VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Kredi Svis naredna banka?

    Kredi Svis naredna banka?

    Finansijski stručnjak sa Vol strita Robert Kijosaki tvrdi da je švajcarska banka “Kredi Svis” (Credit Suisse) sledeća finansijska institucija kojoj preti krah.

    Kijosaki je poznat javnosti po tome što je predvideo propast američke banke Leman Braders (Lehman Brothers) 2008. godine.

    On je svoje najnovije predviđanje izneo samo nekoliko sati pre nego što je ova banka iz Švajcarske priznala da ima “finansijske poteškoće”.

    Prošle nedelje američki regulatori su zatvorili Banku Silicijumske doline (SVB) u petak i zaplenili njene depozite, što je najveći kolaps neke banke u SAD još od finansijske krize 2008. godine.

    Nakon toga, regulatorne vlasti zatvorile su i Signačer banku (Signature Bank) sa sedištem u Njujorku.

    Govoreći u emisiji “Cavuto: Coast to Coast”, na Foks biznis kanalu, Kijasoki je rekao:

    “Trenutni problemi i propast na tržištu obveznica govore o tome da može doći do propasti banke ‘Kredi Svis’, jer smo imali sličnu situaciju sa bankom ‘Leman Braders’.”

    Regulatori “Kredi Svisa” su primetili finansijske probleme prilikom unutrašnje kontrole finansijskih izveštaja, ali oni smatraju da novonastala situacija neće uticati da klijenti napuste banku.

    Akcije te banke pale su za 5 odsto na ranom trgovanju, nakon što je banka objavila godišnji finansijski izveštaj u kojem je otkrila gubitak od 8 milijardi dolara u 2022. godini.

    “Kredi Svis”, inače osmi najveći investicioni bankarski sistem na svetu, za “slabosti” u izveštaju okrivio je “neuspeh da prati i održi efikasnu promenu procene rizika radi identifikovanja i analiziranja rizika od materijalnog značaja”.

  • Bitkoin se vraća? Na najvišem nivou od juna

    Bitkoin se vraća? Na najvišem nivou od juna

    Vodeća svetska kriptovaluta porasla je danas, samo nekoliko minuta nakon objavljivanja izveštaj o inflaciji u SAD.

    Bitkoin je tu psihološku granicu prevazišao prvi put od juna, prenosi Teletrejder.

    Prethodno je Kancelarija za statistiku rada SAD navela da je inflacija u zemlji tokom februara iznosila 6 procenata.Bitkoin je skočio 6,73 odsto na 25.852 dolara za “novči”“ u 8:52 po istočnoameričkom vremenu, dok je itirijum istovremeno ojačao 3,28 odsto i prodavao se po 1.736,19 dolara.

  • Koje su posljedice bankrota jedne od najvećih američkih banaka: Moguć i krah finansijskog tržišta

    Koje su posljedice bankrota jedne od najvećih američkih banaka: Moguć i krah finansijskog tržišta

    Potpuni krah finansijskog tržišta u Americi, pa samim tim i na globalnom nivou, sasvim je realan nakon bankrota banke Silicijumska dolina (SVB) sa sjedištem u Kaliforniji, a glavni krivac za to biće aktuelna inflacija.

    Istakao je ovo za “Glas Srpske” investicioni stručnjak iz Beograda Vladimir Đukanović koji je osam godina radio na Volstritu kao analitičar za “JP Morgan” koncern, a analizirajući drugi po veličini kolaps jedne finansijske institucije u američkoj istoriji i najveći bankrot jedne američke banke od 2008. godine, što je dovelo do velike panike i pada vrijednosti akcija na svjetskim berzama.

    “Za to uvek postoji opasnost, jer su banke osetljive na svako iznenadno i prekomerno povlačenje depozita. Da li je ovo početak neke lančane reakcije? Pa ja o tome pričam već godinu dana, jer postaje sve očiglednije da globalna inflacija postaje sve veći problem. Ovakvu situaciju nismo imali u poslednjih 40-50 godina. Mislim da sada dolazi sve na naplatu, da će “popucati” mnoge finansijske institucije, koje su prezadužene ili su se otvarale samo zato što je bilo mnogo novca u opticaju. Mislim da će sve ovo potrajati, baš kao i inflacija, koja je poput kancera ušla u biološko telo ekonomije i finansija. Taj kancer zahvata sve više unutrašnjih organa”, istakao je Đukanović slikovito opisujući trenutnu situaciju.

    Smatra i da je bankrot pomenute banke samo početak, te da treba očekivati krahove mnogobrojnih finansijskih institucija, ali i samih berzi, koje je zahvatio talas panike. Smatra i da će se kriza iz SAD preliti i na evropska finansijska tržišta, što je, kako je istakao, neminovno s obzirom na globalnu povezanost.

    “Veliki rizici su i dalje u opticaju, ali kao što rekoh, inflacija najvećim delom stoji iza svega ovog što se danas dešava. Investitorima je veoma teško naći projekte koji bi im doneli bar 15 ili 20 odsto profita, kako bi pokrili kamate koji su izuzetno visoke”, pojasnio je Đukanović.

    Navodi i da je rat u Ukrajini zakomplikovao stanje, jer su prekinuti lanci snabdijevanja, što je onda posljedično dovelo do rasta cijena robe, a kao veliki problem Đukanović navodi i činjenicu da su u nekom prethodnom periodu odštampane ogromne količine novca.

    “Mi na Balkanu smo najbolji svedoci do čega to može dovesti. To prekomerno štampanje novca je najbrži put u propast. Svi su pokušavali probleme rešavati tako što će štamparije raditi 24 sata, kako bi kompanije preživele. I dok taj novac ne ispari iz sistema, ne treba očekivati bolje dane. Da bi do toga došlo, kupovna moć građana treba da opadne za 15 ili 20 odsto. Nažalost, nisam optimista. Ljudi takođe zaboravljaju da, ako inflacija i narednih godina bude oko sedam odsto, to znači da će za pet godina životni standard biti prepolovljen”, kaže Đukanović.

    Na pitanje kolike su šanse da se “inficira” cijeli bankarski sektor, kao što je to bilo u mjesecima koji su prethodili velikoj recesiji prije više od jedne decenije, te da li bankrot pomenute američke banke može predstavljati početak kraha finansijskog tržišta u SAD zbog sve realnijeg domino efekta, ekonomski analitičar i stručnjak za finansije Branko Dragaš kratko odgovara: “Velike”, navodeći kako su, pored pomenute, još dvije banke u međuvremenu zatvorene u SAD, dok se još deset nalazi u nezavidnoj poziciji i pod lupom nadležnih.

    “Mislim da to nije ništa u odnosu na ono što će se tek desiti. Verujem da će doći do potpune eksplozije na finansijskom tržištu, akcije na berzama će u prvom naletu pasti za desetak odsto, a onda i u drugom za isto toliko. Ne bih da strašim ljude, ali pare treba dizati iz američkih i evropskih banaka i njima kupovati investiciono zlato. Smatram da je pred nama daleko veća kriza od one iz 2008. godine, koja će dovesti do, da se malo slikovito izrazim, biblijskog sloma zapadnog kapitalizma. Ko to ne vidi ili ne razume, ima veliki problem”, istakao je za “Glas Srpske” Dragaš poručujući da nije isključeno da dođe i do velikog globalnog ekonomskog kraha koji se desio 1928. godine i Velike depresije, nakon koje su bile potrebne decenije da se svijet oporavi.

    Banka SVB, osnovana 1983. godine, obezbjeđivala je finansiranje za gotovo polovinu američkih tehnoloških i zdravstvenih kompanija. Prema podacima “Forbsa”, ona je na kraju prošle godine imala 213 milijardi dolara vrijednu imovinu.

    Banka, koja je godinama finansirala tehnološki sektor, našla se pod pritiskom jer su mnoge startap kompanije počele da povlače depozite. Da bi povećala kapital, ona je prvo nedavno prodala raspoložive obveznice, ali uz veliki gubitak, a potom je objavila plan za prodaju novih akcija da bi prikupila 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala. To je, međutim, izazvalo paniku među građanima i preduzetnicima, koji su iz banke povukli 100 milijardi dolara depozita. Zbog toga je regulator zatvorio banku, proglasio bankrot i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima.

    U međuvremenu “pala” je još jedna banka, ovaj put kripto Signačer bank sa sjedištem u Njujorku. U pitanju je jedna od glavnih banaka kripto industrije, najveća pored Silvergejta, koji je prošle nedjelje objavio da će izvršiti likvidaciju.

    Američki predsjednik je najavio da će uskoro saopštiti na koji način će se američka administracija uhvatiti u koštac s bankarskom krizom, najvećom u SAD od 2008. godine, koja je primorala regulatorna tijela da uvedu niz vanrednih mjera pošto je slom SVB-a i Signačer banke, kako je saopšteno iz Bijele kuće, stvorio rizik od šire, sistemske krize.

    Domaći sektor stabilan

    Za razliku od Đukanovića i Dragaša, direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle smatra kako krah većih razmjera na finansijskim tržištima nije toliko realan, jer su, kako je pojasnio, izvučene pouke iz krize koja je bila 2008. godine.

    “To, uostalom, možemo vidjeti i iz brze reakcije američkih institucija. Mislim da domino efekat, o kojem svi toliko pričaju, nije realan, ni moguć. Glavni razlog za bankrot pomenute banke je velika količina novca koja je bila u opticaju bez ikakvog pokrića. Kada je u pitanju BiH, mislim da se ovo ni u jednom segmentu ne može prenijeti na naš domaći bankarski sektor, jer banke imaju veliku likvidnost, što možemo vidjeti i iz profita koji su ostvareni tokom prošle godine”, istakao je Kutle.

  • Brisel pomrsio konce prevoznicima iz BiH

    Brisel pomrsio konce prevoznicima iz BiH

    Prevoznicima iz BiH dodatno su pomršeni računi jer bi im odliv radne snage uskoro mogao biti pojačan usljed namjere Evropske komisije (EK) da sve članice Evropske unije (EU) uvedu jedinstvenu digitalnu vozačku dozvolu.

    Ovaj prijedlog EK stiže u okviru paketa zakona o drumskoj sigurnosti, a uvođenje prve digitalne vozačke dozvole na svijetu olakšaće priznavanje dozvola između država članica EU, te pojednostavljenje procedura prilikom zamjene ili produženja ovog ličnog dokumenta.

    Kako su naveli iz Komisije, ovo će olakšati i zamjenu vozačke dozvole koja je izdata u državi koja nije članica EU za dozvolu države u kojoj vozač želi da radi.

    Upravo ova “olakšica” novi je problem za BiH, koja ionako kuburi s nedostatkom profesionalnih vozača.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, kaže da nakon što ova ideja bude sprovedena u djelo, BiH može da se “pozdravi” sa još većim brojem šofera.

    “Njemačka je nedavno objavila na neki način da će priznati sve vozačke dozvole koje su izdate u zemljama bivše Jugoslavije, ali, evo, to se bukvalno odnosi na BiH i Srbiju. Sada će prevoznici iz Srpske i BiH u Njemačkoj vrlo lako doći do vozačke dozvole koja je na nivou Evropske unije i da počnu da rade tamo. A podatak kojim mi raspolažemo je da Njemačka traži oko 30.000 profesionalnih vozača”, pojašnjava Grbić.

    Kada je riječ o Njemačkoj, “Nezavisne novine” su tokom prošle godine pisale o tome da ova država ne priznaje vozačke dozvole iz BiH, te da svi vozači koji namjeravaju da rade u Njemačkoj moraju ponovo polagati vozački ispit.

    To je, kaže Grbić, sigurno odvratilo dio vozača od namjere da odu iz BiH, ali nova odluka znači da praktično više ne postoje takve prepreke.

    “Problem je što su sada pojednostavljene procedure i papirologija za dobijanje vozačke dozvole u EU, jer države traže sve više profesionalnih vozača. Svi vozači koji žele da odu odavde mogu praktično otići u bilo koju firmu i sve završiti za nekoliko sati. Dobijate papire, dozvolu za rad i, naravno, novu vozačku dozvolu. To je katastrofa za teretni i putnički saobraćaj (vozači autobusa)”, naglašava Grbić.

    Ono što je do sada bio problem za bh. vozače koji su namjeravali da profesionalno voze po Evropi, ali to nisu mogli bez novog polaganja vozačkog ispita, jeste nedostatak položenog “koda 95”, koji je u stvari potvrda profesionalne linije.

    “U bilo koju zemlju da dođete sa tim papirima, automatski se mijenja vozačka dozvola iz BiH, a dobijate novu iz te države EU”, dodaje Grbić.

    Nedžad Siočić, predsjednik Grupacije prevoznika u drumskom saobraćaju pri Udruženju poslodavaca FBiH, podsjeća da su vozači iz BiH plaćali polaganje vozačke dozvole u zemljama EU više od 3.000 evra.

    “Sada, kada imamo informacije da se to mijenja, da nema više polaganja, moglo bi se zaista desiti da određeni broj vozača ode u Njemačku ili druge zemlje da radi tamo. Ja bih ipak napomenuo da mi već imamo problem jer gotovo da nijednoj firmi koja prevozi robu ili putnike ne nedostaju vozači. Jednostavno, za ljude koji odlaze u penziju maltene nemamo zamjene”, istakao je Siočić.

    Na pitanje da li je novac razlog odlaska vozača iz BiH, on navodi da je to jedan od razloga, ali da dio ljudi ide i zbog loših društvenih i političkih prilika.

    “Imali smo i slučajeva da se vrate ljudi koji odu, jer su troškovi ogromni. A vraćaju se i zbog određenih porodičnih problema. Ali svakako da je zarada razlog odlaska”, poručio je Siočić za “Nezavisne novine”.

    Pojednostavljene procedure za sticanje ili zamjenu bh. vozačkih dozvola u zemljama EU i dalje ne znače da će vozači u pojedinim državama tako lako moći do novog ličnog dokumenta.

    Odranije, prema podacima koje je medijima saopštilo Ministarstvo komunikacija i transporta, BiH sa brojnim državama vodi aktivnosti na zaključivanju sporazuma o priznavanju i zamjeni bh. vozačke dozvole, a riječ je o Turskoj, Italiji, Španiji, Albaniji, Moldaviji, Malti, Grčkoj, Norveškoj, Kipru, Holandiji i UAE. Saopšteno je da tada pregovori sa Švedskom i Švajcarskom nisu dali rezultate.

    Države u kojima je bh. vozačku dozvolu određene kategorije i potkategorije moguće zamijeniti bez obaveze polaganja teoretskog i praktičnog dijela su Austrija, Francuska, Njemačka, Danska, Sjeverna Makedonija i Katar.

    Takođe, u Australiji je omogućena zamjena bh. vozačke dozvole B i A kategorije, odnosno moguće je dobiti australijsku vozačku dozvolu kategorije C (putnički automobil) ili kategorije R (motocikl).

  • Finansijski potres u Americi, propadaju banke

    Finansijski potres u Americi, propadaju banke

    ​Američke regulatorne vlasti zatvorile su Signačer banku (Signature Bank) sa sedištem u Njujorku, javlja CNBC.

    Signačer je jedna od glavnih banaka kripto industrije sa sjedištem u Njujorku, najveća pored Silvergejta, koji je prošle nedjelje objavio da će izvršiti likvidaciju.

    Ova banka je, takođe, jedna od žrtava trenutne krize na kripto tržištu, povezane i sa bankrotom SVB-a.

    Regulatori SAD-a su donijeli odluku u cilju sprečavanja širenja bankarske krize zatvorivši tu banku, koja je veliki povjerilac u kripto industriji. Ministarstvo finansija, Federalne rezerve i Federalno osiguranje depozita u zajedničkom saopštenju u nedjelju uveče su naveli da zatvaraju banku.

    Regulatori banaka su saopštili da klijenti Signačer banke imaju pun pristup svojim depozitima, kako bi mogli da povrate svoj novac nazad. “Svi deponenti ove institucije će biti obeštećeni, kao i u slučaju banke Silicijumske doline (SVB), tako da nijedan gubitak neće snositi poreski obveznici”, izjavili su regulatori ove banke, prenosi Telegraf.

    Regulatori su, inače, zatvorili banku Silicijumske doline u petak i zaplijenili njene depozite, što je najveći bankarski neuspjeh u SAD-u od finansijske krize 2008. godine i drugi po veličini ikada. Potez je uslijedio nekoliko dana nakon što je ta institucija objavila da ima poteškoća u poslovanju.

  • Računi za struju biće korigovani?

    Računi za struju biće korigovani?

    Privrednici u Srpskoj ne mire se s većim računima za struju, a da li će oni biti korigovani biće poznato već iduće sedmice jer je pri kraju izrada analize koja bi trebalo da pokaže da li je i na kojim kolonama moguće umanjenje.
    Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić rekao je da Ministarstvo energetike i rudarstva te Regulatorna komisija za energetiku i “Elektroprivreda” rade analizu koja bi trebalo da pokaže da li je i na kojim kolonama na računima za struju moguća korekcija.
    – Direktor “Elektroprivrede” Luka Petrović je od svih proizvodnih i distributivnih preduzeća zatražio modalitet, odnosno da se izvrši preraspodjela na konačnom računu koji dobijaju privrednici. Kao što vidimo cijene struje na berzi su pale i sada su od 120 do 130 evra po megavatu, a kada smo mi razgovarali s njima ta cijena je iznosile od 280 do 300 evra – rekao je “Glasu Srpske” Ćorić.Naglašava da su se stvorili uslovi, odnosno da se napravi neka preraspodjela na samim računima za struju.
    – Čak postoje ideje da i ne treba toliko na mrežarini insistirati, koliko da se ukupan račun pa i na uštrb energije smanji. Ta analiza nije još završena, sada je potez na Ministarstvu koje koordinira s “Elektroprivredom” i regulatorom. Očekujemo da ćemo uskoro biti pozvani na konačne dogovore – naveo je Ćorić.

    Pod lupom nadležnih, naglašava Ćorić, biće podaci o proizvodnji električne energije, ali i o prenosu i distribuciji.

    – Na osnovu svih tih pokazatelja treba vidjeti gdje se mogu napraviti određene korekcije koje bi bile zadovoljavajuće i za jednu i za drugu stranu.

    Ja očekujem neke korekcije. Vjerovatno one neće biti velike, ali mora se napraviti atmosfera da se dogovaramo – podvukao je Ćorić.

    Privreda je, ističe, bila veoma korektna kada je prihvaćena cijena za ovu godinu od 65 megavata po satu. Navodi i da je prije dvije-tri godine kada su s nadležnim razgovarali dogovoreno da se do te cijene stigne za pet do šest godina.

    – To je sada urađeno za dvije godine i ono što mi očekujemo jeste to da u idućoj godini ne bude povećanja struje uopšte – zaključio je Ćorić.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže da bi već ove sedmice s nadležnima iz elektroenergetskog sektora ponovo trebalo da sjednu za isti sto.

    – Koliko znam pri kraju je izrada te njihove analize i nadam se da će i ona potvrditi ono što mi govorimo, odnosno da računi za struju privrednicima budu korigovani, naravno na manje – rekao je Trivić.

    Direktor “Elektroprivrede RS” Luka Petrović nije odgovarao na naše pozive, kao ni prvi čovjek Regulatorne komisije za energetiku RS Vladislav Vladičić.

    Nula kilovata – 15 maraka
    Stanovništvo u Srpskoj takođe je ogorčeno višim cijenama struje. Naime, na jednom računu domaćinstva za januar navedeno je da taj račun s nula potrošenih kilovata električne energije iznosi tačno 15,19 maraka. Izdvajanja za prenosnu mrežarinu na tom računu su 0,89 maraka, distributivnu 9,56 maraka, a naknada za usluge snabdijevanja košta 2,48 maraka. Preostali iznos odnosi se na PDV koji je na tom računu obračunat u iznosu od 2,20 maraka.

  • Bajden oštro upozorio: Odgovaraće

    Bajden oštro upozorio: Odgovaraće

    Predsednik SAD Džozef Bajden saopštio je da će oni koji su doveli do propasti Banke Silicijumske doline (SVB) odgovarati.

    Takođe je najavio stroži nadzor i regulisanje rada većih banaka.

    Bajden će danas saopštiti na koji način će se američka administracija uhvatiti u koštac s bankarskom krizom, najvećom u SAD od 2008. godine, koja je primorala regulatorna tela da uvedu niz vanrednih mera pošto je slom SVB-a i Signačer (Signature) banke stvorio rizik od šire, sistemske krize, prenosi Rojters.

    Američki predsednik je u nedelju saopštio da su Ministarstvo finansija i direktor Nacionalnog ekonomskog saveta vredno radili s regulatorima bankarskog sektora kako bi rešili problem SVB-a i Signačer banke, dodavši da rešenje “ne dovodi u opasnost dolare finansijskih obveznika”.

    “Američki narod i američke firme mogu da imaju poverenja da će njihovi depoziti biti na svom mestu kada im budu bili potrebni”, saopštio je Bajden.

    On je takođe naveo da je “čvrsto posvećen tome da oni koji su doveli do ovog nereda u potpunosti odgovaraju” i da se nastavi s naporima da se “ojača nadzor i regulisanje većih banaka kako ne bismo ponovo bili dovedeni u ovu situaciju”.

    Kalifornijska Uprava za finansijsku zaštitu zatvorila je u petak SVB, 16. po veličini američku banku. SVB je najveća banka koja je propala posle sloma onih u finansijskoj krizi 2008. godine.

    Američke vlasti su juče donele odluku da omoguće deponentima da imaju pristup svim svojim depozitima od 13. marta.

  • Šeldon: U BiH ove godine usporavanje rasta BDP-a

    Šeldon: U BiH ove godine usporavanje rasta BDP-a

    U BiH se ove godine očekuje usporavanje rasta BDP-a na 2,5 odsto, jer se predviđa smanjenje rasta privatne potrošnje za 50 odsto i povećanje deficita izvoza, izjavio je Srni šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Kristofer Šeldon.
    On je pojasnio da se smanjenje rasta privatne potrošnje predviđa zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda, dok se povećanje deficita izvoza očekuje zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta BiH u EU.

    Šeldon je rekao da je inflatorni pritisak krajem prošle godine počeo popuštati i da se i u ovoj godini očekuje nastavak tog trenda, te istakao da projekcije govore da će inflacija u BiH ostati na oko pet odsto, što je znatno iznad nivoa prije pandemije.

    On je naveo da se, uprkos spoljnom inflatornom pritisku koji se proširio zbog rata u Ukrajini, procjenjuje da je ekonomska aktivnost u BiH u prošloj godini ostvarila rast od četiri odsto, nakon rasta od 7,4 odsto godinu ranije, kao rezultat dvije suprotstavljene sile.

    “Prva, snažno povećanje domaće potražnje, za procijenjenih 6,3 odsto, podstaknute privatnom potrošnjom, uz rast investicija, i druga, šok nepovoljnih uslova trgovine – veći rast cijena uvoznih proizvoda od rasta cijena izvoznih proizvoda, nadopunjen uvozom za potrebe investicija, što je dovelo do rasta izvoznog deficita”, pojašnjava Šeldon.

    Što se tiče narednog perioda, kaže Šeldon, da bi došlo do ubrzanja rasta realnog BDP-a u kratkoročnom periodu, treba ostvariti zamah na strukturalnim reformama.

    “Prioritetne reforme uključuju jačanje nadzora i upravljanja državnim preduzećima, unapređenje poslovnog okruženja, zaključivanje ugovora o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, jačanje politika zapošljavanja mladih, smanjenje troškova rada i prelazak s uglja na zelenu ekonomiju”, istakao je Šeldon.

    Šef Kancelarije Svjetske banke smatra da dobijeni status kandidata za EU u decembru prošle godine može poslužiti BiH kao podsticaj za toliko potrebne reforme.

    Šeldon je naglasio da se svijet suočava istovremeno s više kriza koje najviše pogađaju siromašne, te dodao da su te krize istakle potrebu za brojnim reformama da bi se obezbijedio ekonomski rast na zdravijim osnovama.

    “Ono što vidimo je da su slabosti koje su bile prisutne prije kriza, sada dodatno povećane samim krizama. U slučaju BiH, ekonomija u velikoj mjeri zavisi od javnog, a ne od privatnog sektora, kao što i u velikoj mjeri zavisi od potrošnje, a ne od investicija”, istakao je on.

    Prema njegovim riječima, strukturalne reforme mogu pomoći u prevazilaženju postojećih neuravnoteženosti u socijalnom i ekonomskom razvoju BiH – jačanje privatnog sektora, stvaranje poslovnog okruženja pogodnog za strane investicije, smanjenje veličine javnog sektora, te povećanje dodatne vrijednosti pa time i složenosti izvoza.

    “Ovo uravnoteženje se može postići putem dvije šire preporuke. Prvo, zemlja treba da iskoristi potencijal privatnog sektora, uz smanjenje veličine javnog sektora. Drugo, ekonomija se treba prebaciti s unutrašnjeg fokusa, zasnovanog na domaćoj potrošnji i doznakama, na vanjski fokus uz privlačenje stranih investicija, dalje jačanje izvoza i povećanje njegove složenosti, kroz jačanje konkurentnosti, kao i kroz veće integracije u regionalno i globalno tržište”, poručio je Šeldon.

    Govoreći o projektima i ulaganjima Svjetske banke u BiH, on je rekao da Banka kontinuirano radi s vlastima na podršci politikama kojima se može unaprijediti životni standard građana BiH, naročito siromašnih i ugroženih.

    “To uključuje obezbjeđivanje makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivosti, te specifičnih politika u raznim sektorima, uključujući i unapređenje ljudskog kapitala, povećanje efikasnosti javnog sektora i kvaliteta pružanja usluga, omogućavanje rasta privatnog sektora i smanjenje osjetljivosti zemlje na klimatske promjene i ekološke rizike”, istakao je Šeldon.

    On je naveo da Svjetska banka trenutno u BiH pruža podršku za 11 projekata ukupne vrijednosti 595 miliona dolara.

    “Putem ovih projekata ostvaruje se pozitivan uticaj u nekoliko značajnih oblasti, kao što su zdravstvena zaštita, zapošljavanje i socijalna zaštita, energetska efikasnost i modernizacija puteva. Pružamo podršku i za firme pogođene virusom korona, unapređenju ekonomske infrastrukture i pružanja javnih usluga”, dodao je Šeldon.

    Što se tiče zdravstvenog sektora, on je podsjetio da je Svjetska banka nedavno odobrila Projekat unapređenja zdravstvenih sistema vrijednosti 75 miliona dolara, kao pomoć za jačanje učinka zdravstvenog sektora u BiH i povećanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga, naročito kroz unapređenje upravljanja sektorom i pružanje pomoći za provođenje reformi, koje su potrebne za bolje finansiranje sektora zdravstva i njegovo bolje opremanje.

  • Prognostičari više ne predviđaju pad njemačke ekonomije

    Prognostičari više ne predviđaju pad njemačke ekonomije

    Njemačka se približava kraju prvog kvartala ove godine sa dozom optimizma da je kriza iz 2022. godine prevaziđena, a prognostičari više ne predviđaju pad najveće evropske ekonomije tokom ove godine, objavio je danas Blumberg.

    Kako se navodi, njemačka privreda će iz blage recesije vjerovatno izaći na proljeće.

    Industrijska proizvodnja i poslovna očekivanja u Njemačkoj dostigla su najviši nivo otkako je Rusija izvršila napad na Ukrajinu, kao i referentni berzanski indeks DAKS.

    Njemački proizvođač automobila “Folksvagen” prognozirao je mogući skok svojih prihoda od 15 odsto tokom ove godine.

    Istovremeno, ponovno otvaranje Kine poslije pandemije korone nudi sjajne mogućnosti za izvoznike, a njemačke fabrike su dobile povećan broj narudžbi iz inostranstva od početka ove godine.

    U Njemačkoj je, međutim, i dalje prisutan šok zbog povećanih troškova života, tržište stanova je nestabilno, a velika povećanja kamatnih stopa Evropske centralne banke takođe negativno utiču, ukazao je Blumberg.

    Njemačka ekonomija zabilježila je pad od 0,4 odsto u četvrtom kvartalu prošle godine, što je manje od polovine predviđanja Evropske komisije.

    Prema prognozi Blumberga, pad njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosiće od januara do marta 0,3 odsto, ali projekcije za cijelu godinu su se poboljšale što ukazuje da će BDP ostati nepromijenjen.

  • Propala jedna od najvećih banaka u SAD

    Propala jedna od najvećih banaka u SAD

    Finansijsko tržište u Sjedinjenim Američkim Državama jako je potresla propast glavne banke za tehnološke startupe, Silicon Valley Bank, koja se raspala u samo nekoliko dana i ostavila klijente i investitore u neizvjesnosti. To je najveća propast jedne banke u SAD-u od 2008. godine.

    Osnovana 1983., SVB banka se specijalizovala za bankarstvo za tehnološke startupove. Osiguravala je finansiranje za gotovo polovinu američkih tehnoloških i zdravstvenih kompanija u njihovim poduhvatima.

    Iako relativno nepoznata izvan Silicijske doline, SVB je bila među 20 najvećih američkih komercijalnih banaka, s 209 milijardi dolara ukupne imovine na kraju prošle godine, prema američkom regulatornom tijelu FDIC.

    Podsjetimo da je velika finansijska kriza 2008. godina izazvana upravo propašću nekih od najvećih američkih banaka.

    Zašto je propala ?

    Ukratko, u slučaju SVB došlo je do klasičnog “naleta na banku” tj. masovnog povlačenja novca od strane investitora i osoba i kompanija koje su novac držale u ovoj banci.

    Duža verzija je malo komplkovanija i nekoliko je faktora djelovalo skupa i dovele do propasti 16. najveće banke u SAD-u.

    Prvi faktor su bile Federalne rezerve, koje su prije godinu dana počele podizati kamatne stope kako bi smanjile inflaciju. FED je krenuo agresivno, a viši troškovi zaduživanja umanjili su zamah tehnoloških dionica koje su koristile SVB-u.

    Source: Youtube.com/@BobSharpe
    Više kamatne stope također su smanjile vrijednost dugoročnih obveznica koje su SVB i druge banke masovne koristile tokom ere ultraniskih, gotovo nultih kamatnih stopa. SVB-ov portfelj obveznica vrijedan 21 milijardu dolara donosio je u prosjeku 1,79 posto, a naprimjer trenutni prinos od 10-godišnjih obveznica je oko 3,9 posto.

    U isto vrijeme, rizični kapital počeo je presušivati, prisiljavajući startupove da povuku sredstva koja drži SVB. Dakle, banka je sjedila na brdu nerealiziranih gubitaka u obveznicama baš u trenutku kada je tempo povlačenja klijenata eskalirao.

    Početak panike

    U srijedu je SVB objavio da je prodao hrpu vrijednosnih papira s gubitkom, te da će također prodati 2,25 milijardi dolara u novim dionicama kako bi ojačao svoju bilancu. To je izazvalo paniku među ključnim kompanijama za rizičnu kapital, koje su navodno savjetovale kompanijama da povuku svoj novac iz banke.

    Dionice banke počele su padati u četvrtak ujutro, a do poslijepodneva su povukle dionice drugih banaka prema dolje jer su se ulagači počeli bojati ponavljanja finansijske krize iz 2007.-2008 godine.

    Do petka ujutro trgovanje dionicama SVB-a je zaustavljeno i odustalo je od nastojanja da brzo prikupi kapital ili pronađe kupca. Kalifornijski regulatori su intervenirali, zatvorili banku i stavili je u stečaj pod Federalnom korporacijom za osiguranje depozita.

    Strah od širenja propasti se smanjuje

    Uprkos početnoj panici na Wall Streetu, analitičari kažu da je malo vjerovatno da će kolaps SVB-a pokrenuti domino efekt koji je zahvatio bankarsku industriju tokom finansijske krize 2008.

    “Sistem je bolje kapitaliziran i likvidan nego kao što je ikada bio”, rekao je glavni ekonomist Moody'sa Mark Zandi. “Banke koje su sada u problemima su premale da bi predstavljale značajnu prijetnju širem sisitemu.”

    Najkasnije do ponedjeljka ujutro, svi osigurani deponenti imat će puni pristup svojim osiguranim depozitima, prema FDIC-u. Isplatit će neosiguranim štedišama “unaprijed dividende unutar sljedeće sedmice.”

    Nije bilo jasno koliko je njenih depozita trenutno iznad granice osiguranja od 250.000 dolara, ali prethodna regulatorni izvještaji pokazali su da je velik dio depozita Silicon Valley Bank premašio tu granicu.

    Dakle, iako je šira propast malo vjerovatna, manje banke koje su nesrazmjerno vezane za industrije bez novca kao što su tehnološka i kripto mogu biti u teškoj iskušenju, smatra Ed Moya, viši tržišni analitičar u Oandi.

    “Svi na Wall Streetu su znali da će Fed-ova kampanja povećanja kamatnih stopa na kraju nešto slomiti, a upravo sada to ruši male banke”, rekao je Moya u petak.