VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Raste siva zona u BiH, “guta” trećinu ekonomije

    Raste siva zona u BiH, “guta” trećinu ekonomije

     Nakon nekoliko godina blagog pada, siva ekonomija u BiH se ponovo počela povećavati, a sudeći prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, rastu je doprinijela korona.

    Naime, Evropska komisija procjenjuje da je virus korona doveo do toga da je dio ljudi počeo raditi u sivoj zoni, kako bi povećali prihode za svoje porodice.

    “I dalje se čini da je do jedne trećine bruto domaćeg proizvoda u sivoj zoni. Pandemija je možda povećala značaj neformalne ekonomije za egzistenciju, nadoknađujući gubitak radnih mjesta u formalnoj ekonomiji. Dakle, neformalnost i dalje značajno doprinosi neregistrovanoj zaposlenosti, ali to narušava konkurenciju i nagriza poresku osnovicu”, naglašavaju u Evropskoj komisiji.

    Neformalna ekonomija, kako ističu, dovodi do toga da privrednici moraju da plaćaju veće poreze i doprinose za socijalno osiguranje svojih radnika, što, kako tvrde, dovodi do toga da se od privrede uzima više nego što bi to inače bilo potrebno.

    “To takođe rezultira nižim penzijskim beneficijama, povećava rizik od siromaštva za starije i povećava značajno fiskalno opterećenje za rad, što zauzvrat otežava formalno zapošljavanje i negativno utiče na međunarodnu konkurentnost BiH”, kažu u Briselu.

    Kako bismo uporedili BiH s okolnim zemljama, pronašli smo nekoliko izvještaja objavljenih u proteklih nekoliko mjeseci. Prema ovim podacima, siva zona u Hrvatskoj iznosi oko šest odsto BDP-a, odnosno oko tri milijarde evra. U Crnoj Gori je, kako je naglašeno, oko 21 odsto ili oko 1,5 milijardi evra, dok je u Srbiji siva zona oko 11,7 odsto BDP-a, odnosno oko 6,5 milijardi evra.

    Ukoliko su ovi podaci Evropske komisije za BiH tačni, to znači da je u sivoj zoni oko sedam milijardi evra.

    Jedan od glavnih pokretača sive zone u BiH je nedostatak adekvatne legislative, posebno kada je u pitanju pranje novca. Moneyval, nezavisno tijelo u okviru Savjeta Evrope za procjenu mjera za suzbijanje pranja novca u zemljama članicama,  za “Nezavisne” je potvrdilo da će narednog mjeseca doći u Sarajevo i Banjaluku kako bi procijenili šta je BiH uradila od proteklog izvještaja koji su sproveli 2014. i 2015. godine.

    “Moneyval je već počeo pripreme za petu rundu procjene BiH”, rekli su nam, i pojasnili da će debata o rezultatima procjene nakon posjete BiH biti obavljena u trećem kvartalu 2024. godine, a finalni izvještaj naredne godine.

    Komentarišući stalne napise u bh. medijima o “sivim ili crnim listama”, pojasnili su nam da Tim za finansijsku akciju (FATF) objavljuje listu zemalja koje imaju “strateške manjkavosti” u svojim sistemima, a neformalno se za ove zemlje kaže da su na “crnoj listi”. “Siva lista” se, prema ovoj neformalnoj klasifikaciji, odnosi na zemlje koje aktivno sarađuju s FATF-om na otklanjanju uočenih nepravilnosti, i podsjećaju da FATF svoje liste osvježava svakih šest mjeseci.

    Ukoliko BiH ne usvoji zakon o sprečavanju pranja novca do posjete delegacije Moneyvala, mogla bi biti vraćena na “sivu listu”, što bi, kako smatraju stručnjaci, imalo katastrofalan efekat za bh. privredu.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, smatra da je nerealno očekivati da se BiH izbori sa sivom ekonomijom kada postoji nekažnjena visoka korupcija na najvišim političkim nivoima.

    “Tako je nerealno očekivati da nefunkcionalne institucije, politizirane od ulaza i portirnice do najviših funkcija, efikasno rade svoj posao čak i da je pravni okvir savršen, a daleko je od takvog”, kaže on.

    Prema njegovom mišljenju, institucionalni problemi odnose se na niske kazne za one koji participiraju u sivoj ekonomiji, slab pravni okvir, nedovoljnu stručnu i kadrovsku osposobljenost institucija, ali i nedostatak mjera za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjivanje poreskih i drugih opterećenja za one koji legalno posluju.

    “Ukratko, potrebno je kreiranje jasnih prednosti legalnog poslovanja u odnosu na nelegalno, koje se dodatno destimuliše rigoroznim kažnjavanjem”, smatra Gavran.

    Gavran kritikuje i samu EU što, kako je rekao, vrlo rado sarađuje s korumpiranim političarima i ne djeluje ozbiljno na suzbijanju nezakonitih aktivnosti.

    “Tako da je pitanje koliko su ova njihova upozorenja iskrena, a koliko su eventualno tek zabrinutost da siva ekonomija stvara konkurenciju kompanijama u njihovim vlasništvu jer sumnjam da im je šteta za domaće subjekte i građane naročito bitna jer valjda bi se među prioritetima za pristupanje EU jasnije vidjela i ova oblast”, smatra on.

  • Rast minimalne plate povećava cijene privatnih vrtića u Srpskoj

    Rast minimalne plate povećava cijene privatnih vrtića u Srpskoj

    Stanovnici pojedinih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj od Nove godine izdvajaće više novca za boravak mališana u privatnim vrtićima, jer će doći do većih cijena, potvrdili su nam sagovornici i dodaju da do većih cijena mora doći upravo zbog rasta minimalne plate, ali i zbog poskupljenja svega ostalog.

    Sa druge strane roditelji tvrde da su šokirani novim cijenama, te smatraju da su to preveliki iznosi.

    Nikolina Jović, vlasnica vrtića “Mali princ” iz Banjaluke kazala je da u Banjaluci imaju vrtiće na tri lokacije.

    “Trenutno cijene u Centru i u Novoj Varoši iznose 320 KM, dok će Nove godine koštati 375 KM, a u naselju Laušu cijena boravaka koštaće 345 KM”, kazala je Jovićeva koja kaže da sa rastom minimalne plate biće prinuđeni da još dodatno podignu cijenu svojih usluga.

    “Još je rano govoriti koliko ćemo dodatno morati podići cijene naših usluga”, kazala je Jovićeva.

    Iz predškolske ustanove “Miki Maus” iz Banjaluke kazali da boravak u ovom vrtiću košta trenutno 300 KM, ali da će u narednom periodu doći do većih cijena.

    “Došlo je do povećanje minimalne plate, mi ćemo morati podizati plate radnicima, a samim tim moraćemo podići cijenu naših usluga”, kazali su iz ovog vrtića.

    Kako su rekli, tek poslije praznika će donijeti odluku o iznosu za koji će povećati boravak mališana u ovoj predškolskoj ustanovi.

    Iz vrtića “Ciciban” iz Bijeljine kazali su da kod njih boravak košta od 250 do 300 KM.

    “Za sada nismo planirali podizati cijenu ali sigurno da od maja naredne godine, očekujemo veće cijene”, kazali su iz ovog vrtića.

    Iz privatne predškolske ustanove “Miki i Mini” iz Prijedora kazali su da se očekuju veće cijene, te kako kažu sve u skladu sa porastom plata, ali i sa rastom inflacije.

    “Cijena boravka u vrtiću trenutno košta 340 KM, dok će cijena u naredom periodu rasti do 408 KM, s tim da grad Prijedor roditeljima daje subvenciju od 100 KM”, kazali su iz ovog vrtića.

    Iako će u većini privatnih vrtića doći do rasta cijena, iz vrtića “Zvjezdica” Banjaluka kazali su da kod njih cijena boravak košta 320 KM, te da u narednom periodu sigurno neće doći do korekcija cijena.

    “Mi smo u novembru podigli cijenu naših usluga sa 280 KM na 320 KM, tako da izvjesno vrijeme nećemo podizati cijene naših usluga”, kazali su iz ove predškolske ustanove.

    Roditelj čije dijete ide u jednu privatnu predškolsku ustanovu u Banjaluci, prije nekoliko dana je bio šokiran kada je obaviješten da će cijena za mjesec dana boravka djeteta porasti od Nove godine za 50 KM.

    “I sada smo plaćali cijenu veću od 300 KM za vrtić što je već bio preveliki iznos. Sa ovom cijenom koja je povećana, to je skoro 400 KM, pa nismo sigurni da li ćemo imati sredstava da plaćamo usluge boravka djeteta. Supruga i ja smo šokirani ovolikim poskupljenjem i mislimo da bi se privatni vrtići trebali više kontrolisati jer svi mogu shvatiti da je ovo pretjerano. Kako je moguće da gradski košta 165 KM, a privatni 200 KM više?”, upitao je ovaj Banjalučanin.

    Lidija Savić, majka četverogodišnjakinje koja ide u jedan privatni vrtić u Banjaluci kazala je da u državnim vrtićima nije bilo mjesta i nisu imali izbora, te su dijete upisali u privatni vrtić.

    “Upisali smo kćerku u privatni vrtić, koji je duplo skuplji, a budući da opet najavljuju nove cijene, ne znam kako ćemo to uspjeti isfinansirati”, kazala je ona.

  • Vakcina protiv HPV-a jedna od najefikasnijih i najbezbjednijih vakcina

    Vakcina protiv HPV-a jedna od najefikasnijih i najbezbjednijih vakcina

    Vakcinu protiv humanog papiloma virusa (HPV), glavnog uzročnika raka grlića materice, za devet mjeseci ove godine primilo je 2.052 djece, što je kako stučnjaci kažu nedovoljno, te da su očekivali veću zainteresovanost.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekla Jela Aćimović, pomoćnik direktora za medicinska pitanja u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpke vakcinu HPV je ukupno primilo 2.380 osoba.

    “Od toga broja 2.052 je djece uzrasta 11 do 14 godina od čega je 1.475 djevojčica a 577 dječaka”, kazala je Aćimovića.

    Dodala je da 328 osoba pripada kategoriji koja sama snosi troškove vakcine, a od toga broja su 293 su žene i 35 muškaraca.

    “S obzirom da je HPV uzročnik najčešće polno prenosive infekcije, da se najčešće inficiraju mlade osobe, a da ova infekcija može da dovede do maligne izmjene ćelija koje zahvata, izaziva karcinom grlića materice, vulve, vagine kod žena, karcinom penisa kod muškaraca, te karcinom anusa i grla kod oba pola, očekivali smo mnogo veću zainteresovanost za vakcinaciju”, kazala je Aćimovićeva.

    Ističe, da vakcina protiv HPV-a je jedna od najefikasnijih i najbezbjednijih vakicina.

    Ona izaziva izuzetno dobar imuni odgovor koji je dugotrajan i vrlo efikasno štiti od najčešćih visokorizičnih tipova HPV.

    “Smatramo da se ne radi o strahu, nego je prvenstveno u pitanju nedovoljna upućenost roditelja o značaju prevencije malignih bolesti koje izaziva HPV, o tome koliko dobrobiti ova vakcina može da donese i svakodnevno radimo na tome da prava informacija dođe do roditelja”, pojasnila je Aćimovićeva.

    Ističe da se vakcina protiv HPV-a daje u dvije doze i najmanji razmak između njih je šest mjeseci.

    “Međutim, ako uzmemo u obzir da već jedna doza daje izuzetno kvalitetan imunitet, preporuke SZO-a su da se doze daju u razmaku od godinu dana”, zaključila je Aćimovićeva.

    Podsjetimo, kako je ranije za “Nezavisne novine” rekla Arnela Cerić Banićević, specijalista ginekologije i akušerstva u Univerzitetskom kliničkom centru RS (UKC RS) i šef Banjalučkog porodilišta karcinom grlića materice jedan od rijetkih tumora za koje se zna uzrok jer je on skoro u 100 odsto slučajeva uzrokovan HPV-om.

    “Vakcinacija je apsolutna prevencija protiv te bolesti, a dokaz za to su zemlje koje su uvele tu vakcinaciju te su smanjile incidencu karcinoma grlića materice”, kazala je Cerić Banićević.

    Prema njenim riječima ne čudi podatak da je za sedam mjeseci vakcinisan mali broj djece, jer kako kaže i sami ginekolozi su jako malo uključeni u davanje savjeta kada je u pitanju sama vakcinacija ali kako kaže, ni mediji nisu u dovoljnoj mjeri zainteresovani za praćenje ovakvih tema.

    “Mi realno imamo problem koji je nacionalni, imamo epidemiju HPV-a, imamo problem koji svakodnevno treba da bude u medijima, pa samim tim da se i roditelji upoznaju sa tim šta vakcina znači, kako bi se na vrijeme zaštitili svoju djecu”, kazala je Cerić Banićević.

    Dodala je da zemlje u okruženju poput Slovenije, imaju jako dobre i pozitivne rezultate kada je u pitanju vakcinacija, te kaže da bi i Srpska trebala da to primjenjuje.

    “Mi skoro pa nemamo nijednu mladu djevojku koja nema problem sa grlićem, tako da od 10 djevojaka njih osam ima neki problem”, kazala je ona.

  • Mišić: Povećanje najniže plate trebalo bi da znači i veće plate za sve radnike

    Povećana najniža plata sa kojom je Srpska započela novu godinu nije samo zaštitni mehanizam za radnike koji obavljaju najjednostavnije poslove, nego bi trebalo da znači veće plate za sve radnike, izjavila je Ranka Mišić, predsjedica Saveza sindikata Republike Srpske, gostujući u našem Јutarnjem programu.

    • Većina poslodavaca, neće primanja radnika povećati za 200 maraka, koliko je rasla najniža plata, ali sve plate trebalo bi da rastu linearno bar za 100 maraka – navodi Mišićeva.

    U Novu godinu ušli smo s minimalnom zagaratnovanom platom od 900 KM. Odluku o tome donijela je Vlada Srpske, nakon što se Sindikati i poslodavci nisu mogli dogovoriti, pa naniža plata neće biti ni 1.050 koliko su tražili sindikalni predstavnici, ali ni 750-780 KM koliko su bili spremni ponuditi poslodavci.

    • Oni koji imaju najviše su protiv povećanja minimlane plate. Ti poslodavci bi se trebali odreći dijela dobiti i podijeliti je sa svojim radnicima. Naravno, da niko nije protiv profita, ali ti poslodavci da se odreknu malog dijela, imali bi mnogo zadovoljnije i produktivnije radnike, pa onda i veću samu dobit – naglasila je Mišićeva.

    Svu odgovornost prebacvuje na poslvnu zaje3dnicu.

    • Nikakva odgovornost nije bila na Savjetu sindikata, jer poslovna zajednica nije htjela da pregovara. Najniža plata je osnov za povećanje plata svim radnicima – poručila je Mišićeva.

    Mišićeva ističe da bi priritet našeg društva trebalo biti pitanje kako sučuvati radnu snagu, i spriječiti masovne odlaske mladih u inostranstvo.

    • Odgovor na to bi trebalo biti ulagati i osposobljavati, stvoriti povoljan ambijent, ali bez jeftine radne snage – dodala je Mišićeva.
  • BiH: Više od 6.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u 2024.

    BiH: Više od 6.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u 2024.

    Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u narednoj godini iznosi 6.073, od kojih se na FBiH odnosi 4.295 dozvola, Republiku Srpsku 1.400, a Brčko distrikt 378, rečeno je Srni iz Agencije za rad u zapošljavanje BiH.

    Godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.450, i to 1.950 za FBiH, 400 za Republiku Srpsku, a 100 radnih dozvola za Brčko distrikt, dok su za novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini predviđene 3.623 radne dozvole.

    Od ukupnog broja godišnje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca, na FBiH odnosi se 2.345, Republiku Srpsku 1.000, a na Brčko distrikt 278 radnih dozvola.

    Za novo zapošljavanje stranaca u građevinarstvu predviđeno je najviše radnih dozvola 1.550, od kojih je 600 za FBiH, 800 za Republiku Srpsku, a 150 za Brčko distrikt.

    Predviđene su i 762 radne dozvole za novo zapošljavanje stranaca u prerađivačkoj industriji, odnosno 600 u FBiH, a 102 Republici Srpskoj, za hotelijerstvo i ugostiteljstvo 349 radnih dozvola, za vađenje ruda i kamena 210, za proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom 158, a za ostale uslužne djelatnosti 152 radne dozvole.

    U BiH je u prvom polugodištu ove godine ukupno izdato 2.490 radnih dozvola, i to 1.485 koje se računaju u kvotu i 1.005 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote, dok ih je najviše izdato za građevinarstvo 999.

    U FBiH ukupno je izdata 1.031 radna dozvola, od koje se 482 računaju u kvotu, a 549 je izdatih nezavisno od utvrđene kvote, u Republici Srpskoj 1.236, i to 907 u kvoti i 329 nezavisno od utvrđene kvote, a u Brčko distriktu BiH 223 radne dozvole, odnosno 96 u kvoti i 127 nezavisno od utvrđene kvote.

    Od ukupnog broja izdatih radnih dozvola u BiH u prvih šest mjeseci 113 radnih dozvola je poništeno, i to u FBiH jedna, Republici Srpskoj 69 i u Brčko distriktu 43.

    Kada je riječ o zapošljavanju državljana BiH u Sloveniji, od 2013. godine, početka realizacije Sporazuma o zapošljavanju, pa do kraja novembra 2023, izdato je 113.149 radnih dozvola, potpisano 88.214 ugovora o radu, a posredstvom oglasa registrovano je 133.421 slobodno radno mjesto.

    Broj posredovanja pri zapošljavanju državljana BiH u Njemačkoj od 2013. godine, pa do 26. decembra 2023. iznosio je 7.208.

  • Egić: Najniža plata – mjera za trenutnu ekonomsku situaciju

    Egić: Najniža plata – mjera za trenutnu ekonomsku situaciju

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić izjavio je danas da će najniža plata u Srpskoj biti mjera za trenutnu ekonomsku situaciju.

    Egić je istakao da tvrdnje poslovne zajednice da nema posla nemaju nikakve veze sa najnižom platom.

    • Njihovi argumenti nisu ubjedljivi, ne vode smirivanju tenzija, ni stabilnosti države. Bez obzira na ovo, moramo sjediti, razgovarati – rekao je Egić novinarima u Kozarskoj Dubici.

    Egić je naglasio da je Vlada Srpske, kao svaka odgovorna vlada, bila prinuđena da donese odluku o najnižoj plati s obzirom da sindikat i Unija poslodavaca nisu htjeli da preuzmu tu odgovornost, a da sada ima kritike sa obje strane.

    • Baš zato što su kritike sa obje strane, mi smo ubijeđeni da smo pogodili mjeru, odredili onu najnižu platu koja će biti mjera za trenutnu ekonomsku situaciju – rekao je Egić.

    On je ponovio da je u najvećem insteresu Vlade je ekonomska stabilnost, da se sačuva radna snaga i suzbije siva ekonomija.

    • Da li je normalno da u jednoj firmi i inženjeri i NK radnici i SSS imaju 700 KM platu? Poslodavci, da su patriote, trebalo bi da cijene od početka to da je najniža plata institut zaštite radnika – naveo je Egić.

    Prema njegovim riječima, da su poslodavci plaćali realne plate i plaćali porez na to, budžet bi bio puniji i stabilniji, a što je jedan od načina kako se brani Srpska i kako se brine o njoj.

    Vlada Srpske je na sjednici protekle sedmice odlučila da najniža plata u Srpskoj za 2024. godinu iznosi 900 KM. Takva odluka donesena je nakon što sindikat i poslodavci Srpske nisu postigli dogovor o najnižoj plati u Srpskoj.

  • U Srpskoj 8. januar neradni dan

    U Srpskoj 8. januar neradni dan

    Vlada Republike Srpske donijela je odluku da, osim 9. januara, i 8. januar bude neradni dan za javne institucije, ali uz obavezu da se taj dan nadoknadi kako bi bio obezbijeđen puni godišnji rad.

    Odluka je donesena danas na sjednici Vlade, a pored ovoga, ministri su razmatrali i Prijedlog odluke o isplati finansijskih sredstava nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, u ukupnom iznosu od 750.000 KM, Informacija o provođenju Javnog poziva za dodjelu podsticaja iz nadležnosti Ministarstva energetike i rudarstva u ovoj godini sa rang listom privrednih društava, sa Prijedlogom zaključka.

    Na dnevnom redu sjednice bila je i Informacija o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije razvoja trgovine Republike Srpske za period 2023-2025. godine za 2023. godinu, sa Prijedlogom zaključka, kao i Prijedlog odluke o izradi Strategije za unapređenje i razvoj volontiranja u Republici Srpskoj u periodu od 2024. do 2030. godine.

    Ministri su razmatrali i Prijedlog odluke o utvrđivanju mreže predškolskih ustanova u Srpskoj, kao i prijedloge odluka o davanju saglasnosti na Plan utroška sredstava u nekoliko resora kao i realokaciji sredstava.

  • Trivić: Odluka Vlade o minimalnoj plati je neodgovorna

    Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, komentarišući odluku Vlade RS da minimalac u narednoj godini bude 900 KM rekao je da je Vlada donijela neodgovornu odluku koja će nanijeti štetu pojedinim preduzećima.

    “MI imamo najave preduzeća da će u njima doći do otpuštanja radnika. Zamjerimo Vladi i svima onima koji su učestvovali u donošenju odluke o minimalnoj plati što nisu našli za shodno da obave razgovore sa poslodavcima”, rekao je Trivić.

    On kaže i da je Vlada Republike Srpske neodgovoran poslodavac jer sada u Republici Srpskoj imamo dvije najniže plate, jedna je za javni sektor, a jedna za privatni gdje je recimo obaveza isplata toplog obroka, što u javnom nije slučaj.

    “Vlada je gledala kako da ubere dodatne prihode i nije se bavila potrebama privrede. Naprimjer sada će sva kožarska tekstila i obućarska industrija u Federaciji biti u povoljnijem položaju nego naši poslodavci koji se bave tim poslovima”, rekao je Trivić.

  • Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM

    Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM

    Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.

    Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.

    Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.

    “Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo”, naglasio je on.

    “Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu” , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.

    Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.

    Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.

    Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.

    On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.

    To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.

  • U Srpskoj BDP po glavi stanovnika najmanji, a minimalna plata najveća

    U Srpskoj BDP po glavi stanovnika najmanji, a minimalna plata najveća

    Vlada Republike Srpske sutra će donijeti odluku o minimalnoj plati, a ako se pogleda BDP po glavi stanovnika, nije jasno na osnovu kojih parametara je odlučeno da se taj minimalac dodatno povećava.

    U ovom trenutku, u odnosu na Federaciju BiH i Srbiju, Republika Srpska ima najmanji BDP po glavi stanovnika, a s druge strane i najveću minimalnu platu.

    BDP po glavi stanovnika u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosio je 12,975 KM, u Federaciji BiH 13.660 KM, a u Srbiji 17.386 KM. Istovremeno, u Republici Srpskoj, trenutno je najveća minimalna plata, a ako se obistine najave Vlade RS biće još i veća, mada nije poznato na osnovu kojih parametara je odlučeno da se ona dodatno povećava.

    Minimalna plata u Federaciji BiH u ovom trenutku iznosi 596 KM, u Srbiji 660 KM, a u Republici Srpskoj 700 KM. Uprkos ovim pokazateljima Republika Srpska odlučila je da dodatno poveća minimalnu platu iako Federacija BiH to neće uraditi, a Srbija je odlučila da za 176 radnih časova ta minimalna plata iznosi 778 KM.