VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Sastanak Stevandić – Trivić; Unapređivati zakonski okvir radi efikasne podrške poslodavcima

    Sastanak Stevandić – Trivić; Unapređivati zakonski okvir radi efikasne podrške poslodavcima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poželio je svim poslodavcima u Srpskoj srećnu i uspješnu 2023. godinu, istakavši da će Narodna skupština zajedno sa Vladom nastaviti da unapređuje zakonodavni okvir s ciljem efikasne i sistemske podrške svim poslodavcima.

    Stevandić, koji je danas u Banjaluci razgovarao sa delegacijom Unije poslodavaca Srpske, koju je predvodio predsjednik Unije Saša Trivić, istakao je da su zajednički ciljevi ekonomsko i privredno jačanje Republike Srpske, stvaranje još povoljnijeg poslovnog ambijenta, podizanje ekonomskog standarda radnika i građana, te uvođenje novih tehnologija i jačanje preduzetničke konkurentnosti.

    Stevandić je naglasio da je u uslovima globalne energetske i ekonomske krize potrebno partnerski, dijalogom i kompromisom, uz uvažavanje stavova poslovne zajednice, donositi zakonske propise i mjere radi nastavka podrške poslodavcima, otvaranja novih radnih mjesta i uvođenja dodatnih poreskih i poslovnih olakšica za preduzetnike.

    Na sastanku je bilo riječi o primjeni i efektima seta zakona o povećanju plata u javnom sektoru Srpske, koji je nedavno usvojila Narodna skupština, kao i o efektima usvojenog Zakona o prestanku važenja Zakona o posebnim republičkim taksama.

    Stevandić je naglasio da je cilj ukidanja posebne republičke takse rasterećenje svih privrednih subjekata i brži rast privredne aktivnost u Republici Srpskoj, saopšteno je iz Narodne skupštine.

    Na sastanku je zaključeno da je najvažnije da analize poslovanja svih kompanija, bez obzira na vlasništvo, budu prvo mjerilo za procjenu njihove uspješnosti.

    Stevandić i poslodavci su razgovarali i o podsticajima privrednim subjektima po osnovu povećanja plata, te mjerama za suzbijanje sive zone poslovanja u Srpskoj.

  • Јeftiniji gas u naredna tri mjeseca

    Јeftiniji gas u naredna tri mjeseca

    Građani Republike Srpske će u naredna tri mjeseca plaćati jeftiniji gas nego u posljednjem kvartalu prošle godine, rečeno je u preduzeću Gas-Res.

    Iz Gas-Resa kažu da je nova povoljnija cijena uslovljena situacijom na svjetskom tržištu.

    Ugovor preduzeća Gas-Res sa “Gasprom eksportom” potpisan je do kraja ove godine, a Republika Srpska je do sada imala privilegovanu formulu obračuna cijene gasa koja se utvrđuje četiri puta godišnje.

    Iz preduzeća Gas-Res naveli su da je povećana naknada za transport gasa, ali da to neće značajnije uticati na cijenu koja će biti niža u odnosu na prethodni period.

  • Građani i dalje zbunjeni kako će se obračunavati struja

    Građani i dalje zbunjeni kako će se obračunavati struja

    Sa starom godinom otišla je i stara cijena struje. Čim se odbrojalo krenulo je novo obračunavanje. Cijena zavisi od potrošenih kilovata, najjasnija je rečenica izgovorena u obrazloženjima. Ostalo je malo šta jasno. Građani zbunjeni.

    • N:Jeste li vi razumjeli koliko će struja da poskupi? Nisam Boga mi još.
    • Slušala sam ali Boga mi povezala nisam.
    • Neće biti puno. N: Hajde mi objasnite kako če biti? Ne znam objasniti, ne zna objasniti onaj ko treba kako ćemo onda mi.
    • Ja mislim da neće da poskupi samo ima tarifno obračunavanje. N: Koliko vi trošite? Ljeti do 500, a zimi 800. N: Pa onda će da poskupi? Pa mora da poskupi kad više trošim. N: Jeste li očekivali poskupljenje? Pa ja opet kaže nije to poskupljenje.
    • To ne bi ni Dodik ni Luka Patrović znali koliko je poskupjela i koliko će poskupjeti. A naročito onaj koji je govorio to.
    • Ono niko ne bi shvatio. N: Je l’ se plašite? Grijem se na struju, trošim struju pa normalno da se plašim.

    Gasiti ono bez čega se može, jedino je rješenje. Štednja je uveliko počela kažu građani.

    • Štedimo vazda, da ne štedimo ne bi ni živjeli. Treba štedjeti struju.
    • Štedim koliko god mogu, penzioneri dašta nego štedjeti mili brate.
    • Štedim, trudim se, idem rano leći.
    • Uvijek sam normalno i srazmjerno koristila tako i sada.

    Blok tarifa, tako građani zovu nove obračune. Iz Regulatorne komisije za energetiki Srpske pokušavali pojasniti kako će se struja obračunavati.

    “Nije moguće reći koliko je prosječno povećanje cijene električne energije za građane”, kaže Aleksandar Jegdić, sekretar Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

    “Tako da ni mrežarina prosječna cijena nije ista”, kaže Nada Ćeranić, šef sektora za tarife i tržišta u RERS-u.

    Regulator je više puta slao i tabelarne prikaze novih obračuna. Dobri matematičari su uspjeli sabrati oni nešto lošiji sačekaće da stigne račun.

    Kraj ove neizvjesnosti je za mjesec dana kada dođu januarski računi ali onda slijedi nova neizvijesnost. Svi se pitaj šta će biti sa računima za ljetnje mjesece.

    Donesena je odluka da će se struja obračunavati jednako tokom cijele godine pa se može zaključiti da će se poskupljenje osjetiti tek na ljetnjim računima. Iz Regulatora su kazali i da će cijena biti jeftinija noću i u danima vikenda. Iz Elektroprivrede odakle je i stigao zahtjev za pokretanje tarifnog postupka još se nisu oglašavali.

  • Zavod za statistiku: Nikada više nismo zarađivali

    Zavod za statistiku: Nikada više nismo zarađivali

    Nikada više nismo zarađivali. Tako barem kažu podaci Republičkog zavoda za statistiku. Novembar je obilježio rekordan prosjek – 1.211 KM. Lani se najbolje plaćalo u sektoru informacija i komunikacija. Prosječna plata tu je bila 1.577 KM. Najmanje u građevinarstvu – 875 KM.

    “Nominalno je veća u odnosu na oktobar 1,1%, realno 0,6%, što je posljedica inflacije. U poređenju s istim mjesecom prethodne godine nominalno veća za 7,6% i ono što je važno, realno nije bila manja kao nekoliko mjeseci iza nas, nego je veća za 2,5%”, kaže direktor Zavoda za statistiku Republike Srpske Darko Milunović.

    Zaposlene u sektoru informacija i komunikacija dobro su pratili i zaposleni u finansijskim djelatnostima – prosjek je 1.555 KM, javnoj upravi i odbrani 1.533, isto toliko i u zdravstvu. Prema posljednjim rezultatima, znatno ispod republičkog prosjeka plate su bile u prerađivačkoj industriji 982 KM, saobraćaj i skladištenje 901, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 921 KM.

    “Realno na godišnjem nivou, prosječna plata je najviše rasla u oblasti obrazovanja 9,2%. Da podsjetim, realan rast plata na godišnjem nivou je 2,5 %, znači to je neki prosjek. Obrazovanje kao oblast iskače iz tog prosjeka u pozitivnom smislu, poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 6,8%”, kaže Milunović.

    Nije tako sjajno npr. u oblasti bankarstva. Tu je zabilježen realan pad plata od 10,7%, administrativne djelatnosti čak 11%. Prosječna neto plata u Republici Srpskoj veća je od prosječne plate u Federaciji BiH i Sjevernoj Makedoniji. Poslije Crne Gore najveći rast neto plata u regionu zabilježila je Republika Srpska.

  • Cijena ulja u Srpskoj u padu nekoliko mjeseci

    Cijena ulja u Srpskoj u padu nekoliko mjeseci

    Hrana u Republici Srpskoj skuplja je 26 odsto, ali je jedna namirnica od polovine prošle godine u padu. Riječ je jestivom ulju čija cijena je ljetos dosezala oko 6,80 KM, dok se trenutno može kupiti i nešto manje od četiri KM.

    Po zvaničnim podacima Zavoda za statistiku RS, cijena jestivog ulja u marketima širom Srpske dosegla je vrhunac u junu kada je prosječna cijena bila 5,76 KM. Prosječna cijena u novembru bila je 4,28 KM, što znači da je ulje u pet mjeseci jeftinije u prosjeku za 1,48 KM.

    – Razlog za pojeftinjenje jestivog ulja je u tome što se popravlja stanje oko distribucije. Omogućen je prolaz brodova iz Ukrajine, a to bi trebalo da utiče i na cijenu pšenice i brašna – rečeno je nedavno za Srpskainfo u Ministarstvu trgovine i turizma RS.

    Trgovci i proizvođači na teritoriji Republike Srpske formiraju cijene robe i usluga slobodno prema uslovima tržišta, osim za proizvode sadržane u Uredbi o ograničavanju marži u prometu robe, a kojom su obuhvaćeni proizvodi koji spadaju u osnovne životne namirnice. To su so, životinjska mast, suncokretovo ulje i biljna mast, margarin, pasterizovano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer, hrana za dojenčad i hrana za bebe i lijekovi.

  • IRB razmatra da poveća nivo zaduženosti za stambeni kredit

    IRB razmatra da poveća nivo zaduženosti za stambeni kredit

    Investiciono razvojna banke Republike Srpske će zbog visokih cijena stanova razmotriti mogućnost povećanja maksimalnog nivoa zaduženosti za stambene kredite, koji sada iznosi 150.000 KM.

    Poručio je to vršilac dužnosti direktora IRB Dražen Vrhovac, nakon čega bi, dodaje, taj prijedlog trebalo da bude upućen Vladi Republike Srpske.

    – Činjenica je da, zbog rasta cijena nekretnina, iznosi od 150.000 KM postaju nedovoljni za ozbiljnije stambene jedinice. Tako da ćemo sigurno djelovati u tom pravcu. Mi u svakom slučaju osluškujemo naše korisnike i njihove zahtjeve i ponašamo se u skladu s tim. U prvom kvartalu očekujem odluku za stambene kredite – rekao je Vrhovac u intervjuu Srni.

    On je rekao da je izvjesno da će biti pozitivan bilans kada je riječ o 2022. godini, kao što je to bio slučaj prethodnih godina. IRB je u 2020. i 2021. godini ostvario kumulativnu dobit iznad 17 miliona KM.

    – To je i jedna od najvećih dobiti na finansijskom tržištu u Republici Srpskoj i nastavljamo tim trendom. Kada je riječ o ukupnoj kumulativnoj dobiti fondova, od osnivanja IRB, ona iznosi više od 190 miliona KM – rekao je Vrhovac.

    Govoreći o požaru u kojem su u maju zahvaćene i prostorije IRB, Vrhovac navodi da je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava, ali i da u to vrijeme IRB nije prestao sa radom. Sanirana je nastala šteta, tako da u novu godinu zaposleni u IRB ulaze bez ovog problema. Nadležni u IRB odgovorno su se ponijeli tokom ovog događaja, kao i prije, jer su ispoštovane bile sve bezbjednosne procedure, naveo je Vrhovac.

    – Mi smo već nakon sedam dana imali prvi kreditni odbor baš iz razloga da naši korisnici ne osjete ovo što se desilo u zgradi IRB. Nijedan dan kašnjenja nismo imali ni prema privrednim subjektima niti prema korisnicima stambenih kredita. Nije se osjetilo ni na finansijskom tržištu naše odsustvo. Mi smo, uprkos svim preprekama koje smo imali, uspjeli da izvršimo sve zadatke i da premašimo plan, a i ovim je pokazano kako radi IRB – rekao je Vrhovac.

  • Niže cijene goriva nisu dovele do pojeftinjenja namirnica

    Niže cijene goriva nisu dovele do pojeftinjenja namirnica

    Nakon pada cijena goriva ispunjeni su svi uslovi da se isto dogodi i sa osnovnim prehrambenim namirnicama i robom koja se svakodonevno kupuju, smatraju borci za zaštitu potrošača.

    cijene namirnica
    FOTO: Agencije

    „Prate to kada ide poskupljenje nafte i naftnih derivata, automatski idu cijene i namirnica gore. Ali kada pada nafta, onda se cijene zadržavaju, i samo se čeka novo poskupljenje, da bi opet digli cijene. Ovdje očito niko ne razmišlja o zaštiti potrošača“, poručuje Nedeljka Ilijić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Oaza”, Trebinje.

    Ipak, ekonomisti poručuju da kod nas više nijedno ekonomsko pravilo ne vrijedi kada je u pitanju regulacija cijena putem tržišta.

    „Nema mogućnosti da mehanizmi slobodnog tržišta definišu cijenu. Kada uzmemo našu situaciju, mi smo uvozno orijentisana privreda i uvozimo i inflaciju i visinu cijena diktira ta uvozna komponenta. Ono što sami proizvodimo, tu možemo na neki način da utičemo, ali samo jake ekonomije kroz metodologije subvencije i podsticaje mogu da utiču na cijene esencijalnih roba i da drže cijene na određenom nivou“, kaže ekonomista Aleksandar Ljuboja.

    Pad cijena goriva trebalo je da snizi i cijene struje. Da u RS ništa nije kako treba, pokazuje ono suprotno što se dogodilo, a to je poskupljenje struje uprkos pojeftinjenju nafte.

    „Za nas je bitno da nam pada cijena nafte, jer onda su očekivanja da će pasti cijena električne energije i svih ostalih inputa. I kada se sva pojeftinjenja saberu da dođe do smanjenja cijena i svih ostalih namirnica“ poručuje Saša Trivić iz Unije poslodavaca RS.

    Očigledno po ugledu na vlast u Republici Srpskoj ponašaju se i vlasnici trgovačkih lanaca i benzinskih pumpi, s obzirom na to da su u više navrata dizali cijene namirnica, bez obzira na stanje na tržištu nafte, i to, kako je Inspektorat RS utvrdio, nezakonito.

    Na adrese benzinskih pumpi i tržnih centara do sada je pristiglo čak 3, 2 miliona maraka kazni zbog formiranja viših cijena od dozvoljenih.

  • MMF: 2023. će biti teška godina

    MMF: 2023. će biti teška godina

    ​Za veći dio globalne privrede 2023. biće teška godina jer će glavni pokretači globalnog rasta – SAD, Evropa i Kina – doživjeti usporavanje ekonomske aktivnosti, upozorila je predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda, Kristalina Georgieva.

    Nova godina biće “teža od godine koju ostavljamo iza sebe”, rekla je direktorica MMF-a, Georgieva u vijestima CBS-a. “Zašto? Jer tri velike ekonomije – SAD, EU i Kina – sve usporavaju istovremeno”, rekla je.

    “Očekujemo da će jedna trećina svjetske privrede biti u recesiji. Čak i u zemljama koje nisu u recesiji stotine miliona ljudi osjećaće kao da jesu”, dodala je.

    U oktobru je MMF smanjio izglede za globalni privredni rast u 2023. navodeći kao razlog kontinuirano opterećenje zbog krize u Ukrajini te inflacione pritiske i visoke kamatne stope, koje su stvorile centralne banke poput američke Federalne rezerve s ciljem ublažavanja rasta cijena, prenosi “Index”.

  • Novi obračun struje od danas u Srpskoj

    Novi obračun struje od danas u Srpskoj

    U Republici Srpskoj od danas se struja za domaćinstva obračunava po različitim cijenama, u zavisnosti od količine potrošene električne energije.

    Iz Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske Srni je ranije rečeno da će domaćinstva koja troše do 500 kilovat-časova mjesečno struju plaćati prema prvom obimu, ona koja troše od 501 do 1.500 kilovat-časova po drugom, a za potrošnju višu od 1.500 kilovat-časova po trećem.

    “Prilikom obračuna utrošene struje za domaćinstva iz druge tarifne grupe /dvotarifna/ utrošena električna energija u višoj i manjoj dnevnoj tarifi za pojedine obim se utvrđuje proporcionalno učešću više i manje dnevne tarife u ukupno mjesečno utrošenoj aktivnoj električnoj energiji”, navode iz RERS-a, uz napomenu da će se takav obračun struje primjenjivati jednako tokom cijele godine.

    Iz Komisije su podsjetili da su 15. decembra, donijeli odluke o tarifnim stavovima za korisnike distributivnih sistema i za javno snabdijevanje električnom energijom.

    Prethodno je sproveden tarifni postupak po zahtjevima operatora distributivnih sistema u Srpskoj za odobrenje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema i razmatren zahtjev javnog snabdjevača “Elektroprivreda Republike Srpske” za odobrenje tarifnih stavova za javno snabdijevanje.

  • Višković najavio povećanje minimalne plate u Srpskoj

    Višković najavio povećanje minimalne plate u Srpskoj

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković najavio je povećanje minimalne plate u Srpskoj.

    Višković je naveo da će Vlada, iako to nije njena obaveza, utvrditi iznos minimalne plate, jer Unija udruženja poslodavaca i sindikat ne mogu da se dogovore.

    – Mislim da se mnoge obaveze nekorektno prebacuju na Vladu. To je prevashodno bila obaveza Unije udruženja poslodavaca i sindikata da sjednu i dogovore se. Oni to uporno izbjegavaju nekoliko godina i čekaju da Vlada to uradi, što će i učiniti – rekao je Višković.

    On je upitao Uniju udruženja poslodava i sindikat zašto ne ulože više napora i bježe od svog dijela posla.

    – A kada to uradi Vlada, kritikovaće, jedni što iznos nije veći, a drugi što je toliki koliki je. Po zakonu, to je njihova obaveza. Nemojte ići da slavite Novu godinu na nekim destinacijama. Sjedite, pričajte pet sati ili pet dana i dogovorite se. Sada ja to tražim od njih – rekao je Višković za Glas Srpske.

    Višković je poručio da želi da se zna prava istina i da je dosta više da se kriju iza nekoga i da neko drugi radi njihov posao.