VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Građani ogorčeni na markete

    Osim poskupljenja sa kojima se konstantno bore, građanima kupovine stresno padaju i zbog činjenice da, bez obzira na cijenu po kojoj su odabrali neki proizvod, ne znaju kakve će ih stavke dočekati na računu.

    Naime, prilično često se dešava da odaberu neki artikl po jednoj cijeni, a da se, kad dođu na kasu, ispostavi da je on skuplji.

    U ovakvim situacijama, trgovci se pravdaju pretrpanošću poslom, zbog čega, tvrde, ne stižu da promijenu cijene proizvoda koji poskupljuju.

    Bilo kako bilo, potrošači su ogorčeni ovakvom praksom, pa veoma često putem društvenih mreža dijele svoja iskustva i komentarišu slične situacije.

    U ovom slučaju, samo dva proizvoda na polici su koštala 5,5 KM, a na kasi čak 6,6 KM.

    “To mi se desilo ne samo jednom nego bezbroj puta. Vratim se i vraćam artikle na kasi, napravim gužvu tako da pojedinci ostave punu korpu i odu… Skoro svaki druga artikal ima na kasi drugu cijenu. Ja ih ostavim ako je na kasi skuplje, pa nek vraćaju sami“, neki su od komenatara ipod pomenute objave.

    Ima i onih koji su stali u odbranu trgovaca, uz obrazloženej da ih je malo, a da imaju puno posla, pa ne stižu da zamijene cijene.

    Potrošače, međutim, ne interesuje da li je riječ o preopterećenosti trgovaca koji ne stižu da isprate poskupljenja zamjenom novih cijena.

    Takođe, nije rijetkost da shvate da su prevareni tek kad dođu kući i pogledaju račun, kada se mnogima ne da vraćati.

    – Zna se desiti da samo jedan proizvod platim i po marku skuplje, nego što je bila njegova cijena na polici. Međutim, zbog žurbe rijetko kad gledam račun u radnji, a kad obmanu uočim kod kuće, tada je već kasno. Izgleda da nema druge nego još u marketu prokontrolisati račun i reagovati u slučaju nepravilnosti – kaže sagovornica Srpskainfo.

    Iz udruženja potrošača poručuju da je pravo građana da, ako se nađu u ovakvoj situaciji, proizvod plate po cijeni koju su pronašli na polici. Naglašavaju da im se, zbog ove prakse, javlja veliki broj građana.

     

  • Unija poslodavaca Srpske: Nema uslova za povećanje najniže plate

    Unija poslodavaca Srpske: Nema uslova za povećanje najniže plate

    U Republici Srpskoj ne postoje nikakvi uslovi niti finansijski pokazatelji da bi trebalo povećati najnižu platu, stav je Unije poslodavaca Republike Srpske.Potpredsjednik Unije Dejan Mijić izjavio je Srni da je u ovom trenutku preče da se izjednači način obračuna minimalne plate u realnom i javnom sektoru.

    – U realnom sektoru imate situaciju da se obračun vrši na način da imate minimalnu platu 900 KM, plus minuli rad, regres, topli obrok, prevoz i onda to izgleda drugačije nego što je u javnom sektoru – naveo je Mijić.

    On je dodao da bi trebalo definisati i minimalni, odnosno maksimalni iznos regresa koji bi bio neoporeziv.

    – Imate situaciju da preduzeća koja isplaćuju regres, ustvari isplaćuju trinaestu platu koja je u potpunosti oporeziva – istakao je Mijić.

    On je dodao da bi nakon tih početnih preduslova bili stvoreni uslovi da se razgraniči ono što je najveća primjedba radnika – da su se plate visoke stručne spreme izjednačile sa nekvalifikovanim radnim mjestima.

    – Minimalac treba ostati ovakav kakav jeste, a onda napraviti neki raspon i definisati radno mjesto koje zahtijeva visoku stručnu spremu da bude bolje plaćeno od ovoga – istakao je Mijić.

    On je zaključio da Srpska ima jedan od najvećih minimalaca u regionu i ponovio da ne postoje uslovi za njegovo povećanje.

    U Banjaluci će sutra biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će biti nastavljen razgovor o najnižoj plati u Srpskoj za narednu godinu, a koja trenutno iznosi 900 KM.

    Predjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je da je stav Sindikata da bi najniža plata u Srpskoj za iduću godinu trebala da iznosi 1.050 KM.

  • Mišić: Najniža plata da bude 1.050 KM, ima prostora za povećanje

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić izjavila je da je stav Sindikata da bi najniža plata u Srpskoj za iduću godinu trebala da iznosi 1.050 KM.

    Ima dosta prostora za značajno povećanje najniže plate u Republici Srpskoj i Savez sindikata će sutra na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta predložiti Vladi i poslodavcima da najniža plata iznosi 1.050 KM – rekla je Mišićeva Srni.

    Ona je navela da najniža plata treba da “prati” bar prehranu u sindikalnoj potrošačkoj korpi koja iznosi 1.160 KM.

    – Tražićemo razumijevanje za naš stav jer su argumenti na našoj strani. Podaci Poreske uprave Republike Srpske pokazuju da je najveća naplata ostvarena kod poreza za dobit u iznosu od 411,3 miliona KM. To praktično znači da su poslodavci za deset mjeseci uplatili za 28 odsto više poreza na ostvarenu dobit u odnosu na prošlu godinu – pojasnila je Mišićeva.

    Ona je rekla da poslodavci ne žele da prihvate da trebaju od zarađene dobiti da se odreknu dijela i podijele radnicima u smislu povećanja najniže i ostalih plata.

    – Oni nikako da nauče lekciju da je plaćen radnik čista dobit za preduzeće – rekla je Mišićeva.

    Ona je navela da više od jedne trećine ljudi u Republici Srpskoj radi za iznos najniže plate, te ocijenila da se institut najniže plate zloupotrebljava.

    – U Republici Srpskoj troškovi za osnovne životne namirnice svakodnevno nekontrolisano rastu i iznos najniže plate od 900 KM potpuno je prevaziđen – zaključila je Mišićeva.

    U Banjaluci će sutra biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske na kojoj će biti nastavljen razgovor o najnižoj plati u Srpskoj za narednu godinu.

    Sjednica je zakazana za 12.00 časova u prostorijama Republičke uprave za inspekcijske poslove.

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je ranije Srni da su socijalni partneri u Srpskoj na pravom putu kada je riječ o postizanju dogovora i kompromisa o najnižoj plati za sljedeću godinu.

    Najniža plata u Srpskoj u ovoj godini iznosi 900 KM.

  • Cijena brašna pada, cijene pekarskih proizvoda rastu

    Cijena brašna pada, cijene pekarskih proizvoda rastu

    U poslednjih godinu dana cijena brašna pala je za 10 feninga po kilogramu, dok je cijena hljeba i ostalih pekarskih proizvoda porasla, što je paradoksalno, kažu iz udruženja za zaštitu potrošača. Sa druge strane pekari rast cijena pravdaju činjenicom da osim brašna, u cijenu hljeba ulazi niz drugih imputa, koji su u ovom periodu, kažu, drastično poskupjeli.

    Za rubriku “vjerovali ili ne” jeste činjenica da cijena brašna pada, a cijena hljeba raste. Tragično je to što dobijemo veliku razliku, kada se uporede cijene pšenice i pekarskih proizvoda, kažu u udruženju potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

    “Cijene kifle su nekada bile 10, pa 20 a sada 25 i 30 feninga, a toliko košta i kilogram pšenice. Prema tome, vidite kolika je razlika i koliko ne dolazi do usklađivanja cijena. Tu mi možemo reagovati  tako što ćemo upozoravati, ali postoje institucije koje su zadužene da se time bave”, rekao je Jovan Vasilić, predsjednik ovog udruženja.

    Naši sugrađani su takođe mišljenja da u ovakvo situaciji nešto nije uredu i da bi cijena osnovne životne namirnice trebala da bude niža.

    “Skupoća je velika, standard je opao. Za penzionere, katastrofa”.

    “Kilogram hljeba, 2 kg brašna, 4 kg pšenice – to je paritet bio. Dugo vremena se to zadržalo, a sad je to u korist mlinske industrije daleko, daleko nepovoljnije.”

    “Smatram da bi trebalo da se vodi računa o tome da ima ljudi koji ne mogu sebi da priušte te dodatne izdatke. Mislim da bi država trebalo malo da obrati pažnju i da koriguje cijene, odnosno da izvede kontrolu na maržu.  Da vide kako to ljudi formiraju cijenu, jer izgleda, kako se meni čini, da svako  formira cijenu kako hoće”.

    “Hljeb je skup u odnosu na brašno. Tačno je, imaju i pekari izdatke, ali je ipak skupo. Samo, hljeb je nekada bio težak 1 kilogram, a koliko je težak danas? Da li ima 600 grama?”

    Pekari cijene svojih proizvoda pravdaju činjenicom da je došlo do rasta najniže plate, te da sada, na mjesečnom nivou po zaposlenom izdvajaju dodatnih 382 KM.

    “Naše preduzeće ima 120 zaposlenih. To je na mjesečnom nivou oko 40.000 maraka i mi smo dali za ovih 10 mjeseci 400.000 maraka je naše preduzeće dalo više ove godine nego prošle”, kaže Njegoslav Zagorac, vlasnik lanca pekara iz Bijeljine.

    Zagorac dodaje da 80% svojih proizvoda pakuje u ambalažu koja je skuplja za 30 procenata, kao i to da najjeftinija mašina za pekarstvo košta 15.000 evra.

    “Naše proizvode, bilo koje, ne možemo da dajemo za neku cijenu koja odgovara ekonomistima, udruženjima za zaštitu potrošača, koja odgovara penzionerima. Ne možemo. Jednostavno, pekari kada poskupe, onda znajte da im je dogorjelo, da to nije trka za profitom, nego jednostavno dogorjelo”, kategoričan je Zagorac.

    Pekari dodaju da je veliki problem deficit stručne radne snage, te da je cijena njihovog rada prelazi 2.000 maraka i da je viša za minimalno 25 procenata, u odnosu na isti period prošle godine.

  • Korak bliže strožim kaznama za napadače na novinare, prosvjetare i medicinare

    Korak bliže strožim kaznama za napadače na novinare, prosvjetare i medicinare

    Inicijativu za izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske, čiji je cilj da prosvjetni radnici, novinari i radnici u zdravstvu budu zakonski prepoznati kao lica koja obavljaju poslove od javnog značaja i da imaju pojačanu krivično-pravnu zaštitu, upućena je u zvaničnu parlamentarnu proceduru, potvrdio je pravnik Milko Grmuša, koji je to inicirao.

    I novinari, i predstavnici prosvjetnih i medicinskih radnika, podržavaju ovu inicijativu, ali ipak ne postoji veliki optimizam da će to biti usvojeno.

    Grmuša je, naime, inicirao da se poslom od javnog značaja smatra obavljanje profesije ili dužnosti koja ima povećan rizik za bezbjednost lica koje ga obavlja, a odnosi se na zanimanja koja su od značaja za javno informisanje, zdravlje ljudi i vaspitanje i obrazovanje.

    On je, između ostalog, inicirao i da se u Krivični zakonik Republike Srpske uvrsti novi član koji bi se zvao “Napad na lice koje obavlja poslove od javnog značaja”.

    Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti lice koje obavlja poslove od javnog značaja u obavljanju tog posla bio bi kažnjen novčano ili zatvorom do tri godine. Pritom, prema prijedlogu, ako je tokom ovog krivičnog djela nanesena povreda ili je prijećeno oružjem, izvršilac bi bio kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

    Podsjetimo, novinari u Srpskoj su u proteklim godinama niz puta bili na meti napada, a u sličnim su problemima i prosvjetari te zdravstveni radnici.

    Novinarka iz Banjaluke Ljiljana Smiljanić ističe da je pročitala dio inicijative koju je Grmuša objavio na društvenim mrežama, a što se odnosi, kako je on naveo, na sve koji rade posao od javnog značaja ili slično.

    “Sviđa mi se ta formulacija, ali nisam optimistična. Kada smo prije nekoliko godina tražili da se napad na novinare i medijske radnike tretira kao napad na službeno lice, odmah nam je rečeno da neće proći, jer bi onda i neka druga zanimanja tražila isto. Kada je naš kolega Vladimir Kovačević napadnut, političari su govorili kako bi ipak podržali tu inicijativu, ali se opet ništa nije promijenilo”, rekla je Smiljanićeva te dodala da novinari nisu tražili da budu službena lica, jer to ne mogu biti.

    Situacija sada, kako je dodala, jeste gora, jer su, osim medijskih radnika, i prosvjetni radnici i ljekari izloženi napadima i nasilju, ali…

    “I dalje mislim da se ništa neće promijeniti što se tiče kaznene politike. Možda bi rješenje bilo i da se koriste trenutna zakonska rješenja, ali maksimalne kazne, a ne minimalne. Često se ispostavi da imamo dobre zakone, ali je problem u primjeni”, naglasila je Smiljanićeva.

    Miloš Purković, v.d. predsjednika Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske, ističe da i ovaj sindikat već odavno ukazuje na to da je neophodno posebno tretirati napad na lica na radnom mjestu.

    “Ta inicijativa apsolutno ima našu podršku i volio bih da to dođe u formu zakona i bude primjenjivano. Iskreno da vam kažem, nisam nešto optimističan”, rekao je Purković za “Nezavisne novine”.

    Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kaže da će oni proučiti i razmotriti inicijativu koju je Grmuša podnio.

    “Mi apsolutno tražimo pooštravanje kaznene politike. Nadam se da će biti političke volje da se to usvoji”, rekao je Gnjatić za “Nezavisne novine”.

    Grmuša je naveo da je obaviješten da je njegova inicijativa za izmjene i dopune Krivičnog zakonika upućena u zvaničnu parlamentarnu proceduru, te je, kako je dodao, ostvaren još jedan važan korak ka boljoj krivično-pravnoj zaštiti prosvjetara, zdravstvenih radnika i novinara.

    “Zahvaljujem Kabinetu predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske na brzoj reakciji i apelujem na nadležne parlamentarne odbore, Vladu i sve narodne poslanike da što prije usvoje ovu inicijativu, koja je u potpunosti usklađena sa dobrim rješenjima Krivičnog zakona Srbije. To će biti velika zajednička pobjeda i poruka svima da Republika Srpska ne toleriše nasilje”, istakao je Grmuša.

  • Kilogram brašna pojeftinio, hljeb poskupio

    Kilogram brašna pojeftinio, hljeb poskupio

    Najobičniji bijeli hljeb u Srbiji ne košta ni jednu marku. U Banjaluci takav isti je oko 2 KM. U Sarajevu se može naći za 1,5 KM. Ako i zvanična statistika kaže da je pšenično brašno u Srpskoj pojeftinilo, ko može da objasni i opravda da je hljeb skuplji danas, nego lani?

    Nisu ovo neke paušalni podaci, već zvanični Republičkog zavoda za statistiku. Naime, kilogram bijelog pšeničnog brašna prošlog septembra u prosjeku je koštao 1,68 KM, a ovog 1,54 KM. Kilogram polubijelog brašna u septembru ove godine koštao je 3,77, a prošlog 3,57 KM.

    Prema njihovim podacima, kilogram hljeba od bijelog pšeničnog brašna septembra 2023. godine koštao je 3,42 KM, a septembra ove godine 3,54 marke. Gdje je ovdje logika?

    Cijene dole, hljeb ni makac
    Svi se sjećamo kako su prije nekoliko mjeseci pekari podigli cijene proizvoda nakon povećanja mininalne plate. Moglo se tu još čuti svakakvih potencijalnih razloga za poskupljenjem – od sve skupljih komunalija, svjetskih cijena brašna i pšenice, a znalo se napomenuti i da je sukob u Ukrajini.

    U međuvremenu, cijene brašna odoše malo dole, ali hljeb ni makac. U marketima i pekarama koje smo obišli u najvećem gradu Srpske, uspjeli smo da nađemo hljeb koji košta manje od 2 marke. Ali, on je takve gramaže da ga odrasla osoba može pojesti za jedan obrok. Naprimjer, hljeb od 350 grama može da se kupi za 1,90 KM, mini pogača za 1,75, a bijeli hljeb od 300 grama za 1,45 maraka.

    Porodični hljeb od bijelog brašna težine 650g košta 2,55, hljeb ispod sača od 500g 2,20 marke, polubijeli 1,99 KM, ali generalno im je cijena od 2,05 do 2,25. Govorimo o najobičnijim bijelim, pšeničnim hljebovima. Hljeb sa sjemenkama bundeve od 500 grama je 2,75 KM, od raževog i heljdinog brašna 2,85. Cijena zavisi i ako kupujete veknu koja je u komadu ili isječena.

    Hljebovi koje znamo kao “posavac” ili “vodeničar” od 600 grama koštaju 2,4, odnosno 2,25 KM. Najobičnija pletenica košta do 1 KM, baget od 320 grama je 2 marke, a mala kukuruzna projica 1,30 KM.

    Banjačunka Jovana R. prije neki u marketu je bila u potrazi za “zdravijom” verzijom peciva. Ono koje je uzela je i vratila, zbog cijene.

    -To je jedna obična kifla sa sjemenkama. U korpu sam stavila dvije i htjela sam još dvije. Kada sam se vratila do rafa, tada sam uočila i cijenu. Ta jedna kifla košta 1,99 KM. Ne pada mi na pamet da dajem za kiflu, koliko za kilogram brašna – priča naša sagovornica koja kaže da je ostala šokirana cijenom pekarskog proizvoda.

    Kifla za marku
    Da li je normalno da bijeli hljeb plaćamo 2 marke, mnogi će reći da nije. Upitno je i koja je težina vekne koju nam prodaju, naglašava Murisa Marić iz Udruženja potrošača “Don”.

    -Mislim da danas samo kiflu možemo da kupimo za marku. Plaćamo danak neuređenosti tržišta i što svi od nas mogu da rade šta hoće, jer nema kontrole koja treba da zaustavi ovo divljanje cijena – ističe ona za Srpskainfo. Poručuje kako je hljeb preskup za naš džep, ali da o tome niko ne vodi računa, niti ko o tome priča.

    -Od političke volje zavisi uređenje ovog tržišta. Ali dokle god je na visokim cijenama veći PDV, onda se ne treba čuditi što nam je ovako – kaže ona. To što cijena brašna ili pšenica padne na svjetskom tržištu kod nas ništa ne znači. Građani su ljuti što je hljeb kod nas toliko košta.

    “Kad nema države ni kontrole, pekari kolo vode”, “Prošli izbori, sad kreću poskupljenja”, “Političarima odgovaraju visoke cijene jer beru pare od poreza. Ovce će da pasu travu”, neki su od komentara sugrađana.

    Na internetu se mogu naći podaci da najskuplj hljeb u Evropi jedu Finci i Švajcarci. U više njemačkih gradova, prema izvoru Numbeo, cijene bijelog hljeba od 500 grama su od 1,86 do 2,30 evra, U Parizu je 1,87, Londonu 1,74, Rimu 1,7 evra. U Ljubljani je hljeb 1,77 evra, Podgorici 0,85, Skopju 0,62 evra.

     

     

  • Počinje vakcinacija protiv gripa u Srpskoj

    Počinje vakcinacija protiv gripa u Srpskoj

    Vakcinacija protiv gripa počinje sutra u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, a u toku je imunizacija u domovima zdravlja širom Srpske, pa tako i u Banjaluci, Prijedoru, Trebinju, dok će u Bijeljini početi u petak.

    Kako je kazala Jelena Đaković Dević, epidemiolog u Službi za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo RS, Institut je nabavio ukupno 22.000 doza četvorovalentne vakcine proizvođača “Sanofi Paster”, koja je upotrebljavana i lani.

    Prema njenim riječima, osobe koje imaju pravo na besplatne vakcine vakcinišu se u domovima zdravlja širom Srpske, a određene količine vakcina upućene su na teren.

    Đaković Devićeva je rekla da su u kategoriji građana koji mogu da prime besplatnu vakcinu pacijenti na hemodijalizi i oni kod kojih je izvršena transplantacija bubrega, koji boluju od šećerne bolesti – insulin zavisni, te pacijenti liječeni kardiohirurškim metodama liječenja, kao i HIV pozitivne osobe i oboljeli od AIDS-a.

    Ona je navela da besplatnu vakcinu mogu da prime i djeca liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu i oboljela od cistične fibroze pluća, te osobe koje boluju od mišićne distrofije i multiple skleroze. U ovu kategoriju spadaju i osobe koje su završile sa hemioterapijom i trenutno nemaju kliničkih znakova bolesti, kao i lica sa posebnim potrebama sa boravkom u kolektivnom smještaju. Dodala je da je vakcina namijenjena djeci starijoj od šest mjeseci, odraslim osobama i trudnicama.

    Takođe, građani koji ne pripadaju navedenim kategorijama pacijenata, a koji žele da se vakcinišu, mogu doći u Institut za javno zdravstvo RS ili u nadležne regionalne centre širom Srpske, a cijena vakcine je 30 KM.

    Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju u ovom institutu, rekla je da vrše nadzor nad gripom, koji je počeo u 40. sedmici ove godine, a završava se sa 20. sedmicom naredne. Navela je da su u to uključeni svi domovi zdravlja i bolnice u Srpskoj, te podsjetila da je zastupljenost gripa prošle sezone bila na niskom nivou.

    Gordana Savin, pomoćnica direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Bijeljina, za “Nezavisne” je kazala da kod njih vakcinacija počinje u petak.

    Kako kaže, ambulante su preplavljene pacijentima, a aktuelne su stomačne viroze, ali i bolesti nalik na grip, streptokokne infekcije, te stomačni virusi sa upornim povraćanjem i dijarejom.

    “To su upale grla, streptokokne, a imamo i pacijenata sa infekcijama donjih i gornjih respiratornih puteva, kao i upalom pluća. Generalno, ima puno respiratornih infekcija. Čini mi se da je sve veći broj uzročnika, a narod je sve više bolestan”, ističe Savinova.

    Pojašnjava da organizam treba da se prilagodi ovom prelazu, jer je “čas toplo, pa hladno, pa smo u zatvorenim prostorijama, a onda opet izlazimo, s tim da problem nastaje jer su česte promjene atmosferskog pritiska i temperatura”.

    I Jelena Durić, specijalistkinja epidemiologije u Domu zdravlja Trebinje, potvrđuje da su preuzeli vakcinu.

    “Kategorije kojima je vakcina namijenjena počeće je danas primati, ali prvo treba da vidimo koliko je vakcina stiglo”, kazala je Durićeva za “Nezavisne”.

    Dodala je da je počeo nadzor nad akutnim respiratornim infekcijama i oboljenjima sličnim gripu.

    “Inače, kod nas je broj oboljelih od ovih oboljenja dva, tri, četiri, i to je konstantno u prethodne tri-četiri nedjelje”, rekla je Durićeva.

    I iz DZ Prijedor su naveli da danas počinje vakcinacija protiv sezonskog gripa, te su pozvali sve zainteresovane građane koji imaju pravo na besplatnu vakcinu, ali i građane koji nisu oslobođeni plaćanja, da se vakcinišu.

  • Nova epidemija pred vratima, treba li čovječanstvo da strahuje?

    Nova epidemija pred vratima, treba li čovječanstvo da strahuje?

    U svjetlu sve većeg broja virusnih interakcija između životinja i ljudi, ugledni infektolog dr Vajs istakao je da bi novo pandemijsko širenje virusa moglo biti pred vratima, ali da to ne znači nužno posljedice slične pandemiji virusa korona.

    Upozoravajući na mogućnosti, stručnjak je naglasio da “nikako ne želi da širi paniku”, ali da je važno biti informisan i spreman.

    Vajs je objasnio da influenca virus ima mogućnost da pogađa više različitih vrsta – ptice, svinje, ljude – zbog čega stalno evoluira.

    “Može se desiti da se pojavi novi virus koji sadrži dijelove različitih influenca virusa iz raznih životinjskih vrsta, a koji je zarazan za ljude i za koji imuni sistem nije pripremljen”, rekao je on.

    Takva promjena mogla bi izazvati novu ozbiljnu epidemiju ili čak virus sa pandemijskim potencijalom.

    Ptičji grip, jedna od varijanti influenca virusa, već predstavlja svojevrsnu “tihu pandemiju” koja se širi Evropom i pretežno pogađa ptice.

    “Milioni ptica su pogođeni, a mnoge uginu,” napominje Vajs.

    Istovremeno, registrovano je nekoliko stotina slučajeva među ljudima koji su imali blizak kontakt sa zaraženim pticama, a smrtnost među njima iznosi oko 50%. Iako direktan prenos sa čovjeka na čovjeka još nije zabilježen, Vajs navodi da se prenos može dogoditi preko domaćih životinja, kao što je bio slučaj sa farmama u SAD gde su se zaraze širile kontaktom sa kravama.

    Kako bi se preduprijedile eventualne negativne posljedice, Vajs apeluje na objektivnu raspravu bez pretjerivanja i traganja za krivcima. On naglašava da mjere poput zatvaranja škola nisu neophodne ako se situaciji pristupi racionalno i sa činjenicama u prvom planu, prenosi Krone.

    Globalizacija, sve veća mobilnost, putovanja u udaljene oblasti i klimatske promjene takođe doprinose pojavi novih zaraznih bolesti u Evropi, pa i u Austriji.

    “Ranije nismo imali ovakvo okupljanje zaraznih bolesti na tlu Evrope,” upozorava Vajs, dodajući da se krpelji i komarci šire ka sjeveru zbog porasta temperatura, prenoseći i stare i nove patogene.

    Stručnjak takođe prognozira porast broja zaraznih bolesti tokom ljetnjih mjeseci.

    “Spektar infekcija je širi, i očekuje se da će toplija ljeta dodatno povećati rizik”, izjavio je Vajs, ukazujući na sve veću potrebu za zdravstvenom pripravnošću u Evropi, prenosi Kurir.

  • Prosječna plata u Srpskoj za septembar 1.412 KM, potrošačka korpa skoro dvostruko viša

    Prosječna plata u Srpskoj za septembar 1.412 KM, potrošačka korpa skoro dvostruko viša

    Najviša prosječna plata u Republici Srpskoj u septembru isplaćena je zaposlenima u sektoru finansija i osiguranja i iznosi 1.899 KM, dok su najnižu prosječnu platu od 1.118 KM primili radnici u građevinskom sektoru. Prosječna septembarska neto plata u Srpskoj iznosi 1.412 KM, što je za jednu KM više nego u avgustu.

    Među nižim platama nalaze se one u prerađivačkoj industriji (1.216 KM), zatim u sektoru saobraćaja i skladištenja (1.141 KM), te u ugostiteljstvu i turizmu (1.134 KM). Sindikalna potrošačka korpa u septembru je dostigla iznos od 2.625 KM, što znači da prosječna plata pokriva svega 53,78 odsto njenih troškova, navodi Savez sindikata Republike Srpske.

    Potrošačka korpa uključuje troškove za hranu, stanovanje, komunalije, održavanje domaćinstva, odjeću, higijenu, zdravlje, prevoz, obrazovanje i kulturu. Porodice u Srpskoj u septembru su najviše izdvajale za prehranu – čak 1.190 KM, dok su za stanovanje i komunalne usluge bile potrebne 651 KM. Za prevoz su izdvojile prosječno 226 KM, za odjeću i obuću 204 KM, dok je tekuće održavanje domaćinstva iznosilo 151 KM.

  • Apoteka: zdravstvena ustanova i percepcija građana

    Apoteka: zdravstvena ustanova i percepcija građana

    Piše: Mr ph spec Nataša Milanović, specijalista farmaceutskog marketinga i menadzmenta, Predsjednik Farmaceutskog Društva Republike Srpske

    Apoteka je, zdravstvena ustanova koja je dio sistema pružanja zdravstvene zaštite. Njena osnovna uloga jeste izdavanje lijekova na recept i bez recepta, pružanje savjeta o pravilnoj upotrebi lijekova i drugih medicinskih proizvoda, kao i promocija zdravlja. Farmaceuti imaju važnu ulogu u brizi za pacijente jer svojim znanjem mogu pružiti informacije o terapijama, potencijalnim neželjenim dejstvima lijekova i interakcijama između njih i još mnogo toga.

    Međutim, građani i pacijenti apoteku često vide iz drugačijeg ugla. Za mnoge, apoteka je prvenstveno mjesto gdje mogu brzo dobiti lijekove koji su im potrebni, a nerijetko se fokusiraju na cijenu lijekova, brzinu usluge, dostupnost proizvoda i ljubaznost osoblja. U stresnim situacijama, apoteka postaje i mjesto gdje pacijenti traže brzo rješenje za svoje zdravstvene probleme, što može stvoriti dodatni pritisak na farmaceute da efikasno i brzo odgovore na njihove potrebe.

    Ovakav dvojak pogled – s jedne strane kao profesionalna zdravstvena ustanova, a s druge kao pružatelj brze usluge – oblikuje svakodnevnu dinamiku između pacijenata i farmaceutskog tima.

    Uzajamna saradnja farmaceutskog tima: značaj za zdravlje stanovništva

    Jeste li znali da je u apoteci neophodan tim koji brine o vašem zdravlju? Taj tim čine magistar farmacije i farmaceutski tehničar, a njihova saradnja ključna je za osiguranje bezbjednog i efikasnog liječenja. Šta možete očekivati od svakog člana tima?

    Magistar farmacije je stručnjak koji ima duboko znanje o lijekovima, njihovim interakcijama, nuspojavama i odgovarajućim terapijama. Od magistra farmacije pacijent može očekivati savjete o pravilnoj upotrebi lijekova, uputstva o mogućim interakcijama, kao i izdavanje lijekova u skladu sa zakonskim regulativama. Magistar farmacije također igra ključnu ulogu u prevenciji grešaka u terapiji i pružanju individualizovanih savjeta za očuvanje i unapređenje zdravlja.

    Farmaceutski tehničar ima podržavajuću ulogu i odgovoran je za tehničke aspekte rada u apoteci. On priprema lijekove, brine o logistici, vođenju evidencije i osigurava da apoteka funkcioniše efikasno. Tehničar je često prvi kontakt s pacijentima, pružajući osnovne informacije o proizvodima i usmjeravajući pacijente na dalju konsultaciju s magistrima farmacije.

    Iako se njihove uloge razlikuju, njihova saradnja je presudna. Magistar farmacije odgovoran je za izdavanje lijekova i kliničko savjetovanje, dok farmaceutski tehničar osigurava da operativni procesi teku nesmetano, omogućavajući pacijentima brzu i kvalitetnu uslugu.

    Zaključak: Magistar farmacije izdaje lijekove, savjetuje i kontrolira procese rada, kako bi sve bilo “kao u apoteci”, dok tehničar pruža podršku u operativnim zadacima i bavi se bezreceptnim lijekovima i dijetetskim sredstvima. Jedni bez drugih ne mogu i ne smiju biti. Zato, važno je shvatiti da apoteka nije samo mjesto kupovine, niti je osoblje tu radi prodaje. Apoteka je zdravstvena ustanova, a njen tim čine visoko obrazovani stručnjaci – magistar farmacije i farmaceutski tehničar – koji zajedničkim radom osiguravaju vašu sigurnost i zdravlje.