Kategorija: Društvo

Banka na točkovima, odnosno mobilne ekspoziture banaka, uskoro bi trebalo da upali motore i krene put “malih” lokalnih zajednica u Republici Srpskoj koje nemaju nijednu poslovnicu banke.

Da bi se ovo i ostvarilo, potrebno je da poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na sjednici koja počinje sutra, usvoje izmjene i dopune Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima RS.

Podrška narodnih tribuna ovom pitanju za male sredine će i te kako značiti, prvenstveno u tom smislu da će stanovnici tih mjesta moći lakše rukovati novcem, odnosno moći će otvoriti račune kako bi primali plate i penzije, vršiti uplate i isplate.

Banka na točkovima je u stvari pokretni šalter koji se obično nalazi u kombi vozilu. Zbog te činjenice, jednog dana će biti u Kalinoviku, drugog u Berkovićima, trećeg u Driniću i tako redom u svim opštinama koje budu obuhvaćene ovim projektom.

“Ne mogu reći da neće biti značajno, svakako će olakšati pružanje te vrste usluga”, navodi za “Nezavisne novine”, Nenad Abramović, načelnik Berkovića.

Međutim, ističe da on lično na ovo gleda kao na prelazno rješenje i nedvosmisleno poručuje da je Berkovićima potrebna stalna banka, koju nemaju duže od decenije.

“Nama bi trebalo da se obezbijedi postojanje banke i institucija koje ima svako veće mjesto. Mi iz malih lokalnih zajednica najviše bismo voljeli da imamo državnu banku Republike Srpske i da ona po službenoj dužnosti bude prisutna u ovakvim mjestima, bez obzira na taj profit, zbog opstanka stanovništva”, naglašava Abramović.

Napominje da je ova lokalna zajednica nudila prostor i subvenciju od 20.000 KM onome ko otvori banku, ali da nije bilo zainteresovanih.

I ostale lokalne zajednice koje kubure sa istim problemom su priča za sebe.

Kalinovik je jedna od opština u Srpskoj koja nema ni bankomat.

“Naravno da je ta pokretna banka dobra stvar. ‘Pošte Srbije’ su takođe dale neko obećanje da će ovdje postaviti i bankomat. To bi najviše značilo penzionerima, zbog njih mi je nekako najteže, jer se pravna lica snalaze, plaćaju elektronski”, priča za “Nezavisne novine” Radomir Sladoje, načelnik Kalinovika.

I on ističe da su bezuspješno pokušavali da vrate poslovnicu banke u ovo mjesto, iako za to, uvjerava, apsolutno postoje kapaciteti.

“Naš budžet nije uopšte mali. Plus, ovdje blizu oko Uloga imamo i kineske kompanije, rade, i nema sumnje da bi se bankama isplatilo. Ali oni (banke) jednostavno zbog obezbjeđenja banke, tih sekjuritija, zbog prebacivanja novca, uvijek nađu opravdanje zašto se ne isplati. Mi moramo u Foču i Sarajevo da bismo obavili transakcije i slično”, rekao je Sladoje za “Nezavisne novine”.

Građani Petrovca – Drinića sve transakcije trenutno obavljaju poštom. Za neke konkretnije stvari, poput kredita ili sličnog, moraju put pod noge u 60 km udaljeni Ribnik, ili još dalje do Mrkonjić Grad ili Banjaluke.

“Sasvim sigurno je da će mnogo značiti ova banka. Najgore je što banke nema ni u Bosanskom Petrovcu, koji je udaljen 10 km odavde”, navodi Drago Kovačević, načelnik Drinića, za “Nezavisne novine”.

Ne samo da Bosanski Petrovac, opština sa većinskim srpskim stanovništvom u Federaciji BiH, nema banku, već neće moći da računa ni na ovu mobilnu.

“Koliko sam upućen, mi nismo obuhvaćeni ovim, jer se ne nalazimo u Republici Srpskoj, tako da nama neće biti od pomoći”, rečeno nam je iz Bosanskog Petrovca.

Nikakve vijesti nemaju ni u Bosanskom Grahovu.

“Ako nešto mi možemo odlučiti, rado ćemo prihvatiti, puno bi nam pomoglo. Nemamo nikakav automat, nikakvu banku. Ljudi po novac moraju u Livno ili Drvar, koji su 70 km i 30 km udaljeni odavde”, kazao je za “Nezavisne novine” Uroš Đuran, načelnik Bosanskog Grahova.

Za razliku od njih, Glamoč će se naći na putu banci na točkovima.

“Ovdje živi oko 3.000 ljudi. Banka nam treba, a nemamo je već nekoliko godina”, kazao je “Nezavisnim novinama” Nebojša Radivojša, načelnik Glamoča.

U skladu sa svim rečenim, proizlazi zaključak da je banka na točkovima dobra stvar, ali da bi bilo bolje da postoji stalna poslovnica. Ali, prema riječima ekonomiste Marka Đoga, to će biti veoma teško ostvarivo.

“Da bi poslovala jedna filijala banke, morate imati, po nekim normama, jednog kreditnog referenta, jednog šalterskog službenika, radnika obezbjeđenja i to je vrlo teško postići u izuzetno malim opštinama. Banke to posmatraju čisto komercijalno, da li ima ili nema tržišta za njihove usluge. Ako nema, onda je jedini smisao koji mogu da ponude ovaj na točkovima”, navodi Đogo za “Nezavisne novine” te dodaje:

“I moj otac dolazi iz Kalinovika. Meni je veoma žao gledati te ljudi i šta im se dešava. Ali, sve je to u principu više demografski problem, a iz njega je nastao ekonomski.”

Za kraj treba reći da su oni koji budu poslovali posredstvom mobilne ekspoziture dužni da obezbijede mjere bezbjednosti koje podrazumijevaju sistem video-nadzora sa čuvanjem video-zapisa, koji se sastoji od jedne unutrašnje kamere koja pokriva uplatno-isplatno mjesto i jedne vanjske kamere koja pokriva ulaz u vozilo te drugo.

Preduzeća iz Srpske koja imaju detašmane (dozvole) za izvođenje poslova u Njemačkoj su u jako lošoj situaciji zbog nedostatka investicija u ovoj zemlji, pa samim tim, kako kažu naši sagovornici iz oblasti građevinarstva, smanjen je obim poslovanja.

Naime, kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, u toku ove godine iskorišteno je 87 odsto detašmana, što, kako kaže Ćorić, pokazuje da naša preduzeća jako loše posluju u Njemačkoj.

“Firme ne mogu dobiti ugovore, odnosno nema novih ugovora, za razliku od ranijih godina kada si bili pretrpani zahtjevima. Nestašica posla ogleda se u Njemačkoj konkretno u sektoru građevinarstva, a znamo da je upravo ovaj sektor jedan od generatora i ostalih dijelova u industriji”, kazao je Ćorić.

Kako je rekao, Njemačka svake godine radi oko 20.000 stanova, ali, kako ističe, ove godine posao je drastično smanjen.

“Izdvajanja po tom osnovu su manja, neizvjesnost je u poslovanju i oprez u novim investiranjima, nema ni velikih projekata, nema stanogradnje, ljudi se uzdržavaju od novih investicija”, kazao je Ćorić i dodao da investitori očekuju šta će se dešavati u narednom periodu.

“Stanje u Evropi, ali i svijetu je nešto što investicije stavlja u drugi plan”, kazao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

Da je sektor grube gradnje u Njemačkoj doživio drastičan pad, smatra i Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske.

“Tu imamo pad privatnih investicija između 27 i 30 procenta u Njemačkoj u odnosu na raniji period. Samim tim došlo je do smanjenja obima posla i odmah su na udaru one firme koje su strane, da li naše ili iz neke druge države”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”.

Kako je rekao, u sektoru montaže, elektroinstalacija i završnih zanatskih radova još uvijek nije došlo do pada, jer je, kako kaže, ekspanzija gradnje bila velika i sada je, po riječima Petrovića, praktično završavaju objekti koji su u prethodnim godina izgrađeni.

“Ukoliko se ne popravi sadašnje stanje, sasvim sam siguran da će i ostali sektori biti na udaru. Oni će imati period kada neće raditi i susrešće će sa problemima dok se ne izgrade novi objekti”, kazao je Petrović i istakao da su to ključne stvari koje opterećuju ovaj sektor, te da su ove firme u velikom problemu.

“Naše firme koje rade u Njemačkoj ne mogu biti angažovane na poslovima koje daje država, jer je država angažovala čitav niz poslova da bi spasila svoju građevinsku industriju, tipa izgradnja bolnica, zgrada opština, dok naša privredna društva ne mogu direktno dolaziti do tih poslova”, kazao je Petrović za “Nezavisne novine”.

Kako je rekao, što se tiče oporavka ove grane industrije u Njemačkoj, ne može se očekivati u ovoj godini, tek nekakve naznake boljeg poslovanja treba očekivati od polovine naredne godine.

Spasoja Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” iz Bijeljine, a koje preko detašmana posluje u ovoj zemlji, kaže za “Nezavisne novine” da je građevinska industrija u Njemačkoj u jako velikoj krizi, što se održava i na domaća preduzeća koja tamo posluju.

“Osjeti se nedostatak investicija, a čim je manje investicija, smanjen je obim posla”, kazao je Albijanić i istakao da oni imaju veliki problem sa kvalitetnom radnom snagom.

Detašman je poseban vid poslovne saradnje između preduzeća sa teritorije jedne države koje, na osnovu sklopljenog ugovora, sa preduzećem iz druge države izvodi radove u toj državi.

Naši građevinci već godinama dobijaju detašmane za poslove u Njemačkoj, a oni se dodjeljuju preduzećima koja su u prethodnoj godini imala najbolje poslovne rezultate u Srpskoj i Njemačkoj.

– Na Univerzitetu u Banjaluci danas počinje prijavljivanje kandidata za upis na prvu godinu studija u akademskoj 2024/2025. godini u kojoj je predviđen upis 2.640 brucoša.

Prijavljivanje traje do petka, 28. juna, a prijava na sve fakultete Univerziteta može se izvršiti i elektronskim putem na portalu upis.unibl.org.

Kandidati koji konkurišu elektronskim putem u obavezi su original dokumenta predati prilikom upisa.

Prijemni ispiti su zakazani za 1. juli u 9.00 časova, dok na Medicinskom fakultetu počinje u 14.00 časova.

Iz Univerziteta je saopšteno da na prvi ciklus studija može biti upisano 1.882 studenta na budžet, a 381 na samofinansiranje, dok mjesta ima i za 75 vanrednih, te 302 strana studenta, saopšteno je iz Univerziteta.

Akademija umjetnosti upisuje 114 studenata, Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet 188, Ekonomski fakultet 224, Elektrotehnički fakultet 226, Mašinski fakultet 140, Medicinski fakultet 575, Poljoprivredni fakultet 40, Pravni fakultet 160, Prirodno-matematički fakultet 176, Rudarski fakultet 35, Tehnološki fakultet 67, Fakultet bezbjednosnih nauka 130, Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta 69, Fakultet političkih nauka 110, Filozofski fakultet 189, Filološki fakultet 160 i Šumarski fakultet 37.

Na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci polaganje prijemnog ispita traje od 1. do 5. jula, dok će se na Fakultetu bezbjednosnih nauka polaganje prijemnog ispita obaviti u dvije grupe 1. i 2. jula.

Prijavljivanje kandidata na studijske programe na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu u prvom roku traje od 10. do 28. juna, na adresi international.students@med.unibl.org.

Polaganje prijemnog ispita na Medicinskom fakultetu na engleskom jeziku, u onlajn formatu, održaće se 3. jula.

Drugi upisni rok organizovaće članice Univerziteta u Banjaluci koje u prvom roku ne upišu planirani broj studenata.

Kada je riječ o drugom roku, prijave za upis će trajati od 26. do 31. avgusta, a prijemni ispiti se polažu 2. septembra u 9.00 časova, s tim da je na Akademiji umjetnosti prijemni u drugom roku od 2. do 6. septembra.

Prijave za upis na drugi i treći ciklus studija na Univerzitetu u Banjaluci moguće su od danas do 4. oktobra, a kandidati takođe imaju mogućnost elektronskih prijava.

Na drugom ciklusu studija planiran je upis 936 kandidata, i to 518 na budžetu, a 255 na samofinansiranju.

Takođe, ima mjesta i za 76 stranih i 87 vanrednih studenta na drugom ciklusu studija na Univerzitetu u Banjaluci.

Na trećem ciklusu planiran je upis ukupno 155 studenata, od čega 127 na samofinansiranju, kao i 21 strani, te jedan vanredni student.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas se očekuje vrhunac toplotnog talasa i maksimalna temperatura vazduha do 40 stepeni.

U mnogim predjelima biće registrovana i tropska noć – minimalna temperatura će ostati iznad 20 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nebo će biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.

Od sredine dana uslijediće jače naoblačenje sa zapada, koje će usloviti kišu i pljusak, uglavnom na sjeveru i sjeverozapadu.

U Krajini su mogući i jači pljuskovi sa grmljavinom uz lokalne nepogode i jače udare vjetra.

Tokom kasnijih popodnevnih časova i večeri oblačnost će se premještati dalje ka istoku. U Hercegovini ostaje suvo i pretežno sunčano.

Vjetar će biti slab do umjeren istočnih smjerova, poslije podne u skretanju na zapadni i povremeno na sjeveru jak.

Jutros je sunčano uz malu oblačnost, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 8.00 časova: Sokolac 17 stepeni, Bjelašnica 19, Bugojno i Drvar 20, Livno i Široki Brijeg 21, Sanski Most, Sarajevo i Srebrenica 22, Banjaluka, Bihać, Tuzla, Zenica i Zvornik 23, Prijedor 24, Bijeljina, Neum i Trebinje 26, Gradačac 27 i Mostar 28 stepeni Celzijusovih.

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite uputilo je apel poslodavcima u Republici Srpskoj da zbog visokih temperatura svoje poslovanje prilagode temperaturama kako bi zaštitili zdravlje svojih zaposlenih.

“Ministarstvo poziva i apeluje na sve poslodavce Republike Srpske da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika. Nesporno je da učestale vrućine utiču na zdravlje radnika, posebno onih koji rade na otvorenom i duže vrijeme su izloženi suncu zbog obaveza prema poslu, zbog čega dolazi do pada koncentracije u radu i mogućnosti povrjeđivanja radnika”, poručuju iz Ministarstva i dodaju:

“Međunarodni standard ISO 7243 definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih temperatura, a jedna od mjera je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana. Stoga, apelujemo na poslodavce da i oni primjene ovaj standard i da izvrše preraspodjelu radnog vremena, te da se radnici ne nalaze na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, uz napomenu da i za rad u zatvorenim prostorijama treba obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se zaštitilo zdravlje radnika”.

Iz Ministarstva su izdali i niz preporuka za zaštitu zdravlja radnika, a te mjere obuhvataju:

organizacija posla, što obuhvata preraspodjelu radnog vremena,
rotacija poslova,
izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana od 11-16 časova,
uvođenje dodatne radne snage kod ekstremnih uslova,
osiguranje odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor,
nošenje lagane zaštitne odjeće i obuće.

Prije samo petnaestak godina amfiteatri prilikom upisa na fakultete u Srpskoj bili su „dupke puni“. Na prijem ispitima znalo da je bude i duplo više kandidata od slobodnih mjesta. Danas je slika sa fakulteta znatno drugačija.

Ukratko ovako opisuju stanje univerzitetski profesori.

U Srpskoj se danas za upis na fakultete odlučuje sve manje srednjoškolaca. Da stvar bude gora, taj broj je iz godine u godinu u konstantnom padu. Upućeni u ovu temu za Srpskainfo kažu da je prijeko potrebno napraviti renesansu obrazovanja, jer je samo tako moguće doći do boljih ili bar primjerenijih efekata onoga što se naziva obrazovanje.

Slično mišljenje dijeli i sociolog i profesor Ivan Šijaković.

“Negdje početkom 2001. ili 2002. godine sjećam se prijemnog ispita na Ekonomiji. Predavao sam sociologiju, a upis bi trajao tokom čitavog dana. Prijavi se 700 ljudi, a prima se svega 350. Ista situacija je bila i sa Pravnim fakultetom u to vrijeme”, rekao je Šijaković.

Privatni fakulteti

Nije prošlo puno godina, a došli smo do situacije da fakulteti ne mogu u prvom roku ni da upišu dovoljno studenata, ističe ovaj ugledni profesor.

“Banjaluka se između 2000. i 2010. godine zaista stabilizovala kao jedna akademska sredina. Nažalost, poslije su se okolnosti promijenile. Došlo je do političkih trvenja, a onda je otvorena i masa privatnih fakulteta. To je bilo na bazi korupcije i ko zna čega sve, bez nekog velikog kvaliteta, pa je tako razbijen akademski duh”, objasnio je Šijaković.

Kasnije se na univerzitete, kako dodaje, ubacila politika pa je bilo važno da rektori, prorektori i dekani podržavaju vodeće partije, a manje da su kvalitetni u nauci.

Šijaković ističe da bi bilo dobro napraviti jedno istraživanje sa studentima, ali i srednjoškolcima završnih odjeljenja, i postaviti im direktna pitanja zašto ne upisuju fakultete u BiH.

“Onda bi bili sigurni da možemo donositi neke zaključke, a ovako možemo samo da pretpostavljamo. Ali, činjenica je da su programi nedovoljno privlačni”, rekao je Šijaković.

Program

Prema njegovim riječima, kada se radi reforma onda se nekada u studijskim programima u BiH, a posebno u RS, pobjegne od suštine.

“Suviše se ide na neku modernizaciju i onda se izgubi kontinuitet i to studenti često primijete”, rekao je Šijaković i dodao da je program zasigurno jedan od razloga zašto mladi ne upisuju fakultete.

Drugi razlog je taj, kako objašnjava, što BiH i Srpska veoma slabo i sporo napreduju, kako u ekonomskom, tako i u socijalnom smislu, ali i smislu životnog standarda.

“Mladi žele unaprijed da se okušaju u nekoj drugoj sredini i žele malo da pobjegnu, jer svaki dan slušaju o nekakvim političkim borbama, nestabilnostima i opasnostima koje prijete, a to ih sve plaši”, rekao je Šijaković i dodaje kako je sve manje ljudi, a broj fakulteta raste.

Poručuje kako dosta naše omladine odlazi na studije u Sloveniju, jer tamo imaju neke pogodnosti.

Nepohodna “svježa krv”

Prof. dr Marko Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kaže da, bez obzira koliko smo mali, na prestižnim univerzitetima u inostranstvu ima dosta naših studenata koji su se pokazali kao veoma uspješni.

“Nama je zaista nepohodna svježa krv” na visokoškolskim institucijama i to da budu upravo oni ljudi koji to svojim kvalifikacijama i zaslužuju. To bi nas možda približilo tim fakultetima, na koje naši studenti odlaze u inostranstvo”, rekao je Đogo.

Druga stvar zbog koje imamo sve manje studenata u Srpskoj je, kako kaže, demografska politika, prenosi Srpskainfo.

“Činjenica je da iz Srpske uopšteno odlazi veliki broj ljudi, i to ne samo na fakultete. Neće biti lako da se preokrenu ti demografski trendovi, ali kada bi svi uradili najbolje od sebe, možda bi nešto i napravili”, rekao je Đogo.

Istakao je da i susjedne zemlje imaju isti problem, samo je BiH u tome šampion.

“To je priča koja je mnogo komplikovana, ali svakako moramo modernizovati nastavne planove i programe”, rekao je Đogo.

S druge strane, kako kaže, postoji trend da sve manje djece generalno studira. Objasnio je da je i to racionalna odluka, jer su ta djeca već vidjela da završetak studija ne garantuje uspjeh u životu i oni se orijentišu.

“U zadnjih nekoliko godina postoji dramatičan porast plata i tražnje za nekim profilima koji traže srednju stručnu spremu, pa ako ste poprilično sigurni da ćete zaraditi platu od 2.000 ili 3.000 maraka sa srednjom školom, onda je racionalna odluka da nećete trošiti 4 godine života na studije”, zaključio je Đogo.

Srednjovjekovno obrazovanje

Profesor Miodrag Živanović, filozof koji u svojim knjigama i izlaganju nudi drugačiji osvrt na stvarnost iako već nekoliko godina u penziji, i dalje piše i prati aktuelna dešavanja.

“Ono što se naziva obrazovanje, posebno visoko obrazovanje, nešto je što je decenijama veliki problem, jer nije postavljeno kako bi trebalo da bude. Naše obrazovanje u BiH, ali i uopšte na Balkanu, ima kontra ulogu”, rekao je Živanović.

Tome svjedoči, kako kaže, i činjenica da je nedavno jedan institut u Beogradu postavio pitanje treba li nam uopšte obrazovanje u vrijeme informatičke civilizacije i vještačke inteligencije.

“Obrazovanje je u odnosu na potrebe mladih ljudi ono što je „demode“ i pravi kontraefekte. Zbog svega toga trebalo bi napraviti renesansu obrazovanja. Ljudi nam odlaze baš zato što imamo srednjovjekovno obrazovanje, koje nije interesantno mladim ljudima”, zaključio je Živanović.

Dodao je da su profesori i nastavnici i sami nažalost postali taoci takvog deformisanog obrazovanja.

Reforma obrazovanja

Profesorka Svetlana Cenić za Srpskainfo kaže da je od aktuelne vlasti slušala sve i svašta, ali samo nije čula gdje su mladi ljudi i ko će izdržavati sve pritiske i ostati u Srpskoj.

“Reforma obrazovanja je trebala davno da se uradi. Kada je bila ona nakaradna reformska agenda i kada su govorili o obrazovanju onda su rekli neka to sačeka nekoliko godina, da nije sada vrijeme. „Njima“ za obrazovanje nikada nije vrijeme, jer što si zatupljeni, neobrazovaniji i gluplji, lakši si za manipulaciju”, rekla je Cenićeva.

Dodala je da je osim reforme obrazovanja potrebno napraviti i reformu tržišta rada, te da je prijeko potrebno da se zaštiti proizvodnja, ali i poljoprivreda. Cenićeva je došla do podataka koliko Srba živi u Americi, Australiji i Njemačkoj.

“Samo u Njemačkoj živi 600.000 Srba i o čemu mi onda pričamo. Sve će manje biti mladih, ali i generalno ljudi u Srpskoj, jer se ljudi osjećaju nesigurno. Kada nema para, niko nije siguran. Para znamo da nema, a još malo neće biti nikoga, ni ljudi”, zaključila je ona.