VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Da li će novi sastav Vlade RS zaista pročešljati javna preduzeća

    Da li će novi sastav Vlade RS zaista pročešljati javna preduzeća

    Jedan od prioriteta novog sastava Vlade RS, čije se formiranje očekuju ove sedmice, biće nadzor nad radom javnih preduzeća (JP).

    Međutim, poznavaoci situacije poručuju da od najava mandatara Radovana Viškovića neće biti ništa, jer se rad tih preduzeća odavno ne kontroliše.

    Podsjetimo, prilikom usvajanja budžeta za 2023. godinu, Višković je rekao da će nova izvršna vlast do 2025. godine pročešljati sva javna preduzeća u Srpskoj i da će biti osnovana centralna jedinica za finansijski nadzor javnih preduzeća.

    “Cilj te jedinice biće da javna preduzeća Srpske naprave što više profita, a sve u interesu građana Republike Srpske”, poručio je tada Višković.

    Ovim pitanjem bavio se i glavni republički revizor, koji je u izvještaju, objavljenom 6. decembra 2022. godine, naglasio da je Vlada RS opredijeljena na unapređenje upravljačke strukture javnih preduzeća, a da je ključ njihova reforma do 2024. godine.

    “Sva javna preduzeća (JP) treba da izađu sa planom reorganizacije. U saradnji sa tehničkom misijom MMF-a sprovešće se nezavisna revizija poslovanja JP, nakon čega će se definisati koraci u reformi s ciljem povećanja transparentnosti i odgovornosti u njihovom radu”, stoji u revizorskom izvještaju.

    Ukoliko izvršna vlast zaista ostane pri svom cilju, imaće pune ruke posla, jer stanje u javnim preduzećima (tu se ubrajaju i lokalne javne ustanove) nije nimalo dobro.

    Ali, ako bismo krenuli redom, slika je sljedeća. Revizori su, uzevši podatke Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) u RS zabilježili da je na kraju 2021. godine u Srpskoj registrovano ukupno 198 javnih preduzeća.

    “U njima je zaposleno više od 26.000 radnika. Raspolažu imovinom od skoro 13 milijardi KM, a ostvarili su prihod od oko 2,2 milijarde KM”, naveo je APIF.

    A kada je u pitanju 2022. godina, dogodile su se dodatne promjene, jer je, prema podacima koje je APIF dostavio “Nezavisnim” u Srpskoj trenutno registrovano 238 javnih preduzeća, a broj radnika je porastao na 29.175.

    Dakle, za nešto manje od godinu dana, Srpska je “bogatija” za 40 novih javnih preduzeća. Naravno, treba uzeti u obzir da dio tih preduzeća nije aktivan, ali jeste i dalje registrovan.

    Međutim, ono što posebno bode oči jesu podaci Poreske uprave RS, koji kažu da je zaključno sa 31. oktobrom ove godine, 100 najvećih dužnika među javnim preduzećima dužno više od pola milijarde KM (535.700.458,80 KM).

    Da li je zaista Vlada spremna da izvrši nadzor i unapređenje ovako loše slike?

    “Do sada je bilo mnogo priče, a malo akcije”, kaže ekonomista Slaviša Raković.

    On u razgovoru za “Nezavisne novine” naglašava:

    “Veliki broj javnih preduzeća posluje sa gubitkom. Nije teško odgovoriti na pitanje zašto. Imamo vlast koja se zasniva na podjeli plijena i koja tako parazitira na javnom sektoru”, ističe Raković.

    Prema njegovim riječima, do sada najozbiljniju studiju poslovanja javnih preduzeća napravila je Svjetska banka, a ne Vlada, pa i ne očekuje pomak na ovom polju.

    Pored navedenog, struka smatra i da se i te kako zloupotrebljavanja status javnog preduzeća, a sporan je, kažu, i ukupan broj ovih preduzeća.

    “Danas se svašta i koješta zove javnim preduzećima, a brojke nikada do kraja nisu poznate, što je svojevrsni fenomen”, poručuje Raković.

    Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u NS RS, ističe da je Radovan Višković svjestan problema koji postoje u javnom sektoru, ali da se trudi da to dovede u red.

    “On mora uraditi ono što je najavio. To nije neka dobrovoljna aktivnost, već nasušna potreba”, navodi Mazalica za “Nezavisne” i dodaje:

    “Javna preduzeća jesu opterećenja nasljeđem komunističkog načina upravljanja i pretjeranim zapošljavanjem te često neracionalnim trošenjem sredstava”, kaže on.

    Ipak, najveći problem, priznaje Mazalica, jeste odgovornost o radu nad javnim preduzećima.

    “Kada koalicioni partneri u vlasti dobiju određeno javno preduzeće, svi oni smatraju da o radu preduzeća (dobici ili gubici) odgovaraju samo svojoj stranci, a ne Vladi RS. To se mora riješiti”, jasan je Mazalica.

    Tomica Stojanović, član Odbora za reviziju NS RS u prethodnom mandatu (novi odbor još nije formiran), podsjeća da sjednice ovog odbora u prethodne četiri godine često nisu ni održavane, pogotovo kada se trebalo raspravljati o poslovanju preduzeća poput “Šuma RS”, “Pošta Srpske”…

    “Ubijeđen sam da će nastaviti sa ustaljenom praksom. Imali smo problem da na sjednice ne dolaze članovi odbora iz stranaka većine, a dešavalo se da usred sjednice, kada treba nešto da odlučimo, oni napuste sastanak”, kaže Stojanović.

    I on je saglasan da su javna preduzeća u Srpskoj isključivo stranački plijen.

    “Imam saznanja da, ako rukovodioci ne odrade neki posao koji su dobili od strane partije, oni su prošlost. A to su u suštini pošteni kadrovi koji ne žele da ulaze u problem sa zakonom, ali nažalost, danas se teško može opstati tako. Tu dolazi sva prljavština ovoga, posebno su tu oni koji su postavljeni, a imaju kupljene diplome”, zaključuje Stojanović.

  • Osnovac ne ide u školu nakon maltretiranja

    Osnovac ne ide u školu nakon maltretiranja

    Učenik šestog razreda Osnovne škole “Miloš Dujić” Čelinac već danima ne dolazi na nastavu nakon što je prošle sedmice maltretiran, odnosno bio žrtva vršnjačkog nasilja od strane nekoliko drugara iz razreda.

    Potvrdio je to za “Nezavisne novine” školski direktor Siniša Begović, koji tvrdi da osnovac nije bio žrtva fizičkog, nego psihičkog nasilja, te da je sve prijavljeno i Centru za socijalni rad i policiji.

    “U pitanju je klasično vršnjačko nasilje izvršeno nad tim dječakom. Za to smo saznali u četvrtak. Kada je dijete samo iskazalo potrebu da to kaže saznali smo za aktere te preduzeli sve mjere. Otvoren je Protokol o nasilju, obaviještena policija, kao i Centar za socijalni rad”, rekao je Begović.

    Kako je dodao, postupaće se po uputstvima Centra za socijalni rad, s ciljem da se djetetu pomogne. Dječak je sve, kako navodi, ispričao kada je došao kući.

    “Bitno je da je ustanova preduzela sve kako treba. Vidjećemo i prijedlog Centra za socijalni rad, u smislu šta dalje, šta i s tom djecom koja su ga uznemiravala”, naveo je Begović za “Nezavisne novine”.

    Najvažnije je, dodaje on, da se dječaku pomogne te da se pobrinu da se ovo više nikom ne dogodi.

    Međutim, po svemu sudeći, sve ovo se dešava duže vrijeme, ali nije poznato od kada.

    “On je nama kasnije rekao da imaju tri dječaka koja su ga konstantno ‘dirala’. Koliko je to trajalo, da li 20 dana, mjesec ili duže – to ne znamo. To će on tek reći. Nije to ni ocu rekao. Dječak nema povrede, a da li je bilo fizičkog kontakta – to ćemo da vidimo”, naveo je Begović.

    Pojedini naši izvori iz Čelinca, međutim, tvrde da su navodno dječaci udarali ovom osnovcu duže vrijeme takozvane čvoke i slično.

    Prema riječima Begovića, dječak u dogovoru sa pedagoškom službom ne ide u školu, s tim što ima dobre ocjene pa mu se one mogu i zaključiti.

    “Naravno, postupaće se i prema ostaloj djeci jer su ispoljavala nasilje”, kaže Begović, koji dodaje da u narednom periodu slijede razgovori kako bi se prikupile sve ostale informacije o ovom slučaju.

    Danijela Krminac, direktorica Centra za socijalni rad Čelinac, potvrđuje da im je slučaj vršnjačkog nasilja prijavljen.

    “Vodi se postupak po Protokolu o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja, oni imaju svoje procedure u smislu kad i kako se uključuje koja institucija. Uključeni smo, a više informacija vam sada ne mogu dati, ali naravno da ćemo sve dovesti do kraja. To je sigurno”, rekla je ona za “Nezavisne novine”.

    Iz Policijske uprave Banjaluka potvrdili su nam da je Policijskoj stanici Čelinac od strane škole 12. decembra prijavljen slučaj vršnjačkog nasilja.

    “Policijski službenici su preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti te o svim saznanjima obavijestili Centar za socijalni rad opštine Čelinac, te i dalje postupaju po navedenoj prijavi u koordinaciji sa nadležnim organima, u skladu sa Protokolom o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja među djecom i mladima u vaspitno-obrazovnom sistemu Republike Srpske”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Policijske uprave Banjaluka.

  • Ovo su zahtjevi poslodavaca i sindikalaca za formiranje nove vlade Srpske

    Ovo su zahtjevi poslodavaca i sindikalaca za formiranje nove vlade Srpske

    Pri sastavljanju nove vlade Srpske, mandatar Radovan Višković i predsjednik SNSD i Republike Srpske, Milorad Dodik, osim sa zahtjevima koalicionih stranaka, susreli su se i s konkretnim zahtjevima sindikalaca i poslodavaca.

    Sastav nove vlade još zvanično nije predložen, ali se u javnosti spekuliše brojnim imenima, među kojima se nalaze i ona koja nemaju nikakve veze s resorima koje bi, navodno, trebalo da vode.

    Upravo zbog toga predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, Božo Marić, kaže da od partija na vlasti zahtijevaju da na čelo Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite i Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS postave kompetentne, a ne ljude za potkusurivanje unutar koalicije.

    Birati sposobne
    – Ministarstvo rada pokriva gotovo kompletno društvo u RS. Radi sa radnicima, borcima, sa sindikatima, na njegovo čelo mora da dođe čovjek iz sistema koji poznaje materiju, a ne, kao do sada, neko čije će nam nesposobnosti sutra biti izgovor za sve. SNSD kao najveća stranka treba da preuzme odgovornost – kaže Marić za Srpskainfo.

    Kada je riječ o Ministarstvu uprave i lokalne samouprave, Marić naglašava da će taj resor tek dobiti na značaju sa dobijanjem kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU.

    – Jedan od prioriteta odnosno uslova EU za BiH jeste reforma javne uprave. Očekuje nas mnogo posla i važno je da na čelu tog resora imamo nekog ko zna svoj posao i ko ima sluha za razgovore – upozorava Marić.

    Za danas je zakazana sjednica Republičkog odbora Sindikata uprave RS, na kojoj će razmatrati Sporazum o povećanju plata za zaposlene u organima uprave, Inicijativa za povećanje plata u jedinicama lokalne samouprave, ali biće zauzeti i stavovi po pitanju kadrovskih rješenja za Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS.

    Podsjećamo, ministri zemalja EU, nadležni za evropska pitanja, usvojili su zaključke u kojima se navodi da se preporučuje da se BiH dodijeli status zemlje kandidata, uz potvrdu Evropskog vijeća. Ovu odluku ministara će, potom, potvrditi šefovi država vlada zemalja članica EU na samitu koji je zakazan za danas, 15. decembra.

    Reorganizacija
    Istovremeno, Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske pred vlast u RS je izašla sa zahtjevom da u novoj vladi Ministarstvo privrede i preduzetništva bude preimenovano u ministarstvo ekonomije. Odnosno, da resor zadrži ime, ali da bude potpuno drugačije organizovan.

    – Cilj je da iz drugih ministarstava resori koji imaju veze s privredom dođu u to ministarstvo – kaže za Srpskainfo predsjednik Unije, Saša Trivić.

    Primjera radi, u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede postoji oblast prehrambene industrije, u Ministarstvu energetike i rudarstva je hemijska industrija, u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite je farmaceutska industrija i djelimično zdravstveni turizam. U Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS je IT sektor…

    – Zakonom o republičkoj upravi RS data je nadležnost za pojedine privredne grane različitim ministarstvima, pa se često dešava da se nekim granama privrede posvećuje manje pažnje (manje se nadležne institucije bave njima jer je fokus na drugim oblastima), što posljedično ima za rezultat da nemaju iste uslove za poslovanje (npr. mogućnost korištenja podsticaja, ali i drugih bitnih elemenata za razvoj) – navodi se u dokumentu koji je u posjedu Srpskainfo.

    Prelazno rješenje
    Kako kažu, moguće prelazno rješenje jeste da se doradi sistematizacija Ministarstva privrede i preduzetništva u cilju efikasnijeg rada te da se ojača ili uspostavi formalna veza Ministarstva sa institucijama od značaja za privredu na sljedeći način:

    – Ojačati pojedine resore i formirati nove u Ministarstvu privrede i preduzetništva, i to kroz odjeljenja za pojedine grane privrede i novi resor koji bi se bavio koordinacijom aktivnosti sa ostalim granama privrede, privrednim registrima i strateškim planiranjem (npr. resor za planiranje i privredne registre);

    – Odjeljenje za pravna pitanja koja se trenutno nalaze u Sekretarijatu ministarstva je potrebno izdvojiti u zasebnu jedinicu koja će služiti svim resorima ravnopravno;

    – Drvoprerađivačku industriju je potrebno posmatrati cjelovito – formirati odjeljenje/odsjek pri Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva obzirom na povezanost drvne sirovine (koja je u nadležnosti MPVŠ i drvoprerađivačke industrije) i drvoprerađivačke industrije – navodi se u prijedlogu.

    Takođe, traži se da Direkcija za investicije bude vezana za Ministarstvo, a da se APIF stavi pod nadležnost ministarstva kako bi se mogao trasirati brži razvoj ove institucije, kvalitetnije upravljanje registrima i samim budžetom koje APIF može da prikupi.

    Prema našim informacijama, vlast predvođena najjačom partijom za sada ne pokazuje znake da bi mogla da uvaži ove zahtjeve poslovne zajednice. Da li će tako i ostati, vidjećemo kada u NSRS stigne prijedlog za formiranje nove izvršne vlasti. Ukoliko dođe do izmjena u nazivu ministarstva i u organizaciji Vlade RS, neophodno je mijenjati Zakon o republičkoj upravi Republike Srpske.

  • Banjalučanin povrijedio kičmu na radnom mjestu, pa ostao bez posla

    Banjalučanin Nino Katić prije oko deset mjeseci povrijedio je kičmu tokom radnog vremena u “Centrumu” u Banjaluci, a ovih je dana, dok je još na bolovanju, poštom obaviješten da je ostao bez posla.
    Katić je 11. februara ove godine pao sa lotri koje su iznenada pukle, a sve su snimile nadzorne kamere u ovom objektu.

    Sporni snimak je objavljen na stranici “Crna lista poslodavaca RS” na kojoj oštećeni radnici širom Srpske upozoravaju na loše ili nezakonite postupke različitih firmi i poslodavaca.

    Katić je za Mondo ispričao da je prošle godine počeo raditi u spomenutoj firmi, prvo kroz probni rad, a potom je zaključivao ugovore na određeno vrijeme.

    Istakao je i kako su njemu i drugim radnim kolegama, lotre jedno od osnovnih sredstava za rad, ali da su se nalazile u prilično lošem i dotrajalom stanju.

    Na to je, kako tvrdi, upozorio i nadređene ali nije bilo adekvatne reakcije, pa je sam na njima markerom ispisao “opasno”.

    “Sa tim natpisom su stajale mjesecim, ali smo ih nastavili koristiti jer nam trebaju svakih 15 minuta. Kobnog 11. februara ove godine su samo pukle ispod mene, pao sam i slomio kičmu”, ispričao je Katić.

    Kazao je da je imao operaciju kičme, ugrađena mu je šipka kroz pet pršljenova, a jedno vrijeme je bio vezan za krevet. Kasnije se oslanjao na štake, dok je sada na pola liječenja i šipka mu još nije izvađena.

    “Najveći problem u svemu je što sam ja slomio kičmu na radnom mjestu, i od februara do septembra mi se bolovanje vodilo kao povreda na radu, da bi potom ljekarska komisija u rubriku gdje stoji ‘povreda na radu’ upisala ‘ne’. To je urađeno nakon otvaranja novog bolovanja kod moje porodične doktorice, iako ja posjedujem kompletnu medicinsku dokumentaciju, otpusno pismo iz bolnice, prethodne izvještaje komisije o trajanju privremene nesposobnosti za rad, nalaz iz Službe hitne pomoći… Nakon svega uslijedio je novi šok kada sam prije nekoliko dana poštom dobio prekid ugovora o radu od poslodavca kod kojeg sam povredu i zadobio”, istakao je Katić.

    Podvukao je da je u dokumentu koji je dobio poštom, između ostalog, stajalo: “Po sili zakona više ne produžavamo ugovor”.

    U “Centrumu” u Banjaluci za Mondo su potvrdili da su upoznati sa ovim slučajem, te podvlače da Katić nije dobio otkaz.

    “Kolega nije dobio otkaz nego mu jednostavno nije produžen ugovor koji je bio zaključen na određeno vrijeme. Unazad dva mjeseca je dostavljao doznaku ‘povreda van rada’ kako stoji u rješenju ljekarske komisije. Dakle, običnu doznaku. S obzirom na to da je nama u ovom periodu smanjen obim posla, mi više nismo u mogućnosti da produžavamo ugovor.

    Dakle, od februara do septembra je dostavljao doznaku o povredi na radu i sve je uredno isplaćivano. Za oktobar i novembar je dostavljao doznaku za obično bolovanje i iz tog razloga ugovor nije produžavan. Zimski je period i mi nismo u mogućnosti da zadržimo radnika, a ugovor je bio na određeno”, objasnili su za Mondo u pravnoj službi preduzeća “Centrum” Banjaluka.

    Dražan Pejaković, administrator stranice “Crna lista poslodavaca RS” gdje je objavljen navedeni video-snimak, i osnivač udruženja “Radnički pokret”, najavio je pravnu borbu.

    “Poslodavac je tužen zbog povrede na radu, a biće angažovan i advokat zbog nezakonitog otkaza”, istakao je Pejaković.

  • Svi proizvodi u BiH drastično poskupjeli za manje od godinu dana

    Svi proizvodi u BiH drastično poskupjeli za manje od godinu dana

    proizvoda, ali nismo uspjeli naći apsolutno ništa. Još možemo uzeti u obzir da je gorivo pojeftinilo prethodnih dana, ali ni to nije uticalo na spuštanje cijena”, istakao je Vasilić. Dodao je da kazne od strane inspekcija nemaju efekta jer ništa nije sniženo što se tiče prehrambenih proizvoda.

    “Ovo je veliko povećanje cijena i mislimo da su trgovci ukalkulisali u cijene ne samo kazne koje će dobiti, već i svoj profit”, zaključuje Vasilić.

    Biljana M. iz Banjaluke kazala je da je prošle godine kupila šporet za drva za oko 900 KM te da je ove godine to drastično skuplje.

    “U istoj prodavnici u kojoj sam ja pazarila šporet prošle godine cijena istog je sada veća za oko 500 KM. Šokirala sam se kada sam vidjela koliko je to skuplje za samo godinu dana. Takođe, iznosi svih proizvoda su drastično skočili i veoma je teško kupiti sve što je potrebno za porodicu”, navela je ova Banjalučanka.

  • Javnost još ne zna ko su proizvođači vode u kojoj su otkrivene fekalne bakterije

    Javnost još ne zna ko su proizvođači vode u kojoj su otkrivene fekalne bakterije

    Federalna uprava za inspekcijske poslove navodi da je uvidom u spisak sedam voda za koje su rezultati monitoringa pokazali da sadrže bakterije koje ne smiju biti prisutne u vodi, utvrđeno je da su iste kupljene i uzorci dostavljeni na analizu u oktobru, novembru i decembru 2021. godine.

    Rok upotrebe šest spornih voda istekao najkasnije do septembra 2022. godine, dok je samo za jednu od sedam spornih voda rok upotrebe bio 17.11.2022. godine.

    Konkretnije informacije bismo mogli očekivati sutra ili prekosutra. Na naš upit nam je odgovoreno usmneo da inspekcijski nadzor u saradnji sa Agencijom za hranu BiH nije finaliziran.

    Interesantno je da je za bekteriološku analizu vode potrebno sedam dana ili manje, a da javnost od 17.11.2022. godine ne zna ko su proizvođači vode u kojoj su otkrivene fekalne bakterije.

  • Sindikat RiTE “Ugljevik” zahtjeva cijenu rada od 170 KM

    Sindikat RiTE “Ugljevik” zahtjeva cijenu rada od 170 KM

    Sindikalna organizacija Rudnik i Termoelektrana “Ugljevik” ne podržava dogovor koji su navodno postigli predsjednik Sindikalne organizacije RiTE “Gacko” Željko Tepavčević i uprava ERS.

    Ovo je saopšteno danas iz Sindikalne organizacije RiTE “Ugljevik” nakon održanog Štrajkačkog odbora koji je zauzeo ovaj stav, a nakon što su “iz medija saznali za navodni dogovor Tepavčevića i uprave ERS”.

    Sindikalna organizacija “RITE Ugljevik” naglašava da predsjednik SO RiTE “Gacko” nije ovlašten da pregovara i dogovara cijenu rada na nivou čitave ERS.

    – Cijena rada je planska kategorija u čijem definisanju učestvuju uprava ERS i Sindikat ERS, kome je potrebna saglasnost 11 sindikalnih organizacija u pravcu postizanja dogovora oko cijene rada. Predsjednik SO RiTE “Gacko” je samoinicijativno prigrabio za sebe ovlaštenje Sindikata ERS da vodi pregovore u ime svih radnika ERS, što nije u skladu sa unutrašnjim aktima Sindikata i kao takav nije obavezujući za ostale sindikalne organizacije – poručuje se u saopštenju koje je potpisao Boban Benović, predsjednik Štrajkačkog/Sindikalnog odbora RiTE “Ugljevik”.

    Ponavlja da je prijedlog koji je predsjednik SO “RiTE Gacko” prihvatio na sastanku sa upravom ERS, gdje je definisana cijena rada od 155 KM neprihvatljiv i odbijen je još 7. decembra na sastanku zajedničke Radne grupe. Prijedlog je i ponižavajući obzirom na tekuću inflaciju u društvu – ističe Benović.

    Dodaje da SO RiTE “Ugljevik” nastavlja svoju borbu, tražeći da cijena rada bude povećana sa 150 na 170 KM shodno Kolektivnom ugovoru.

    Takođe, zahtijevaju od Matičnog preduzeća ERS da hitno uđu u pregovore oko povećanja plata za radnike za najmanje 15 odsto.

    Istovremeno pozivaju ostale sindikalne organizacije iz sistema ERS da zauzmu stav i izjasne se o ovom pitanju.

  • Padaju cijene stanova

    Padaju cijene stanova

    Cijene brojnih polovnih stanova širom BiH, koje su vlasnici ili agencije oglasili na internetu, napokon su počele padati, a to bi se iduće godine, prema riječima upućenih, trebalo dogoditi i sa stanovima u novogradnji.

    Vlasnik stana u banjalučkom naselju Obilićevo, koji je krajem avgusta postavio cijenu od 130.000 maraka, odjednom ju je korigovao na 140.000 KM, a onda je, sredinom oktobra, apetite smanjio na 131.000 maraka, dok danas košta 128.000.

    Drugi, koji stan prodaje u naselju Starčevica u najvećem gradu u Republici Srpskoj, umjesto 132.000 maraka, koliko je tražio u julu, smanjio je apetite na sadašnjih 129.000 KM. Treći, koji stan prodaje u banjalučkom naselju Petrićevac, u oktobru je tražio 135.000 maraka, a sad mu je dovoljno i 115.000.

    Mnogo sličnih primjera ima i u drugim gradovima, pa je tako, recimo, stan u Bijeljini, sa 180.000, koliko je koštao u avgustu, spušten na 159.000 KM, a komforan stan u Tuzli, umjesto 192.000, košta 174.000 maraka.

    Ovakvim trendom nije iznenađena Senka Gatarić Vasilić, vlasnica banjalučke agencije “Euro-agent”, koja je u ovom poslu čak 33 godine i koja ističe da su neki prodavci zaista postavili nerealne cijene stanova, a sada ih koriguju.

    “Očigledno pokušavaju prodati po nerealnim cijenama, a kada im to ne uspije, onda ih spuštaju. U oglasima su neke cijene više kao želja, nego kao realnost”, naglašava Gatarić Vasilićeva za “Nezavisne novine”.

    Ona ističe da je kompletan radni vijek posvetila poslu s nekretninama, te da je sličan scenario zabilježen i 2008. godine.

    “Tada su cijene rasle, a onda je došlo do zastoja. Jedno vrijeme je bila stagnacija, a onda je možda došlo i do blagog pada. Šta će se sada desiti? Zavisi od puno faktora. Ali, neki građevinski materijali su pojeftinili, a dobro je i to što pada i cijena nafte. Unazad dvije-tri godine cijene stanova su podivljale, ali i to vjerovatno ima svoj vrhunac. Ništa ne može beskonačno rasti”, naglašava Gatarić Vasilićeva.

    Sličnog je mišljenja i Abdulah Kapić, suvlasnik tuzlanske agencije TK Nekretnine, koji kaže da je smanjena potražnja za većim stanovima, odnosno onim starije gradnje, a to utiče i na smanjenje cijene.

    “Manji stanovi su i dalje traženi, pa se taj trend ne osjeća kod njih. Ali, pošto su tu zaista nerealne cijene, mislim da je sljedeći korak taj da će i tu doći do pada”, rekao je Kapić za “Nezavisne novine”.

    On takođe podsjeća da padaju i cijene građevinskog materijala, ali se, ističe, investitori u novogradnji služe argumentima kao što su visoke cijene zemljišta, rast cijena radne snage i njen nedostatak. Ipak…

    “Sve što se desi na zapadu u oblasti prodaje nekretnina, to se dešava i u BiH, ali s nekim zaostatkom od šest mjeseci. Mislim da će najkasnije u drugoj polovini iduće godine doći do pada cijena stanova u novogradnji, možda za nekih pet do deset odsto”, tvrdi Kapić.

    Složio se i Leonard Samardžija, vlasnik agencije za nekretnine “VHS trejd” Prijedor, da se može očekivati pad cijena stanova.

    “To ne zavisi od nas, ali prosto ove cijene nemaju smisla u odnosu na naše plate”, rekao je Samardžija za “Nezavisne novine”.

    Darko Milošević, vlasnik agencije “Astra nekretnine” Bijeljina, kaže da je u ovom periodu u Bijeljini došlo do stagnacije kada je u pitanju prodaja nekretnina.

    “Tako je u našoj agenciji, a pretpostavljamo da je i svugdje. Da li će to uticati na sniženje cijena nekretnina? Mi očekujemo i nadamo se da bi to bilo u korist potrošača”, rekao je Milošević.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da su cijene nekretnina već duže vrijeme nerealno, a često i bukvalno nerazumno, visoke.

    “Mislim da pad cijena određenog broja polovnih nekretnina jeste očekivan zbog toga što dio prodavaca zbog povećanih troškova života ili prezaduženosti dolazi pod sve veći pritisak da ih unovči, ali ne očekujem masovnije promjene, pogotovo ne kod novih objekata. Jer, obim nove gradnje je i dalje relativno mali, a tražnja kupaca većeg budžeta i dalje visoka”, naveo je Gavran.

    Ipak, dugoročno, očekuje da će se i to dogoditi.

    “Dugoročno do pada mora doći jer je stanje tržišta dugoročno neodrživo, ali neizvjesno je koliko brzo”, zaključio je Gavran za “Nezavisne novine”.

  • BiH prednjači u poskupljenju životnih namirnica na Balkanu

    BiH prednjači u poskupljenju životnih namirnica na Balkanu

    Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane.

    Uzemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.

    Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 odsto mliječne masti najskuplji je u Bosna i Hercegovina gdje košta 1,40 eura, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 eura, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 eura.

    Brašno je takođe najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 eura. Slijede Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 eura, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje kilogram brašna košta 0,59 eura.

    Šećer je takođe najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 eura, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 eura.

    Ad
    Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 eura, dok je u Bosni i Hercegovini 2,05 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 eura.

    Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 eura. U Srbiji maslac košta 3,23 eura, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 eura.

    Potrebno zaštititi potrošače
    Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u Bosni i Hercegovini, ali da se ne koristi skoro nijedan.

    – Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstra profita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar – kazao je Pašić.

    Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima špekulativnih pojava i lažnih nestašica.

    – Ako vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 odsto, samim time znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to je lov u mutnom u korištenju krize – kazao je Pašić, dodajući da potrošači trebaju prijavljivati špekulativne pojave i sumnjive cijene na tržištu.

    Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.

    – Ja sam siguran da građani to neće moći podnijeti. Vi već sada imate ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove – rekao je Pašić, napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.

    Naglasio je da su u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.

    – Sve vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo poskupila preko 100 posto. Zadnji talas poskupljenja je mlijeko koje je sa marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka od 50 feninga je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 odsto – kazao je.

    Smanjiti PDV
    Pašić ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).

    – Hrvatska je negdje u koroni uvela diferencirane stope PDV. Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit – smatra Pašić.

    Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.

    – Već sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate podmiriti potrošačku korpu – kazao je Pašić.

  • FZO finansira nabavku osam novih lijekova za najteža oboljenja

    FZO finansira nabavku osam novih lijekova za najteža oboljenja

    Programom lijekova koji se primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama obuhvaćeno je 107 lijekova za najteža oboljenja, za šta će u narednoj godini iz budžeta Srpske biti obezbijeđeno 71,6 miliona KM.

    Program lijekova usvojio je Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske uz saglasnost resornog ministra, a Vlada Srpske je donijela Odluku o načinu finansiranja ovog programa za narednu godinu.

    U FZO je rečeno Srni da je riječ o lijekovima za rijetke bolesti, hronični hepatitis C, HIV, metastatski kolorektalni karcinom, metastatski karcinom prostate, melanom, limfocitnu leukemiju, metastatski karcinom pluća, rak dojke, multiplu sklerozu, reumatoidni artritis, Kronovu bolest i druga teška oboljenja.

    Ove lijekove FZO je ranije nabavljao i finansirao u okviru Posebnog programa Fonda, s tim da je pored ranije dostupnih lijekova sada u Program lijekova uvršteno i osam novih terapija.

    Iz Fonda je saopšteno da je novim zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske, koji je nedavno stupio na snagu, definisano da Upravni odbor Fonda, uz saglasnost resornog ministra, donosi Program lijekova.

    “Lijekovi iz ovog programa primjenjuju se u ograničeno dostupnim količinama prema prioritetima koje listom čekanja u skladu sa medicinskim indikacijama, stručno-medicinskim i doktrinarnim stavovima određuje zdravstvena ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u Srpskoj, odnosno Univerzitetski klinički centar Republike Srpske. Dakle, ovi lijekovi dostupni su ograničenom broju pacijenata u skladu sa prioritetima koje odrede ljekari”, navode iz Fonda.

    Iz FZO napominju da se u skladu sa finansijskim mogućnostima, iz godine u godinu, povećava broj pacijenata kojima su dostupne ove izuzetno skupe terapije.

    “Na primjer, trošak za samo jedan lijek koji se nabavlja za oboljele od cistične fibroze godišnje iznosi više od šest miliona KM”, podsjećaju u FZO.

    U Program lijekova, pored ranije dostupnih, uvršteno je i osam novih lijekova koji će biti dostupni pacijentima kada se sprovede postupak javne nabavke. U pitanju su dvije nove terapije za multiplu sklerozu, te lijek za liječenje pacijenata sa multiplim mijelomom, karcinomom dojke, plaka psorijazom, limfomom, kao i novi farmaceutski oblik za liječenje diseminiranog multiplog mijaloma.

    Programom lijekova precizno su definisane medicinske indikacije kod kojih će se primjenjivati ovi lijekovi.

    Iz FZO podsjećaju da su, pored lijekova iz Programa lijekova, osiguranicima dostupni i lijekovi sa listi Fonda, poput Liste lijekova koji se izdaju na recept, Osnovne bolničke liste, Liste citotoksičnih, bioloških i pratećih lijekova, kao i Liste lijekova u domovima zdravlja.

    Liste lijekova se revidiraju svake godine i u kontinuitetu se uvrštavaju novi lijekovi prateći svjetske smjernice i protokole liječenja, te je u proteklih pet godina osiguranicima obezbjeđeno više od 100 novih terapija.

    Poseban akcenat FZO je proteklih godina stavio na dostupnost savremenih, inovativnih terapija i neke od ovih terapija smo našim osiguranicima omogućili među prvima u regionu, ističe se u saopštenju.

    Vlada Republike Srpske juče je donijela Odluku o načinu finansiranja programa lijekova koji se primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama, a kojom se reguliše način finansiranja Programa lijekova koji se primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama za 2023. godinu.

    Prema ovoj odluci, sredstva za finansiranje Programa obezbjeđuju se u budžetu Republike Srpske za 2023. godinu, u iznosu od 71.600.000 KM, na budžetskoj stavci transfera Fondu zdravstvenog osiguranja za poseban program lijekova.

    Donošenje ove Odluke predviđeno je odredbama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.