VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Poslodavci predlažu minimalac od 800 KM

    Poslodavci predlažu minimalac od 800 KM

    Svakodnevna opravdana ili neopravdana poskupljenja, otkazivanje inostranih poslova, gašenje radnih mjesta, skoro pa izjednačavanje primanja nekvalifikovanih radnika u javnoj upravi sa njihovim kolegama sa srednjom stručnom spremom…

    Uz radnike koji su zadovoljni jer su umjesto 700 KM dobili 900 maraka na račun ovo su neki od efekata povećanja najniže plate u Republici Srpskoj.

    Prošao je prvi mjesec obračuna na osnovu decembarske odluke Vlade RS da minimalac u Srpskoj od 1. januara bude 900 KM. Neki radnici su dobili platu po novom obračunu, a neki tek treba da je dobiju.

    Ono što prosječan građanin svakodnevno osjeti na novčaniku jeste inflacija, ili masovna poskupšljenja roba i usluga. Odgovor na sve je isti – to je zbog minimalca.

    Šta je vlast u RS nagnalo da ostane pri odluci da značajno podigne najnižu platu, dok je vlast u FBiH odlučila da je neznatno poveća na 619 maraka? Teško je sada reći, ali prema riječima predsjednika RS Milorada Dodika, cilj je bio zaustavljanja masovnog odlaska radne snage iz Srpske. Nezvanično, prevagnula je ipak želja ministarke finansija Zore Vidović i premijera Radovana Viškovića da na ovaj način obezbijede veće prihode u budžet po osnovu poreza i doprinosa.

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    -Dodik je u jednom trenutku bio za dogovor s poslodavcima, ali su Vidovićeva i Višković čvrsto ostali pri tome da se minimalac poveća po svaku cijenu – kaže izvor Srpskainfo.

    “Pitanje je šta se sada može uraditi”
    Poslovna zajednica je od početka bila protiv 900 KM. A, kakve su sada njihove procjene o uticaju povećanja minimalca?

    -Mi smo potrošili dosta vremena, radili smo analize i nema nikavog drugog rješanja osim vraćanja minimalca sa 900 na 800 maraka. Pitanje je da li je i to sada rješenje jer su ljudi prema inostranim partnerima poslali informaciju da sve mora da bude skuplje. Dio poslova je već izgubljen, kao i neka radna mjesta. Tako da je pitanje šta se sada može uraditi – kaže za Srpskainfo Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS.


    Da je vlast u Srpskoj, na neki način, priznala da je napravila probleme odlukom o minimalcu, pokazao je i nedavni sastanak u Palati RS čiji je domaćin bio Milorad Dodik. Postavlja se pitanje – da li je to potvrda spekulacija da je Dodik naknadno saznao da mu najbliži saradnici nisu predstavili sve posljedice drastičnog povećanja minimalca? Podsjetićemo da je on govorio o cifri od čak 1.050 KM.

    Kako je nakon sastanka u Palati rečeno, dogovoreno je da u narednih nekoliko dana poslodavci, zajedno sa Vladom, pokušaju da nađu način kako da pomognu onim firmama koje su u problemu zbog rasta minimalca.

    –Sastanaka sa Vladom nije bilo. I ako ih ga bude, oni su zakasnili – rekao nam je Saša Trivić.

    “Nered u oblasti zarada”
    Bez posljedica nije ni javna uprava. Mada se nisu protivili povećanju minimalca, sada su se našli u drugim problemima.

    -Povećanje minimalca je unijelo apsolutni nered u oblast zarada za zaposlene čije plate se uređuju zakonom o platama. Podsjetiću da je takvih 54.000 radnika u RS i da to nije problem samo u javnoj pravi. To je problem i u prosvjeti, pravosuđu, policiji, oblasti zdravstva jer su svim tim ljudima plate regulisane na osnovu zakona. I bez njihovih izmjena u NSRS nemoguće je ispraviti ovaj nered. A, on se ogleda u tome da su ljudi koj rade kao nekvalifikovani radnici, koji nemaju nikakvu odgovornost, sustigli sa svim primanjima službenike sa srednjom stručnom spremom, koji će sada biti demotivisani – kaže za Srpskainfo predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić.

    Jer, dodaje Marić, takav radnih postavlja pitanje zašto bi, gotovo za isto primanje, radio odgovorniji posao od onoga bez odgovornosti.

    –Kvalitet javne uprave će znatno opasti ukoliko ne dođe do povećanja ostalih plata. Dakle, pošto su neke poruke u javnosti loše interpretirane, naglašavam da mi nismo protiv povećanja minimalca i smatramo da ni on nije dovoljan za život. Ali, rast minimalca mora da prati i rast ostalih plata jer onda se postavlja pitanje čemu ljudi ulažu vrijeme i novac u obrazovanje da bi bili stručni, da bi mogli da odgovore najtežim zahtjevima – poručuje Marić.

    Đogo: Na početku više negativnih efekata
    Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je činjenica da sada vidimo mnogo više negativnih efekata povećanja minimalca, dok će se ostali efekti vidjeti tek za nekoliko godina.

    -U ovo trenutku vidimo da određene firme, ne samo da najavljuju, nego su neke već zatvorile pogone. Znam konkretno da je nedavno jedna tekstilna firma ugasila 60 radnih mjesta i skoro je direktno povezano sa odlukom da se poveća minimalac. Ali i zbog stanja na inostranom tržištu koje u EU, pogotovo u Njemačkoj, nije bajno. Ali, ispod tri mjeseca rano je govoriti o prvim efektima. A tek koz par godina moći ćemo da podvučemo crtu i da kažemo da je to bilo dobra ili loša odluka – kaže Đogo za Srpskainfo.

    Činjenica je, dodaje on, da minimalac u RS probija sve evropske norme o odnosu prosječne i minimalne plate. Sada su tri četvrtine prosječne plate u RS minimalac.

    -To nije poznato u ekonomskoj teoriji da je to neko uspio uspješno da uradi, ali s obzirom da smo mi zemlja čuda, nije isključeno da to kod nas može da ima neki pozitivan efekat u smislu stabilizacije migracionih kretanja. Uvijek, kada se preduzme neka radikalna mjera, prvo se osjete negativni efekti, tek nakon proteka vremena se počnu osjećati pozitivni efekti – kaže Đogo.

    U proteklim sedmicama vidjeli smo da mnoge firme ili javne ustanove podižu cijene svojih usluga iako je jasno da nemaju radnike koji rade na minimalac. Ili ih imaju jako malo. Da li u tome postoji ekonomska logika?

    -Ima logike. Ne možete dopustiti da radna snaga koja je rijetka radi za platu blizu minimalca. Primjera radi, ako povećate minimalac čistačici na 900 KM, onda ne možete dopustiti da vaspitačica koja je imala platu 1.100 KM sada ima platu veću za samo 200 KM. Ne bih rekao da je to u potpunosti neosnovano. Ljudi su socijalna bića, ravnaju se spram drugih ljudi. Ako plate rastu onima „na dnu“, onda moraju da rastu plate i onima iznad njih kako bi se održala ta neka razlika – ilustruje Đogo.

  • Šeranić: Otvaranje nove bolnice u Doboju u prvoj polovini 2024, izmirenje i dugovanja domova zdravlja

    Šeranić: Otvaranje nove bolnice u Doboju u prvoj polovini 2024, izmirenje i dugovanja domova zdravlja

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da bi nova bolnica u Doboju trebalo da bude otvorena u prvoj polovini godine, te da ove godine očekuje završetak rekonstrukcija bolnica u Zvorniku i Foči, kao i idejnog projekta rekonstrukcije bolnice u Prijedoru.

    Šeranić je u intervjuu Srni rekao da je objekat nove bolnice u Doboju 95 odsto završen, te da su ostali radovi na završetku uređivanja jedinice intenzivne njege za nehirurško liječenje i na sistemu mreže razvoda karbondioksida.

    “Projekat se privodi kraju. U fazi je da se polako prikuplja završna dokumentacija. Potrebno je da se pripremi sva tehnička dokumentacija za izdravanje upotrebne dozvole koja je na gradu Doboju. Rok za završetak radova je 30. mart. Očekujem da bi u prvoj polovini godine trebalo da bude upriličeno otvaranje, a onda bismo postepeno krenuli sa prebacivanjem pacijenata u novu bolnicu”, naveo je Šeranić.

    On je dodao da se tokom godine očekuje i završetak rekonstrukcija bolnica u Zvorniku i Foči, te podsjetio da su ti radovi duže trajali zbog pandemije virusa korona.

    “Vrlo su aktivni i projekti Instituta Dr Miroslav Zotović kada je riječ o Banji Šeher koja bi trebala da bude završenna u prvoj polovini ove godine. Napreduju i radovi na novoj ortopediji u Slatini koja je isto vrlo važan objekat s obzirom na unapređenje ortopedske djelatnosti u Zotoviću“, istakao je Šeranić.

    On je rekao da su u toku i aktivnosti na pripremi idejnog projekta rekonstrukcije bolnice u Prijedoru.

    “Kada idejni projekat bude upotpunjen i gotov on će ići kao prijedlog Vlade na usvajanje i kada ga Vlada usvoji slijede naredni koraci. Očekujem da ćemo završiti idejni projekat u toku ove godine i da će se Vlada izjašnjavati o tom projektu”, naveo je Šeranić.

    On je rekao da napreduje i izgradnja objekta onkologije u okviru Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske u Banjaluci, dodajući da je potrebno izvršiti i premještanje Psihijatrije sa stare lokacije u Banjaluci u UKC Srpske.

    “Tehničku dokumentaciju smo završili, potrebno je zatvoriti finansijsku konstrukciju u smislu konačnog potpisivanja ugovora sa bankom Savjeta Еvrope po pitanju zaduženja za taj projekat”, rekao je Šeranić i dodao da je u okviru UKC-a neophodno izgraditi i medicinski kampus čime bi bila kompletirana infrastruktura UKC-a na Paprikovcu.

    Tokom prve polovine godine izmirenje dugovanja domova zdravlja
    Šeranić je izrazio nadu da će u ovoj godini biti izmirena dugovanja domova zdravlja kada je riječ o porezima i doprinosima, ističući da su za to obezbijeđena sredstva, te stvoreni zakonski preduslovi.

    “Očekujem da će ta aktivnost biti realizovana u prvoj polovini godine”, rekao je Šeranić.

    On je dodao da će tako biti omogućeno da domovi zdravlja organizacijski budu prebačeni na trezore jedinica lokalne samouprave.

    “Time bi se ovaj model koji već imamo prikazan kroz 18 domova zdravlja upotpunio i na neki način zaokružio”, rekao je Šeranić.

    On je istakao da cilj Ministarstva ostaje standardizacija zdravstvene njege u cijeloj Republici Srpskoj u okviru infrastrukturnih projekata, opreme i edukacije kadra.

    “Očekujem da ćemo ove godine imati zakon o djelatnostima u zdravstvu koji ćemo predložiti Narodnoj skupštini na usvajanje. Time ćemo definisati opseg rada zdravstvenih radnika u okviru zdravstvenih ustanova što će upotpuniti mogućnost jasnijeg opredjeljenja i opisa poslova sistematizacijama”, rekao je Šeranić.

    Apel roditeljima da vakcinišu ili dovakcinišu djecu
    Šeranić je naglasio da imunizacija predstavlja veliku dobrobit za čovječanstvo, te apelovao da građani vakcinišu ili dovakcinišu svoju djecu.

    “To je vrlo važno jer nas kolektivni imunitet kod vakcinacije štiti. Suština je da vakcinom štitimo jedni druge, osim što štitimo sebe. Poražavajuće je da su četiri bebe (u Srbiji) preminule zbog toga što su oboljele od pertusisa (pertussis). Ta djeca se nisu sama mogla zaraziti pertusisom – morao ih je neko zaraziti”, naglasio je Šeranić.

    Prema njegovim riječima, dvije trećine djece koja obole od pertusisa bude hospitalizovano.

    Govoreći o morbilama koje su izuzetno zarazno oboljenje, Šeranić je naveo da je trenutno prisutna epidemija u Tuzlanskom kantonu u Federaciji BiH, dodajući da nije neuobičajeno ako se i u Srpskoj pojavi to oboljenje kod djece.

    “To zarazno oboljenje može da uzrokuje teške komplikacije i kroz upale pluća i upale moždane ovojnice”, rekao je Šeranić.

    Ministar zdravlja Srpske istakao je da su sve vakcine dostupne u domovima zdravlja, te ponovio apel građanima da se vakcinišu.

    “Ako se ne vakcinišete, nemojte da mislite – neće mene i neće moje”, napomenuo je Šeranić.

    On je dodao da Ministarstvo nastavlja rad na promotivno-preventivnim aktivnostima, a plan im je i imenovanje naučno-stručnog savjeta po pitanju ishrane.

    “To je interdisciplinarno, veliko tijelo, gdje ćemo razgovarati o temi adekvatne ishrane, prije svega djece, ali i odraslih”, rekao je Šeranić.

    Uvođenje HPV vakcine i početak izgradnje bolnice u Trebinju – veliki prošlogodišnji uspjesi
    Šeranić je istakao da je za građane Srpske veoma značajno prošlogodišnje uvođenje HPV vakcine kojom se može spriječiti karcinom.

    On je podsjetio da je HPV vakcina prvo uvedena kao besplatna za djecu od 11 do 14 godina, a ove godine je to prošireno na djecu od devet do 14 godina.

    “U okviru interesovanja javnosti gledaćemo kako da proširimo te kategorije i da omogućimo svima koji žele da besplatno prime tu vakcinu”, rekao je Šeranić, podsjetivši da svi zainteresovani, uz adekvatno plaćanje, HPV vakcinu mogu primiti u Institutu za javno zdravstvo Srpske.

    Šeranić je naveo da je više od 2.100 djece vakcinisano HPV vakcinom, koja je neophodna i za dječake i za djevojčice.

    “To je u stvari briga o porodici. Ako govorimo o demografiji, stopi fertiliteta žena u Republici Srpskoj, mogućnosti rađanja, onda moramo da imamo na umu HPV vakcinaciju kao nešto što definitivno pomaže svemu tome”, napomenuo je Šeranić.

    On je istakao da je značajno to što su prošle godine pokrenute aktivnosti na osnivanju laboratorije za HLA tipizaciju, budući da je to na tragu uspostavljanja registra davalaca matičnih ćelija koji radimo u saradnji sa Srbijom.

    “Nedavno smo potpisali i pismo namjere zajedno sa ministrom zdravlja Srbije Danicom Grujičić na bazi kojeg ćemo imati mogućnost da završimo memorandum i njime definišemo jasan put onih koji žele da doniraju matične ćelije”, rekao je Šeranić.

    Govoreći o prošlogodišnjim kapitalnim projektima u zdravstvu Srpske, Šeranić je istakao početak izgradnje bolnice u Trebinju.

    “To je projekat koji dobro ide i nije samo pitanje rješenja kvaliteta zdravstvene zaštite u Trebinju, nego u cijeloj Hercegovini, ali i regionalno”, rekao je Šeranić.

    Kada je riječ o socijalnoj zaštiti, resorni ministar je naveo da je Vlada Srpske donijela Strategiju razvoja socijalne zaštite u Srpskoj – sveobuhvatan dokument koji obuhvata socijalnu, dječiju i dio porodične zaštite.

    “Na bazi toga uspostavili smo Zavod za socijalnu zaštitu, a sada ulazimo u aspekt njegovog uređivanja kroz izradu akata, sistematizacije, statuta, uz plan donošenja novog zakona u Srpskoj koji bi se odnosio na standardizaciju, uslugu i osiguranje kvaliteta u oblasti socijalne zaštite”, rekao je Šeranić.

    Relevantna tijela da se pobrinu za zaštitu sistema kao što je IZIS

    Govoreći o nedavnim problemima sa funkcionisanjem Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema /IZIS/, Šeranić je naglasio da se za zaštitu takvih sistema moraju pobrinuti relevantna tijela, prije svega Agencija za informaciono-komunikacione tehnologije Srpske.

    On je zahvalio pacijentima za strpljenje i zdravstvenim radnicima za sve što su učinili u periodu tokom kojeg nije funkcionisao IZIS.

    “IZIS sada funkcioniše u svim domovima zdravlja i u bolnicama. Ono što je ostalo su apoteke i laboratorije”, rekao je Šeranić.

  • Ove godine eksperimentalna mala matura u svim osnovnim školama u Srpskoj

    Ove godine eksperimentalna mala matura u svim osnovnim školama u Srpskoj

    U svim osnovnim školama u Republici Srpskoj u ovoj školskoj godini biće sprovedena eksperimentalna mala matura za učenike završnog razreda osnovne škole, a testovi pred đacima će se naći 29. i 30. maja ove godine, potvrđeno je iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.
    Prosvjetni radnici smatraju da je jako bitno da se sprovodi mala matura, te se nadaju da će od naredne školske godine mala matura početi da se vrednuje prilikom upisa u srednje škole.

    “U skladu sa programom eksperimentalne male mature, učenici devetog razreda će rješavati nizove zadataka objektivnog tipa iz srpskog jezika, jezika bošnjačkog naroda, za učenike koji jezik bošnjačkog naroda izučavaju na prostoru Republike Srpske i matematike”, kazali su iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.

    Ističu da je planirano da se eksperimentalna mala matura realizuje 29. i 30. maja ove godine.

    “Učenici će zadatke iz srpskog jezika, odnosno jezika bošnjačkog naroda rješavati 29. maja, a zadatke iz matematike 30. maja tekuće godine”, kazali su iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.

    Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije i direktor Osnovne škole “Vuk Stefanović Karadžić” Doboj, kazao je za “Nezavisne novine” da je jako dobro što će u ovoj godini u svim osnovnim školama u Srpskoj biti sprovedena mala matura, što do sada nije bio slučaj.

    “Ranijih godina, jedan broj škola je učestvovao u eksperimentalnoj maloj maturi, a ove školske godine sve škole će imati ovu provjeru znanja”, kazao je Blagojević.

    Ističe da je njihova škola i prošle godine učestvovala u eksperimentalnoj maturi.

    “Nadam se da će od naredne godine prestati da bude eksperimentalna matura, te da će biti zvanično da se polaže mala matura koja će imati uticaj prilikom upisa u srednje škole”, kazao je Blagojević.

    Ističe da đaci, sve dok ne bude pravo vrednovanje male mature, neće joj davati poseban značaj.

    “Ovo je sada bukvalno treniranje nekih pravila kako će to izgledati kada to bude zvanično. Sigurno je da će se djeca potruditi da bolje urade testove kada budu znali da će im od toga zavisiti koju školu će moći upisati”, kazao je Blagojević i zaključio da se nada da će od naredne školske godine to biti zvanično pravo polaganje.

    Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da se nada da će ova školska godina biti posljednja godina kada se vježba mala matura.

    “Ranijih godina sprovođenje male mature bilo je neki vid vježbe i to će biti još ove godine, ali se nadamo da će u narednim godinama mala matura imati svoj efekat kod upisa u srednje škole”, rekao je Popržen.

    Da je jako značajno da se među đacima sprovede mala matura smatra i Milorad Nadeždin, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola hercegovačke regije i direktor OŠ “Sveti Vasilije Ostroški” Trebinje.

    “Jako je bitno da se među učenicima završnih razreda osnove škole sprovodi mala matura, pa makar i eksperimentalna, ali se nadamo da će se od naredne školske godine vrednovati za upis u srednje škole”, kazao je Nadeždin.

  • Poslodavci tvrde: Niko nas iz Vlade nije zvao na razgovore o minimalnoj plati

    Poslodavci tvrde: Niko nas iz Vlade nije zvao na razgovore o minimalnoj plati

    Sa posljednjeg sastanka predstavnika poslovne zajednice Srpske sa republičkim vrhom poslata je poruka da će u idućih sedam dana tražiti rješenja kako bi pomogli firmama zbog rasta najniže plate. To vrijeme je isteklo, a niti jedan sastanak na tu temu nije održan.
    Takvo ponašanje nadležnih u Vladi Srpske poslodavci ocjenjuju kao neodgovonost i izostanak brige za privrednike.

    – Niti jedan sastanak nije održan, niti će ga biti. Zvali smo i pitali za razgovore i niko nam ništa nije odgovorio. Ostaje nam da isplatimo minimalac od 900 maraka kako su oni odlučili. Neka se svako snalazi kako može i umije – rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić i dodao da su i ovaj put izostali razgovori kao i o pitanju određivanja najniže plate u Srpskoj za 2024. godinu.

    Naglašava i da sa republičkom Vladom već dvije godine nemaju nikakvu komunikaciju.

    – Jasno je da Vlada ne funkcioniše. Nije ih briga za poslodavce i probleme u koje su dovedeni njihovom odlukom. Firme su počele da isplaćuju minimalac od 900 maraka, ko će to moći podnijeti, vidjećemo. Jasno je da mnogi neće moći izdržati, odnosno otpuštaće radnike, dok će drugi biti primorani da stave ključ u bravu – poručio je Trivić.

    Poslodavci su, između ostalog, naveli da su republičkim zvaničnicima predložili da se u najnižu platu pored minulog rada ugradi i iznos toplog obroka.

    – Naš prijedlog je da se minuli rad i topli obrok ugrade u najnižu platu i da se minimalac poveća na 950 maraka. Ti troškovi po jednom zaposlenom sada iznose od 1.050 do 1.100 maraka. Smatramo da je to najbolje rješenje i da bi sva druga mogla biti problematična – rekao je Trivić.

    Takođe, naveli su da će od Vlade tražiti da neoporeziva osnovica pri isplati plata bude povećana sa 1.000 na 1.300 KM, te da bi time podrška Vlade poslodavcima bila od 13 do 15 maraka po radniku u smislu smanjenja efekata minimalne plate.

    Iz Vlade Srpske juče nismo uspjeli dobiti stav o tome zašto razgovori sa poslodavcima nisu održani kako je najavljeno nakon sastanka koji je održan u Palati Republike, a kojem su, pored predsjednika Srpske Milorada Dodika, prisustvovali i premijer Radovan Višković te ministarka finansija Zora Vidović i ministar privrede i preduzetništva Vojin Mitrović.

    Vlada Srpske je krajem decembra 2023. godine donijela odluku o povećanju najniže plate za 200 maraka za ovu godinu, odnosno sa 700 na 900 maraka.

    FBiH

    Iako je iz FBiH ranije najavljivano da će najniža plata u tom entitetu od početka 2024. godine biti 1.000 maraka, to se nije desilo jer set najavljivanih fiskalnih zakona nije usvojen. Federalna Vlada je na sjednici početkom januara donijela odluku da minimalac u 2024. godini iznosi 619 maraka.

  • lužbenicima u BiH isplaćeno više od 2 miliona KM naknada

    lužbenicima u BiH isplaćeno više od 2 miliona KM naknada

    Zaposleni u institucijama BiH, odnosno ministri u Savjetu ministara BiH, pomoćnici i zamjenici ministara, službenici u ministarstvima i slično, kao i direktori agencija i direkcija, njihovi zamjenici i službenici, te rukovodioci različitih sektora pri institucijama, za jedanaest mjeseci 2023. godine potrošili su na osnovu novčanih naknada koje nemaju karakter plate 2.287.585 KM.

    Riječ je o naknadama koje se za sve zaposlene u institucijama BiH dijele po četiri osnova, a to su: dodatak na platu, stimulacije, drugo radno mjesto, sve radne grupe, komisije i slično, dnevnice za službena putovanja, broj prekovremenih časova na poslu i novčana sredstva koja se isplaćuju po osnovu iznosa za smještaj i odvojeni život.

    Ono što je važno napomenuti, u daljem tekstu su predstavljeni iznosi naknada koje su Parlamentarnoj skupštini BiH dostavljene od strane samo 11 institucija i gorepomenuti iznos od 2.87 miliona KM odnosi se isključivo na te institucije.

    Sve one su podatke dostavile nakon što je to zatražio Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH. Isto tako, ni Mehmedoviću, ni parlamentu BiH još nisu dostavljeni podaci za preostale institucije, a kojih je u BiH pozamašan broj.

    Ubjedljivo najviše novca, prema dosad dostupnim podacima, inkasirao je Dragan Petrović, inspektor i šef Odjeljenja za vazduhoplovnu navigaciju pri Direkciji za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA). On je po osnovu naknada u vidu dodatka na platu, stimulacija, te dnevnica za službena putovanja stekao pravo da se isplati 19.290 KM u periodu od 1. januara 2023. godine do 30. novembra 2023. godine.

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    Odmah iza njega je Josip Brkić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, koji je na službena putovanja i za smještaj i odvojeni život, te prekovremene časove zaradio dodatnih 17.285 maraka.

    Što se tiče institucija, prva po redu je Parlamentarna skupština BiH, gdje je 103 zaposlenih koristilo prava na naknade. Oni su za 11 mjeseci prošle godine potrošili 180.938 KM, a prednjačili su Dejan Ružić (sekretar zajedničke Komisije za administrativne poslove) sa 8.171 KM i Adnan Bašić (prevodilac za francuski jezik – stručni savjetnik) sa 7.879.50 KM.

    Što se tiče ministarstava u Savjetu ministara BiH, podatke o isplaćenim naknadama dostavila su četiri ministarstva.

    U Ministarstvu inostranih poslova BiH 180 zaposlenih iskoristilo je pravo na naknade i tom prilikom potrošilo 209.031 KM.

    “Najraskošniji” je bio ranije pomenuti Josip Brkić, a odmah iza njega je Jozo Miletić, koji je kao vozač potrošio 10.116 KM naknada. U samom vrhu po potrošnji je i aktuelni ministar Elmedin Konaković, sa 8.635 KM, a ono što je zanimljivo jeste da se na spisku našla i Bisera Turković, bivša ministarka inostranih poslova, koja je potrošila 814 KM na službena putovanja.

    Ubjedljivo najviše novca, kada je riječ o ministarstvima, potrošeno je u Ministarstvu odbrane BiH, čak 650.864, ali isto tako treba napomenuti da je ova brojka raspoređena na 267 zaposlenih pri ovom resoru.

    Naravno, nisu svi trošili identično, a ispred svih se izdvojio aktuelni ministar Zukan Helez, koji je na kraju novembra potrošio 15.645 KM po osnovu naknada.

    Podatke je dostavilo i Ministarstvo bezbjednosti BiH, čijih je 138 zaposlenih po osnovu naknada inkasiralo 198.635 KM. Najviše naknada slijedi Ivani Veselčić, pomoćnici ministra – 12.537 KM, i to po osnovu dodataka na platu, te dnevnica za službena putovanja i za smještaj i odvojeni život.

    Duplo manje novca potrošili su službenici pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, a njih 84 steklo je pravo da im se isplati 98.645 maraka. Najveće trošadžije bili su Ognjen Janjić (zamjenik ministra) – 9.393 KM i Rade Jokić (savjetnik zamjenika ministra) – 7.749 KM.

    Kada su u pitanju agencije i direkcije, najviše para za naknade isplatila je Agencija IDDEEA, 280.000 KM. Novac za naknade trošilo je 126 zaposlenih, a prednjačio je Milenko Malinić, šef Odjeljenja za personalizaciju, koji je po dvije vrste naknade potrošio 13.841 KM.

    Nakon IDDEEA, slijedi Kancelarija za reviziju BiH, koja je za 69 zaposlenih koji su koristili prava na naknadu isplatila nešto više od 276.000 KM. Najviše je potrošio Miro Galić (savjetnik u Kancelariji za reviziju institucija) i to 15.522 KM.

    Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) isplatila je ukupno 212.488 KM naknada za 53 zaposlena. Manje novca morala je izdvojiti Kancelarija za veterinarstvo, koja je 71 zaposlenom isplatila 102.939 KM.

    Od institucija koje su dostavile podatke o potrošenim sredstvima za naknade, tu je i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja je za 84 službenika isplatila 62.802 KM. Najveće trošadžije bili su Čedomir Marković (pomoćnik direktora za radio-kumunikacije) – 8.254 KM, i Tijana Milovanović (pomoćnica direktora za telekomunikacije) – 7.381 KM, pišu Nezavisne novine.

    Najmanje novca, prema dosad dostupnim podacima, morala je izdvojiti Agencija za državnu službu BiH. Ukupan iznos svih novčanih naknada za zaposlene bio je 14.346 KM, a pravo na ove naknade iskoristilo je 27 zaposlenih.

  • Stevandić razgovarao sa Savezom invalida rada

    Stevandić razgovarao sa Savezom invalida rada

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima Saveza invalida rada Republike Srpske o aktivnostima i poteškoćama sa kojima se ovaj savez susreće.

    Na sastanku je bilo riječi i o inicijativi Saveza za izjednačavanje prava invalida rada po pitanju ostvarivanja prava na novčanu naknadu, te o uvođenju kategorizacije invalida rada.

    Stevandić je na sastanku poručio da je potrebno zakonsko regulisanje ovog pitanja, te je zaključeno da će se preko nadležnih odbora i ministarstva ovo pitanje razmatrati na proceduralni način, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

  • Stevandić: Boračka organizacija u Pelegićevu da ima bolji tretman

    Stevandić: Boračka organizacija u Pelegićevu da ima bolji tretman

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima Boračke organizacije opštine Pelagićevo o statusu i problemima boračke populacije ove opštine.

    Stevandić je rekao da se rukovodstvo opštine Pelagićevo, načelnik i administracija moraju više da povedu računa o boračkoj organizaciji i da boračka organizacija u Pelegićevu mora imati bolji tretman.

    Na zahtjev predsjednika boračke organizacije Pelagićevo Јovana Erletića, Stevandić će o ovoj temi informisati predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i premijera Srpske Radovana Viškovića, saopšteno je iz NSRS.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske razgovarao je danas i sa predstavnicima Saveza invalida rada Republike Srpske o aktivnostima i poteškoćama s kojima se ovaj savez susreće.

    Na sastanku je razgovarano o inicijativi Saveza o izjednačavanju prava invalida rada po pitanju ostvarivanja prava na novčanu naknadu, te o uvođenju kategorizacije invalida rada, saopšteno je iz Narodne skupštine.

    Stevandić je poručio da je potrebno zakonsko regulisanje ovog pitanja, te je zaključeno da će se posredstvom nadležnih odbora i Ministarstva ovo pitanje razmatrati na proceduralni način.

  • Humanitarac Ozren Predragović iz Austrije ne zaboravlja zemljake

    Humanitarac Ozren Predragović iz Austrije ne zaboravlja zemljake

    Kako bi pomogao socijalno ugroženim porodicama u našoj zemlji, ali i pojedincima kojima je pomoć neophodna Ozren Predragović iz Austrije pokrenuo je humanitarnu misiju, vjerujući da se dobro dobrim vraća.

    Rodne Laktaše zamijenio je za Braunau, gradić na samoj granici sa Njemačkom, gdje od lani putem svog veb šopa dimljeno.com prodaje suvomesnate proizvode po recepturi iz zavičaja.

    Razvio je biznis, ali nije zaboravio zemljake, a sve više ljudi kojima je potrebna pomoć ponukalo ga je da na ličnom primjeru podstakne i druge na solidarnost.

    Predragović ističe za “Glas Srpske” kako je cilj da svaka narudžba u inostranstvu donese i pomoć socijalno ugroženima u našoj zemlji, ali i javnim kuhinjama.

    • Moja ideja je da u budućnosti idemo sa tim da jedna narudžba bude jedan topli obrok. U kontaktu sa kupcima kada sam razgovarao na tu temu svi su podržali ideju – priča Predragović.

    A pomoć je već stigla na pravu adresu i to u Gradišku.

    • Obratio sam se gradiškom Crvenom krstu pa smo kupili namirnice socijalno ugroženim porodicama. Nakon Gradiške, biće pomoć za Sanski Most, onda za Gacko i tako redom, gdje bude potrebe djelovaćemo – rekao je Predragović.

    Prema njegovim riječima, u našim ljudima i dalje živi altruizam i humanost samo je potrebno sve to animirati i novac usmjeriti na prave adrese.

    • Dobro bi bilo da se ljudi koji imaju biznise u inostranstvu uključe u ovakve akcije, da pokažemo solidarnost. Naše malo u ovom slučaju nekome će značiti puno, a spreman sam pomoći što više, samo da ona dođe u prave ruke – naglašava Predragović, koji je i ranije učestvovao u brojnim humanitarnim akcijama, a pomaže i kulturno-umjetničkim društvima u Austriji i Njemačkoj koja okupljaju našu dijasporu.

    Koordinator za humanitarne aktivnosti u Crvenom krstu Gradiška Mirjana Potajac kazala je za “Glas Srpske” da su donaciju Predragovića uručili višečlanim porodicama.

    • To je jedan lijep gest. Jedna porodica ima šestoro djece i svi idu u školu, a majka ne radi – rekla je Potajčeva, dodajući da su uručeni prehrambeno-higijenski paketi, pelene za odrasle, ali i novogodišnji paketići.

    Iz gradiškog Crvenog krsta zahvaljuju humanitarcu iz Austrije na ovom gestu.

    • Imamo 250 socijalno ugroženih porodica i svaka pomoć je dobrodošla, a iskreno se nadamo da će se što više ljudi koji imaju svoje firme uključiti u slične akcije – rekla je Potajčeva.

    Ražnjevi

    Ozren Predragović bavi se i prodajom ražnjeva i to širom Evrope i svijeta.

    • Kupci su većinom stranci iz Francuske, Belgije, Njemačke, ali i Kanade – rekao je Predragović.
  • Duvan svakodnevno konzumira 11,8 odsto djece od 13 do 15 godina

    Duvan svakodnevno konzumira 11,8 odsto djece od 13 do 15 godina

    U Republici Srpskoj čak 11,8 odsto djece uzrasta od 13 do 15 godina svakodnevno konzumira duvan, izjavila je Srni specijalista socijalne medicine u republičkom Institutu za javno zdravstvo Slađana Vranješ.

    Kao posebno zabrinjavajuću činjenicu, Vranješeva je istakla da 67,8 odsto djece uzrasta 13 do 15 godina navodi da samostalno kupuje cigarete, a da jedna trećina njih ne zna da je izloženost pasivnom pušenju štetna za zdravlje.

    “Da je pušenje popularno i opšteprihvaćeno u populaciji najmlađeg stanovništva govori i podatak da 17,4 odsto mladih uzrasta od 13 do 15 godina navodi da misli da će konzumirati duvan i duvanske proizvode u budućnosti”, rekla je Vranješeva.

    Vranješova je navela, pozivajući se na rezultate Globalnog istraživanja pušenja kod školske djece i omladine dobi 13 do 15 godina u Republici Srpskoj iz 2018. godine, da duvan ili neki duvanski proizvod svakodnevno konzumira 13,2 odsto dječaka i 10,5 odsto djevojčica.

    Ona je dodala da je 51,3 odsto njih izloženo duvanskom dimu u kući, a 53,7 odsto na zatvorenim javnim mjestima.

    Čak 77,5 odsto njih, kaže, navelo je da nikada nisu bili odbijeni pri kupovini cigareta, iako je na snazi Zakon o zabrani prodaje duvana i duvanskih proizvoda maloljetnicima.

    Povodom Nacionalnog dana borbe protiv pušenja – 31. januara koji se u Srpskoj obilježava svake godine, Vranješova je navela da je upotreba duvana glavni faktor rizika za kardiovaskularne i respiratorne bolesti i više od 20 različitih tipova ili podtipova malignih oboljenja.

    Kako je pojasnila, u duvanskom dimu nalazi se više od 4.000 štetnih hemijskih supstanci, od kojih su mnoge toksične, a više od 50 je kancerogeno.

    Vranješova je ukazala da pasivno pušenje izaziva ozbiljne kardiovaskularne i respiratorne bolesti, uključujući koronarnu bolest srca i rak pluća, te da svake godine u svijetu uzrokuje oko 1,3 milion smrtnih slučajeva.

    Prema njenim riječima, postoje čvrsti naučni dokazi da pušenje uzrokuje nastanak različitih malignih oboljenja kao što su karcinom bronha, grkljana i ždrijela, usne šupljine i jednjaka.

    “Pušenje je u velikoj mjeri odgovorno za obolijevanje organa za disanje i značajan je faktor rizika za moždani udar”, navela je Vranješeva i dodala da upotreba duvana ima negativne posljedice i na reproduktivno zdravlje žena i muškaraca.

    Ona je ukazala na potrebu kontrole duvana, kreiranja i sprovođenja efikasnijih programa i pomoći pri odvikavanju od pušenja, uz što intenzivnije sprovođenje zdravstveno-vaspitnog rada sa djecom i omladinom, kao mjerom primarne prevencije.

    Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine oko osam miliona ljudi umre od posljedica upotrebe duvana.

    Vranješova je napomenula da su procjene da oko 1,3 milijarde ljudi širom svijeta koristi duvanske proizvode, od kojih je 80 odsto u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, koje su pod intenzivnim uticajem i marketingom duvanske industrije.

    Prema ovim podacima, upotreba duvana doprinosi siromaštvu preusmjeravajući potrošnju domaćinstva sa osnovnih potreba, a uzrokuje i preranu smrt i invaliditet odraslih koji su u produktivnoj dobi.

    Osim štetnog uticaja, ukupni ekonomski troškovi pušenja procjenjuju se na oko 1,4 biliona dolara godišnje, što je ekvivalentno 1,8 odsto svjetske godišnje bruto domaće proizvodnje.

    Povećanje poreza koje povećava cijene duvana za 10 odsto smanjuje potrošnju duvana za oko četiri odsto u zemljama sa visokim prihodima i za oko pet odsto u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

    Osim oporezivanja duvana i duvanskih proizvoda, koje je ocijenjeno kao najznačajnija pojedinačna mjera kontrole, druge aktivnosti koje je Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula odnose se na redovan nadzor nad proizvodnjom, prometom i upotrebom duvana, zaštitu stanovništva od izloženosti duvanskom dimu, sprovođenje programa odvikavanja, upozorenje javnosti o štetnim posljedicama, zabrana reklamiranja duvana i duvanskih proizvoda.

  • Koliko iznosi povećanje penzija u Srpskoj, a koliko u FBiH?

    Koliko iznosi povećanje penzija u Srpskoj, a koliko u FBiH?

    Penzioneri u Republici Srpskoj i Federaciji BiH dobili su od nove godine povećanje penzija, a ono će se na njihovim računima obračunavati od februara.

    U Republici Srpskoj to uvećanje iznosi 9,2 odsto, dok je u Federaciji BiH pet odsto, što će na računima najstarije, ali i najbrojnije populacije u BiH, donijeti nekoliko desetina maraka više.

    Međutim, ni to, kako su za “Nezavisne novine” istakli predstavnici penzionera, za većinu neće značiti mnogo toga, s obzirom na to da su poskupjele i svakodnevne životne potrebe.

    Ali, prije nego što se vratimo razgovoru sa penzionerima, u nastavku ćemo u brojkama predstaviti koliko iznosi povećanje penzija.

    Podsjećanja radi, najniža penzija u Republici Srpskoj određena je u pet nivoa, u zavisnosti od dužine penzijskog staža osiguranika, a sve to je definisano Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju RS.

    Prema tome, Vlada RS je 26. januara 2024. godine uskladila povećanje penzija od 9,2 odsto, počevši od 1. januara ove godine, a za gorepomenutih pet nivoa to izgleda ovako.

    Za osiguranike koji imaju 15 godina radnog staža, penzija se sa sadašnjih 275 maraka, povećava na 300,60 KM, što je povećanje od 25 KM.

    Svi oni koji su svoj radni vijek završili između 15 i 20 godina radnog staža, imaće penziju nešto veću od 360 KM, umjesto dosadašnjih 330 maraka. Dalje, za radni staž između 20 i 30 godina, najniža zagarantovana penzija biće 420,90 KM, a do sada je to iznosilo 385 maraka.

    Oni čiji je radni staž između 30 i 40 godina, imaće povećanje penzija sa sadašnjih 440,55 KM, na 481 KM, a svi koji su imali puni radni staž, dobiće povećanje penzije od oko 50 KM, ili u prevodu, na njihovim računima će ubuduće umjesto 550,69 KM biti iznos od minimalno 601,35 maraka.

    Iz Fonda penzijskoinvalidskog osiguranja (PIO) nisu mogli da nam odgovore koliko penzionera u Srpskoj će od februara obuhvatiti najniža penzije, jer je, kako su naveli, obrada podataka još u toku.

    “Prilikom isplate penzije za decembar 2023. godine, korisnika najniže penzije u svih pet nivoa bilo je ukupno 78.000”, pojasnili su iz Fonda PIO.

    Pošto se novi podaci još obrađuju, nismo uspjeli ni saznati koliko će iznositi prosječna penzija u Srpskoj u 2024. godini, ali nam je iz Fonda rečeno da je ona na kraju 2023. godine iznosila 541 KM, što je nešto više od 42 odsto prosječne plate u Srpskoj.

    “Broj korisnika koji ostvaruju penziju u približno tom nivou (raspon od 500,01 do 550,69 KM) je 21.959”, rečeno je iz Fonda PIO.

    Prema istim podacima, u Republici Srpskoj je u decembru prošle godine isplaćena penzija za 282.671 korisnika, od čega je 227.450 sa prebivalištem u Srpskoj, dok je van Republike 55.221.

    Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera RS, podsjeća da se u ovom slučaju ne radi ni o kakvom novom povećanju iznosa penzija, već isključivo o redovnom godišnjem usklađivanju, onako kako je to propisano zakonom.

    “Koeficijent rasta potrošačkih cijena na malo i procenat rasta prosječne plate, odredio je da polovina od toga bude 9,2 odsto i za taj iznos je po zakonu propisano redovno usklađivanje penzija. Dakle, ponavljam, ne radi se o povećanju penzija”, ističe Trifunović.

    Dalje navodi da svako povećanje penzija dobro dođe za penzionere, ali da je potpuno jasno da ni ovaj novi iznos nije dovoljan za pokrivanje troškova, a s obzirom na rast cijena.

    “Mi se naravno nadamo da će Vlada RS, ako se budu prihodi u budžetu, odnosno u Fondu PIO ostvarivali onako kako treba, a s obzirom na to da se evo povećala i najniža cijena rada, a sa njom vjerovatno da će i druge plate biti veće, onda i tokom ove godine moći izvršiti još jedno vanredno povećanje penzija, odnosno stvarno povećanje”, rekao je Trifunović, dodajući da će nove penzije za januar biti isplaćene najkasnije do 8. februara ove godine.

    Sličan iznos povećanja penzija slijedi i za Federaciju BiH.

    Upravni odbor Federalnog zavoda MIO/PIO, donio je, na hitnoj sjednici održanoj 26. januara, a nakon što je usvojen budžet Federacije BiH, odluku o akontativnom usklađivanju penzija u iznosu od pet odsto.

    U skladu sa tim, najniža penzija u FBiH za januar 2024. godine, iznosiće 565,18 KM, umjesto dosadašnjih 538,27 KM. Takođe, zagarantovana penzija u FBiH biće povećana za nešto više od 30 KM, pa će umjesto 642 marke, koliko je to dosad iznosilo, to biti 674 KM.

    Pored toga, prosječna samostalna penzija u Federaciji od sada će biti nešto veća od 700 KM, a dosad je bila 675,53 KM. Treba dodati da su iz Federalnog zavoda naglasili da će najviša penzija, prema aktuelnom Zakonu o MIO/PIO, do daljeg ostati 2.800 KM.