VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Šulić najavljuje bolju evidenciju turista u Srpskoj

    Šulić najavljuje bolju evidenciju turista u Srpskoj

    Ugostiteljski radnici već duže vrijeme upozoravaju na nedostatke u evidenciji turista i prijave gostiju u Republici Srpskoj, što dovodi do nepreciznih podataka o broju posjetilaca, ali i manjih prihoda od boravišnih taksi. Upravo zato iz Ministarstva trgovine i turizma najavljuju novi zakon o boravišnoj taksi, ali i rigoroznije kontrole.
    Kako za BL portal objašnjava prvi čovjek ovog resora, Denis Šulić, dio problema svakako su i ugostitelji koji ili ne prijavljuju sve goste ili posluju u sivoj zoni. Zato, u saradnji sa inspekcijom, najprije kreću kontrole.

    „U fokusu kontrola u narednom periodu biće i kontrola poslovanja pružalaca usluga smještaja u Republici Srpskoj, jer statistički pokazatelji u poređenju sa realnim stanjem na terenu upućuju na sumnju da veliki broj pružalaca usluga posluje u sivoj zoni. To je posebno izraženo u dijelu pružalaca usluga smještajnih kapaciteta registrovanih kao stan na dan“, kaže Šulić za BL portal.

    Takođe naglašava da su i iz Inspektorata Srpske apelovali i na ugostitelje da svoje poslovanje obavljaju u skladu sa propisanim zakonskim odbredbama i okvirom, jer, kako kaže, cilj kontrola nije kažnjavanje, već uvođenje reda. Samo na taj način imaćemo prave podatke o broju turista, ali i veće prihode od turizma.

    Šulić ujedno najavljuje i izmjene i dopune Zakona o ugostiteljstvu i Zakona o boravišnoj taksi, koje bi preciznije uredile ovu oblast.

    „Prateći kretanja i dinamiku razvoja u ovoj oblasti, naš resor je prepoznao potrebu unapređenja zakonskog okvira, pa smo u do kraja planirali izmjene ova dva zakona. Ministarstvo u sve to kreće uključujući i poslovnu zajednicu i jedinice lokalne samouprave. Zato smo od zainteresovanih partnera zatražili da dostave prijedloge i sugestije koje smatraju da treba inkorporirati u tekst ovih zakona“, ističe Šulić.

    U planu je da zbog pojednostavljenja i ubrzavanja procesa boravišne prijave, Republika Srpska, prema uzoru na zemlje regiona, uvede i sistem elektronske prijave.

    „Jedna od mogućnosti o kojoj se razgovara je svakako uvođenje elektronskog sistema prijave gostiju poput onih koje su uvele Srbija i Hrvatska, ali u nekom modelu koji bi bio prilagođen našim uslovima, posebno u smislu nadležnosti Republike Srpske i BiH“, naglašava Šulić.

    Ipak, sve ove promjene ne treba očekivati prije ovogodišnje ljetne sezone, jer je Ministarstvo tek počelo pripremne aktivnosti na izradi izmjena i dopuna ovih zakona, pa je, kako kaže Šulić, rano govoriti o konkretnim rješenjima koja će biti donesena.

  • Podaci zabrinjavaju – sve više djece treba pomoć logopeda

    Podaci zabrinjavaju – sve više djece treba pomoć logopeda

    Od 300 pregledanih dobojskih predškolaca, 180 je upućeno na intenzivan logopetski tretman. Podaci zabrinjavaju kažu u Domu zdravlja, jer broj djece sa problemom govora je sa 30, za dvije godine skočio na 65 odsto. Pojedini glasovi nisu jedina narušena komponenta.

    “Najčešće je to udruženo sa jezičkim komponentama gdje djeca sve češće agramatične rećenice koriste miješaju mijenjanju rodove ne mijenjaju imenice kroz padeže, nemaju pojam brojnosti”, kaže Mira Cvijanović, logoped.

    Problem se za nekoliko mjeseci ne može riješitim jer su potrebne i desetine tretmana. Izvjesno je da budući prvačići neće biti poptuno spremni za školu.

    “Vjerovatno će bit malo teže djetetu jer to sve utiče poslije na čitanje i pisanje”, kaže Ivana Todorović, defektolog.

    Roditelji o problemu pred kamerama nerado govore. Milenina djeca ih osim kratko sa glasom L, nisu imala, ali vjeruje da pravovremena reakcija sve rješava.

    “To je imala sestra, ali je do škole ispravila, mala ne što se nje tiče. Bitno je da djeca to isprave da vode ljudi logopedu kod koga se javi taj problem“, kaže Milena Radonjić, majka.

    Javljanje na vrijeme je ključ, kaže i struka. Roditelji su karika koja mora da primijeti problem i ne smije da zakaže.

    “Taj razvoj ide i vaspitanje od početka, ne možete sa pet godina da radite neke stvari da li tu postoje predrasude, postoje mislim u smislu toga ako se dijete javi u neku od ustanova biće stigmatizirano”, kaže Snježana Demonjić, psiholog.

    Odlaganje odlaska na pregled i strah od reakcije okoline su jedan problem. Drugi su gužve kod logopeda. Termin se čeka i do mjesec dana, a za intenzivan tretman potrebna su dva do tri sedmično.

  • U Srpsku stižu banke na točkovima

    U Srpsku stižu banke na točkovima

    Manje lokalne zajednice u Republici Srpskoj uskoro bi mogle barem djelimično riješiti problem nedostatka bankarskih usluga i to omogućavanjem bankama da imaju mobilne ekspoziture.
    Ovo je prije nekoliko dana najavio Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Srpske, rekavši da je Upravni odbor ove agencije donio odluku o izmjeni procedure, te je omogućeno bankama da imaju mobilnu ekspozituru.

    “Ovo nije neka novina jer je mobilna ekspozitura prisutna u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj. To je ekspozitura banke u pokretu, u motornom vozilu. Funkcioniše kao kombi koji ima našu saglasnost i u stvari je šalter. Jedan dan bi mogla biti u Čajniču, drugi u Kalinoviku, Drvaru, Petrovcu i tako dalje, bilo kom mjestu”, pojasnio je Šuput medijima.

    Dodao je da se za mobilnu ekspozituru ne traže posebni elaborati za koje se daje saglasnost.

    “Razgovarali smo već sa nekoliko banaka i jedna od njih je izrazila spremnost da investira. Očekujemo da u narednih 60 do 90 dana imamo prvu mobilnu ekspozituru u Srpskoj.

    Ona je, u stvari, šalter u kojem možete raditi sve, od isplata, uplata, transfera, te ima bankomat iz kojeg se može podizati novac. Ovo je mnogo jeftinije za banku, a pristupačno je građanima”, naglasio je Šuput.

    Drago Kovačević, načelnik opštine Drinić, istakao je za “Nezavisne novine” da ova lokalna zajednica još nije riješila problem nedostatka banke.

    “Pokušavamo makar nekako da se bankomat ugradi negdje u opštini. Ova vijest o mobilnoj ekspozituri banke je dobra. Mora se nešto učiniti da omogućimo našim građanima usluge banke. Ako se gasi jedna po jedna institucija, kako onda da očekujemo da ljudi ostaju ovdje? Ja mislim da nikome nije u interesu da ljudi odlaze, tako da se mora nešto uraditi na ovom pitanju”, naglasio je Kovačević.

    Dodao je da nemaju uspostavljenu autobusku liniju za Ribnik, koji je udaljen oko 60 kilometara, a koji je najbliža lokalna zajednica koja ima banku.

    “Ljudi se odlučuju onda da odu do Banjaluke, koja je od Drinića udaljena nekih 120 kilometara. Pošto nemamo autobuske linije, penzioneri moraju iznajmiti taksi, a odlazak do Banjaluke ih košta gotovo pola njihove penzije, što je veliki problem”, naveo je Kovačević.

    Slično priča i Nenad Abramović, načelnik opštine Berkovići, koji kaže da već 10-ak godina nemaju poslovnicu banke, što dodatno otežava život mještanima ove hercegovačke lokalne zajednice.

    “Imamo poslovnicu pošte, ali tu građani mogu da podignu penzije, plaćaju račune i ostalo. Ipak, nekako je najveći problem privrednicima koji svakodnevno polažu pazare, a to u pošti ne mogu. Banka je zaista potrebna, kako za privrednike, tako i za sve ostale mještane. Mi smo nudili subvencije i besplatan prostor, razgovarali sa bankama, ali nismo dobili pozitivan odgovor”, istakao je Abramović.

    Naveo je da bi mobilna ekspozitura bila privremeno rješenje, da bi najbolje bilo otvaranje poslovnice, ali da je za mještane “bolje išta, nego ništa”.

    “Nismo obaviješteni o takvoj inicijativi i mogućnosti, ali ipak mogu reći da bi i to na neki način riješilo problem nedostatka bankarskih usluga u našoj opštini”, zaključio je Abramović.

  • Ovo su neradni dani u Srpskoj u vrijeme Vaskrsa

    Ovo su neradni dani u Srpskoj u vrijeme Vaskrsa

    Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta u te dane.

    U Republici Srpskoj za vjernike pravoslavne vjeroispovijesti, osim Vaskrasa 16. aprila, neradni dani biće petak, 14. april, kada se obilježava Veliki petak i ponedjeljak, 17. aprila, kada se praznuje Vaskršnji ponedjeljak, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.

    Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeni izostanak sa radnog mjesta u te dane.

    Vjerski praznici regulisani su Zakonom o praznicima Republike Srpske.

    Pravoslavni vjernici u nedjelju, 16. aprila, proslavljaju Vaskrs.

  • Šta bi mladima donijelo vraćanje PDV-a za kupovinu prve nekretnine

    Šta bi mladima donijelo vraćanje PDV-a za kupovinu prve nekretnine

    Privrednici iz Republike Srpske će u narednom periodu uputiti inicijativu institucijama BiH kako bi se omogućilo da mladima u kupovini prve nekretnine bude vraćen porez na dodatu vrijednost (PDV).

    Goran Račić, predsjednik područne Privredne komore Banjaluka, rekao je za “Nezavisne novine” da je ovo jako važno pitanje za mlade, posebno u uslovima kada oni svoju perspektivu i šansu traže odlaskom iz Republike Srpske i BiH.

    “Neke zemlje regiona kao što je Srbija su prije nekoliko godina donijele takvu mjeru i mislim da je to neophodno donijeti kod nas. S ovim bismo pomogli mladim ljudima jer su cijene stanova veoma visoke. Cilj je da mladima kvadrat stana pojeftini za 500 do 700 KM, jer bi toliko dobili povratom PDV-a, a s druge strane pomoglo bi se građevinskoj industriji koja sigurno ove godine može doći u problem s prodajom stanova. Kamate u bankama su takođe porasle, a neke banke su smanjile oročenost kredita sa 20 na 15 ili 10 godina. Uz povrat PDV-a ovo bi sigurno dovelo mlade ljude u fazu da razmišljaju da ne odu i to bi bila dobra šansa za BiH”, naglasio je Račić.

    Naveo je da će na Jahorina ekonomskom forumu, koji se održava 27. i 28. aprila, imati jedan panel koji će se baviti tržištem nekretnina, odnosno šta ponuditi mladima kako bi ostajali na ovim prostorima.

    “Zaključke i ove inicijative ćemo uputiti Savjetu ministara BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO BiH), te vladama RS i FBiH da podrže ovakve inicijative, te planiramo sastanke sa predsjednicima obje vlade. U fazi su i pripreme za izmjene i dopune Zakona o PDV-u, tako da je ovo idealna prilika da se i to uvrsti kao jedan od prijedloga”, pojasnio je Račić.

    Aleksandar Ljuboja, ekonomista i predsjednik Programskog odbora Jahorina ekonomskog foruma, istakao je da su i na prethodnom forumu raspravljali o tom pitanju.

    “Druga ideja je subvencionisana kamatna stopa, ali u jednom širem dijapazonu od one koju imamo sada. Znači, da bude u nekom većem stepenu učešća subvencija kamatne stope kod mladih bračnih parova. To su ideje o kojima će se raspravljati, jer mi imamo veliku frustraciju, pogotovo onog najproduktivnijeg dijela populacije od 18 do 35 godina. Vidimo da se sistematski kreću ka zapadnoj Evropi, što će nama u demografskom, privrednom i nacionalnom smislu biti zaista jedan veliki problem, koji će se manifestovati narednih 15, 20 ili 30 godina. Stoga je jedna od tema šta ponuditi mladima, ne samo po pitanju da se vrši povrat PDV-a za prvu stambenu jedinicu, što bi bilo izvrsno. Raspravljaćemo o svemu onome što bi moglo da utiče na ostanak i razvoj mladih u Republici Srpskoj i BiH”, naglasio je Ljuboja.

    Rajko T. (30) iz Brčkog, koji sa suprugom radi i živi privatno u Banjaluci, kaže da bi ovakva inicijativa bila veoma dobra, te da bi to mnogo olakšalo kupovinu nekretnine i rješavanje stambenog pitanja.

    “S ovakvim cijenama stanova, ali i kuća koje su u prethodne dvije godine drastično poskupjele, nisam se usudio da riješim stambeno pitanje, iako zbog posla planiram da nastavim živjeti u Banjaluci. Ovo bi zaista pomoglo mladima da se odluče da riješe svoje stambeno pitanje te ostanu živjeti na ovim prostorima”, naglasio je ovaj mladić.

    Podsjećamo, Investiciono-razvojna banka RS je krajem marta najavila da će maksimalan iznos stambenih kredita biti povećan za 12 odsto, odnosno sa 150.000 KM na 170.000 KM.

    Zavod za statistiku RS je objavio da je prosječna cijena kvadrata stanova u Srpskoj u trećem kvartalu prošle godine bila 2.685 KM, a u Banjaluci krajem prošle godine 3.620 KM.

  • Egić: Uskoro konkretna rješenja za boračku populaciju

    Egić: Uskoro konkretna rješenja za boračku populaciju

    Ministar rada i boračko–invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić rekao je gostujući u Centralnim vijestima ATV-a, da institucije Srpske ulažu napore da se poboljša status članova boračkih i drugih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, te da će uskoro biti predstavljena i konkretna rješenja.

    Egić je naveo da je sa predstavnicima ove populacije razgovarao o problemima, kako bi se pronašla adekvatna rješenja.

    • Borci razumiju situaciju u kojoj se kao društvo nalazimo. Mislim da je najveća greška to što se iz jedne boračke organizacije odvojilo više njih, te u javnost dolaze pogrešne slike o tome čemu borci teže – rekao je Egić,

    On je istakao da ima dobru saradnju i sa Boračkom organizacijom Republike Srpske, te da je prisustvovao i sjednici Predsjedništva ove organizacije u Derventi.

    • Prisustvovao sam u svojstvu ministra, ali kada je trebalo da se donesu zaključci, izrazio sam želju da napustim sastanak, jer nisam želio da utičem na taj proces i da se to ne bi pogrešno protumačilo – pojasnio je Egić.

    On smatra neprihvatljivim da pojedine političke partije zloupotrebljavaju borce i da prave partijski skup.

    Govoreći o razgovorima sa predstavnicima Saveza sindikata Srpske, Egić je rekao da je njihov osnovni zahtjev raspakivanje Zakona o platama.

    • Oni smatraju da je jedno od rješenja i smanjenje sive ekonomije, povećanje budžetskih prihoda, te smanjenje zloupotreba najniže plate – dodao je Egić.

    On smatra da se do pronalaženja načina da se povećaju plate u realnom sektoru može doći jedino pregovorima i razgovorima svih socijalnih partnera.

    • Poslodavci takođe imaju svoje prijedloge, koji idu u pravcu povećanja koeficijenata po granama, odnosno da koeficijenti i najniža plata ne mogu biti isti u građevinarstvu i u nekim drugim industrijama – rekao je Egić.

    Prema njegovim riječima, poslodavci žele da se napravi pravilnik za utvrđivanje najniže plate.

  • Uskoro javni poziv za podsticaje za direktna ulaganja

    Uskoro javni poziv za podsticaje za direktna ulaganja

    Ministarstvo privrede i preduzetništva već petu godinu zaredom dijeli podsticaje za ulaganja.

    Budžet za ovu godinu je 14,6 miliona maraka – izjavila je pomoćnik ministra za privredni razvoj Ivana Sandić Blagojević u našem Јutarnjem programu.

    ​Sa poslovnom zajednicom su, kaže, izmijenili uredbu koju bi Vlada uskoro trebala da usvoji.

    • Nakon toga će biti objavljen javni poziv za podsticaje za direktna ulaganja – kaže Sandić Blagojević.
  • Dijaspora poslala skoro četiri milijarde KM u BiH

    Dijaspora poslala skoro četiri milijarde KM u BiH

    Iseljeništvo iz BiH nastavlja s aktivnom ulogom u finansijskom i ekonomskim tokovima domovine, a dokaz su i dalje izuzetno visoki iznose koji se u BiH šalju kroz proces izravnih novčanih doznaka.
    Informacije Centralne banke BiH pokazuju kako su od ukupno iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 3,58 milijardi konvertibilnih maraka, a što je izuzetan rast gotovo pola milijarde, u odnosu na godinu ranije kada je po toj osnovi dijaspora je porodici i prijateljima poslala 3,04 milijarde maraka.

    Ukoliko se pak ovi podaci usporede s 2020. godinom kada je na osnovu novčanih doznaka u BiH stiglo 2,52 milijarde KM, vidljivo je kako iseljenici, uprkos kriznim vremenima koji se manifestiraju kroz povišene inflacijske pritiske, nastavljaju jačati podršku svojim sunarodnjacima, odnosno rodbini i prijateljima.

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM su veći u odnosu na 2021. godinu.

    Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijardi KM odnosi se na mirovine iz inozemstva.

    No, struka je jasna u ocjeni kako bi ključni dugoročni potencijal iseljeništva trebao biti bolje prepoznat u domaćim okvirima, a radi se o mogućnosti uvezivanja iseljenika s idejama, kontaktima, ali i kapitalom, s poslovnom zajednicom unutar BiH. Umrežavanje i stvaranje kontakata preduvjet su i moguće ulaganje u BiH, pri čemu je od iznimnog značaja imati unutar BIH kontakt točku preko koje će se lakše dobiti sve potrebne informacije, ali i realizirati poslovna ideja.

    Omogućiti ulaganje u BiH

    Druga ili treća generacija bosanskohercegovačkog iseljeništva može biti velika prilika za razvoj privrede u BiH, no prije toga tim ljudima je potrebno stvoriti preduvjete da investiraju u domovini, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim privrednicima.

    Ojačati veze iseljeništva s domovinom, omogućiti uspješnim poslovnim ljudima iz iseljeničke zajednice lakše i učinkovitije ulaganje u BiH te stvoriti pretpostavke da iseljenička zajednica postane svojevrsni lobist za privlačenje stranih investicija neki su od ključnih strateških ciljeva kojima vlasti, ali i nevladin sektor u BiH, pokušavaju preokrenuti trendove te od BiH stvoriti mjesto u koje se isplati ulagati.

    Već niz godina unutar BiH ugledni ljudi iz ekonomskog i marketinškog sektora pokušavaju podići odnos prema iseljeništvu na višu, produktivniji nivo, a pritom se organizuju i događaji koji služe stvaranju novih i produbljivanju postojećih veza iseljeništva i domaće poslovne zajednice.

    Garant dugoročnosti investicija od strane dijaspore

    Ekonomista Admir Čavalić za portal UNA kazao je da podaci pokazuju da se Bosna i Hercegovina i bosanskohercegovačka ekonomija još uvijek značajno oslanjaju na doznake iz dijaspore.

    “Pored ekonomskog uticaja, najvažniji je onaj socijalni – doznake predstavljaju alternativu domaćem sistemu socijalne zaštite”, poručio je Čavalić.

    Prema njegovim riječima, na određeni način se tako objašnjavaja egzistencija pojedinih kategorija stanovništva u Bosni i Hercegovini.

    “Ključno pitanje je kako izvršiti transformaciju dijaspore – od socijalne ka investicionoj. Odgovori nisu jednostavni. Mora se unaprijediti poslovna klima, ukloniti barijere i smanjiti rizici u poslovanju. Samo to je garant dugoročnosti investicija od strane dijaspore”, zaključio je Čavalić.

  • U BiH donesene nove mjere za ublažavanje rizika od rasta kamata

    U BiH donesene nove mjere za ublažavanje rizika od rasta kamata

    Agencije za bankarstvo Republike Srpske i Federacije BiH donijele su Odluku o privremenim mjerama za ograničavanje izloženosti banaka i Odluku o dopuni odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa.

    Ove Odluke kako navode iz Agencija donesene su za ublažavanje rizika izazvanih značajnim rastom referentnih kamatnih stopa, inflacijom i drugim poremećajima koji mogu imati negativne efekte na tržište Republike Srpske i Federacije BiH.

    Agencije navode da kontinuirane prate rizike i promjene koji mogu uticati na ekonomske prilike i stanje bankarskog sistema, a prije svega na rizike koji se odnose na značajan rast kamatnih stopa, jer su ovi rizici i dalje prisutni u 2023. godini.

    U skladu sa nadležnostima Agencija, donesene odluke, kao i nastavak aktivnosti Agencija u 2023. godini dodatno se usmjeravaju na očuvanje ekonomije i izbjegavanje prenošenja negativnih efekata sa drugih tržišta.

    “U cilju očuvanja stabilnosti tržišta i bankarskog sistema, Agencije su u toku 2022. godine donosile odluke kojima su se nastojale ograničiti rizike i posljedice makroekonomskih mjera i poremećaja na vanjskim tržištima. U periodu prvih šest mjeseci primjene Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, od oktobra 2022. godine, održan je opšti nivo kamatnih stopa na tržištu uz dominantno izbjegavanje povećanja nivoa kamatnih stopa od strane banaka”, navode iz ovih Agencija i dodaju da se u uslovima mogućih značajnih poremećaja na vanjskim tržištima, očuvanje i jačanje stabilnosti bankarskog sistema postiže dodatnim i privremenim usmjeravanjem upravljanja rizicima i kroz upravljanje strukturom potencijalno značajnih i velikih izloženosti banaka na tržištima izvan Bosne i Hercegovine.

    “Odluke će imati i povoljne efekte na kreditnu aktivnost i jačanje konkurencije na domaćem tržištu”, zaključuju iz ovih Agencija.

  • Napravljeni koraci ka uređenju plata u realnom sektoru

    Napravljeni koraci ka uređenju plata u realnom sektoru

    Uređenje sistema plata u realnom sektrou. Čuvanje radnika. Smanjenje sivih zona. To su glavni ciljevi Programa rada sindikata za 2023. Ranka Mišić smatra da deset odsto poreza državi od gotovo četiri milijarde KM prihoda na prijavljene dobiti u Srpskoj nije loša stvar. Loše je prema Mišićevoj što zaradu najslabije osjete radnici.

    “Činjenica je da pola radnika jedva može da dobaci u prosjeku do hiljadu maraka, i to je porazno to su razlozi zašto radnici odlaze sa ovih prostora. Zato ponavljam, ovaj dokument koji smo mi ponudili Vladi Republike Srpske je utvrdio polazne koeficijente za nekvalifikovanog radnika, kvalifikovanog radnika, srednju stručnu spremu, visokokvalifikovanog radnika, radnika sa višom stručnom spremom i radnika sa visokom stručnom spremom”, kaže Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske.

    Radi se o minimalnim i najnižim koeficijentima, bezopasnim po poslovanje poslodavca kaže Mišićeva. Pomenuti dokument uključuje gotovo sve važne i relevantne institucije Srpske i služiće za uređenje najnižih plata za sve kvalifikacije radnika u privrednim subjektima. Od NK do VKV radnika…

    “Već je na stolu jedan set zakona koji će sa ove strane unaprijediti oblast rada o kojoj danas govorimo i mislim da se svi slažemo da treba doći do određene korekcije zakona o radu”, kaže Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

    Želja za boljim statusom i pravima radnika u ovoj oblasti postoji i u resornom ministarstvu. Zato je jedan od ključnih uslova i bolji rad Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske.