju da kupuju.

    – Cijene su divljale od marta, pa sve do jeseni, kada se učinilo da su poskupljenja malo jenjala. Međutim, cijene hrane i dalje rastu na sedmičnom nivou, tako da naš životni standard konstantno pada. S druge strane, plate u realnom sektoru uglavnom miruju, što znači da ljudi nemaju izbora, nego da smanjuju potrošnju. Tačnije, da kupuju samo ono najosnovnije, kako bi preživjeli. A povećanja zarada u javnom sektoru taman su tolika da su ih poništila poskupljenja. Ne pamtimo rast inflacije kao ove godine – kaže Vidosava M. iz Banjaluke.

    Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u novembru je godišnja inflacija u Srpskoj iznosila 14,7 odsto.

    Od 12 glavnih odeljaka proizvoda i usluga, više cijene na godišnjem nivou zabilježene su u 11, a niže u samo jednom odjeljku.

    Najveći godišnji rast cijena u novembru 2022. zabilježen je kod prevoza, za 24,5 odsto, zbog poskupljenja goriva i maziva za 33,5 odsto. Hrana je u ovom periodu poskupjela za 24,4 odsto, zbog viših cijena mlijeka i mliječnih proizvoda za 41,2, te ulja i masnoće za 32,8 odsto.

  • Cijene nafte u padu

    Cijene nafte u padu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su pale za više od dolar pošto sve više zemalja razmatra mogućnost uvođenja zabrana za putnike iz Kine.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora pala za 1,06 dolara ili 1,3 odsto i iznosi 82,20 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte manja za 1,13 dolara ili 1,4 odsto i sada je 77,83 dolara po barelu.

    Britanija razmatra mogućnost uvođenja zabrana za putnike iz Kine, dok su SAD, Japan, Indija i Tajvan uvele testiranje osoba pristiglih iz te zemlje.

  • Kina će prestići Ameriku do 2035. godine

    Kina će prestići Ameriku do 2035. godine

    Predviđa se da će Kina prestići SAD kao najveća svjetska ekonomija do 2035. godine.

    Takođe se očekuje da će Indija postati druga najveća svjetska ekonomija do 2075. godine. Dve zemlje slediće SAD na trećem mestu, prema dugoročnoj perspektivi Goldman Saksa, prenosi Investitor.

    “Očekujemo da će se težina globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) još više pomeriti prema Aziji u narednih 30 godina”, napisali su ekonomisti Goldman Saksa Kevin Dali i Tadas Gedminas u izveštaju na 45 stranica.

    U 2050. godini predviđa se da će pet najvećih svetskih ekonomija biti Kina, SAD, Indija, Indonezija i Nemačka.

    Nigerija, Pakistan i Egipat bi takođe mogli da budu među najvećim svetskim ekonomijama do 2075. godine, zahvaljujući brzom rastu stanovništva, ako usvoje “odgovarajuće politike i institucije”, navodi se u izveštaju.

    SAD, nakon što su nadmašile dugoročne projekcije realnog rasta BDP-a u protekloj deceniji, malo je verovatno da će ponoviti ovaj podvig u narednoj deceniji, dodaju analitičari.

    “Potencijalni rast SAD-a ostaje znatno niži od rasta velikih tržišnih ekonomija u razvoju, uključujući Kinu i posebno Indiju”, naveli su Dali i Gedminas.

    “Štaviše, izuzetna snaga američkog dolara u poslednjih nekoliko godina dovela je do toga da se značajno povećao iznad njegove fer vrednosti zasnovane na paritetu kupovne moći, a ovo odstupanje implicira da je veća verovatnoća da će depresirati u narednih 10 godina.”

    Globalni ekonomski rast, koji je već oslabio tokom decenija, dodatno će usporiti do 2075. godine, zbog usporavanja rasta svetskog stanovništva, prema dugoročnim prognozama Goldman Saksa.

    Predviđa se i da će globalna ekonomija rasti u proseku 2,8 odsto godišnje između 2024. i 2029. godine, a nakon toga će postepeno opadati, prema izveštaju Goldman Sachs Research. To se upoređuje sa prosečnim rastom od 3,6 odsto u deceniji pre globalne finansijske krize i 3,2 odsto u 10 godina pre pandemije Covid-19.

    Veliki deo ekonomskog usporavanja je posledica slabijeg rasta svetske populacije. Tokom proteklih 50 godina, rast broja ljudi na planeti opao je sa 2 odsto godišnje na manje od 1 odsto trenutno, a projekcije UN-a pokazuju da će do 2075. pasti na nulu.

    Slabljenje produktivnosti, povezano sa usporavanjem tempa globalizacije i tehnološkog napretka, takođe će doprineti smanjenju rasta globalnog bruto domaćeg proizvoda.

    “Globalizacija se ne odnosi samo na trgovinu robom – ona obuhvata rast u prekograničnom kretanju robe, kapitala, ljudi, tehnologija, podataka i ideja“, rekli su ekonomisti Goldman Saksa u izveštaju.

    “S obzirom na to da je period brze globalizacije sada iza nas, malo je verovatno da će globalna ekonomija povratiti stope rasta produktivnosti postignute tokom decenije 2000-2010. Štaviše, mogućnost potpunog preokreta je ključni rizik za globalne izglede.”

    Sve u svemu, protekcionizam i klimatske promene su dva najveća rizika za dugoročne projekcije ekonomskog rasta, pokazuje izveštaj.

    “Dok je nejednakost prihoda među zemljama opala, nejednakost prihoda unutar zemalja je porasla. Ovo predstavlja veliki izazov za budućnost globalizacije”, rekli su ekonomisti.

    Što se tiče klimatskih promena, u izveštaju se navodi da “nema praktičnog razloga” zašto globalna ekonomija u celini ne može “odvojiti” ekonomski rast od emisije ugljenika.

    “Ali postizanje održivog rasta zahteva ekonomske žrtve i globalno koordiniran odgovor, a oboje će biti politički teško postići“, rekli su Dali i Gedminas.

  • Javnom sektoru još pet odsto veće plate

    Javnom sektoru još pet odsto veće plate

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su danas set zakona o izmjenama zakona o platama kojim će od naredne godine biti povećane plate za pet odsto svim zaposlenim u javnom sektoru kojima je plata manja od prosječne koja iznosi 1.211 KM.

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je u završnoj riječi o usvojenom setu zakona o izmjenama zakona o platama u javnom sektoru, da je Srpska tokom godine usmjeravala prihode prema stanovništvu da bi bili suzbijeni negativni efekti inflacije.

    Ona je istakla da su tokom godine u više navrata povećavane plate, te da se to vršilo i kroz poreske olakšice poslodavcima.

    “Prosječna plata u Republici Srpskoj u novembru veća je za 20,6 odsto u odnosu na novembar 2021. godine. To je zvanični statistički podatak”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je rekla da je Vlada Srpske stanovništvu podijelila 625 miliona KM za plate, penzije, socijalna i boračka davanja.

    Vidovićeva je rekla da inflacija u Republici Srpskoj u novembru iznosi 14,7 odsto i manja je nego u Federaciji BiH.

    Ona je istakla da će penzije u Srpskoj u narednoj godini biti povećane od 13 do 14 odsto.

    Vidovićeva je rekla da je javni dug Republike Srpske pet milijardi i 64 miliona KM i iznosi 36,1 odsto BDP-a.

    “Republika Srpska nije prezadužena”, rekla je Vidovićeva.

    Po hitnom postupku poslanici su usvojili Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Srpske, Zakon o platama zaposlenih u javnim službama Srpske, Zakon o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Srpske, te Zakon o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Srpskoj.

    Usvojeni su i Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture Srpske, Zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave Srpske, Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srpske, te Zakon o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske.

  • Vidović: Stabilnost će biti očuvana u narednoj godini

    Vidović: Stabilnost će biti očuvana u narednoj godini

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je danas da će stabilnost Srpska u narednoj godini ostati očuvana i da je preduzeto više koraka da tako i bude.

    Vidovićeva je istakla da je republički budžet koncipiran na realnoj osnovi i da će sve što je planirano biti i ostvareno, napomenuvši da je budžet likvidan.

    “Na kraju iduće godine imaćemo smanjeno zaduženje u odnosu na bruto domaći proizvod /BDP/. Sada javni dug iznosi 36 odsto od BDP-a, što je nizak procenat zaduženosti”, rekla je Vidovićeva za Radio-televiziju Republike Srpske.

    Vidovićeva je ukazala na prognoze svjetskih ekonomista da će iduća godina biti izuzetno teška u cijelom svijetu, pa tako i ovdje, te da se zbog toga mora uložiti trud da Republika Srpska ostane stabilna.

    Ona je navela da je i ova godina bila teška, ali da Srpska ima sreću što ne uvozi električnu energiju već je izvozi i što se njena cijena još zadržava na niskom nivou i za stanovništvo i privredu, a da najavljeno povećanje struje nije drastično i da će se moći podnijeti u narednoj godini.

    Vidovićeva na podsjetila da će od 1. januara naredne godine za radnike koji imaju platu ispod prosječne /1.200 KM/ dobiti povećanje od pet odsto, kao i da će se penzije povećati za 13,5 odsto, za koliko će se povećati i davanja za boračke i socijalne kategorije.

    Ona je dodala da je povećanju plata u realnom sektoru doprinijelo to što poreze i doprinose na plate budžet vraća poslodavcu.

    Vidovićeva je navela da bi o pitanju minimalne plate u narednoj godini trebalo koncipirati sistem kako se ta plata određuje, kao što je napravljen i sistem za penzije gdje se tačno zna kako se one izračunavaju.

    Ona je pozdravila odluku Savjeta ministara o smanjenju i ukidanju carina na određene repromaterijale koji se koriste u sektoru tekstila i proizvodnje obuće, rekavši da su to niskoakumulativne grane koje teško mogu osigurati sve te namete.

    “Mi smo smanjili obaveze na plate u tim sektorima koji uspješno rade u Republici Srpskoj”, dodala je Vidovićeva.

    Nije dobro, kaže ona, to što Savjet ministara još nije ukinuo svoju odluku o zabrani izvoza peleta, podsjetivši da je Srpska zatražila da se omogući izvoz do 50 odsto da bi na inotržištu proizvođači došli do značajnije dobiti.

    Vidovićeva je navela da će mladima koji osnuju preduzeće u Srpskoj biti vraćen novac od poreza i doprinosa na zaposlene radnike u prvoj godini poslovanja, kao i da je planirana pomoć u nabavci tehnologija, osvajanju određenih tržišta, osposbljavanje njihovih biznisa da budu konkurentni.

  • Prosječna penzija u Srpskoj od januara biće 536 KM

    Prosječna penzija u Srpskoj od januara biće 536 KM

    Prosječna penzija u Srpskoj, nakon najavljenog povećanja od januara, trebalo bi da iznosi najmanje 536 maraka.

    Iz Fonda PIO najavili su da od januarske penzije slijedi redovno godišnje usklađivanje, koje će procentualno do sada biti i najveće i iznosiće između 13 i 15 odsto.

    Prosječna penzija u Srpskoj trenutno je 475,30 KM, a sa povećanjem od 13 odsto njen iznos bi trebalo da naraste na 536 KM.

    Penzioneri koji imaju puni staž osiguranja od 40 godina, u prosjeku trenutno primaju 704 KM, a sa uvećanjem od 13 odsto to će biti 795 maraka.

    Najviša penzija isplaćena za novembar u Srpskoj iznosila je čak 2.495,54 KM, a poslije povećanja ovaj penzioner dobiće 2.819 maraka.

  • Na proljeće pada cijena kvadrata

    Na proljeće pada cijena kvadrata

    Cijene kvadrata u novogradnji u Republici Srpskoj mogle bi pasti za desetak procenata već na proljeće ukoliko ne dođe do novog poskupljenja građevinskog materijala.
    Ističu to sagovornici “Glasa Srpske” naglašavajući da je teško očekivati da se cijene nekretnina vrate na nivo od prije godinu, ali da je realno da već početkom nove građevinske sezone dođe do pojeftinjenja, s obzirom na to da su se cijene građevinskog materijala vratile na nivo prije enormnog poskupljenja.

    Cijene stanova u Srpskoj za godinu su povećane za 50 odsto, a zbog luksuznije gradnje i kvalitetnijeg opremanja Banjaluka je, prema računici statističara, sa prosječnom cijenom od 3.729 maraka po kvadratu ubjedljivi rekorder.

    Osim toga, na pojedinim lokacijama u strogom centru grada na Vrbasu kvadrat je ovog ljeta koštao i više od 5.000 maraka.

    “Za početak bi cijena mogla ići na dolje za desetak procenata, a sve dalje vidjećemo, zavisiće od potražnje i kretanja troškova gradnje”, rekao je direktor Agencije za nekretnine “Remaks” iz Banjaluke Dragan Milanović.

    Dodao je da je prodaja novih stanova smanjena za oko 30 odsto te da se fokus sve više pomjera na kuće i placeve.

    “Rastom cijena u građevinarstvu na neki način smo ostali bez kupaca koji su kreditom dolazili do kapitala za kupovinu nekretnine. Inflacija je podstakla štediše da novac ulažu u nekretnine, jer bi u suprotnom izgubili i to što imaju, s obzirom na to da novac gubi vrijednost. Potražnja je zadovoljavajuća, ali se predmet potražnje postepeno mijenja”, objasnio je Milanović.

    I u bijeljinskoj agenciji “Sim nekretnine” kažu da bi do pojeftinjenja kvadrata za nekoliko procenata moglo doći sa početkom nove građevinske sezone.

    “Investitori koji su već započeli gradnju ugovarali su posao dok su i cijene građevinskog materijala bile više, tako da je teško od njih očekivati da pojeftine, ali sa ulaskom u novi ciklus gradnje sve je moguće”, kazali su u agenciji “Sim nekretnine”, dodajući da potražnje za stanovima u izgradnji i dalje ima.

    Da je realno očekivati da cijene kvadrata krenu silaznom putanjom saglasan je i sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS Mile Petrović.

    “Ulazni parametri, među kojima je najznačajniji građevinski materijal, utiču na formiranje cijene nekretnina. U jednom trenutku cijene građevinskog materijala su bile podivljale, što je dovelo do velikog rasta cijene kvadrata. Imajući u vidu činjenicu da je materijal pojeftinio može se očekivati i pojeftinjenje stanova s novom građevinskom sezonom”, rekao je Petrović.

    Ekonomista Marko Đogo kaže da je i to što nemamo dovoljno razvijeno finansijsko tržište tjeralo ljude da guraju novac u nekretnine, štiteći ga tako od inflacije, jer nemaju baš mnogo investicionih mogućnosti.

    “Međutim možemo očekivati rast kamatnih stopa, što će učiniti kredite skupljim, tako da će kroz to motiv za kupovinom nekretnina biti manji, a ako pada potražnja, pada i cijena. Osim toga, cijene građevinskog materijala su pale, tako da čitav splet okolnosti sugeriše da će doći do pojeftinjenja nekretnina kroz nekoliko mjeseci”, poručio je Đogo.

    Dozvole
    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u novembru ove godine izdato je ukupno 66 građevinskih dozvola, što je za 17,5 odsto manje u odnosu na isti mjesec lani i za skoro 31 procenat manje u odnosu na prosječan broj izdatih dozvola u prošloj godini.

    Statistika pokazuje da je planirana izgradnja 410 stanova, što je za 13,2 odsto manje u odnosu na novembar prošle godine, odnosno za skoro 30 procenata manje u odnosu na prosječan broj za cijelu 2021.

  • Pik inflacije u BiH prošao, stabilizacija do iduće jeseni

    Pik inflacije u BiH prošao, stabilizacija do iduće jeseni

    Inflacija u Republici Srpskoj slabi drugi mjesec uzastopno, a procjene nadležnih kažu da bi se to moglo zadržati u cijeloj BiH i u prvoj polovini 2023.

    Za struku, ovo su jako dobre vijesti. Za “Nezavisne novine” kažu da je “glavni inflatorni pik” dostigao vrhunac još ljetos te poručuju da postoji šansa da se tržište u potpunosti stabilizuje do jeseni iduće godine.

    Iako podaci Zavoda za statistiku RS kažu da su cijene proizvoda i usluga u novembru porasle za 0,5 odsto u odnosu na oktobar ove godine, godišnji indeks potrošačkih cijena je u padu, o čemu govori podatak da je sa 15,5 odsto, koliko je iznosio u oktobru ove godine, pao na 14,7 odsto tokom prošlog mjeseca.

    Direktor Zavoda za statistiku Darko Milunović kazao je da se u Srpskoj, kao i u zemljama regiona, bilježi visoka inflacija, a da je ona u odnosu na prošlu godinu veća za gotovo 15 odsto i to najviše u oblasti prevoza, usljed visoke cijene goriva.

    “Činjenica koja ohrabruje je da inflacija usporava. Drugi mjesec u nizu ukupna godišnja inflacija je manja od prethodne”, naglasio je Milunović.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da je inflacija bila na vrhuncu tokom ljeta, kada je najviše bio izražen problem s energentima i sa rastom cijene robe i usluga.

    “Tada se nije moglo uticati fiskalnim i monetarnim alatima na tu situaciju. Čak bih rekao da se možda nije ni htjelo uticati, jer pitanje je nesnalaženja vlasti. Tek u drugom dijelu godine se saznalo šta nam je činiti, odnosno prevashodno povećati referentne kamatne stope, što su nadležni uradili, kao i Centralna evropska banka. Oni su tako jednostavno usisali višak novčanih sredstava koji su štampali prethodnih godina i na neki način su pokušali obuzdati inflaciju i dijelom su u tome uspjeli, iako je to skromno – od 1-2 odsto”, smatra Ljuboja.

    Ipak, on kaže da ovaj problem ne može odmah biti riješen jer se radi o nečemu što je postojalo više godina, a što je kulminiralo geostrateškim promjenama, poput rata u Ukrajini i nedostatka energenata.

    Prema njegovim riječima, sve projekcije govore da će se inflacija dodatno ublažiti, ali da je pitanje koliko će se to odraziti na BiH.

    “Agencije koje se bave inflacijom očekuju njeno smanjenje na 9-10 odsto kada je u pitanju globalna ekonomija. Koliko će to ići kod nas – teško je reći, jer smo mi uvozno orijentisana ekonomija i uvozimo inflaciju sa drugih tržišta. Ali, očekuje se da na jesen sljedeće godine dođe do uspostavljanja neke vrijednosti inflacije koja se može trpjeti i koja će biti rezultat monetarne i fiskalne politike globalno, te nekih promjena kada je u pitanju rast BDP-a i volumena proizvodnje dobara u svijetu i kod nas”, naglašava Ljuboja. Usporavanje inflacije očekuje i Centralna banka BiH, iz koje procjenjuju da će se to nastaviti i u prvoj polovini naredne godine.

    “Usporavanje inflacije očekuje se u prvoj polovini naredne godine, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2022. godine te efekta već izmijenjenih i najavljenih monetarnih politika vodećih centralnih banaka”, saopšteno je iz CB BiH.

    “Bitan uticaj na inflaciju u narednoj godini mogu imati cijene električne energije na domaćem tržištu, koje su prema službenim podacima za prvih deset mjeseci 2022. godine čak blago pale u odnosu na 2021”, rečeno je iz CB BiH, iz koje ipak navode da će uprkos očekivanom usporavanju inflacije u 2023. godini, ona i dalje biti znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za BiH.

    A to bi, prema riječima ekonomiste Saše Stevanovića, trebalo da bude oko 10 odsto. On posjeća da je Evropska centralna banka procijenila da će inflacija sa 8,3 odsto, koliko iznosi u ovoj godini u Evropi, iduće godine pasti na 6,3.

    “Svakako je razlog usporavanja inflacije taj bazni efekat, ali isto tako tu su pad cijena sirovina i referentne kamatne stope, zbog toga što se tražnja usporava. To su svakako efekti koji će relaksirati pritisak na cijene”, navodi Stevanović.

    Isto tako, on smatra da cijene električne energije na domaćem tržištu neće prouzrokovati veliki rast cijena.

    “To će se kompenzovati jer svu energiju čine i pad cijena i potrošnja nafte, ali ono što kod nas najviše utiče na inflaciju je rast cijena hrane i prehrambenih proizvoda”, zaključuje Stevanović.

  • Rekordna visina prosječne plate u novembru i rekordan broj zaposlenih

    Rekordna visina prosječne plate u novembru i rekordan broj zaposlenih

    Prosječna mjesečna neto plata u novembru u Republici Srpskoj iznosila je 1.211 KM, najviša je od kada se statistički obrađuju podaci, i u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je veća za 17,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Direktor Zavoda Darko Milunović istakao je da je najviša prosječna plata isplaćena u sektoru informacija i komunikacija – 1.577 KM, a najniža u sektoru građevinarstva – 875 KM.

    “U novembru u odnosu na isti period prošle u svih 19 područja zabilježen je nominalni rast neto plate. Prosječna neto plata u Republici Srpskoj veća je od prosječne plate u Federaciji BiH i Sjevernoj Makedoniji. Poslije Crne Gore najveći rast neto plata u regionu je zabilježila Republika Srpska”, naveo je Milunović na konferenciji za novinare.

    Iz Zavoda su istakli da je rekordan i broj zaposlenih koji je u septembru iznosio oko 290.000.

    Kao i u zemljama regiona i u Republici Srpskoj bilježi se visoka stopa inflacije koja je, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na novembar prošle godine veća za 14,7 odsto, najviše u oblasti prevoza usljed visoke cijene goriva.

    “Činjenica koja ohrabruje je da inflacija usporava. Drugi mjesec u nizu ukupna godišnja inflacija je manja od prethodne”, naglasio je Milunović.

    Iz Zavoda su istakli da Srpska bilježi rekordan obim robne razmjene, jer je do novembra ove godine izvezeno skoro pet miijardi KM vrijednosti robe, dok je uvezeno 6,5 milijardi KM.

    Pokrivenost uvoza izvozom je 76,2 odsto, a najveći obim spoljnotrgovinske razmjene ostvaren je sa Srbijom.

    Direktor Republičkog zavoda podsjetio je da je 5. novembra završen probni popis poljoprivrede i da je to uvod u puni popis koji će se sprovesti u posljednjem kvartalu naredne godine.

    Prvi put konferencija za novinare održana je u novoizgrađenoj zgradi Republičkog zavoda za statistiku, a direktor Milunović zahvalio je Vladi Srpske na realizaciji ovog projekta koji će biti od koristi za oblast statistike u narednom periodu.