VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • BiH najgora u regionu po indeksu percepcije korupcije

    BiH najgora u regionu po indeksu percepcije korupcije

    Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala u ovogodišnjem istraživanju Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index) koji objavljuje Transparency International (TI) i zauzima ubjedljivo najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji.
    Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH koja sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava. Dok brojne zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak osam indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju TI izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije.

    „BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustruje primjer Kosova koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda. U ključnim nalazima za region Istočne Evrope i Centralne Azije, navedeno je da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu suzbiti organizovani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa“, navodi se u istraživanju koje je objavio TI.

    Posebno je naglašeno, navodi se dalje, da je BiH na istorijskom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužilaštvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a da je imenovanje novog glavnog tužioca BiH prošlo u veoma manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminisana.

    „Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužioca su ozbiljno doveli u pitanje rad tužilaštva“, navedeno je u regionalnom saopštenju, prenosi CAPITAL.

    Zbog ovakvog stanja u pravosuđu godinama nije procesuirano niz važnih slučajeva organizovanog kriminala i korupcije uključujući i one u kojima su učestvovali visoki zvaničnici.

    “Samo jedan od posljednjih primjera je suđenje odgovornima za kriminal u Bobar banci težak preko 100 miliona KM koji je nakon dugogodišnje pravosudne farse završio oslobađanjem jedne od prvooptuženih u ovom predmetu, a sličan epilog imale su i brojne druge korupcijske afere“, ističe se u izvještaju.

    Treba istaći, kaže se dalje, i da je provođenje Opštih izbora 2022. godine bilo praćeno nizom afera sa krađom glasova, trgovinom biračkim odborima i zloupotrebe javnih resursa.

    „Ovaj problem nije riješilo ni nametanje izmjena Izbornog zakona od strane visokog predstavnika koji je svojim djelovanjem samo dodatno produbio političku krizu i nije riješio problem potpune blokade vlasti koja nastavlja da djeluje prvenstveno kao instrument političkih partija za jačanje sopstvene kontrole nad svim procesima u državi“, kaže se u izvještaju.

    Ocjenjujući nalaze Indeksa, predsjedavajući upravnog odbora TI BiH, Srđan Blagovčanin istakao je:

    “Ne samo da ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije, već državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, svoje djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom. je nažalost postala primarni razlog postojanja institucija. Posebnu opasnost za državu predstavlja potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija, što će voditi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju sigurnosti”, ocijenio je Blagovčanin.

    Izvještaj TI ove godine naglašava da je korupcija dovela do ozbiljnih posljedica po globalni mir, jer uzrokuje pad demokratije i jačanje autoritarnih vođa, a mir i stabilnost postaju ugroženi u zemljama sa lošijim indeksom.

    Ove tendencije godinama su prisutne i u BiH, a kako se navodi u izvještaju TI, „dodatni razlog za zabrinutost je lider Republike Srpske i njegovo nedavno spominjanje zakona o kriminalizaciji klevete koje bi moglo biti iskorišćeno da se ućutkaju nezavisni kritičari“.

    BiH je u protekloj godini dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali to je proteklo bez provođenja suštinskih reformi iz 14 prioriteta, te su loši rezultat CPI u BiH očekivani prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi kao što su izmjene Izbornog zakona i Zakona finansiranju političkih partija, zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije, VSTS-u, a posebno zabrinjavaju pokušaji da se pod krinkom reformi usvoje zakoni koji su lošiji od postojećih.

    Hitna akcija na sprečavanju daljeg propadanja zemlje nameće se kao prioritet bez kojeg je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa.

    TI BIH je u saradnji sa međunarodnim i domaćim stručnjacima sačinio prijedlog Agende dobrog upravljanja 2025, ponudivši tako inovativan pristup izazovima upravljanja u zemlji, uzrokovanim dominantnim zarobljavanjem države od strane etno-nacionalnih elita. U agendi je predstavljen set mjera za borbu protiv korupcije izvan tipičnih i konvencionalnih, koji bi potencijalno mogao osloboditi ove napore od opstrukcija političkih elita.

    Neke od mjera odnose se na: provođenje sistemskih funkcionalnih javnog sektora u cilju njegove optimizacije, centralizaciju javnih nabavki, unaprjeđenje integriteta izbornog procesa i političkih partija.

  • Hoće li akcize na gorivo biti ukinute

    Hoće li akcize na gorivo biti ukinute

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebalo bi da sutra razmatra izvještaj Zajedničke komisije oba doma o usaglašavanju teksta Zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH.
    Ovaj zakonski prijedlog podrazumijeva ukidanje akciza na sve vrste goriva, a maloprodajna cijena dizel goriva bila bi niža za 35 feninga.

    Pred poslanicima bi, u prvom čitanju, trebalo da se nađe i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač poslanik Šerif Špago.

    Predlagač je u obrazloženju naveo da je Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH utvrđen nesrazmjeran odnos u koeficijentima i platama, od najniže do najviše plate.

    Navedeno je da je Nacrtom zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2023. godinu izvršen obračun plata primjenom osnovice od 630 KM, čime bi došlo do većeg nesrazmjernog povećanja plata za radna mjesta sa većim koeficijentom.

    Špago je dodao da ovaj zakonski prijedlog podnosi kako bi se uravnotežile plate budžetskim korisnicima.

    Na dnevnom redu sjednice su i izvještaji komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o zahtjevima poslanika Denisa Zvizdića da se izmjene Zakona o zastavi BiH i izmjene Zakona o sportu BiH razmatraju po hitnom postupku.

    Pred poslanicima će se naći i izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2021. godinu i izvještaj o izvršenju budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, kao i informacija o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće rezerve za period od januara do decembra 2021. godine.

    Poslanici bi trebali da se izjasne i o davanju saglasnosti za nekoliko međunarodnih ugovora i sporazuma.

    Sjednica je zakazana za 12.00 časova.

  • Zora Vidović istakla da je minimalac jedino veći u Hrvatskoj i Sloveniji

    Zora Vidović istakla da je minimalac jedino veći u Hrvatskoj i Sloveniji

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da je iznos najniže plate u Srpskoj od 700 KM realan.

    Minimalna plata povećana je za 18,6 odsto u odnosu na prvobitno utvrđenu za 2022. godinu i ona je povećana više nego što je rast inflacije u Srpskoj – rekla je Vidovićeva za ATV.

    Ona je podsjetila da je minimalna plata u januaru 2022. godine u Republici Srpskoj iznosila 590 KM, u junu je povećana na 650 KM, odnosno za 10 odsto, dok je u januaru ove godine povećana za 7,7 odsto u odnosu na 2022. godinu.

    Vidovićeva je rekla da su sindikat i poslodavci u Srpskoj nezadovoljni najnižom platom, a da je Vlada Republike Srpske smatrala da je najbolji kompromis 700 KM i da se na tu osnovnu minimalnu platu računa minuli rad i topli obrok.

    Upoređujući iznos najniže plate u Srpskoj u odnosu na okruženje, Vidovićeva je navela da minimalna plata u Federaciji BiH iznosi 305 evra, Srbiji 343 evra, Sjevernoj Makedoniji 292 evra, dok je veća samo u Hrvatskoj i Sloveniji.

    Vidovićeva je rekla da prosječna plata u Republici Srpskoj za 2022. godinu iznosila 1.144 KM i nominalno je veća za 13,9 odsto u odnosu na 2021. godinu, a realno za 1,1 odsto.

    Ona je dodala da je prosječna plata u Srpskoj u decembru 2022. godine iznosila je 1.216 KM i bila je za 21,2 odsto veća u odnosu na platu u decembru 2021. godine.

    Vidovićeva je rekla da ima prostora za povećanje plata u realnom sektoru, te da će poslodavci koji žele zadržati radnike to sigurno uraditi ili će u suprotnom ostati bez radnika.

    Ona je navela da je poslodavcima u prošloj godini na ime povrata poreza i doprinosa za povećanja plata isplaćeno 24 miliona KM, dok je od 2019. godine do sada po tom osnovu isplaćeno 45,5 miliona KM.

    Kada je riječ o inflaciji, Vidovićeva je rekla da je prosječna inflacija u Srpskoj za 2022. godinu iznosila 12,7 odsto, a u decembru 13,6 odsto.

  • Evo koliko ih je iz BiH lani otišlo u Njemačku i Sloveniju

    Evo koliko ih je iz BiH lani otišlo u Njemačku i Sloveniju

    BiH je zemlja iz koje sve veći broj njenih građana želi da ode, a riječ je o trendu koji je teško zaustaviti, jer raste broj onih koji bolje sutra žele i nastoje da potraže negdje u inostranstvu.
    Prema podacima Agencije zarad i zapošljavanje BiH, za 11 mjeseci prošle godine u Njemačku i Sloveniju je otišlo više od 17.700 naših radnika.

    “U ovom periodu, u Sloveniji su izdate 17.154 radne dozvole, uz procjenu da će do kraja godine biti oko 18.000 radnih dozvola. U 2021. godini izdato je 19.575 radnih dozvola u Sloveniji. U Njemačkoj su u 2022. godini zaposlene 553, a godinu ranije 487 osoba iz BiH”, ističu za Srpskainfo u ARZ.

    Činjenica je da je, zbog sve masovnijeg odlaska naših ljudi u inostranstvo, u Srpskoj i BiH sve osjetniji nedostatak radnika.

    U banjalučkoj agenciji “Spektar” kažu da je teško prognozirati da li nas očekuje još veći odliv ljudi sa ovih prostora.

    “Trenutni trend je da više ljudi želi da ode nego da se vrati. Svakodnevne olakšice koje stižu iz zapadnih zemalja, a tiču se olakšavanja pristupa tržištima rada, dodatno će povećati interes naših ljudi na odlazak. Kada imamo jednu takvu situaciju, najodgovorniji za organizaciju i upravljanje moraju uzeti ovu činjenicu i sve potencijalne posljedice u prioritetno razmatranje”, naglašava za Srpskainfo direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.

    Upozorava da bi dugoročne posljedice iseljavanja mogle da budu nesagledive po život i opstanak ljudi na ovim prostorima.

    “Za očekivati je da investitori, pogotovo strani i poslovna zajednica nastave pritisak na političare da odobravaju nove, veće kvote za uvoz nedostajuće radne snage, koja će u pravilu raditi za manje novca nego što trenutno rade naši ljudi. To će podstaći dodatno iseljavanje domaćeg stanovništva, a trend rasta ili održavanja postojećih plata će prestati. Dodatno uplašeni i nenaviknuti na komšije koji kulturološki nemaju sličnosti, ljudi će radije birati neku drugu zemlju za svoj i život porodice”, ističe Vukajlović.

    Prema njegovim riječima, potrebne su nove politike i kvalitetna rješenja koja će motivisati ljude da ne pomišljaju na odlazak, već na punu integraciju u društvo u svakom smislu.

    “Kako se godinama nije radilo po ovom pitanju, nagomilane probleme ne možemo riješiti ad hok, kako bi mnogi htjeli. Potrebna su sistemska rješenja koja, na žalost, i kada se dobro pripreme, pozitivne efekte pokazuju kroz duži vremenski period. Ono šta odmah možemo da uradimo, to je da pozovemo sve one koji planiraju da idu ili su nedavno otišli i ponudimo im više u odnosu na ono šta trenutno tamo imaju, odnosno očekuju da će da dobiju. Za tako nešto potrebna nam je kvalitetna komunikacija, ozbiljan rad nadležnih institucija, drugačija rješenja za tržište rada u odnosu na dosadašnja. Naši ljudi su najbolje rješenje za popunu trenutno brojnih upražnjenih radnih mjesta”, poručuje Vukajlović.

  • Roditelji bolesne djece u Srpskoj u problemu

    Roditelji bolesne djece u Srpskoj u problemu

    Djeca sa smetnjama u razvoju koja su do kraja prošle godine koristila lijekove iz inostranstva, odnosno one koji nisu registrovani u BiH i nema ih na našem tržištu, našla su se u problemu zbog novog Zakona o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske. Njime su izmijenjena pravila na osnovu kojih je, do sada, Fond zdravstvenog osiguranja refundirao nabavku terapije u inostranstvu.
    Predsjednik gradiškog Udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima, Dragoslav Šinik, za BL portal objašnjava da je propisana procedura za nabavku ovakvih lijekova sada komplikovana i dugo traje, a to mnogi mališani ne mogu da čekaju.

    ,,Sada Fond zdravstvenog osiguranja, da bi refundirao lijek koji nije na listi A, traži da kada roditelj podnese zahtjev za refundaciju donese i konzilijarno mišljenje. Ukoliko, na primjer, UKC Republike Srpske formira konzilijum i potvrdi da je djetetu potreban lijek, refundacija ide na teret zdravstvene ustanove. Sad nastaje i problem zbog potrebe formiranja ogromnog broja konzilijuma, jer oni nisu isti za svaki zdravstevni problem naše djece. Svaki klinički centar bi, prema ovome, trebao da formira konzilijume, što je samo po sebi proces, a djeci je lijek potreban svaki dan“, objašnjava Šinik i pita zašto se stavlja i ovaj teret na leđa roditelja čija se djeca ionako bore sa teškim problemima.

    I tu nije kraj. Roditelji djece sa smetnjama u razvoju, kao i sa rijetkim bolestima, imaju još jedan problem, jer Fond zdravstvenog osiguranja ne priznaje više mišljenje zdravstvenih ustanova u Srbiji, gdje se pacijenti iz Republike Srpske upućuju zbog adekvatnijeg liječenja.

    ,,U Srbiji ljekar propiše djetetu terapiju, a onda se, po novom Zakonu, ponovo moramo obratiti ustanovi koja nas je uputila tamo da to mišljenje pobije ili potvrdi. To je apsurdno. U krajnoj liniji, nas ne zanima ko će lijekove refundirati, jer su nam oni neophodni, a izuzetno su skupi“, kaže Šinik i apeluje da se nađe rješenje.

    Sa ovim je saglasana i predsjednica Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske Biljana Kotur, koja kaže da je ono zašta su se borili sada praktično izbrisano.

    ,,Mi smo ranije imali refundaciju na osnovu nalaza specijaliste da je lijek potreban, računa za lijek, kao i kartice koja potvrđuje da vi imate rijetku bolest. Na taj način smo prevazišli mnogobrojne probleme koje osobe sa rijetkim bolestima imaju svugdje, a to je upravo nedostupnost lijekova koje kupujemo u inostranstvu. Mnogi ovdje nemaju ni doktora, nego se liječe u Srbiji i Hrvatskoj. Ima toliko rijetkih bolesti da nema mogućnosti da se ovdje obave svi nalazi uz adekvatnu podršku. Mi u Republici Srpskoj nemamo metabologa, a mislim da nema ni imunologa za odrasle. Najprometnija odjeljenja u bolnicama imaju mali broj ljekara koji ne stižu sve, pa samim tim ni da se posvete osobi koja ima rijetku bolest“, objašnjava Kotur za BL portal.

    Osobe sa rijetkim bolestima su, na neki način, do ovog zakona bile prepoznatljive i znalo se da oni ne mogu da čekaju, kaže Kotur i napominje da su u proteklih sedam godina radili zajedno sa institucijama u traženju najboljih rješenja.

    ,,Nismo mogli očekivati da će nas na ovakav način bukvalno obrisati. Znaju svu našu borbu. Ako su htjeli da izvrše određene kontrole, sumnjali u zloupotrebe, pa im je to bio razlog, onda su trebali i da osmisle na koji način će se izdavati konzilijarna mišljenja. Institucije su trebale da naprave put između Fonda i UKC-a Republike Srpske, a ne da na nas i taj teret stavljaju“, ističe Kotur i napominje da situacija sa refundiranjem liči na povratak sms porukama za sakupljanje novca za liječenje.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za BL portal kažu da postupaju u skladu sa novim Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Priznaju da Zakonom nije predviđena mogućnost refundacije lijekova koji se ne nalaze na listi lijekova koji se izdaju na recept, dok je ranije, u izuzetnim situacijama, postojala ta mogućnost.

    ,,Međutim, svjesni potrebe da su za pojedina teška hronična oboljenja, posebno u dječijoj populaciji, potrebni lijekovi koji se ne nalaze na listi lijekova Fonda koji se izdaju na recept i za koje smo ranije refundirali troškove, već smo pokrenuli proceduru da te lijekove za koje se najčešće traže refundacije uvrstimo na listu A1. Na ovoj listi se, inače, nalaze lijekovi koji nisu registrovani u BiH, ali su potrebni i nemaju alternativu u liječenju pojedinih oboljenja. Na ovaj način ćemo omogućiti na teret Fonda određene lijekove koje, između ostalog, koriste i oboljeli od rijetkih bolesti, kao i djeca sa poteškoćama u razvoju”, naglašavaju u Fondu zdravstvenog osiguranja.

    Ujedno demantuju da se proces refundacije sada prenosi na zdravstvene ustanove. Fondu se i dalje predaju zahtjevi za refundaciju i utvrđivanje osnovanosti zahtjeva za refundaciju vrši Komisija stručno-medicinskih konsultanata Fonda.

    ,,Novina je što je sada za lijekove koji se primjenjuju u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, a ne nalaze se na našoj bolničkoj listi i listi citostatika, potreban prijedlog konzilijuma bolnice. Fond nije zdravstvena ustanova i mi ne možemo da formiramo konzilijum. Napominjemo da bi ljekari iz Srpske koji za osiguranike predlažu liječenje u Srbiji, trebalo da budu upoznati sa zdravstvenim stanjem tih pacijenata i da u zdravstvenom kartonu imaju podatke o pacijentima, bez obzira gdje su oni liječeni”, zaključuju u Fondu.

    Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske za BL portal kratko su poručili da se o ovom pitanju neće oglašavati.

    Kako saznajemo, predstavnici udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju i rijetkim bolestima danas će se sastati sa direktorom UKC-a RS.

  • Trivić: Nije dobro, ali poštovaćemo

    Trivić: Nije dobro, ali poštovaćemo

    Odluka Vlade Republike Srpske da poveća najnižu platu za 50 maraka je ekonomski neopravdana i dovešće do gašenja pojedinih radnih mjesta, rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.
    Smatra da odluka Vlade nije dobra ali da će je na kraju ipak morati poštovati.- Vlada se vodila da ganja neku sredinu između prijedloga poslodavaca i sindikata sa ciljem da naplati više poreza – rekao je Trivić.Poslodavci su prethonih dana navodili i da najmanji rast minimalca neće moći izdržati, a Trivić navodi da će se to, prema najavama, iz određenih djelatnosti desiti.- Najniža plata od 700 maraka nije taj iznos, već je 900 jer poslodavci isplaćuju i topli obrok prevoz. To je bitno reći – zaključio je Trivić.
    Najniža plata u Srpskoj za ovu godinu iznosiće 700 maraka što je za 50 maraka više u odnosu na minimalac koji poslodavci isplaćuju od maja prošle godine, saznaje Glas Srpske.

    Poslodavci u Srpskoj predlagali su najnižu platu od 673 maraka, a Savez sindikata RS tražio je da to bude 800 maraka. Najniža plata u Srpskoj od maja prošle godine povećana je sa 590 na 650 maraka.

  • Minimalac u Srpskoj 700 KM

    Minimalac u Srpskoj 700 KM

    Vlada Republike Srpske donijela je odluku da minimalac u Republici Srpskoj od sada bude 700 KM.

    “Vlada je usvojila odluku da 700 KM bude nova najniža cijena rada”, kazala je za “Nezavisne novine”, Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske.

    Na ovaj način, minimalna zagarantovana zarada u Srpskoj povećana je za 50 KM, jer je dosadašnji minimalac iznosio 650 KM.

    Podsjetimo, Savez sindikata RS tražio je da minimalac bude povećan na 800 KM, dok je prijedlog Unije udruženja poslodavaca bio 673 KM.

    Pošto poslodavci i sindikalci nakon nekoliko sastanaka nisu postigli dogovor o iznosu najniže plate, odluka je ponovo pala na izvršnu vlast.

  • Patrijarh Porfirije otputovao u SAD

    Patrijarh Porfirije otputovao u SAD

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije otputovao je danas u SAD, gdje će do 5. februara posjetiti Crkveno-školsku opštinu Svetog Save u Njujorku i Pravoslavni bogoslovski fakultet u Libetvilu, te se sastati sa episkopima Srpske pravoslavne crkve na američkom kontintentu.

    U pratnji patrijarha su episkop kanadski Mitrofan, protojerej-stavrofor Velibor DŽomić i protođakon Dragan Radić, saopšteno je iz Informativne službe SPC.

    Patrijarha Porfirija će, dok bude boravio u SAD, u svim poslovima episkopa beogradsko-karlovačkog zamjenjivati episkop sremski Vasilije.

    Planirano je da patrijarh od 24. do 28. januara posjeti parohije i Crkveno-školsku opštinu Svetog Save u Njujorku, koje mu je Sveti arhijerejski sinod povjerio na duhovno staranje sve do potpune normalizacije tamošnjih prilika.

    Tom prilikom upoznaće se i sa procesom obnove Saborne crkve Svetog Save u Njujorku, koja je izgorjela u požaru na Vaskrs 2016. godine.

    U Njujorku će, na praznik Svetog Save, 27. januara, patrijarh Porfirije služiti Svetu arhijerejsku liturgiju, a potom prisustvati svečanoj proslavi Svetog Save – patrona tamošnjih pravoslavnih Srba.

    Tokom boravka u Njujorku imaće više sastanaka u vezi sa obnovom bogoslužbenog života pravoslavnih Srba u Njujorku, kao i sa obnovom Saborne crkve Svetog Save.

    Srpski patrijarh će u drugom dijelu posjete, od 29. januara do 4. februara, posjetiti Pravoslavni bogoslovski fakultet Svetog Save u Libertivilu kod Čikaga, gdje će održati više sastanaka sa dekanom, upravom, nastavnicima i studentima jedine visokoškolske ustanove SPC na sjevernoameričkom kontinentu.

    On će prisustvovati i svečanoj proslavi Svetog Save u organizaciji nastavnika i studenata tog fakulteta.

    Planirano je da se Njegova svetost sastane sa nadležnim episkopima SPC na prostoru Sjeverne, Srednje i Јužne Amerike u manastiru Novoj Gračanici na Trećem jezeru.

  • Nema dogovora o minimalnoj plati, konačnu odluku donosi Vlada RS

    Nema dogovora o minimalnoj plati, konačnu odluku donosi Vlada RS

    Kao što se i očekivalo, na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske nije postignut dogovor o iznosu najniže plate za ovu godinu i konačnu odluku, kao i prethodnih nekoliko puta donijeće Vlada Republike Srpske.

    Sjednici Ekonomsko socijalnog savjeta prisustvovali su Siniša Karan, v.d ministra rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske, Zora Vidović, ministar finansija, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske te predstavnici Unije poslodavaca Republike Srpske.

    Dejan Mijić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je da su sindikat i poslodavci iznijeli svoje prijedloge sa obrazloženjima i da je bilo razgovora, ali da su svi ostali pri svojim prijedlozima.

    “Nakon što Vlada analizira pokazatelje, donijeće i konačnu odluku”, rekao je Mijić naglašavajući da je prijedlog Unije poslodavaca da najniža plata iznosi 673 KM.

    S druge strane, Ranka Mišić, predsjednik Saveza sinidkata RS, kaže da je 800 KM najniži iznos minimalne plate koji bi bio prihvatljiv za sindikat ističući da se najniža plata isplaćuje za 70.000 radnika.

    “Nažalost, nismo imali podršku poslodavaca, a i predstavnici Vlade nisu imali svoj stav. Oni kažu da će to reći kasnije, odnosno da će na sjednici Vlade donijeti odluku o iznosu najniže plate”, rekla je Mišićeva.

  • BiH ne muče radna mjesta, već manjak radnika

    BiH ne muče radna mjesta, već manjak radnika

    Širom svijeta u 2023. godini očekuje se blaža stagnacija kada je u pitanju zapošljavanje, ali to, prema riječima stručnjaka, neće mnogo uticati na Bosnu i Hercegovinu, jer, kako tvrde, BiH nema problem sa radnim mjestima, već sa nedostatkom radnika.

    Kada je u pitanju globalna slika, procjene govore da će u 2023. godini broj nezaposlenih u svijetu porasti za tri miliona, čime će se broj onih koji su bez posla povećati na 208 miliona, navodi se, između ostalog, u izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO), koji je objavljen početkom sedmice.

    “Zapošljavanje će usporiti u ovoj godini zbog privrednih posljedica rata u Ukrajini, visoke inflacije i strože monetarne politike. Inflacija će nagristi realne plate”, saopšteno je iz ILO.

    Dodaju da se u ovoj godini očekuje rast zaposlenosti od svega jedan odsto, što je manje od ranijih predviđanja kada je u pitanju zapošljavanje na svjetskom nivou.

    “Poređenja radi, u 2022. broj zaposlenih porastao je za dva odsto. Što se tiče 2023. godine, slabiji rast broja novih radnih mjesta poklopiće se s nedovršenim oporavkom od šoka koji je izazvala pandemija. Zbog sporijeg rasta broja zaposlenih u svijetu ne očekujemo nadoknadu gubitaka iz kovid krize prije 2025. godine”, rečeno je iz ILO-a.

    U ovom trenutku ne zna se tačno sa koliko nezaposlenih je BiH dočekala 2023. godinu. Još nisu dostavljeni podaci Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH za novembar i decembar, a posljednji objavljeni odnose se na kraj oktobra 2022.

    “Na dan 31.10.2022. u Federaciji BiH na evidenciji Zavoda bile su 286.143 nezaposlene osobe. To je ipak bolja slika nego na početku 2022. godine, pa tako bilježimo smanjenje broja nezaposlenih od oko 14.000. Konačne podatke za prošlu godinu imaćemo početkom februara”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje FBiH.

    Sa druge strane, u Republici Srpskoj sve je poznato. Na kraju 2022. godine, na evidenciji republičkog Zavoda za zapošljavanje bilo je 64.295 osoba, što je, prema riječima nadležnih, najmanje u istoriji.

    Međutim, poslodavci u Srpskoj ne vjeruju u ove brojeve. Ne vjeruju ni da će u ovoj godini doći do povećanja zaposlenosti, a razlog za to je, kažu:

    “Realno, kod nas postoje otvorena radna mjesta, a tih 65.000 su fiktivno nezaposleni iz raznih razloga, pa možemo komotno reći da nemamo nezaposlenih. Mi imamo radnih mjesta, ali nemamo koga zaposliti. Nemamo mi s tim problem. Oni govori o tome da bi trebalo da postoje neki nezaposleni, ali mi nemamo nezaposlenih”, tvrdi Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

    To će se, poručuje Trivić, riješiti kao i prethodne godine, odnosno zapošljavanjem radne snage iz inostranstva.

    “Zapošljavaćemo stranu radnu snagu, intenziviraćemo u ovoj godini dolazak stranih radnika, jer jednostavno neki poslovi neće moći preživjeti bez stranih radnika”, navodi Trivić za “Nezavisne novine”, koji na pitanje koji su to poslovi i da li se može precizirati koliko radnika je neophodno Srpskoj, odgovara:

    “Vidjećemo kako se sve bude razvijalo. To nije jednostavan proces. Ljude koji budu došli sa strane treba obučiti i u inostranstvu i kod nas da žive i rade zajedno. Radnici fale u svim privrednim proizvodnim sektorima, zaista ne znam nijedan da ne nedostaju radnici”, rekao je Trivić.

    U BiH se u ovom trenutku ne gleda kako riješiti problem koji se zove usklađenost ponude i tražnje, zbog čega nam i nedostaje radne snage, poručuju stručnjaci.

    “Dolazak stranih radnika popunjava kvalifikacije kojih nema na birou, a zaista je pitanje koliko biro reflektuje stvarno stanje. Isto tako, ogroman problem je odlazak ljudi, pa nadležni to koriste da kažu kako je nikada manje nezaposlenih, odnosno to predstavljaju kao da je smanjena nezaposlenost”, pojašnjava ekonomista Aziz Sunje.

    Da bi se zaista uticalo na nezaposlenost, kaže on, mora se popraviti, između ostalog, politička slika, jačati poslovni ambijent koji će se otvoriti za inostrana ulaganja.

    “Mora postojati intenzivniji dogovor poslodavac-obrazovni sistem. Na primjer, da li nam treba zidara, stolara itd., pa da se ti ljudi obrazuju za te poslove. Ali i vlada mora podsticati te mlade ljude da se počnu obrazovati ka tim smjerovima. Mi možemo spriječiti odlazak mladih, a to se radi kroz povećanje plata, bolje uslove rada, integrisanje kroz evropske tokove i, naravno, podizanje životnog standarda”, zaključio je Sunje za “Nezavisne novine”.