VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Ko ima pravo na povrat poreza u Republici Srpskoj?

    Ko ima pravo na povrat poreza u Republici Srpskoj?

    Da biste ostvarili pravo na umanjenje poreske osnovice poreza na dohodak, potrebno je da ispunite nekoliko uslova. O tome šta vam je potrebno od dokumentacije te kome možete da se obratiti za više informacija, čitajte u nastavku teksta.
    Ko ima pravo i šta je potrebno od dokumentacije za povrat poreza?

    Ako plaćate stambeni kredit, polisu životnog osiguranja ili izdržavate članove uže porodice, u tom slučaju imate pravo na povrat poreza u Republici Srpskoj, a rok za izdavanje poreske kartice ističe 31. decembra tekuće godine.

    Potrebno je najkasnije do kraja godine podnijeti Zahtjev za izdavanje poreske kartice, a riječ je o Obrascu 1001 za tekuću godinu, na osnovu čega možete steći pravo na povrat poreza za iduću godinu.

    Uz zahtjev je potrebno dostaviti dokumentaciju kojom se dokazuje pravo na povrat poreza, odnosno umanjenje poreske osnovice (otplatni plan kredita, rodni list, vjenčani list, ugovor sa društvom za osiguranje).

    Zahtjev se predaje područnoj jedinici Poreske uprave Republike Srpske prema mjestu prebivališta fizičkog lica, a može se podnijeti i elektronskim putem, posredstvom internet stranice Poreske uprave RS, sekcija e-Usluge – Elektronsko podnošenje prijava.

    Da bi poreski obveznici ostvarili pravo na umanjenje poreske osnovice na mjesečnom nivou, potrebno je da poresku karticu koju je izdala Poreska uprava Republike Srpske, predati isplatiocu dohotka.

    Šta je propisano zakonom?

    Inače, prema Zakonu o porezu na dohodak RS, poreski obveznik ima pravo na odbitak od poreske osnovice za iznos uplaćene premije životnog osiguranja kod društva za osiguranje koje posjeduje dozvolu Agencije za osiguranje Republike Srpske do 1.200 KM godišnje.

    Odbitak obveznik ostvaruje putem poreske kartice na mjesečnom nivou prilikom uplate akontacije poreza na dohodak, a u slučaju da poreski obveznik plaća porez na dohodak samo putem godišnje poreske prijave, odbitak ostvaruje putem zahtjeva za povrat na godišnjem nivou.

    Poreski obveznik poreza na lična primanja ima pravo na sljedeće odbitke od poreske osnovice:

    – osnovni lični odbitak u iznosu od 12.000 KM godišnje,

    – lični odbitak za izdržavane članove uže porodice u iznosu od 1.800 KM godišnje po svakom izdržavanom članu i

    – lični odbitak po osnovu kamate plaćene na stambeni kredit.

    Inače, prema ovom zakonu, pod izdržavanim članovima uže porodice smatraju se supružnik, djeca i roditelji poreskog obveznika koji, u smislu ovog zakona, ne ostvaruju dohodak i čiji dohodak ne prelazi iznos od 3.000 KM godišnje, a ako više lica izdržava člana ili članove uže porodice, lični odbitak za ta lica ravnomjerno se raspoređuje na sva lica koja te članove izdržavaju, osim ako se ne dogovore drugačije.

  • Mitrović: Veliko interesovanje stranih ulagača u Srpsku

    Mitrović: Veliko interesovanje stranih ulagača u Srpsku

    Ministar prvrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović rekao je da postoji veliki interes stranih investitora za ulaganje u Srpsku, koja ima povoljnu poresku politiku, najnižu cijenu električne energije, infrastrukturu i blizu je EU.

    Sve ovo privlači privrednike iz EU za ulaganje u Srpsku – rekao je Mitrović.

    On je naveo da ne vidi nijedan razlog koji bi natjerao firme iz Republike Srpske da izmjeste svoje pogone u Federaciju BiH nakon što je povećan minimalac sa 700 na 900 KM.

    • Minimalna zarada u FBiH je 690 KM, porez na dohodak je 10 odsto, a kod nas osam odsto. Zbirna stopa poreza i doprinosa u Srpskoj je 31 odsto, a u FBiH 41,5 odsto. Porez na dohodak je isti kao i PDV. Tako da ne vidim nijedan razlog koji bi natjerao poslodavce iz Srpske da idu u FBiH – rekao je Mitrović na Večernje novosti.

    On je ocijenio da za privrednike nije problem veći minimalac, već isplata plata “na crno”.

    • Sa minimalcem od 900 KM, Vlada Srpske je “udarila” na taj segment privrede. Očekujem da bude sve manje firmi koje isplaćuju dio plate u koverti – rekao je Mitrović.

    On je naveo da postoji određen broj privrednika u Srpskoj koji imaju ekstraprofit, a prijavljuju se za podsticaje za povećanje plata radnicima.

    • Znači i oni koji imaju ekstraprofit, neće da izdvoje nijednu marku za povećanje plata radnicima – rekao je Mitrović.

    On je ocijenio da je povećanje minimalca sigurno opterećenje za pojedine privredne subjekte, ali da to nije preveliki broj, te da će dugoročno ostvariti efekat.

    • Povećanjem minimalca zadovoljstvo radnika biće veće, kao i njihova produktivost na poslu. Sigurno je da će i odliv radne snage biti manji, jer će ovo povećanje doprinijeti očuvanju radnih mjesta. Vlada će u naredna dva-tri mjeseca pratiti privrednike i reagovati mjerama ako bude potrebno – rekao je Mitrović.
  • Poskupjela kafa u banjalučkim kafićima

    Poskupjela kafa u banjalučkim kafićima

    U najvećem gradu Srpske došlo je do poskupljenja kafe, odnosno ukoliko se odlučite da popijete kafu u nekom od ugostiteljskih objekata u gradu, ubuduće ćete morati da izdvojite više novca.

    Naime, kako su nam kazali naši čitaoci, cijene ovog toplog napitka su više od 0,2 do 0,5 KM po šolji, zavisno od lokala u koji se odlučite sjesti.

    Iznenađen novim cijenama bio je i Marko J. koji kafu pije u pauzi između predavanja u kafićima u blizini kampusa.

    “Iskreno, nove cijene su me baš šokirale. Iako je poskupljenje od 20 ili 30 feninga, i na prvu ne djeluje mnogo, ipak je značajno, pogotovo za nas studente. Mi u toku dana popijemo više kafa, a ne samo jednu”, kaže on za “Nezavisne novine”.

    Kako ističe, iako je poskupljenja očekivao, nadao se da do toga neće doći.

    “Ovo nije prvi put da kafa poskupljuje otkako studiram. U posljednjih nekoliko godina cijena je rasla nekoliko puta, ako se dobro sjećam, a nadam se da do toga više neće dolaziti”, navodi on.

    Igor P. kazao je za “Nezavisne novine” da je primijetio da je cijena kafe u kafićima porasla.

    “Po mom mišljenju, ovo je očekivano, s obzirom na to da ovdje sve poskupljuje i ne vidi se kraj tome. Ali, svakako da nije opravdano. Evo, navešću jedan banalan primjer koliko je sve otišlo u krajnost. Cijene kafe u pojedinim kafićima, bar što sam ja uspio da primijetim, tek odnedavno su počele da se određuju po drugačijim principima”, kazao je Igor.

    Kako je rekao, u kafiću gdje svakoga dana pije kafu, cijena produžene bez ičega ili kratkog espresa je 2,3 KM, a cijena kafe sa mlijekom ili šlagom je 2,5 KM.

    “Možda to rade zbog poskupljenja mlijeka, zaista ne znam. Onda, u drugom lokalu gdje izlazim, cijena svih vrsta kafe je 2,2 KM ili dvije KM”, kazao je Igor.

    Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, potvrdio je za “Nezavisne novine” da je došlo do poskupljenja ovog toplog napitka.

    “Mi sad u ovom periodu sakupljamo sredstva da bi smo očuvali ovaj broj radnika koje imamo, povećanjem plate i zaustavljanjem radnika da ne idu na sezonski rad. Kafa je najprodavaniji proizvod u kafićima, te je preko nje najlakše doći do novca koji je potreban da se radnik zadrži”, kazao je Kurtinović.

    Prema njegovim riječima, ugostitelji nemaju drugih načina osim da podignu cijene kako bi zadržali radnike.

    “Ovo je samo pokušaj da mi sačuvamo naše radnike, mnogo toga smo uradili, ali nije urodilo plodom, ta borba ostaje sad na pojedincima da pokušavaju razgovarati sa svojim radnicima kako bi ih zadržali”, kazao je Kurtinović.

    Kako je rekao, neki kafići su već podigli cijenu, a neki će u narednom periodu.

    “Mislim da će do kraja maja u svim kafićima doći do poskupljenja od 0,3 do 0,5 KM”, kazao je Kurtinović.

  • OKO 6,6 ODSTO: Najveći pad BDP-a u prerađivačkoj industriji Srpske

    OKO 6,6 ODSTO: Najveći pad BDP-a u prerađivačkoj industriji Srpske

    Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Republici Srpskoj u trećem tromjesečju 2023. godine, u odnosu na treće tromjesečje 2022. godine, iznosio je 2,1 odsto. Zabilježen je pad BDP-a u industrijskim oblastima.

    Zavod za statistiku Srpske objavio je da je u trećem tromjesečju 2023. godine značajan realni rast bruto dodate vrijednosti zabilježen je u područjima finansijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja za 9,8 odsto, informacija i komunikacija za 8,9 odsto, te u sektoru stručnih, naučnih i tehničkih i administrativnih djelatnosti, osam procenata.

    Realni pad bruto dodate vrijednosti od jednog procenta zabilježen je u industrijskim područjima vađenje ruda i kamena; prerađivačkoj industriji, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom. Takođe, u sektoru snabdijevanja vodom, kanalizacijom, upravljanju otpadom i sanacijom životne sredine, piše Mondo.

    Najveći pad BDP-a je u prerađivačkoj industriji 6,6 odsto.

    – Tromjesečni Bruto domaći proizvod jedan je od najvažnijih makroekonomskih indikatora na nivou ukupne ekonomije. To je najaktuelniji tromjesečni indikator koji je izuzetno bitan i neophodan za analizu ekonomskih kretanja u tekućoj godini i za pouzdanu ranu procjenu BDP-a za prethodnu godinu – podsjećaju u Zavodu za statistiku, prenosi Srpskainfo.

  • Dječak klupu ne dijeli sa drugarima, Mahir ima školu i učitelja samo za sebe

    Dječak klupu ne dijeli sa drugarima, Mahir ima školu i učitelja samo za sebe

    Jedna škola, jedan učitelj, jedan razred i u njemu jedan učenik, takva je situacija u Osnovnoj školi u Petrovićima kod Olova.

    Mahir Behlulović, učenik drugog razreda, ne dijeli školsku klupu s drugom djecom, nego su on i njegov učitelj Samir Kopić sami u učionici.

    Prema riječima Kopića, većina stanovnika napustila je Petroviće, što je rezultiralo time da nastavu pohađa samo jedno dijete.

    “Cijela škola je samo za nas dvojicu. Mahira učim od prvog razreda i nadam se da ćemo ovdje ostati do petog. Jer već u šestom on odlazi u školu u Olovo”, kazao je Kopić za “Avaz”.

    Opisao je i kako izgleda jedan njihov školski dan.

    “Dođemo ujutro, popijemo čaj i doručkujemo i onda polako krećemo raditi. Čas nam nije kao u ostalim školama. Kad se umorimo, idemo na odmor, potom idemo na drugi čas, tj. učimo neki drugi predmet. Potom ručamo i tako do 12.20 sati. Nakon toga odemo polako kućama”, priča ovaj učitelj.

    Kazao je da je Mahir dobar učenik i da bi takvo dijete svaki učitelj poželio imati u svom razredu.

    “Komunikativan je i uvijek spreman na razgovor i saradnju. Naravno da mu nedostaje društvo, drugari, ali s vremenom se navikao. Bit će malo poteškoća kada krene u šesti razred dolje u Olovo dok se ne prilagodi. Trebat će mu vremena da se privikne na graju oko sebe”, navodi Kopić.

    Kaže da je prihvatio učiti Mahira jer je osjetio da treba pomoći tom djetetu.

    “Jednom riječju, ja sam njemu prvo prijatelj, pa tek onda učitelj”, ističe Kopić.

    Kopić je naglasio da ima vrlo dobru saradnju s Mahirovim roditeljima.

    “Mahirovi roditelji dođu u školu, razgovaramo. Ako nešto treba, osiguraju. Što se tiče Mahira, redovan je na nastavi. Evo, skoro dvije godine nijedan izostanak nema. Zaista je odgovoran, što je rijetkost za tako malo dijete”, kaže Kopić.

    Mahir voli sport, Moju okolinu, abecedu i, kako kaže, sve što je zanimljivo i lijepo.

    Mahir ima školu samo za sebe, ima učitelja samo za sebe i to mu je predivno ali mu ipak nedostaju drugari s kojima može dijeliti radost.

  • Priština je stvorila nepodnošljive uslove za život Srba na Kosovu i Metohiji

    Priština je stvorila nepodnošljive uslove za život Srba na Kosovu i Metohiji

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da je vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o Kosovu zakazana zbog situacije koja u suprotnosti sa rezolucijama i poveljama UN, a koja bi mogla da uzrokuje nepopravljivu štetu.

    On je na vanrednoj sednici SB o Kosovu i Metohiji, zakazanoj na zahtev Srbije rekao da je neposredan povod za sednicu potez tzv Centralne banke Kosova kojom se zabranjuje dinar od 1. februara, čime je izvršena kulminacija napada na Srbe i nealbansko stanovništvo, budući da je njihov opstanak na teritoriji južne srpske provincije u ogromnoj meri direktno zavisan od priliva dinarskih sredstava, pre svega iz budžeta Republike Srbije.

    “Privremene institucije stvorile su nepodnošljive uslove života za Srbe, takva situacija izazvaće nepopravljivu štetu. Srbi direktno zavise od dinarskih sredstva koja dolaze iz Republike Srbije.Podaci da Republika Srbija iz ovog budžeta isplaćuje 60.946 plata i penzija na Kosovu i Metohiji, 2.430 stipendija za studente i da finansira narodne kuhinje koje zadovoljavaju osnovne potrebe oko 2.000 socijalno najugroženijih građana, pokazuju da je ova mera napad pre svega na srpsko stanovništvo i da situaciju na teritoriji Kosova i Metohije čini teškom.

    Samo ove brojke jasno pokazuju da ogroman broj stanovnika na teritoriji Kosova i Metohije direktno ili indirektno zavisi od dinarskih primanja iz budžeta Republike Srbije. Usled toga, očito je da zabrana dinarskog platnog prometa, odnosno ukidanje dinara kao sredstva plaćanja, direktno lišava ogroman broj stanovnika osnovnih ličnih sredstava za život”, rekao je Vučić.

    Istakao je i da 1.794 srpskih i nealbanskih poljoprivrednih gazdinstava na teritoriji Kosova i Metohije direktno zavisi od dinarskih subvencija iz Republike Srbije, dok opstanak 922 privredna subjekta u vlasništvu Srba na Kosovu i Metohiji, koji su direktno zavisni od dinarskog platnog prometa, više operativno nije održiv i moguć. 

    “Da sumiram, odluka da se zabrani dinarski platni promet, time Priština direktno onemogućava svako funkcionisanje svih društvenih, zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih, kulturnih i drugih institucija koje omogućavaju Srbima da sebi i svojim porodicama obezbede osnovne životne namirnice, školuju se, leče, kupuju lekove i čine sve ono drugo što se danas smatra uobičajenim životom sa minimumom ljudskog dostojanstva”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima te institucije predstavljaju osnovu za formiranje Zajednice srpskih opština, čije nadležnosti i struktura su jasno definisani sporazumom o opštiniskim principima potpisanim 2015. godine, a koji  precizno je definiše da Srbija ima pravo da finansira ZSO”, rekao je Vučić.

  • Bubić: Pozvaćemo Šmita za svjedoka, imaćemo mnogo pitanja za njega

    Bubić: Pozvaćemo Šmita za svjedoka, imaćemo mnogo pitanja za njega

    Tim odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u postupku koji se protiv njega vodi u Sudu BiH pozvaće za svjedoka Kristijana Šmita, rekao je Dodikov branilac Goran Bubić.

    “Ukoliko Sud prihvati naš zahtjev, imaćemo mnogo pitanja za Šmita”, rekao je Bubić za RTRS.

    Bubić je ocijenio da je primarni cilj Suda i Tužilaštva BiH, kao i Šmita da predsjednika Srpske uklone iz političkog života.

    “Za njih je potpuno sporedna kazna, a primaran cilj je uklanjanje Dodika”, rekao je Bubić i ocijenio da se postupkom protiv Dodika ne brani suverenost BiH već ruši.

    On je naglasio da je Tužilaštvo BiH prekršilo princip presumcije nevinosti, jer već u optužnici pominju pravne posljedice osude, što govori da je to cilj po svaku cijenu.

    “To se nikada ne spominje ni u optužnici, ni u presudi jer pravne posljedice nastupaju eks lege, odnosno po samom zakonu”, objasnio je Bubić. Sena iz brdske brigade i SDA nepristrasna?

    Optužnica, kako kaže, nije napisana samo protiv predsjednika Srpske, jer se u njoj pominju i Narodna skupština i Vlada Srpske.

    Govoreći o strategiji odbrane, Bubić je naglasio da je prva teza da visoki predstavnik u BiH ne može donositi zakone, a druga da Šmit nije visoki predstavnik.

    “Ovo je krivični postupak i činjenično se mora dokazati da je Šmit visoki predstavnik, a to dokazujemo tako što se to dovodi u vezu sa sadržajem Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma koji kaže – `na prijedlog ugovornih strana, potvrđuje ga Savjet bezbjednosti UN rezolucijom`. Međutim, nemamo ni prvo, ni drugo. I to je Tužilaštvo BiH znalo od početka procesa”, rekao je Bubić.

    Ukoliko prethodne dvije teze Sud BiH ne prihvati, naveo je on, postoji treća linija odbrane, navodeći da je period za koji terete optužene od 1. do 9. jula, pa će odbrana reći da je vremenski period za Dodika od 1. do 7. jula i da je Tužilaštvo BiH razdvajanjem postupaka postfestum shvatilo da to ide u prilog predsjedniku, jer njega nema 8. i 9. jula.

    “Ukaz je potpisan 7. jula, a prvi dan objave odluke jeste 8. jula tako da Dodika nema u inkriminisanom periodu”, pojasnio je Bubić.

    Bubić je naveo i da je Šmitova odluka od 1. jula, kojom je poništio dva zakona Srpske, protivrječna jer u njoj pominje odluku od 2. jula.

    “U odluci se može pominjati nešto što se dogodilo juče, a ne možeš nešto što će se dogoditi sutra”, naveo je Bubić. Tadić za ATV: Sve što je inspirisano političkim interesima ne može biti pravično

    On je rekao da u zahtjevu za izuzeće sudije Sene Uzunović odbrana navodi da je ona u aprilu 2021. godine bila među 14 tužilaca koji su tražili bezuslovno krivično gonjenje i dizanje optužnice protiv Dodika zbog navodnog napada na ustavni poredak BiH.

    “Dakle, ona 2021. godine iskazuje predrasude o optuženom insisturajući na krivičnom gonjenju optuženog, jer je tad u svojstvu tužioca, a u Sud prelazi u avgustu 2022. godine. To je naš argument”, rekao je Bubić.

    Govoreći o pravosuđu u BiH, Bubić je rekao da je Visoki sudski i tužilački savjet BiH otuđen organ i nema legitimitet jer bira sam sebe, kao i da nigd‌je u svijetu ne postoji da neki stranac donosi odluke u suverenoj državi.

    Bubić je naveo da u zakonodavstvu Njemačke postoji specifično krivično d‌jelo koje se zove “proganjanje nevinog”, ističući da je to d‌jelo specijalno namijenjeno za tužioca za kojeg se ispostavi da proganja lice za koje unaprijed zna da nije krivo.

    “Tvrdim da u ovoj našoj situaciji optužnice protiv predsjednika /Republike Srpske/ tužioci unaprijed znaju da to što se inkriminira ne stoji”, istakao je Bubić i zaključio da Šmit radi stvari koje su protivne pravnom poretku BiH. 

  • Đaci na plaćenoj praksi u Novom Sadu

    Đaci na plaćenoj praksi u Novom Sadu

    Umjesto u školskim klupama, učenici dobojske Ekonomske škole februar će provesti na plaćenoj praksi u Novom Sadu, a iako se raduju ovom izazovu, izostanak sa nastave i propušteno gradivo iz jednog predmeta stvara im glavobolju.

    “Najviše me brine knjigovodstvo, zato što je to baš stručan predmet, na kojem mora baš da se radi, ali mislim da ću, uz pomoć naših profesora, koji nam stvarno stoje na raspolaganju, i to uspjeti da riješim”, iskrena je Ivana Kurtinović, učenica trećeg razreda, smjer bankarski tehničar, dok je njena drugarica Jelena Kajganić na naše pitanje šta je najviše zabrinjava tokom izostanka sa nastave otkrila:

    “Možda računovodstvo, to je jedan od najtežih predmeta u našoj školi, mislim, u našem smjeru. I, naravno, mora redovno da se uči… S obzirom na to da sam odličan učenik, mislim da ću nadoknaditi sve kako treba, a, naravno, ponijećemo i sveske kako bismo mogli učiti tamo”, navela je Kajganićeva.

    “Rekli su nam da ne treba toliko da se opterećujemo zbog toga, ipak smo mi odlični učenici, pa pošto nije toliko dug period, smatramo da ćemo postići sve to i kada se vratimo”, smatra Jovana Nikić, učenica trećeg razreda, smjer bankarski tehničar.

    Šest učenika drugog i trećeg razreda ove škole koji se obrazuju za bankarskog, odnosno ekonomskog tehničara, kao i za poslovno-pravnog i poslovno-informatičkog tehničara, do kraja februara će da stiču radne navike u Privrednoj komori Vojvodine.

    “Što se tiče samog odabira, Privredna komora je raspisala javni poziv i svi učenici su imali mogućnost da se prijave. Uglavnom su se prijavljivala dobra djeca, kada kažem dobra, mislim na odlične učenike, one koji mogu da odgovore ovom izazovu, jer će mjesec dana biti odsutni. Iako je Ministarstvo dalo saglasnost, kada se vrate, ti učenici će morati tih mjesec dana na neki način da nadoknade, odnosno da im škola izađe u susret, da pređeno gradivo nadoknade. Vjerujem da će im ovo biti jedno veliko iskustvo i da će da oplemene i obogate svoje znanje, ono što uče u školi sada da primijene na praksi u preduzećima”, izjavila je Tijana Vasiljević Stokić, direktorka Ekonomske škole.

  • Arehološka iskopavanja u Banjaluci: Ćup sa blagom na Haništu

    Postoji jedna zaboravljena banjalučka priča koja se tiče pronalaska ćupa sa zlatnicima.

    Ovaj ćup pronađen je ni manje ni više nego na Haništu u Banjaluci

    Dvadeset trećeg decembra 1985. na krajnjem sjevernom dijelu arheološkog lokaliteta Haništa radnici Marko Bogić i Zahid Dervišević pronašli su kopajući rov za potrebe telefonskih instalacija jedan ćup sa znatnom količinom novčića.

    Arhivske fotografije

    Novac je bio patiniran i velika količina je bila slijepljena u grumenove. Zahvaljujući nadzorniku radova i Zavodu za za zaštitu spomenika kulture rasuti novac koji je „isplivao“ na površinu u blizini je prikupljen i sačuvan. Procjenjuje se da je na Haništu tih decembarskih dana pronađeno 2.000 novčića.

    Detaljnim analizama otkriveno je da većina novčića potiče iz sredine 16. vijeka, mada postoje i primjerci iskovani krajem 15. vijeka. Na osnovu analiza o godinama ovih moneta sa dosta sigurnosti se utvrdilo da je ova posuda pohranjena na skrovito mjesto unutar jednog temeljnog zida najranije 1627, odnosno najkasnije 1628.

    Još zanimljivije postaje kada se vidi odakle sve potiču ovi novčići.

    Poljski groši Kazimira IV (vladao 1427-1492), šleski groši Ludovika II iz 1518, pruski groši Sigismunda I iz 1513. Najmlađi primjerci su ugarski denari Marije II iz 1620, te španski reali Filipa IV iz razdoblja 1621-1625, pa turske akče Murata IV iz 1623 i kao najmlađe – dubrovačke grossete iz 1627. godine. Sve u svemu, novac potiče iz Ugarske, Pruske, Njemačke, Španije, Turske, Švajcarske te Venecije i Dubrovnika.

    Postavlja se pitanje kakva se priča krije iza tog zakopanog ćupa?

    Hroničar grada na Vrbasu Aco Ravlić , koji je i pronašao ovu priču, rekao je tada da ime vlasnika sigurno neće nikada biti otkriveno, ali da to nije tolika šteta koliko činjenica da se ne zna ispod koje prostorije je nađen ćup, tj. koja je bila njena namjena.

    Prisustvo tolikih različitih valuta daje za pravo onima koji tvrde da je u to vrijeme kroz Banjaluku proticala rijeka stranaca. Shodno tome postoji teorija da je mjesto gdje je pronađen čup u stvari služilo kao mjenjačnica.

    Šta je zaista tu bilo možda nikada nećemo saznati. Ipak, dokaz je da ovaj prostor obiljuje istorijim.

    Ovih dana, prilikom istraživanja kod Kastela, gdje se nalazi najveća kružna raskrsnica u Gradu, pronađen je bunar, za koji se vjeruje da datira iz srednjeg vjeka.

  • Besplatni sistematski pregledi u bolnici “Srbija”

    Besplatni sistematski pregledi u bolnici “Srbija”

    Uz pomoć bolnice “Srbija” i direktora Nebojše Šešlije, a u dogovoru sa Boračkom organizacijom opštine Istočno Novo Sarajevo, Opštinska uprava i ove godine obezbijediće besplatne sistematske preglede za borce Vojske Republike Srpske, koji imaju kategorisan status borca.

    Pregled uključuje osnovne laboratorijske nalaze, rentgen pluća, ultrazvuk abdomena, internistički pregled, specijalistički pregled pulmologa, specijalistički pregled hirurga.

    Prijava mora sadržati ispunjen i potpisan prijavni obrazac, dokaz o prijavi prebivališta na teritoriji opštine Istočno Novo Sarajevo (CIPS) i potvrdu kategorisanog statusa borca – kopiju rješenja o kategorizaciji.

    Kompletiranu dokumentaciju potrebno je predati radnim danima u periodu od 7.30 do 15 časova na portirnicu Opštine Istočno Novo Sarajevo.

    Poziv ostaje otvoren do 16. februara, a dinamika pregleda će biti organizovana u skladu sa dostupnosti specijalista, brojem prijava i po redoslijedu prijavljivanja na osnovu spiska koji će Opštinska uprava dostaviti bolnici „Srbija“.