VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • BiH će izvoziti naftu u Srbiju

    BiH će izvoziti naftu u Srbiju

    Sirova nafta vađena iz istražnih bušotina na području opštine Šamac, izvoziće se u Srbiju, u sistem kompanije NIS (Naftna industrija Srbije), u vlasništvu ruskog Gazproma.
    Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno u NIS-u, koji preko svog preduzeća Jadran-Naftagas u Banjaluci ima koncesiju za istraživanje i korišćenje sirove nafte i gasa na teritoriji Republike Srpske.

    Sredinom februara ove godine stupila je na snagu odluka Vlade RS kojom je koncesionar ovlastio da vadi do 4.800 kubnih metara (m³) sirove nafte, u trajanju do šest mjeseci, “radi ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnološka svojstva mineralne sirovine”.

    To je količina od četiri miliona i 800.000 litara sirove nafte.

    U masi to iznosi nešto više od četiri hiljade tona, odnosno više od 200 kamionskih cisterni sirove nafte.

    Ovo je drugi put u šest mjeseci da vlada daje dozvolu za eksploataciju nafte na tom području. U junu prošle godine kompaniji Jadran-Naftagas odobreno je probno vađenje pet miliona litara sirove nafte.

    Za RSE, iz NIS-a i resornog ministarstva u RS nisu odgovorili koliko je sirove nafte do sada izvezeno u Srbiju, a koliko je novca po osnovu izvađene nafte uplaćeno u budžet RS.

    U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH RSE je rečeno da je tokom 2022. godine u Srbiju izvezeno više od 867.000 kilograma sirove nafte, u vrijednosti više od milion maraka (preko pola miliona eura).

    Preračunato u litre, proizvodi se oko milion litara sirove nafte.

    Izvoz je nastavljen i ove godine, a prema podacima UIO BiH, od 1. januara do 15. februara u Srbiju je izvezeno blizu 86.000 kilograma sirove nafte.

    U UIO, međutim, nisu precizirali da li je riječ o količinama izvađenim u probnoj bušotini kod Šamca, prenose “Nezavisne novine”.

  • Kina i SAD sarađuju – i to na rekordom nivou

    Kina i SAD sarađuju – i to na rekordom nivou

    Bilateralna trgovina između Kine i SAD dostigla je rekordan nivo u 2022. godini, saopštilo je Ministarstvo trgovine Kine, pozivajući se na podatke obe zemlje.

    Portparolka Ministarstva Šu Jueting izjavila je da to pokazuje da je ekonomska struktura između dve zemlje bila veoma komplementarna.

    “To takođe pokazuje obostrano korisnu prirodu ekonomske i trgovinske saradnje”, rekla je ona, prenosi Kineski međunarodni radio.

    Šu je navela da se ekonomska i trgovinska saradnja između Kine i SAD tiče vitalnih interesa obe zemlje i ima ključnu ulogu u globalnom ekonomskom rastu.

    ”Američko-kineski poslovni savet smatra da će povezivanje između SAD i Kine koristiti narodima dve zemlje”, navela je Šu.

  • Vidovićeva istakla da nema puno zaduženja: Budžet Srpske stabilan

    Vidovićeva istakla da nema puno zaduženja: Budžet Srpske stabilan

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je večeras da je budžet Srpske za ovu godinu stabilan i da će redovno biti izmirivane predviđene obaveze.
    “Republika Srpska je finansijski stabilna i nema problema u isplati obaveza. Likvidni smo i nismo puno zaduženi”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da Republika Srpska ima nisko zaduženje koje iznosi 38 odsto bruto domaćeg proizvoda.

    “Vodimo računa o nivou zaduženosti. Maksimalno zaduženje Republike Srpske po javnom dugu je 55 odsto, a zaduženje je 38. To znači da nismo ni blizu granice maksimalnog zaduženja”, rekla je Vidovićeva za Alternativnu televiziju.

    Prema njenim riječima, budžet Srpske je precizno planiran a dinamika utroška sredstava se konstantno prati.

    Vidovićeva je naglasila da je prioritet isplata plata, penzija, boračkih dodataka, socijalnih davanja, otplata duga, a nakon toga dobavljačima.

    “Veoma je važna ekonomska situacija u Republici Srpskoj i zato se trudimo da je poboljšamo. Tražimo investicije, pomažemo privredi i stanovništvu. Ima mnogih koji žele da uruše Srpsku ekonomski nakon čega bi teško opstala, a ovakve aktivnosti su uglavnom iz inostranstva, ali i iz Sarajeva. Zato nam je u Srpskoj neophodno jedinstvo”, istakla je Vidovićeva.

    Ona je podsjetila da Republika Srpska ima najveću zaposlenost od kada se mjeri ovaj parametar i visok rast bruto domaćeg proizvoda koji je prošle godine iznosio četiri odsto.

    Vidovićeva smatra da će pozitivni trendovi u Republici Srpskoj biti nastavljeni i ponavlja da je sve učinjeno kako bi bila amortizovana inflacija.

    Kada je riječ o eventualnom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom, Vidovićeva je navela da ga Republika Srpska prihvata samo ako nema političkih uslovljavanja.

    Ona je ocijenila da je velika prednost Republike Srpske elektroenergetski sektor.

  • Građani popili 19.500 tona kafe

    Građani popili 19.500 tona kafe

    BiH je tokom prošle godine uvezla više od 19.500 tona kafe u vrijednosti većoj od 142 miliona maraka, što potvrđuje da ona i dalje zauzima visoko mjesto na listi toplih napitaka omiljenih među stanovnicima.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, najviše kafe je lani na domaće tržište stiglo iz Brazila, a uvožena je i iz Indije, Italije, Vijetnama, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Gvineje.

    “Tokom januara ove godine BiH je uvezla više od 1,3 miliona kilograma kafe u vrijednosti većoj od 9,3 miliona KM”, pokazuju podaci UIO.

    U tom periodu, kako dodaju, najviše kafe je uvezeno takođe iz Brazila, a pristizala je i iz Indije, Vijetnama, Slovenije, Hrvatske, Etiopije, Ugande, Njemačke, Španije, Portugalije, Indonezije, Kolumbije, Kameruna i SAD.

    Iako je 2021. uvezeno više od 22.000 tona, vrijednost je bila daleko niža, odnosno ukupno je koštala više od 97 miliona maraka.

    Direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške Momčilo Banjac za “Glas Srpske” kaže da su cijene sirove kafe na berzi proteklih dana išle gore i da je pred njima turbulentno vrijeme.

    “Teško je dati neku prognozu šta će se dešavati u narednom periodu, jer u posljednjih 20 dana raste cijena kafe na berzi i sada iznosi oko 4.000 dolara po toni, a kada je bila najveća kriza, bila je oko 5.000 dolara”, rekao je Banjac dodajući da je situacija malo povoljnija jer je pala cijena dolara u odnosu na marku.

    Objasnio je da domaćim pržionicama predstavlja problem često variranje cijene kafe.

    “Mi ne možemo stalno mijenjati cijene i zbog toga smo lani mnogo trpjeli i smatram da su svi pržioničari bili na gubitku. Iako su velike firme korigovale cjenovnike, mi se za opstanak na tržištu borimo nižim cijenama”, rekao je Banjac dodajući da su kafu nekada izvozili u Austriju, a sad su samo usmjereni na domaće tržište.

    Istakao je da je najtraženija domaća kafa, nakon toga espreso, ali i instant brze kafe.

    S druge starne, vlasnik firme “Fabrika coffee” iz Banjaluke Dario Brkić kaže da su orijentisani i na izvoz.

    “Našu kafu izvozimo u Sloveniju, Crnu Goru i Srbiju, a od aprila ćemo biti prisutni i na tržištu Sjeverne Makedonije”, kazao je Brkić.

    Objasnio je da cijene sirove kafe na berzi uvijek oko Nove godine odu gore, istakavši da u aprilu očekuju njihovo smanjenje.

    “Svijest o kafi raste i sve više ljudi traži kvalitetnije vrste kafe poput arabike”, rekao je Brkić dodajući da su oni bazirani na espreso i domaću kafu.

    Na pitanje da li će cijene kafe u prodaji ove godine ići nagore, kaže da je rano za bilo kakve prognoze.

    “Mi nećemo mijenjati cijene radi naših kupaca koji su nam ostali lojalni, bez obzira na navalu stranih brendova, ali ako bude još rasla cijena na berzi, i mi ćemo biti primorani”, rekao je Brkić.

    Izvoz

    Prema podacima UIO, BiH je tokom prošle godine izvezla 97.559 kilograma kafe u vrijednosti većoj od milion maraka, a najviše na tržište Slovenije.

    “Tokom januara ove godine je izvezeno 6.540 kilograma kafe u vrijednosti većoj od 83.130 KM”, podaci su UIO.

  • Nakon godinu dana rata ruska ekonomija nije doživjela kolaps kako je Zapad predviđao

    Nakon godinu dana rata ruska ekonomija nije doživjela kolaps kako je Zapad predviđao

    Ruska ekonomija se pokazala snažnijom nego što je Zapad očekivao, piše francuski Le Monde komentarišući kako je ruska ekonomija napredovala u proteklih 12 mjeseci.

    “Samo jedno je sigurno, zemlja nije pretrpjela `kolaps’ koji je najavio Zapad”, piše La Monde.

    To se nije desilo uprkos uvođenju zapadnih sankcija, pojačanih sa devet paketa sankcija od marta 2022. godine.

    U januaru je Međunarodni monetarni fond iznenadio sve sa “dijagnozom razočaravajućom za zapadnjake: recesija je bila ograničena na 2,2 posto u 2022., daleko od 8,5 posto predviđenih u martu 2022. godine,” objavio je Le Monde.

    Dodaju da bi poslovna aktivnost u Rusiji trebalo da poraste za 0,3 posto ove godine i 2,1 posto u 2024., odnosno više od 1,6 posto očekivanih u zoni eura.

    “Izuzimajući iznenadni preokret trenda, ovi podaci bi stoga potvrdili otpor zemlje”, navodi list.

  • Javna preduzeća dužna više od 900 miliona maraka

    Javna preduzeća dužna više od 900 miliona maraka

    Javna preduzeća u Republici Srpskoj po osnovu spoljnog duga na kraju 2022. godine imala su obaveze teške više od 900 miliona maraka, kazali su u Ministarstvu finansija RS.
    Prema njihovim podacima na dan 31. decembar 2022. godine stanje spoljnog duga javnih preduzeća i Investiciono-razvojne banke (IRB) RS iznosi ukupno 1,013 milijardi maraka.

    “Na dug IRB-a otpadaju 106,4 miliona KM, a na javna preduzeća 907,1 milion maraka”, naglasili su u Ministarstvu finansija za “Glas Srpske”.

    Najveći dužnik je preduzeće “Autoputevi RS” koje ima obaveze teške 520,7 miliona maraka, a na drugom mjestu nalazi se MH “Elektroprivreda” čiji je spoljni dug težak 245,1 milion KM.

    “’Željeznice RS’ duguju 78,1 milion KM, a ‘Putevi’ 44,3 miliona KM. Preostali iznos duga od 18,9 miliona maraka odnosi se na komunalna preduzeća”, pojasnili su u Ministarstvu finansija.

    U “Autoputevima” pojašnjavaju da se kompletan iznos spoljnog duga odnosi na kredite koji su podignuti za realizaciju i izgradnju projekata, odnosno autoputeva.

    “Sve te obaveze redovno izmirujemo. Ne bismo mogli dobiti kredite da nismo u mogućnosti da ih vraćamo. Zaduženja ka inostranim kreditorima otplaćujemo od akciza koje liježu na naš račun. Banke uvijek procjenjuju da li će nam odobriti kredit na osnovu priliva od akciza i trenutne zaduženosti”, naglašavaju u “Autoputevima”.

    Pojašnjavaju da sa druge strane novac koji zarade od naplate putarine na autoputevima usmjeravaju za isplatu plata radnicima te redovna održavanja i ostale nabavke neophodne za normalno funkcionisanje.

    “Dakle, od akciza vraćamo kredite, a putarine koristimo za plate radnika i redovna održavanja. Po osnovu akciza godišnje dobijemo oko 120 miliona maraka, a oko 30 miliona od putarine”, navode u “Autoputevima”.

    Ekonomisti navode da je novac u BiH koji je namijenjen za izgradnju autoputeva i puteva RS najvećim dijelom usmjeren u budžete entiteta, dok se sa druge strane javna preduzeća zadužuju za gradnju auto-puteva.

    “Javna preduzeća transportnog sektora najčešće se zadužuju zbog izgradnje i održavanja sistema. Sa druge strane mi imamo prilive i od registracije vozila te akciza za korišćenje autoputeva, ali i akciza na gorivo. Po tom osnovu od 2006. godine pa naovamo prikupljeno je oko 15 milijardi maraka. Taj novac nije otišao za gradnju autoputeva, osim onaj poseban dio nameta koji iznosi 0,25 feninga, a koji je dodat na gorivo. Samo taj novac se uplaćuje direktno putarskim preduzećima, a ostatak završi u budžetu za finansiranje tekuće potrošnje”, rekao je ekonomista Zoran Pavlović.

  • Nekretnine u Srpskoj uskoro jeftinije?

    Nekretnine u Srpskoj uskoro jeftinije?

    Cijene građevinskog materijala su se, nakon naglog rasta u periodu pandemije virusa korona stabilizovale i snizile, što bi moglo dovesti do nižih cijena nekretnina u Srpskoj, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, podsjetio je da je poskupljenje građevinskog materijala krenulo početkom pandemije virusa korona.

    “Poskupjeli su gotovo svi proizvodi koji učestvuju u procesu gradnje, uz najavu trgovaca da će doći i do novih poskupljenja. U suštini, svi poremećaji na tržištu vezuju se za pojavu pandemije, s tim što se, prema najavama, ovo poskupljenje prelilo i na radnu snagu. Proizvođači građevinskog materijala, takođe, kao jedan od osnovnih razloga navode povećanje troškova proizvodnje na koje utiče povećanje cijena sirovina na tržištu. Kako su rasle cijene sirovina, linearno su rasle i cijene gotovih proizvoda. Dakle, osnovni razlozi za povećanje cijena građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog smanjene proizvodnje, rast cijena nafte, rast energenata koji se koriste u proizvodnji u prvoj mjeri gasa, neplanirani remonti fabrika širom svijeta i zatvaranje zbog pandemije, kao i rast potražnje, zbog povećanog obima gradnje”, objašnjava Petrović.

    Dodaje da je u odnosu na period enormnih poskupljenja i nestašice građevinskog materijala sada situacija da je snabdijevanje stabilno, a da je pojeftinjenje čelika u zadnjih šest mjeseci bilo oko 30 odsto.

    “Nezahvalno je praviti predviđanja za dalja kretanja na tržištu, ali sadašnje trenutne procjene govore da neće biti značajnog poskupljenja građevinskog čelika, ali sasvim sigurno ni pojeftinjenja iz prostog razloga što su poskupjele sirovine – otpadno gvožđe”, kaže Petrović.

    Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, rekao je da se cijene građevinskog materijala vraćaju u normalu.

    “Niže su cijene betone i željeza, ali i drugih komponenti koje su potrebne za gradnju u odnosu na februar ili mart prošle godine. Ono što možemo reći jeste da bi tek u narednom periodu moglo doći do pojeftinjenja nekretnina. Krajem marta, početkom aprila počinje građevinska sezona pa će se tada znati više. Ipak, cijena rada građevinskih radnika je narasla, tako da se ne zna do kolikog će pojeftinjenja doći”, istakao je Milanović.

    Miloš Vidić iz firme “Komerc-mali”, rekao je za “Nezavisne” da su cijene građevinskog materijala na skoro istom nivou kao prije šest mjeseci.

    “Cijene su se ustabilile i na pristojnom su nivou. Nije bilo nikakvih oscilacija i ne očekujemo da ih bude u narednom periodu. Sve je to uzrokovano manjom potražnjom, što se i globalno osjeća, a izazvano je inflacijom. Recesija se osjeća i u razvijenijim zemljama, što se dosta reflektuje u stanogradnji, a sve je to povezano s nama. Mi smo dosta vezani za stanogradnju, jer nema drugih ozbiljnijih projekata”, zaključio je Vidić.

  • Nova ruska odluka – 500.000 dnevno

    Nova ruska odluka – 500.000 dnevno

    Zamenik premijera Rusije Aleksandar Novak izjavio je da će njegova zemlja u martu smanjiti proizvodnju nafte za 500.000 barela dnevno, odnosno za pet odsto.

    “Nećemo prodavati naftu onima koji direktno ili indirektno učestvuju u ograničavanju cene nafte”, rekao je Novak, prenosi Rojters.

    On je dodao da će Rusija zbog toga dobrovoljno smanjiti proizvodnju nafte za 500.000 barela dnevno, što će “pomoći obnavljanju tržišnih odnosa.”

    Zapadne naftne sankcije stupile su na snagu 5. decembra 2022. godine, podseća agencija.

    Evropska unija, zemlje G7 i Australija uvele su ograničenje cene ruske nafte za pomorski transport od 60 dolara po barelu.

  • Stručnjaci se nadaju dodatnom padu cijena goriva u BiH

    Stručnjaci se nadaju dodatnom padu cijena goriva u BiH

    Na radost vozača, cijene goriva u Srpskoj juče su pale i do 15 odsto, a stručnjaci se nadaju da ovo neće biti kraj pojeftinjenjima, iako to zavisi od brojnih faktora.

    Naime, sada se cijene dizela kreću između 2,68 do 2,79 KM, dok se benzin na pumpama može naći od 2,39 do 2,57 KM.

    Ove cijene potvrdio je za “Nezavisne novine” Jovica Vučković, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske. “Došlo je do pada cijenu u prosjeku za 10 do 15 feninga”, kazao je on.

    Iako je gorivo proteklih sedmica išlo ka gore, unazad nekoliko dana je došlo do pojeftinjenja, te se sada može reći da su se cijene vratila na staru vrijednost, prije zadnjih poskupljenja. Na većini pumpi juče su se mogle vidjeti niže cijene nego dan prije, te u skladu s tim, sada litar dizela košta oko 2,7 KM, a litar benzina oko 2,5 KM.

    Edhem Bičakčić, stručnjak za energente, naveo je da se tačan razlog ovog pada cijena još ne zna.

    “Cijene naftnih derivata, pa i goriva u Bosni i Hercegovine zavise od tržišne cijene u Evropi, a tržišna cijena u Evropi zavisi od ponude i potražnje”, kazao je Bičakčić.

    Nije ovo jedino što utiče na krajnju cijenu goriva na pumpama, jer pored ovog, kako objašnjava, uticaj ostavljaju i efekti sprovođenja embarga na rusku naftu, te i ostale aktivnosti koje sprovodi Evropska unija.

    “Sve ovo se direktno odražava na tržište”, ističe on.

    Ističe da ovo smanjenje cijene nije moglo doći u boljem momentu, dovodeći ovo u vezu sa niskim temperaturama koje su zahvatile većinu Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine.

    “Izgleda da je neko na tržište izbacio povećane količine ovih derivata koje su rezultirale smanjenjem cijene. U svakom slučaju pozitivna stvar”, kaže Bičakčić.

    Kako naglašava, ako bi došlo do otopljavanja, moglo bi se očekivati da cijene počnu još da padaju, a pod uslovom da nešto drugo ne bi uticalo na tržište. Iako je cijena goriva niža ako gledamo unazad nekoliko dana, ako poredimo ovaj period sa istim periodom prošle godine, vidimo da je i dalje cijena goriva viša za oko 30 do 40 feninga.

    “Razlog skupljeg goriva, odnosno svih naftnih derivata je svakako rat u Ukrajini, a nakon toga embargo na ruski gas i naftu. Ovo je direktno uticalo na cijene na tržištu”, kaže Bičakčić.

  • Konferencija “Balkan solar samit” u Banjaluci

    Konferencija “Balkan solar samit” u Banjaluci

    U Banjaluci će danas i sutra biti održana prva konferencija posvećena solarnoj industriji i energetici “Balkan solar samit”.

    Konferenciji će prisustvovati oko 350 zvanica iz regiona.

    Na konferenciji će biti riječi i o trgovanju obnovljivim izvorima energije i uspostavljanju berze električne energije.

    U Banjaluci će danas i sutra biti održana prva konferencija posvećena solarnoj industriji i energetici “Balkan solar samit”.

    Konferenciji će prisustvovati oko 350 zvanica iz regiona.

    Na konferenciji će biti riječi i o trgovanju obnovljivim izvorima energije i uspostavljanju berze električne energije.