VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • U ove zemlje građani BiH mogu putovati samo sa ličnom kartom

    U ove zemlje građani BiH mogu putovati samo sa ličnom kartom

    Ukoliko želite putovati izvan granica BiH, ali imate samo ličnu kartu, odnosno iz nekog razloga trenutno nemate pasoš, tada imate opciju da sa ovim dokumentom putujete u samo nekoliko zemalja u regionu.

    Državljani BiH mogu koristiti važeću ličnu kartu BiH kao putnu ispravu prilikom prelaska državne granice sa zemalja sa kojima Bosna i Hercegovina ima potpisan međunarodni sporazum, a to su Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija.

    Lična karta BiH se ne može koristiti kao važeća putna isprava prilikom putovanja u ili iz zemalja članica Еvropske unije, Šengenskog prostora ili drugih zemalja sa kojima Bosna i Hercegovina nema potpisan međunarodni sporazum ili ugovor.

    Nakon ulaska Hrvatske u Еvropsku uniju, državljani BiH moraju da posjeduju važeću putnu ispravu (biometrijski pasoš) za ulazak i bezvizni boravak do 90 dana na teritoriji Hrvatske.

  • Povećanje cijena pića uticalo na pazare ugostitelja u Srpskoj

    Povećanje cijena pića uticalo na pazare ugostitelja u Srpskoj

    Da su veće cijene kafe, sokova, piva, ali ostalih proizvoda u ugostiteljskim objektima u Srpskoj uticale da i promet u ovoj privrednoj grani bude veći, saglasni su sagovornici iz ove oblasti.

    Naime, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, promet u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period prethodne godine veći je za 17,8 odsto.

    Rast je ostvaren i u poređenju na četvrto tromjesečje 2023. godini, i to za 7,2 odsto, dok je u odnosu na prosječan pazar iz 2023. godine promet veći za 6,3 odsto.

    Statističari su izračunali i da je promet u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na prosjek iz 2010. godine veći za čak 176 odsto.

    Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da je, što se tiče broja gostiju, on skoro pa isti u odnosu na godinu dana ranije, te da povećanje prometa ne može biti zbog toga.

    “Ali to je sastavni dio povećanih cijena, pošto su cijene u ovoj godini veće za 10 do 20 odsto. U ovoj godini došlo je do rasta minimalne plate, te smo primorani da podižemo cijene naših proizvoda da bismo mogli rentabilno poslovati”, kazao je Kurtinović.

    Da su veće cijene razlog povećanja pazara u kafanama i restoranima, saglasan je Zlatan Tatić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”.

    “U ovoj godini došlo je do povećanja prometa u odnosu na godinu dana ranije upravo zbog većih cijena svih artikala koje služimo u ugostiteljskim objektima, ali jednim dijelom i zbog povećanog broja turista u tom periodu”, pojašnjava Tatić.

    Kako je rekao, veliki broj turista dolazi konstantno u Srpsku, te redovno posjećuju ugostiteljske objekte, gdje provode dosta vremena.

    “Njima naše cijene nisu previsoke, ali nama će sigurno biti problem kad dođe zima, jer sa sadašnjim cijenama naši gosti neće moći to prihvatiti”, kazao je Tatić.

    Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti Republike Srpske, kazao je da je saglasan sa ugostiteljima da su cijene te koje su podigle promet.

    “Nemamo podatak da je povećan broj turista, tako da su cijene rezultat povećanog prometa”, kazao je Savanović.

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kazala je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su cijene te koje su uticale na to da je promet veći u odnosu na godinu ranije.

    “Danas se najviše sjedi po kafanama i pije kafa, a manje se ide po restoranima da se ruča, kako je to nekada bilo, jer su cijene enormno visoke za veliki broj naših građana”, kazala je Marićeva.

    Kako je rekla, veliki dio građana Srpske voli da ide u kafane, ali, kako kaže, i dosta turista dolazi u najveće gradove Srpske, pa ne čudi činjenica da je ugostiteljstvo profitiralo.

    “Imamo i dosta ugostiteljskih objekata koji su zatvoreni jer nisu mogli da posluju pozitivno”, zaključila je Marićeva.

  • U Srpskoj ostaje veća kazna zbog džointa nego zbog pedofilije

    U Srpskoj ostaje veća kazna zbog džointa nego zbog pedofilije

    Ministarstvo pravde Republike Srpske odbilo je inicijativu banjalučkog advokata Aleksandra Jokića, što u praksi znači da u Srpskoj, po Krivičnom zakoniku, do daljeg na snazi ostaje veća kazna zaprijećena zbog džointa nego zbog obljube djeteta.

    Vlada Republike Srpske je, naime, na sjednici održanoj 4. jula utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, ali se tu nije našla Jokićeva inicijativa.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, prema važećem zakonu, ako neko svoje poznanike “počasti” džointom, zaprijećena mu je veća kazna nego onom ko dijete obljubi ili ga navodi na učestvovanje u snimanju pornografije.

    “Ko navodi drugog na uživanje droge ili mu daje drogu da je uživa on ili drugo lice, ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja droge ili na drugi način omogućuje drugom da uživa drogu, biće kažnjen zatvorom od jedne do osam godina”, ističe se u članu 208, stav 1, Krivičnog zakonika.

    U stavu 2. stoji da je kazna od dvije do 12 godina zaprijećena onom ko to uradi prema djetetu, duševno poremećenom licu ili prema više lica ili u školi itd.

    Jokić je, zbog toga, predložio da u stavu 1. maksimalna zaprijećena kazna iznosi tri godine, a da se stav 2. ne odnosi na one koji to urade prema više lica, te da kazna bude od jedne do osam godina.

    Međutim, novim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika koriguju se samo odredbe koje se odnose na rodni identitet, a u Nacrtu je navedeno zašto Ministarstvo nije imalo sluha za Jokićevu inicijativu.

    Jokić je, navodi se u Nacrtu, dostavio Ministarstvu pravde Srpske Inicijativu za izmjenu člana 208. (omogućavanje uživanja opojnih droga) Krivičnog zakonika Republike Srpske gdje se predlaže izmjena stava 1. na način da se propisana kazna zatvora u trajanju od jedne do osam godina zamijeni kaznom do tri godine, a da se u stavu 2. riječi: “prema više lica” brišu i propisana kazna zatvora u trajanju od dvije do 12 godina zamijeni kaznom zatvora od jedne do osam godina.

    “Inicijativa advokata Aleksandra Jokića nije prihvaćena iz razloga što su krivične sankcije koje su propisane za krivično djelo omogućavanje uživanja droga srazmjerne težini i društvenoj opasnosti tog krivičnog djela i ne bi ih trebalo ublažavati”, navodi se u Nacrtu.

    Jokić je u izjavi za “Nezavisne novine” rekao da nije zvanično informisan da je njegov prijedlog odbijen.

    “Ako je to tačno, to je dokaz da živimo najveću krizu pravne profesije od nastanka RS do danas”, ističe Jokić.

    “Bitnije” je, dodaje, izbaciti rodno senzitivni jezik iz Krivičnog zakonika Republike Srpske nego uskladiti kaznenu politiku tako da se za zajedničko konzumiranje droge (jednog džointa) ne ide na veću zatvorsku kaznu nego za obljubu djeteta, iskorištavanje djeteta za pornografiju, otmicu…

    “Plašim se da ćemo posljedice osjećati jako dugo. Krivični zakonik je postao poligon za politikanstvo i najjeftiniji populizam. Više od toga boli zaglušujuća tišina pravosudne zajednice na ovo što se radi”, rekao je Jokić za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, u Krivičnom zakoniku Srpske navedeno je da “ko izvrši obljubu ili s njom izjednačenu polnu radnju sa djetetom mlađim od 15 godina biće kažnjen kaznom zatvora od dvije do deset godina”.

    Ali, ni to nije sve, već “ko navodi dijete na učestvovanje u snimanju dječje pornografije ili ko organizuje ili omogući snimanje dječje pornografije, biće kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina”. Čak i ako pritom upotrijebi silu, kazna je manja nego za omogućavanje uživanja droge

  • Šeranić: Projekat “Socijalizacija djece Republike Srpske” jedinstven u regionu

    Šeranić: Projekat “Socijalizacija djece Republike Srpske” jedinstven u regionu

    Od 2002. godine Јavni fond dječije zaštite Republike Srpske sprovodi projekat “Socijalizacija djece Republike Srpske”, realizaciju jedne vrste prava kroz usluge i podsticajno razvojne elemenate u sistemu dječije zaštite.

    Projekat se realizuje od maja do septembra. Najprije je to bilo kroz kamp u Kumboru kod Herceg Novog, a potom u Bečićima kod Budve.

    Za 22 godine, koliko se realizuje projekat socijalizacije djece na morskoj obali, kroz kampove je prošlo oko 38.000 dječaka i djevojčica iz Republike Srpske.

    – Moram napomenuti da je samo u ljeto 2020. godine napravljena pauza zbog pandemije. Projekat je jedinstven u ovoj oblasti u regionu – rekao je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

    Šeeranić je dodao da je cilj ovog projekta da se zadovoljavaju razvojne potrebe same djece, razvija empatija, kao i osjećaj pripadnosti vršnjačkoj grupi.

    – Radi se o jednom od boljih projekata Republike Srpske i zato toliko dugo traje. Ovaj projekat čuvaju djeca, roditelji, vaspitači i svi oni koji učestvuju i omogućavaju da traje u kontuitetu – naglasio je Šeranić.

  • Upozorenje građanima zbog najavljenog toplotnog talasa

    Upozorenje građanima zbog najavljenog toplotnog talasa

    Uprava civilne zaštite Republike Srpske savjetuje građane da, zbog najavljenog toplotnog talasa, rashlađuju prostorije, izbjegavaju fizičke aktivnosti, boravak napolju u najtoplijem dijelu dana i da uzimaju više tečnosti.

    Osjetljiva populacija, djeca, trudnice, stari, oboljeli od hroničnih bolesti, imaju smanjenu sposobnost prilagođavanja i zbog toga treba da obrate posebnu pažnju na brigu o zdravlju u ljetnjim mjesecima i najavljenim vremenskim uslovima – saopšteno je iz Republičke uprave civilne zaštite.

    Preporučuje se održavanje sobne temperature ispod 32 stepena Celzijusova tokom dana, odnosno ispod 24 stepena Celzijusova tokom noći.

    – Ovo je naročito važno za djecu uzrasta do dvije godine, lica starija od 60 godina, kao i za hronične bolesnike. Bitno je i izbjegavati boravak napolju u toku najtoplijeg dijela dana od 10.00 do 17.00 časova – navodi se u saopštenju.

    Iz Republičke uprave civilne zaštite upozoravaju građane da se u najtoplijem dijelu dana ne naprežu fizički, da se rashlađuju vodom i da ne ostavljaju djecu, kao ni životinje, u parkiranim vozilima.

    Građanima se preporučuje da redovno unose tečnost, prije svega vodu, da ne konzumiraju alkohol, smanje unos kafe i gaziranih bezalkoholnih pića i izbjegavaju hranu sa visokim sadržajem proteina.

    U saopštenju se građani pozivaju da potraže pomoć ako osjete vrtoglavicu, slabost, uznemirenost, intenzivnu žeđ ili glavobolju.

    Iz Republičke uprave civilne zaštite navode da će pratiti situaciju u kontaktu sa nadležnim lokalnim službama.

  • Oboreni svi rekordi

    Oboreni svi rekordi

    U mesecu iza nas oboreni su temperaturni rekordi.

    Bio je to najtopliji jun u istoriji, saopštila je služba Evropske unije za praćenje klimatskih promena.

    Prema njenim podacima, ova godina će verovatno nadmašiti 2023. kao najtopliju zabeleženu. Zagrevanje je delom uzrokovano klimatskim promenama izazvanim ljudskim uticajem, a delom meteorološkim fenomenom El Ninjo.Imali smo 12 uzastopnih rekordno toplih meseci
    “Imali smo 12 uzastopnih rekordno toplih meseci, a takođe vidimo rekordno visok nivo gasova staklene bašte iz sagorevanja fosilnih goriva. Bojim se da će ovi rekordi biti prijavljeni kao da su rezultati Olimpijade, ali izgleda da da se neće razviti svest da se time krše ljudska prava većine ljudi na planeti. Topli meseci znače jače toplotne talase i ozbiljnije poremećaje, kao što su jake kiše i razorne poplave”, rekla je naučnica Friderike Oto sa Instituta Grantem na londonskom Imperijal koledžu, prenosi HRT.

     

  • Fond najavljuje naplaćivanje novih elektronskih knjižica u Srpskoj

    Fond najavljuje naplaćivanje novih elektronskih knjižica u Srpskoj

    Iako Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) snosi troškove izrade prve elektronske kartice, u slučaju potrebe za izradom nove kartice usljed promjene ličnih podataka, gubitka ili oštećenja kartice i slično, te troškove treba da snosi osiguranik, mada ovo još nije počelo da se primjenjuje u praksi.

    Kako su rekli, troškovi izdavanja kartice biće u visini stvarnih troškova izrade zdravstvene kartice, a o svim detaljima kada će FZO RS početi da naplaćuju drugu i svaku narednu elektronsku karticu javnost će biti pravovremeno informisana.

    Iz FZO RS ističu da su sve nove kartice koje su izrađene nakon gubljenja, oštećenja i slično do sada oni finansirali.

    Kako su rekli, do sada je više od 900.000 elektronskih zdravstvenih kartica aktivirano.

    “Građani svoje e-kartice preuzimaju u nadležnim poslovnicama Fonda, a u slučaju da kartica nije još izrađena, treba da podnesu zahtjev za njenu izradu. Dok ne dobiju karticu, koriste potvrdu koju im izdaju naše poslovnice prilikom podnošenja zahtjeva za izradu kartice. Na toj potvrdi se nalazi i privremeni korisnički broj koji će biti aktivan sve dok osiguranik ne dobije svoju karticu”, pojasnili su iz Fonda.

    Dodaju da je ista procedura u slučaju da osiguranik izgubi elektronsku karticu ili u slučaju da dođe do promjene ličnih podataka.

    “I tada osiguranik dolazi u nadležnu poslovnicu Fonda i podnosi zahtjev za izradu nove elektronske kartice, te dobija potvrdu koju koristi u zdravstvenim ustanovama dok ne dobije novu karticu”, kazali su iz FZO RS.

    Kako su rekli, elektronske zdravstvene kartice više nemaju rok važenja, a osigurana lica koja imaju kartice koje su ranije izrađene i na kojima je naznačen rok važenja mogu da ih koriste i nakon isteka naznačenog roka, sve dok imaju utvrđen status osiguranog lica u obaveznom zdravstvenom osiguranju.

    “Međutim, važno je da osiguranici čuvaju svoju elektronsku karticu, koja je lični dokument kao i svaki drugi, jer su pojedini osiguranici do sada već i po četiri-pet puta gubili svoju elektronsku karticu”, pojašnjavaju iz Fonda.

    Zdravstvenom karticom, dodaju, dokazuje se svojstvo osiguranika, odnosno osiguranog lica i na osnovu nje se ostvaruje zdravstvena zaštita.

    “Ujedno, zdravstvena kartica je i najbolja zaštita ličnih podataka jer se pomoću nje pristupa elektronskom zdravstvenom kartonu pacijenta”, istakli su iz Fonda.

    Dodaju da u slučaju da dođe do promjena ličnih podataka, osigurano lice je dužno da u roku od 15 dana promjenu prijavi nadležnoj poslovnici Fonda i podnese zahtjev za izdavanje nove kartice.

    “Dok ne bude izrađena kartica, osiguranom licu se izdaje potvrda o zdravstvenom osiguranju koju koristi dok ne dobije karticu. Takođe, ukoliko kartica bude izgubljena, ukradena ili oštećena, osigurano lice to treba da prijavi nadležnoj poslovnici Fonda, kako bi se kartica poništila i da bi se izbjegle eventualne zloupotrebe”, rekli su u FZO Srpske.

    Pojašnjavaju da u situacijama kada osigurano lice FZO RS ostvari pravo na zdravstveno osiguranje u drugoj zemlji, odnosno kod drugog nosioca osiguranja, zdravstvenu karticu treba da vrati Fondu.

    “Korišćenje elektronske zdravstvene kartice omogućeno je zahvaljujući implementaciji projekta Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema u Republici Srpskoj, koji, pored e-kartica, podrazumijeva i elektronski zdravstveni karton, elektronske uputnice, recepte, nalaze”, zaključili su iz FZO.

    Naime, IZIS podrazumijeva potpunu integraciju, odnosno informacionu uvezanost svih ustanova i institucija zdravstvenog sistema Srpske.

  • Poražavajući rezultati male mature u Srpskoj

    Poražavajući rezultati male mature u Srpskoj

    Rezultati eksperimentalne male mature u Republici Srpskoj pokazuju da sada već svršeni osnovci imaju nizak nivo znanja iz srpskog jezika i jezika bošnjačkog naroda, dok je znanje iz matematike na nezadovoljavajućem nivou, te, kako ističu naši sagovornici, ovo pokazuje da je znanje đaka oskudno, a ocjene visoke.

    Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Miroslav Popržen, direktor banjalučke OŠ “Sveti Sava” i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, da je jedan od razloga loših rezultata i nedostatak motivacije učenika da dobro urade testove male mature.

    “Oni su svjesni da je to eksperimentalna mala matura i da njima to ne nosi nikakve bodove”, kazao je Popržen za Nezavisne novine i dodao da ovi podaci ne govore objektivno o njihovom znanju, ali i neznanju.

    “Ovo je pokazatelj problema u trajnosti znanja, đaci uče na stari kampanjski način, uče kada je kontrolni”, kazao je Popržen i dodao da očekuje veći uspjeh onda kad budu vrednovali rezultate male mature pri upisu u srednje škole.

    “U zadnjih nekoliko godina imamo visoke ocjene kod učenika, a znanje đaka je na nižem nivou”, kazao je Popržen i dodao da, da bi đaci dobro uradili testove male mature, bilo je potrebno ponoviti gradivo koje se radilo u novembru ili decembru.

    Rezultati male mature bi trebalo da se vrednuju pri upisu u srednje škole, pa bi i bili bolji, kaže Milorad Nadaždin, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola hercegovačke regije i direktor OŠ “Sveti Vasilije Ostroški” Trebinje.

    “Oni na testovima samo čekaju da se završi testiranje i da izađu iz učionica”, kazao je Nadaždin.

    Siniša Begović, direktor OŠ “Miloš Dujić” iz Čelinca, takođe je saglasan da bi trebalo vrednovati malu maturu pri upisu u srednju školu.

    “Djeci kad rade testove budu zaključene ocjene i škola je skoro gotova, pa se oni i ne trude dovoljno”, kazao je Begović.

    Eksperimentalna mala matura je realizovana 29. i 30. maja ove godine. Njom je bilo obuhvaćeno 9.487 učenika iz predmeta srpski jezik, gdje je izlaznost učenika bila 98,46 odsto, te 184 učenika iz predmeta jezik bošnjačkog naroda gdje je izlaznost učenika bila 97,83 odsto, kao i 9.671 učenik iz predmeta matematika, gdje je izlaznost učenika bila 98,20 odsto.

    “Učenici su ostvarili srednji nivo postignuća iz predmeta srpski jezik u regiji Hercegovina, dok je u ostalim regijama ostvaren nizak nivo postignuća. Učenici regija Prijedor i Birač su ostvarili srednji nivo postignuća iz predmeta jezik bošnjačkog naroda, dok su učenici regija Doboj i Semberija ostvarili nezadovoljavajući nivo postignuća”, dodaju iz Republičkog pedagoškog zavoda i dodaju da učenici iz svih regija u Republici Srpskoj imaju loše rezultate iz matematike.

    Ističu da ovakav rezultat pored niza uzroka može biti izazvan i uslovima u kojima se odvijala nastava u vrijeme pandemije i ostavlja prostor za definisanje aktivnosti kojima se hitno mora podići nivo znanja učenika.

     

  • FZO RS: Dostupno novih šest lijekova

    FZO RS: Dostupno novih šest lijekova

    Fond zdravstvenog osiguranja uvrstio je na listu šest novih lijekova koji se izdaju na recept i od danas će biti dostupni osiguranicima.

    Riječ je o lijekovima za liječenje hronične bubrežne bolesti povezane sa dijabetesom tipa dva kod odraslih, za oboljele od ulceroznog kolitisa, od bronhijalne astme, za liječenje neplodnosti, te terapiji za djecu zbog poremećaja uzrokovanog nedovoljnim izlučivanjem hormona rasta, saopštio je Fond.

    Na Listu A uvodi se novi lijek “somatrogon” za djecu uzrasta od tri do 18 godina koji imaju poremećaj uzrokovan nedovoljnim izlučivanjem hormona rasta, koji se aplikuje jednom sedmično što predstavlja značajnu olakšicu pacijentima.

    Na listi lijekova se nalazi još jedan lijek koji reguliše hormon rasta, ali je trenutno njegova globalna nestašica, zbog čega je stručna komisija predložila da se uvede još jedan lijek kako bi se poboljšala dostupnost terapije i omogućilo efikasnije liječenje.

    – Napominjemo da će i ovaj lijek Fond u potpunosti finansirati, jer su djeca do 18 godina oslobođena plaćanja participacije- – saopšteno je iz Fonda.

    Na Listi B, gdje svi osiguranici bez izuzetka izdvajaju doplatu od 50 odsto, uvode se tri nova lijeka i to za liječenje bronhijalne astme, hronične bubrežne bolesti povezane sa dijabetesom tipa dva kod odraslih, te za liječenje akutnih epizoda i održavanje remisije ulceroznog kolitisa.

    – Riječ je o lijekovima koji će značajno doprinijeti efikasnijem liječenju, pa se tako finansiranjem novog lijeka za osiguranike koji imaju astmu /”montekulast film” – tablete/ očekuje da će smanjiti potrebu korištenja simptomatskih lijekova. Budući da je ovaj novi lijek jedini u liječenju astme koji je u fiksnoj dozi bez potrebe podešavanja, značajno će olakašati pacijentima primjenu ove terapije – navedeno je u saopštenju.

    Pored Liste A i B, od 1. jula se i na Listu A1, gdje se nalaze neregistrovani lijekovi na tržištu BiH, uvode dva nova lijeka – za liječenje neplodnosti “klomifen” i “cinarizin” za kontrolu vrtoglavice, zujanja u ušima, te osjećaja mučnine i povraćanja izazvanih poremećajima ravnoteže.

    – Oba ova lijeka nisu registrovana u BiH, a uvrštavanjem na Listu A 1 omogućiće se njihova dostupnost i značajno unaprijediti kvalitet liječenja – navode iz Fonda.

    Takođe, na prijedlog Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske, sva hrana za posebne medicinske namjene koju Fond finansira i koja je do sada na recept propisivana za određene dijagnoze rijetkih bolesti, od sutra će biti dostupna za sve oboljele registrovane u Centru za rijetke bolesti Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske.

  • Poslanici šalju mještanima malih opština banku na točkovima

    Poslanici šalju mještanima malih opština banku na točkovima

    Banka na točkovima, odnosno mobilne ekspoziture banaka, uskoro bi trebalo da upali motore i krene put “malih” lokalnih zajednica u Republici Srpskoj koje nemaju nijednu poslovnicu banke.

    Da bi se ovo i ostvarilo, potrebno je da poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na sjednici koja počinje sutra, usvoje izmjene i dopune Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima RS.

    Podrška narodnih tribuna ovom pitanju za male sredine će i te kako značiti, prvenstveno u tom smislu da će stanovnici tih mjesta moći lakše rukovati novcem, odnosno moći će otvoriti račune kako bi primali plate i penzije, vršiti uplate i isplate.

    Banka na točkovima je u stvari pokretni šalter koji se obično nalazi u kombi vozilu. Zbog te činjenice, jednog dana će biti u Kalinoviku, drugog u Berkovićima, trećeg u Driniću i tako redom u svim opštinama koje budu obuhvaćene ovim projektom.

    “Ne mogu reći da neće biti značajno, svakako će olakšati pružanje te vrste usluga”, navodi za “Nezavisne novine”, Nenad Abramović, načelnik Berkovića.

    Međutim, ističe da on lično na ovo gleda kao na prelazno rješenje i nedvosmisleno poručuje da je Berkovićima potrebna stalna banka, koju nemaju duže od decenije.

    “Nama bi trebalo da se obezbijedi postojanje banke i institucija koje ima svako veće mjesto. Mi iz malih lokalnih zajednica najviše bismo voljeli da imamo državnu banku Republike Srpske i da ona po službenoj dužnosti bude prisutna u ovakvim mjestima, bez obzira na taj profit, zbog opstanka stanovništva”, naglašava Abramović.

    Napominje da je ova lokalna zajednica nudila prostor i subvenciju od 20.000 KM onome ko otvori banku, ali da nije bilo zainteresovanih.

    I ostale lokalne zajednice koje kubure sa istim problemom su priča za sebe.

    Kalinovik je jedna od opština u Srpskoj koja nema ni bankomat.

    “Naravno da je ta pokretna banka dobra stvar. ‘Pošte Srbije’ su takođe dale neko obećanje da će ovdje postaviti i bankomat. To bi najviše značilo penzionerima, zbog njih mi je nekako najteže, jer se pravna lica snalaze, plaćaju elektronski”, priča za “Nezavisne novine” Radomir Sladoje, načelnik Kalinovika.

    I on ističe da su bezuspješno pokušavali da vrate poslovnicu banke u ovo mjesto, iako za to, uvjerava, apsolutno postoje kapaciteti.

    “Naš budžet nije uopšte mali. Plus, ovdje blizu oko Uloga imamo i kineske kompanije, rade, i nema sumnje da bi se bankama isplatilo. Ali oni (banke) jednostavno zbog obezbjeđenja banke, tih sekjuritija, zbog prebacivanja novca, uvijek nađu opravdanje zašto se ne isplati. Mi moramo u Foču i Sarajevo da bismo obavili transakcije i slično”, rekao je Sladoje za “Nezavisne novine”.

    Građani Petrovca – Drinića sve transakcije trenutno obavljaju poštom. Za neke konkretnije stvari, poput kredita ili sličnog, moraju put pod noge u 60 km udaljeni Ribnik, ili još dalje do Mrkonjić Grad ili Banjaluke.

    “Sasvim sigurno je da će mnogo značiti ova banka. Najgore je što banke nema ni u Bosanskom Petrovcu, koji je udaljen 10 km odavde”, navodi Drago Kovačević, načelnik Drinića, za “Nezavisne novine”.

    Ne samo da Bosanski Petrovac, opština sa većinskim srpskim stanovništvom u Federaciji BiH, nema banku, već neće moći da računa ni na ovu mobilnu.

    “Koliko sam upućen, mi nismo obuhvaćeni ovim, jer se ne nalazimo u Republici Srpskoj, tako da nama neće biti od pomoći”, rečeno nam je iz Bosanskog Petrovca.

    Nikakve vijesti nemaju ni u Bosanskom Grahovu.

    “Ako nešto mi možemo odlučiti, rado ćemo prihvatiti, puno bi nam pomoglo. Nemamo nikakav automat, nikakvu banku. Ljudi po novac moraju u Livno ili Drvar, koji su 70 km i 30 km udaljeni odavde”, kazao je za “Nezavisne novine” Uroš Đuran, načelnik Bosanskog Grahova.

    Za razliku od njih, Glamoč će se naći na putu banci na točkovima.

    “Ovdje živi oko 3.000 ljudi. Banka nam treba, a nemamo je već nekoliko godina”, kazao je “Nezavisnim novinama” Nebojša Radivojša, načelnik Glamoča.

    U skladu sa svim rečenim, proizlazi zaključak da je banka na točkovima dobra stvar, ali da bi bilo bolje da postoji stalna poslovnica. Ali, prema riječima ekonomiste Marka Đoga, to će biti veoma teško ostvarivo.

    “Da bi poslovala jedna filijala banke, morate imati, po nekim normama, jednog kreditnog referenta, jednog šalterskog službenika, radnika obezbjeđenja i to je vrlo teško postići u izuzetno malim opštinama. Banke to posmatraju čisto komercijalno, da li ima ili nema tržišta za njihove usluge. Ako nema, onda je jedini smisao koji mogu da ponude ovaj na točkovima”, navodi Đogo za “Nezavisne novine” te dodaje:

    “I moj otac dolazi iz Kalinovika. Meni je veoma žao gledati te ljudi i šta im se dešava. Ali, sve je to u principu više demografski problem, a iz njega je nastao ekonomski.”

    Za kraj treba reći da su oni koji budu poslovali posredstvom mobilne ekspoziture dužni da obezbijede mjere bezbjednosti koje podrazumijevaju sistem video-nadzora sa čuvanjem video-zapisa, koji se sastoji od jedne unutrašnje kamere koja pokriva uplatno-isplatno mjesto i jedne vanjske kamere koja pokriva ulaz u vozilo te drugo.