Kategorija: Društvo

Svako drugo dijete u BiH mlađe od 11 godina ima profil na nekoj od društvenih mreža.

Ovaj frapantna informacija navodi se u istraživanju koje su na teritoriji BiH sproveli Kancelarija UNICEF-a i Regulatorna agencija za komunikacije, a iako je riječ samo o određenom broju anketiranih (obično nekoliko stotina ili par hiljada), podatak ni u kom slučaju ne može biti zanemaren.

U eri Instagrama, TikToka, Snapchata i drugih društvenih mreža, koje su dostupne svima koji imaju pametne uređaje, opasnost vreba na svakom ćošku, posebno ako se uzme u obzir da one gotovo pa nemaju starosnu granicu za pristup.

Nerijetko se o njih opeku i oni stariji, pa kako onda ne bi i najmlađi, koji teško mogu biti svjesni problema koje sa sobom nose klikovi, videa, fotografije ili objave.

S tim u vezi stiže još jedna zabrinjavajuća činjenica iz istog istraživanja, a to je da je više od 50 odsto ispitane djece doživjelo neprijatnosti na internetu, a da više od 85 odsto o tome nije ni sa kim razgovaralo, što je nedavno potvrdila Nineta Popović, voditeljka Odjeljenja za komunikacije UNICEF-a u BiH.

Ova organizacija, dodala je, radi na tome da internet učini sigurnim mjestom za učenje, druženje i izražavanje djece, te se sa nadležnima trude da promovišu bezbjednosne mjere na internetu.

No, opreza nikad dosta. Roditelji sa kojima smo imali priliku da razgovaramo podijelili su za “Nezavisne novine” svoja iskustva kako se bore sa dječjim zahtjevima, školskim obavezama i sve većom ulogom društvenih mreža.

“Djeci nikako nije mjesto na društvenim mrežama”, stav je Ivane K., majke devetogodišnje djevojčice, koja smatra i da društvene mreže nisu jedini problem.

“Imate danas i druge aplikacije, kao i razne igrice koje djeca igraju, a koje imaju opcije za dopisivanje. I na igricama djeca mogu da stupe u komunikacije sa nepoznatim ljudima”, napominje Ivana.

Bez obzira na to što u ovom slučaju govorimo o djeci koja spadaju u grupu mlađih osnovaca, dakle peti razred i niži, rijetkost je pronaći školarce koji ne posjeduju mobilni telefon. A gdje je tako, tu je i internet, a samim tim i društvene mreže.

“Problem među osnovcima su i Viber grupe u koje oni masovno ubacuju jedni druge i dijele kontakte”, poručuje za “Nezavisne” Jovana, majka troje osnovaca.

Iz iskustva kaže da su djeca u tim godinama nezrela i neiskusna, bez obzira na to koliko roditelji pokušavaju da pričaju sa njima.

“Zato olako mogu upasti u probleme jer ne mogu tako dobro i realno procijeniti opasnost od internet komunikacije”, navodi ona i dodaje da je jedna od mogućnosti uticaja na djecu kontrola sadržaja koje gledaju.

“Kao roditelji to možemo uraditi, možemo ograničiti šta mogu gledati i svakodnevno im pregledati sadržaje koje su gledali. Međutim, najvažnija stvar je svakako razgovor sa djecom jer u današnjem vremenu je najvažnije imati dobar odnos pun povjerenja, kako bi se oni mogli povjeriti roditelju čak i kada pogriješe i razumjeti da im je porodica jedini bezuslovni oslonac na koji uvijek mogu da računaju”, kaže Jovana.

Kontrola sadržaja i upotrebe mobilnog telefona ključ je i za Nikolinu J.

“Moja kćerka uskoro treba da krene u treći razred. Često dođe i traži da joj kupimo mobilni telefon, ali smo muž i ja protiv toga. Ona zna koliko dnevno može da koristi isključivo naš telefon, ali se i tu većinom radi o igricama”, pojašnjava Nikolina.

Pojedini sagovornici smatraju da je dozvoljavanje djeci da tako mlada imaju društvene mreže očigledan propust roditelja.

“Ako se vratimo nekoliko godina unazad, djeca nisu ni znala šta je pametni telefon, a kamoli imala profil na društvenim mrežama. Takođe, činjenica da je više od 50 odsto ispitane djece doživjelo neprijatnosti na internetu, a da više od 85 odsto o tome nije ni s kim razgovaralo, potvrđuje i to da roditelji ne obraćaju pažnju na društvene mreže koje su dopustili djeci da imaju”, navodi Marija iz Banjaluke.

Sociolog Mirjana Čeko navodi da je prisustvo djece na društvenim mrežama složen fenomen koji se ne može jednostavno objasniti, niti se problemi koji dolaze s njim mogu riješiti preko noći. I ona smatra da podaci istraživanja u BiH ukazuju na ozbiljan problem komunikacije, pa čak i povjerenja između djece i odraslih.

“Djeca su uplašena i osjećaju nelagodu da razgovaraju o svojim iskustvima, što dovodi do osjećaja izolacije, otuđenosti i nezadovoljstva. Osim toga, činjenica da se većina ovih profila nalazi na platformama kao što su TikTok, Snapchat i Instagram ukazuje na potrebu za većom regulacijom ovih platformi. Ali, pitanje regulacije društvenih mreža i zaštite djece na internetu je socijalni problem koji zahtijeva kolektivnu akciju. Ovo uključuje ne samo roditelje i staratelje, već i škole, vladine institucije, i same platforme društvenih mreža. Svi ovi akteri imaju ulogu u stvaranju sigurnog digitalnog okruženja za djecu”, naglasila je Čeko.

S obzirom na to da nam je ljeto pred vratima, a samim tim i period godišnjih odmora i ljetovanje izvan granica zemlje, potrebno je da na vrijeme provjerite putne isprave, odnosno do kada su validne.

Ukoliko ne znate koliko mjeseci prije nego što istekne rok važenja vašeg pasoša treba da ga zamijenite, detaljnije o ovome čitajte u nastavku.

Provjerite rok važenja pasoša
Veoma je važno da pred putovanje provjerite rok važenja pasoša kako vas ne bi vratili sa granice i tako možda propustili da ove godine odete na ljetovanje. Kao što stranac može ući u BiH ukoliko ima važeći pasoš ili drugi identifikacioni dokument, isto tako je slučaj i sa bh. građanima.

Tako je za putovanje u stranu zemlju potrebno da imate pasoš čije je važenje:

– najmanje tri mjeseca duže od namjeravanog datuma odlaska s teritorije BiH (na teritoriji EU važi pravilo po kojem svaki bh. državljanin mora imati pasoš čiji je rok isteka do tri mjeseca pri povratku u BiH, jer oni do tri mjeseca mogu boraviti u EU).

Takođe, bitno je da je pasoš izdat u posljednjih deset godina.

Koji je rok važenja bh. pasoša?
Zakon o putnim ispravama Bosne i Hercegovine propisuje sljedeće:

– Pasoš za državljane BiH izdaje se sa rokom važenja od deset godina,

– Državljaninu koji nije navršio tri godine starosti pasoš se izdaje s rokom važenja od tri godine, dok državljaninu u dobi od tri do osamnaest godina s rokom važenja od pet godina,

– Diplomatski i službeni pasoši izdaju se s rokom važenja od pet godina,

– Državljaninu koji ima status raseljenog lica i ima prijavljeno boravište pasoš se izdaje sa rokom važenja od dvije godine,

– Državljaninu kojem se privremeno ne mogu uzeti otisci prstiju izdaće se pasoš s kraćim rokom važenja, a nadležni organ ovaj podatak upisuje na posebno mjesto u obrascu pasoša.

Takođe, bitno je znati i da zahtjev za izdavanje pasoša za dijete ispod 18 godina starosti podnose roditelji ili zakonski staratelji uz obavezno prisustvo djeteta za koje se podnosi zahtjev, s tim da je neophodno da oba roditelja imaju važeću ličnu kartu ili pasoš.

Šta je potrebno za izdavanje novog pasoša ili zamjenu postojećeg?
– zahtjev za izdavanje pasoša (u zahtjevu obavezno navesti mjesto i opštinu upisa u matičnu knjigu rođenih i knjigu državljana BiH),

– ličnu kartu ili drugu javnu ispravu iz koje se može utvrditi identitet, prebivalište i državljanstvo BiH,

– putnu ispravu čiji je rok važenja istekao (osim ako je ukradena ili izgubljena),

– dokaz o uplati naknade za izdavanje pasoša – 50 KM (uplatnica),

– dokaz o plaćenoj administrativnoj taksi od pet KM.

Izdavanje pasoša u roku kraćem od propisanog
Putnu ispravu je moguće dobiti i u roku od 72 časa ako je zahtjev podnesen u Bosni i Hercegovini, odnosno sedam dana ako je zahtjev podnesen u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH u inostranstvu, od trenutka podnošenja zahtjeva ako je u pitanju liječenje u inostranstvu, bolest i smrt člana uže porodice.

Podnosilac zahtjeva je dužan podnijeti potrebne dokaze, a u ovim slučajevima cijena putne isprave je ista kao i cijena putne isprave izdate u redovnom postupku.

U suprotnom, cijena putne isprave izdate u roku kraćem od propisanog uvećava se za dodatnih 200 KM, a cijena putne isprave izdate u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Bosne i Hercegovine u inostranstvu za dodatnih 250 evra.

Služba za poslove sa strancima BiH evidentirala je u aprilu 8.374 migranta, što je za 15 odsto više nego u istom periodu lani, saopšteno je u najnovijem izvještaju o mobilnosti migranata Međunarodne organizacije za migracije.

Kako su saopštili, broj neuspjelih graničnih prelazaka u Hrvatsku i dalje je visok, a 76 odsto ispitanika je izjavilo da su u aprilu 2024. godine pokušali i nisu uspjeli preći granicu barem jednom.

“Većina migranata stiže do Sarajeva i putuje u Bihać kako bi pokušali preći granicu sa Hrvatskom na području Velike Kladuše. Neki migranti napuštaju BiH i oko područja Bosanske Gradiške, Srpca i Orašja”, navedeno je.

Dodaju da iz Crne Gore većina migranata prelazi u BiH sa graničnog prelaza Metaljka, a neki migranti su u BiH ušli i na području graničnog prelaza Vraćenovići, odnosno Deleuša.

Istakli su da u BiH migranti dolaze preko istočne granice sa Srbijom ili granice sa Crnom Gorom, južnije. Najviše ljudi je ušlo na područje između Zvornika i graničnog prelaza Šepak, dok su ostale ulazne tačke iz Srbije bile oko Bratunca.

“Sedamdeset pet odsto ispitanika već je barem jednom pokušalo preći granicu s Hrvatskom. Šest odsto ovih pokušaja bilo je uz pomoć krijumčara. Gotovo svi ispitanici su izjavili da nisu uspjeli jer su ih vlasti presrele i vratile, dok je preostalih jedan odsto ispitanika reklo da se to desilo zbog zatvaranja rute. Samo dva ispitanika izjavila su da ne bi ponovo pokušali da pređu granicu. Ispitanici koji su učestvovali u anketi koriste društvene mreže i instant poruke kako bi organizovali svoja putovanja u zapadnu Evropu. Najčešće korištene platforme su WhatsApp, Facebook i Viber”, dodaju.

Ukupno gledano, najviše migranata je iz Sirije, a slijede Avganistan, Maroko, Nepal i Turska. Više od tri četvrtine ispitanika iz Sirije i Turske izjavilo je da namjerava putovati u Njemačku. Državljani Avganistana su najviše spominjali Njemačku, Italiju i Francusku, dok su prve tri destinacije za državljane Maroka bile Italija, Francuska i Španija. Ispitanici iz Nepala rekli su da im je cilj da putuju u Njemačku, Španiju i Italiju.

Sudeći prema mini-ispitivanju unutar fokus grupe koju su uradili anketari IOM-a, prosječna dužina boravka migranata u BiH bila je 36 dana, šest dana duže nego u martu 2024. i 11 dana duže nego u februaru 2024. godine. Osamdeset tri odsto ispitanika, kako je istaknuto, ušlo je preko jednog od pograničnih područja sa Srbijom, dok je devet odsto ušlo iz Crne Gore. Preostalih šest odsto je ušlo avionom. Od 35 ljudi koji su stigli avionom, 27 je bilo iz Turske, četiri iz Kine, tri iz Somalije i za jednog ispitanika ova informacija je nepoznata.

Na pitanje da li su ih pratili ljudi koji su im olakšali prelazak granice, 39 odsto ispitanika je izjavilo da su bili u pratnji. Poređenja radi, u martu 2024. godine 45 odsto ispitanika izjavilo je da su imali pomoć, dok je u februaru 2024. godine 54 odsto izjavilo da su imali pomoć.

Oko 90 odsto ispitanih je izjavilo da su pješačili, dok je 81 odsto reklo da su putovali autobusom između nekih ključnih lokacija. Osim autobusom, 27 odsto je izjavilo i da su uzeli taksi. Intervjui ključnih ispitanika otkrili su da je prosječna cijena taksija po osobi unutar BiH oko 50 evra.

“Sedamdeset pet odsto ispitanika već je barem jednom pokušalo preći granicu s Hrvatskom. Šest odsto ovih pokušaja bilo je uz pomoć krijumčara. Gotovo svi ispitanici su izjavili da nisu uspjeli jer su ih vlasti presrele i vratile, dok je preostalih jedan odsto ispitanika reklo da se to desilo zbog zatvaranja rute. Samo dva ispitanika izjavila su da ne bi ponovo pokušali da pređu granicu”, naglašeno je.

Ako putujete u zemlje Еvropske unije vaš lični prtljag ne smije da prelazi vrijednost od 300 evra u drumskom saobraćaju, dok je u vazdušnom saobraćaju ta vrijednost do 430 evra, rekla je za ATV Darjana Maglov, portparol Uprave za indirektno oporezivanje.

Ona je za ATV jutro riješila dileme putnika koje se odnose na to šta možemo prenijeti u zemlje Еvropske unije i zemlje trećeg svijeta tokom ljetovanja i godišnjih odmora.

Lični prtljag, pojašnjava Maglov, je sav onaj prtljag koji mi nosimo sa sobom kada odlazimo na neko putovanje ili godišnji odmor. U lični prtljag spadaju odjeća, obuća, sve one potrepštine koje su nam potrebne tokom godišnjeg odmora

Što se tiče maloljetnih lica, odnosno lica do 15 godina, vrijednost ličnog prtljaga ne smije da pređe 150 evra.

Kada govorimo o BiH i zemljama trećeg svijeta, tu je malo drugačija situacija, jer vrijednost ličnog prtljaga koji možete da ponesete sa sobom je do 600 KM, bez obzira kojim prevoznim sredstvom putujete.

„Bitno je naglasiti da se lični prtljag ne broji po automobilu nego po putniku i ukoliko vrijednost ličnog prtljaga pređe sve ove iznose, ne može se dijeliti na putnike. Držimo se ovih ograničenja, s obzirom da znamo kakvi su propisi Еvropske unije i znamo koliko su pojačane te kontrole na graničnim prelazima, pogotovo za vrijeme godišnjih odmora”, rekla je Maglov za ATV.

Što se tiče akcizne robe, kada prelazimo u zemlje ЕU sa sobom možemo ponijeti 40 cigareta ili 20 cigarilosa ili 10 cigara ili 50 grama duvana u drumskom saobraćaju ili 50 grama novih duvanskih proizvoda, 10 mililitara e tekućine.

U vazdušnom saobraćaju, ako iz BiH putujete recimo u Hrvatsku, zemlju članicu ЕU ili u ostale zemlje ЕU, možete ponijeti 200 cigareta ili 100 cigarilosa ili 50 cigara ili 250 grama duvana ili 50 grama novih duvanskih proizvoda ili 10 mililitara e tekućine.

„Možete da kombinujete ove duvanske proizvode, ali ne smijete da premašite dozvoljenu količinu. Što se tiče alkohola, rakije, vina, ne smijete nositi domaće proizvode, s obzirom da svi ti proizvodi moraju da imaju deklaraciju“, navela je Maglov.

U drumskom saobraćaju dozvoljeni su alkohol i alkoholna pića sa udjelom alkohola većim od 22% volumena, jedna litra, a sa udjelom alkohola 22% i manje dvije litre, ili četiri litre vina ili 16 litara piva.

U Crnoj Gori situacija je malo drugačija te možete prenijeti 200 cigareta ili do 100 cigarilosa, do 50 cigara ili do 250 grama duvana za pušenje. Alkoholna pića sa udjelom alkohola većim od 22% volumena, jedna litra, a sa udjelom alkohola 22% i manje dvije litre, ili mjernog vina četiri litre vina ili 16 litara piva.

Kada govorimo o hrani, u zemlje ЕU ne možete prenijeti meso i mesne prerađevine kao ni mliječne proizvode. Možete ponijeti hranu za dojenčad do dva kilograma, hranu za kućne ljubimce do dva kilograma. Povrće nije dozvoljeno, odnosno, morate da imate fitosanitarni sertifikat. Međutim, možete se osvježiti ananasom, bananama, datulama i kokosom. Dozvoljeno je da ponesete suvu, očišćenu ribu do 20 kilograma, jaja i med do dva kilograma.

Što se tiče zemalja u okruženju, u Srbiju možete ponijeti fabrički upakovanu hranu, količina hrane mora jasno upućivati da je namijenjena sopstvenim potrebama. Hrana životinjskog porijekla dozvoljena je do jednog kilograma. U Crnu goru možete ponijeti jedan kilogram sušenog voća, povrća, sirove kafe, začina, čajeva. Možete unijeti sa sobom ishranu za djecu, te tri kilograma svježeg voća i povrća osim krompira.

Sezona matura je pri kraju, a sadašnji maturanti, odnosno budući brucoši su na početku nove etape života odabiru fakulteta.

Dok se upisni rok bliži, kao i prijemni ispit koji je zakazan za prvi dan jula, fakulteti se nadaju da će baš oni biti izbor brucoša.

Tako je na Banjalučkom univerzitetu jun već godinama rezervisan za pripremnu nastavu, koju će za svoje buduće studente organizovati brojni fakulteti.

Besplatnu pripremnu nastavu imaće Filološki, Tehnološki, Rudarski, Prirodnomatematički, Elektrotehnički, Pravni, Mašinski i Ekonomski fakultet.

Fakultet političkih nauka je obezbijedio studentima prateći materijal za pripremu prijemnog ispita u formi online lekcija, dok se pripremna nastava plaća na Medicinskom i Arhitektonskograđevinskogeodetskom fakultetu i Akademiji umjetnosti. Cijene su od 100 do 150 KM.

Budući studenti Poljoprivrednog, Filozofskog i Šumarskog fakulteta, kao i Fakulteta bezbjednosnih nauka i Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta na prijemni ispit će ići bez pripremne nastave.

Veliko interesovanje kako domaćih, tako i stranih studenata, i ove godine vlada za Medicinski fakultet, a Ranko Škrbić, dekan ovog fakulteta, za “Nezavisne novine” ističe da su oni spremni za prijemni ispit.

“Ove godine očekujemo značajan broj stranih studenata. Pored medicine, ove godine imamo zainteresovanost stranih studenata, posebno iz Indije i Indijskog potkontinenta, za studij sestrinstva. Ima čak zainteresovanosti i za master studije”, rekao je on.

Kako je dodao, ovaj fakultet tradicionalno godinama organizuje pripremnu nastavu.

Kako bi olakšao polaganje prijemnog ispita budućim brucošima, pripremnu nastavu ima i Prirodnomatematički fakultet, tačnije Studijski program matematika i informatika i Studijski program hemija.

“Ima zainteresovanih kandidata i za jedno i za drugo. Pripremna nastava je besplatna i organizujemo je petkom i subotom u zavisnosti od opterećenja nastavnika, odnosno slobodnih učionica”, ističe za “Nezavisne novine” dekan ovog fakulteta Radoslav Dekić.

Kako navodi, očekuju veće interesovanje brucoša nego lani.

“Prošle godine startovali su smjerovi Geografski informacioni sistemi i Turizmologija na Studijskom programu geografija, pred sam upis, pa očekujemo da će ove godine interes biti veći. Prema pripremnoj nastavi, imamo zainteresovanih kandidata i za hemiju i za matematiku”, govori on.

Interesovanja za upis na Filološki fakultet u Banjaluci, prema riječima dekanice Biljane Babić, ima, a za sve one koji se odluče za upis na ovaj fakultet pripremna nastava će biti besplatna. Budući studenti interesuju se za sve jezike, a prednjače kineski i engleski jezik.

“Ove godine nismo čekali da se približe mart ili april, počeli smo mnogo ranije sa promocijom, ne čekajući da se trenutak približi, jer srednjoškolci do tada već znaju šta žele i šta mogu. Pripremna nastava je besplatna ove godine, ranije se plaćala”, rekla je Babićeva dodajući da se ove godine obilježava i 15. godina postojanja ovog fakulteta te su upravo zbog toga besplatnu pripremnu nastavu htjeli dati budućim studentima kao poklon.

Odluku šta će upisati donijela je i buduća studentkinja Nataša V. koja za “Nezavisne novine” ističe da jeste imala dilemu šta odabrati, ali da je ipak ljubav ka njemačkom jeziku koju gaji odmalena prevagnula prilikom izbora.

“Planirala sam prvo da se upišem na Akademiju umjetnosti, smjer produkcija, ali je ipak prevagnula ljubav prema njemačkom jeziku, pa sam se odlučila za Filološki fakultet i germanistiku. Nije mi se bilo teško odlučiti, jer ljubav prema njemačkom jeziku gajim odmalena”, kaže ona i dodaje da planira ići na pripremnu nastavu koju organizuje fakultet na kome će nastaviti školovanje.

Iz Banjalučkog univerziteta podsjetili su da je, prema odluci Vlade Republike Srpske, na prvi ciklus studija planiran upis 2.640 studenta, od čega na budžet 1.882 studenta.

“Na fakultetima i Akademiji umjetnosti gdje se ne popune mjesta u prvom roku, organizovaće se i drugi rok”, istakli su za “Nezavisne novine” iz Univerziteta u Banjaluci.

U BiH više nema ko da mjeri gledanost. Mada, pitanje je kako se to radilo i dosad. Favorizovanjem pojedinih TV stanica “AM“, agencija koja se jedina u BiH bavila istraživanjem gledanosti TV programa, pomagala je punjenju budžeta tih favorita.

Još prije sedam godina nefer poslovanje i različite aršine je potvrdio i Sud. Inače, istraživanje gledanosti je svojevrsna podloga za finansiranje TV stanica koje stiže od marketinga. O ciframa je nezahvalno govoriti, ali se to na godišnjem nivou vrti i oko 60 miliona KM.

Nepravilnosti i nelogičnosti su vidljive godinama, kaže direktor marketinga i prodaje ATV-a. Dejan Stupar poručuje da je neophodno uvesti red u tu oblast.

“Jedan najkonkretniji primjer kada su nam jedan dan došla istraživanja, kada smo vidjeli 0,00%, što je zaista nemoguće, a onda nam je iz AM kao zvanično objašnjenje i odgovor kažu, vi taj dan niste bili vidljivi u BH telekomu. Samo malo, šta je sa Telekomom Srpske? Šta je sa drugim operaterima, koji su zaista primarni u Republici Srpskoj? To je jasan primjer o nepravilnoj podjeli, o netransparentnosti u radu i očigledno duplim aršinima. Govorimo o budžetima od nekoliko desetina miliona KM koji dolaze na tržište i koji se iz Sarajeva raspoređuju kako nekome odgovara, odnosno, na osnovu baš svih tih istraživanja koja su izazivala brojne opravdane sumnje”, kaže Stupar.

Sedam godina kasnije praksu nisu promijenili. Sertifikat o odobrenju tipa mjerila su izgubili 10. maja, ali ih to nije omelo da mjerenja nastave da vrše još 14 dana nakon toga.

Izgubili su ga po novom Pravilniku o metrološkim i tehničkim uslovima za mjerila gledanosti, piplmetar, koji je donesen lani u oktobru. Po starom su mogli da se koriste uređaji koji su prevaziđeni. Trenutno u BiH ne postoje uređaji koji zadovoljavaju propise, objašnjava direktor Instituta za metrologiju.

“Izmjenom regulative, odnosno, izmjenom Pravilnika tržište otvoreno i bilo ko ko je zainteresovan da učestvuje na tržištu, da se bavi ovom djelatnošću, treba da nabavi adekvatne uređaje, dakle, piplmetre najnovije generacije i da se javi Institutu za odobrenje tipa i zatim mora da obezbijedi da ta mjerila budu redovno verifikovana svako tri godine”, rekla je Milica Ristović Krstić, direktor Instituta za metrologiju BiH.

Imaju li adekvatne uređaje, iz Agencije nisu rekli. Samo su se, doduše sa zakašnjenjem, kratko oglasili da obustavljaju slanje podataka.

“U ovom trenutku, želim vam saopštiti da će ‘Audience Measurement d.o.o.’ privremeno obustaviti isporuku podataka. Nažalost, trenutno nisam u mogućnosti precizno odrediti kada i da li ćemo biti u mogućnosti nastaviti s isporukom podataka”, poručuju iz ove Agencije.

Dosad su, navodno, jedini imali laboratoriju za servisiranje piplmetara i druge opreme, pa su mogli sami sebi izdavati sertifikate o ispravnosti opreme. To više nije slučaj. Institut je ispunio svoju dužnost – donio akte koji propisuju karakteristike uređaja za mjerenje i osigurao da se redovno provjerava njihova tačnost.

Nekome je, čini se, i to zasmetalo, pa je Komisiji za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH stigla anonimna prijava. Ristović Krstić će na javno saslušanje. To, izgleda, na pogrešnu adresu.

“Po osnovu čega i ono što ja sporim je nadležna Komisija za korupciju ako je neko donio nekakav podzakonski akt?”, pita Milorad Kojić, član Komisije za borbu protiv korupcije PS BiH i dodaje:

“Kako ćemo, na koji način raditi sutra, mislim da bi mi kao poslanici trebali biti neko ko će poštovati akte zakonske i svoj poslovnik, prije svega. Nažalost, smatram da je on prekršen, da smo izašli iz nadležnosti naše Komisije, ali eto ta neka većina želi da pravi vrstu političke priče iz svega ovoga i ništa više osim toga”.

S politikom se i prije ova priča dovodila u spregu. Malo ko je i ranije vjerovao u rezultate tv gledanosti. Dizale su protiv toga glas brojne medijske kuće. Značajnija reakcija je izostala. Možda i jer je takvo stanje nekima odgovaralo. Na sumnjivim podacima ostvarivali su laku zaradu.

Bivši glavni naučni savjetnik britanske vlade Patrik Velens izjavio je danas da je još jedna pandemija apsolutno neizbježna i pozvao novu britansku vladu da se usredsredi na pripremu za nju, upozoravajući na to da za tako nešto još nije spremna.

Govoreći na panelu na festivalu Hej u velškom okrugu Povis, Velens je rekao da je sjajno što će biti održani izbori jer postoje očigledna pitanja koja treba da se riješe, prenosi Gardijan.

Jedna od stvari koju sljedeća vlada mora da uradi jeste da primijeni bolji nadzor da bi mogla da otkrije dolazeće pandemije, rekao je on.

“Moramo da budemo mnogo brži… u brzim testovima za dijagnozu, brzim vakcinama, brzoj nezi, tako da ne moraju da se proglašavaju ekstremne mjere koje su uvođene tokom pandemije virusa kovid-19”, rekao je Velens.

On je upozorio da su lideri država G7 zaboravili pouke iz te posljednje pandemije, napominjući da pripreme za pandemiju treba da se tretiraju kao pripremu oružanih snaga. “Znamo da moramo da imamo vojsku, ne zato što će biti rat ove godine, već znamo da je ona bitan dio onoga što je državi potrebno. Moramo i ovu spremnost da tretiramo na isti način”, ukazao je Velens.

“Prijedlog koji je iznijela Svjetska zdravstvena organizacija, kojim bi države svijeta postigle sporazum o pripremama za naredne pandemije, je “korak u dobrom pravcu”, ocijenio je Velens.