Kategorija: Društvo

  • Sejmanović: Banja Luka kao sportski centar – Prednosti, izazovi, značaj džudoa i potreba  uključivanja mladih

    Sejmanović: Banja Luka kao sportski centar – Prednosti, izazovi, značaj džudoa i potreba uključivanja mladih

    Piše: Dejan Sejmanović, džudo majstor i osvajač brojnih medalja u Republici Srpskoj i Srbiji

    Banja Luka ima brojne pozitivne aspekte u oblasti sporta, sa dobro razvijenim školskim sportom koji predstavlja osnovu za uključivanje djece i njihovo usmjeravanje ka profesionalnom sportu. Pitanje sufinansiranja sportskih aktivnosti i rezultata je već uveliko riješeno, što predstavlja značajan korak naprijed. Kroz razne projekte, među kojima su i besplatne školske sekcije, mladima je omogućeno da se aktivno bave sportom bez dodatnog finansijskog opterećenja, čime se stvara šira baza za razvoj budućih sportista.

    Međutim, moram naglasiti da je neophodno da Grad Banja Luka izdvaja više sredstava za sportske timove koji se takmiče na najvišem nivou u Bosni i Hercegovini. Klubovi poput BK “Slavija”, RK “Borac”, FK “Borac”, KK “Borac”, ŽRK “Borac” i VK „Banjaluka“ i ostali svojim rezultatima zaslužuju daleko veću podršku i Grada i Republike, jer su oni najbolji ambasadori Banje Luke i Republike Srpske na domaćoj i međunarodnoj sportskoj sceni. Oni ne samo da predstavljaju naš grad i našu Republiku, već svojom predanošću i uspjesima inspirišu generacije koje dolaze.

    Banja Luka, kao grad sporta, mora se suočiti sa jednim od svojih najvećih izazova – nedostatkom sportskih objekata. Trenutno, kapaciteti za timske i borilačke sportove su nedovoljni, što ograničava ne samo trenažne procese, već i mogućnost organizovanja zvaničnih međunarodnih sportskih manifestacija. Da bismo postali istinski sportski centar, neophodno je ulagati u izgradnju novih sportskih objekata koji će omogućiti optimalne uslove za treninge, takmičenja i pripreme naših sportista.

    Republika Srpska, sa svoje strane, mora prepoznati ključne sportske brendove i osigurati im kontinuiranu finansijsku podršku. Nezamislivo je da klubovi poput FK “Borac” i RK “Borac”, zbog nedostatka sredstava, ne mogu igrati međunarodne utakmice. Kontinuirana podrška je neophodna da ovi klubovi ne bi bili samo epizodisti na velikim takmičenjima, već da iz godine u godinu rastu i postanu ozbiljni konkurenti na međunarodnoj sceni.

    Ulaganje u sportsko-rekreativne aktivnosti je također od presudnog značaja za zdravlje nacije. Sport mora biti dostupan svima, bez obzira na materijalno stanje roditelja. Nažalost, svjedoci smo da mnogi talentovani mladi sportisti, zbog loše finansijske situacije, nemaju iste mogućnosti kao njihovi vršnjaci, što je nepravedno i nešto što moramo promijeniti.

    Posebno bih istakao važnost džudoa, sporta koji je, prema istraživanjima UNICEF-a, jedan od najboljih za mlade uzrasta od 4 do 21 godine. Džudo ne samo da razvija motoričke sposobnosti, već gradi karakter, samopouzdanje i kognitivne vještine. Zbog toga smatram da bi džudo trebalo implementirati u nastavni proces osnovnog obrazovanja. Redovnim treniranjem džudoa, mladi stiču temeljne vještine koje će im koristiti u svim ostalim sportovima, bez obzira na njihovu složenost.

    Konačno, neophodno je da svako dijete ima mogućnost da trenira sport po svom izboru. Samo kroz ovakav inkluzivan pristup, u kojem sport postaje dostupan svima, možemo očekivati da Banja Luka i Republika Srpska postanu istinski sportski centri prepoznati i cijenjeni na međunarodnom nivou. Na nama je da stvorimo takvo okruženje u kojem će sport postati sastavni dio svakodnevnog života svih mladih, bez obzira na njihove finansijske mogućnosti.

  • Građani Srpske ubjedljivo najviše para troše na hranu

    Građani Srpske ubjedljivo najviše para troše na hranu

    Sindikalna potrošačka korpa za jul iznosi 2.608 KM i prosječna plata ju je pokrivala sa 54,29 odsto.

    Prema podacima Saveza sindikata porodice u Republici Srpskoj su najviše novca trošile na prehranu 1.178 KM.

    – Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 650 KM, za prevoz 225, nabavka odjeće i obuće koštala je 201 KM, dok je za tekuće održavanje domaćinstva u julu bilo potrebno izdvojiti 149 KM – navodi se u saopštenju.

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u julu ove godine iznosila je 1.416 KM i manja je za 10 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u junu.Najviša prosječna plata u Republici Srpskoj u julu mjesecu 2024. godine isplaćena je u oblasti finansijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.909 KM, a najnižu prosječnu isplaćenu platu dobili su radnici u građevinarstvu u iznosu od 1.115 KM. Niske prosječne plate u julu primili su radnici zaposleni u prerađivačkoj industriji u iznosu od 1.224 KM, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 1.132 KM, te oblasti saobraćaja i skladištenja u iznosu od 1.126 KM.

  • Privreda u RS u problemu: Zbog jednog feninga poslove im uzimaju druga tržišta

    Privreda u RS u problemu: Zbog jednog feninga poslove im uzimaju druga tržišta

    Veliki broj inostranih partnera koji posluju sa privrednicima u Srpskoj uskoro bi mogli da se okrenu drugim, povoljnijim tržištima, koji nude bolje uslove po brojnim stavkama, upozoravaju privrednici.

    Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, kazao je u razgovoru za “Nezavisne” da je sve manje ponuda iz inostranstva, a koje su i inače bile skromne.

    “Jedan od razloga zbog čega je tako je nepovoljan ambijent poslovanja na ovim prostorima, cijene i, naravno, nedostatak stručnih kadrova”, kazao je Pazurević.

    Naime, kako ističe, ovo je dodatni udar na već oslabljenu privredu Srpske, te dodaje da dosta domaćih privrednika ne zna šta će raditi iduće godine.

    “Prvenstveno kad govorimo o cijenama, prilikom razgovora o potencijalnim ugovorima nama se odmah pokazuju cijene koje su mnogo niže nego kod nas, prije svega to su Indija, Vijetnam, Kambodža, zemlje gdje je tržište rada daleko fleksibilnije nego kod nas i mi smo u jako nepovoljnoj situaciji kada je u pitanju perspektiva i razvoj naše privrede”, pojasnio je Pazurević.

    Dodao je da je cijena ta koja diktira broj sklopljenih ugovora, te, kako kaže, zbog jednog feninga se poslovi prenose na druge lokacije.

    “Ukoliko je naša cijena veća u odnosu na ponudu u Indiji, strani partneri se lako odluče da odlaze kod njih”, ističe Pazurević i dodaje da je nedavno ostao bez dugogodišnjeg inostranog partnera upravo zato što su mu ponuđene niže cijene firme iz Indije.

    “Svi koji dolaze sa strane dolazili su zbog toga što je kod nas bila jeftina radna snaga, mi smo imali obučenu radnu snagu, a toga sada više nema, tako da se oni lako odluče za druga tržišta”, kazao je Pazurević.

    Da su poslovni planovi već u pripremi za narednu godinu, ali i da strani partneri traže od domaćih privrednika niže cijene proizvoda, kaže i Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

    “Imam informaciju upravo sada kada strani partneri kontaktiraju naša privredna društva da od mnogih traže da u svojim kalkulacijama, u svojim ponudama daju i određene benefite i popuste, odnosno niže cijene kako bi mogli da sklope ugovore”, kazao je Ćorić i dodao da domaći privrednici imaju konkurenciju sa drugih tržišta, koja je povoljnija.

    “Postoji konkurencija firmi iz drugih zemlja, tipa iz Indije, gdje su cijene niže nego kod nas i naši privrednici, kad izađu sa konačnim cijenama i ponude to stranim partnerima, vrlo teško mogu da dobiju nove ugovore”, kazao je Ćorić i istakao da već u fazi dogovaranja inostrani partneri traže za sebe povoljnije uslove.

    “Naša preduzeća su prinuđena da zbog povećanja svih troškova, kao što su povećanje plata, veće cijene toplog obroka, prevoza, povećaju cijenu svojih usluga, kako bi bili profitabilni, pozitivno poslovali, a zbog toga ostaju bez ugovora iz inostranstva”, pojasnio je Ćorić.

  • Gase se manje firme u industriji tekstila, kože i obuće u Srpskoj

    Gase se manje firme u industriji tekstila, kože i obuće u Srpskoj

    Već duže vrijeme situacija u industriji tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj ide nizbrdo i privrednici iz ove oblasti ističu da je došlo do zatvaranja nekoliko firmi te da nema novih zapošljavanja, ali da je pred njima jako težak i neizvjestan period što se tiče daljeg poslovanja.

    Naime, ova industrija u Srpskoj uglavnom je izvozno orijentisana, a domaće firme u velikoj mjeri zavise od trendova i izazova koji pogađaju strana tržišta.

    Kako je rekao za “Nezavisne novine” Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, ništa se nije dešavalo u pozitivnom smjeru što se tiče ove privredne grane.

    “Sporadično se jave neki partneri, ali to su sitni ugovori koji ne donose nekakvu dobit, odnosno veliku zaradu, tako da ne mogu popraviti jako lošu situaciju u kojoj smo se mi našli”, kazao je Pazurević.

    Ističe da ova branša drži negativne rezultate u svim mjesecima od početka godine do sada.

    “Smanjen je fizički obim proizvodnje, a smanjuje se i broj zaposlenih. Mi konkretno nismo u našoj firmi otpuštali radnike, na svoju štetu, odnosno na štetu poslovanja smo zadržali isti broj ljudi, ali dešavalo mi se da su ljudi odlazili”, kazao je Pazurević i dodao da su ljudi napustili njihovu firmu iz ličnih razloga.

    “Neki su otišli da rade u inostranstvo, dok su neki od njih otišli da rade sezonu u Hrvatsku ili Crnu Goru”, ističe Pazurević za “Nezavisne novine”.

    Da je situacija u ovoj branši jako loša potvrđuje i Dragutin Škrebić, vlasnik “Škrebić companyja” iz Teslića.

    “Novih ugovora nema, a koliko je loše stanje u ovoj privrednoj grani govori i podatak da je BiH za prvih šest mjeseci ove godine izvezla 70 miliona evra manje obuće nego godinu dana ranije u istom periodu”, kazao je Škrebić za “Nezavisne novine”.

    Ističe da su zbog ovakve situacije manje firme stale sa proizvodnjom te da nema novih zapošljavanja.

    “Jedino firme popune mjesto ako neko napusti, ali novih radnih mjesta nema”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.

    Da je jako teška situacija te da se manje firme zatvaraju tvrdi Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, koji ističe da je kriza u Evropi uticala na ovakvu situaciju u ovoj oblasti.

    “Mi konkretno u ‘Bemi’ imamo 25 odsto manje narudžbi u ovoj nego u prošloj godini. Nismo otpuštali radnike, radimo sve što možemo”, kazao je Umičević za “Nezavisne novine” i dodao da nemaju narudžbi jer, kako objašnjava, ljudi se najlakše odriču kupovine odjeće i obuće.

    Da je neizvjesno, ali jako teško stanje u tekstilnoj industriji smatra i Bosiljka Dejanović, vlasnica firme “Sana Linea” iz Kostajnice.

    “Mi nismo otpuštali radnike, posla imamo, ali radimo vlastitu kolekciju”, kazala je Dejanovićeva za “Nezavisne novine”.

    Dodala je da novih klijenata nema te da su stari još tu, a šta će se dalje dešavati, kako ona kaže, jako je teško prognozirati.

    “Ono što je dobro jeste da najveći dio posla nosi naš brend, odnosno naša kolekcija, jedino što prodaja pada na tržištima na kojima poslujemo”, zaključila je Dejanovićeva.

  • Domovi zdravlja u Srpskoj kubure sa nedostatkom vakcina protiv tetanusa

    Domovi zdravlja u Srpskoj kubure sa nedostatkom vakcina protiv tetanusa

    Pacijenti širom Srpske u posljednje vrijeme suočavaju se s problemom nedostataka vakcina protiv tetanusa, zbog čega dolazi do komplikacija gdje i na koji način mogu primiti zaštitu.

    Naime, do problema dolazi u praksi, jer ljekari pacijente kojima je potrebna ova vakcina šalju iz jedne zdravstvene ustanove u drugu, pa na kraju oni i sami kupuju vakcine kako bi dobili adekvatnu zaštitu.

    Kako nam je rekla jedna Banjalučanka, sa ovim problemom suočila se nedavno, kada je nakon povrede trebalo da primi ovu vakcinu, jer su je iz njene ambulante porodične medicine Doma zdravlja uputili na Polikliniku, odnosno u Higijensko-epidemiološku službu.

    “Meni su iz moje ambulante rekli da nemaju ovu vakcinu, da bi me nakon toga uputili da odem u Polikliniku, a tamo su opet rekli da se vratim u svoju primarnu ambulantu, tako da sam pola dana provela hodajući od jednih do drugih”, kazala je ona i dodala da je na kraju morala zvati neke poznanike da joj pomognu da nabavi ovu vakcinu kako bi je primila, što je na kraju i uspjela.

    Iz Doma zdravlja Banjaluka kazali su da im Institut za javno zdravstvo Republike Srpske isporučuje Ana-te vakcine i priznaju da ih nije bilo dovoljno te da su već početkom avgusta dobili i dodatnih 100 doza.

    “U posljednjem periodu količine isporučenih Ana-te vakcina, u odnosu na tražene doze, nisu bile optimalne za Dom zdravlja u Banjaluci. Navedeni problem otklonili smo preraspodjelom vakcina u ambulante u kojima je veća potrošnja, posebno u dežurne ambulante porodične medicine i Službu hitne medicinske pomoći. Na taj način uspjeli smo prevazići ovaj izazov i svim pacijentima sa indikacijama za aplikaciju Ana-te vakcine obezbijedili potreban lijek”, kazali su iz Doma zdravlja Banjaluka za “Nezavisne novine”.

    Kako su rekli, krajem sedmog mjeseca, od strane Instituta za javno zdravstvo Srpske njima je isporučeno 200 doza vakcina te da je 6. avgusta isporučeno dodatnih 100 doza.

    “Dobijene vakcine su odmah distribuisane u ambulante porodične medicine i Službu hitne medicinske pomoći. U narednom periodu očekuje se dodatna isporuka ovih vakcina, tako da je snabdijevanje redovno”, ističu iz ove zdravstvene ustanove.

    Kako su rekli, pacijentima se ne preporučuje da samostalno, bez konsultacije s ljekarom, kupuju Ana-te vakcine.

    “Za aplikaciju ove vakcine postoje precizne medicinske indikacije te se primjena ovih vakcina ‘na svoju ruku’ i bez ljekarskog pregleda ne preporučuje”, kazali su iz ove zdravstvene ustanove.

    Gordana Savin, pomoćnik direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Bijeljina, kazala je za “Nezavisne novine” da je na području ovog grada u prethodnom periodu bilo nestašice ovih vakcina, ali da je sada situacija pod kontrolom te da trenutno imaju ovih vakcina.

    “Pacijenti kojima je bila potrebna vakcina protiv tetanusa kupovali su je u apotekama, tako da im je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske refundirao troškove”, kazala je Savinova.

    Da je Dom zdravlja u Trebinju u sličnim problemima, kaže i Radovan Todorović, pomoćnik direktora Doma zdravlja Trebinje.

    “Skoro pa svakodnevno nam se dešavaju problemi u vezi s nestašicom vakcina, ali uvijek se na neki način snađemo, tako da pacijenti ne ostanu uskraćeni za tu vakcinu”, kazao je Todorović.

    Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kažu da imaju dovoljne količine vakcine protiv tetanusa, te da, što se tiče potrošnje, ona je u uobičajenim okvirima.

    Iz apoteka širom Srpske kazali su da se ove vakcine mogu kupiti u slobodnoj prodaji, ali samo uz savjet, odnosno preporuku ljekara.

    “Jedno vrijeme nismo imali na stanju ovih vakcina, ali sad ih imamo te ih građani mogu kupiti jedino ako ljekar iz doma zdravlja napiše da oni nemaju na stanju ovih vakcina”, kazali su iz jedne apoteke u Banjaluci.

  • “Savremeni danak u krvi: Miloš Ćurković o ugrožavanju tradicionalnih vrednosti”

    “Savremeni danak u krvi: Miloš Ćurković o ugrožavanju tradicionalnih vrednosti”

    U razgovoru sa Milošem Ćurkovićem, o savremenim izazovima sa kojima se suočava srpsko

    društvo, posebno u vezi sa uvođenjem sadržaja u školske programe koji promovišu ideje gej

    lobija i „rodne ravnopravnosti“, on nam je ukazao na opasnosti koje predstavljaju ovakvi projekti

    i ističe važnost očuvanja tradicionalnih vrijednosti i porodice.

     

    VM: Rekli ste da “savremeni danak u krvi prolazi ispod radara”. Na šta tačno mislite

    kada kažete „savremeni danak u krvi“?

    Ćurković: Pod savremenim dankom u krvi mislim na način na koji se pokušava uvesti ideologija

    gej lobija u naše škole, i to kroz priručnike koji se testiraju u osnovnim i srednjim školama. Ovi

    priručnici su dio projekta „Ako nas pitate, imamo šta da kažemo“, koji podržavaju organizacije

    poput „UNICEF-a“, „Genesis Project-a“ i „Društvo psihologa Republike Srpske“. To je novi oblik

    ugrožavanja naše djece i tradicionalnih vrijednosti našeg društva.

     

    VM: Možete li nam reći nešto više o priručnicima koji se koriste u školama i reakcijama

    roditelja?

    Ćurković: Veliki broj roditelja mi se obratio u proteklom periodu, ne znajući kako da zaštite

    svoju djecu. Ovi priručnici se testiraju u nekim školama, uključujući i moju bivšu školu, OŠ „Ivo

    Andrić” u Banjoj Luci. Određen sadržaj ovih priručnika podriva tradicionalno vaspitanje djece i

    promoviše ideje koje nisu u skladu sa našim vrijednostima.

     

    VM: Ko stoji iza ovih projekata i koji su njihovi stvarni ciljevi?

    Ćurković: Sponzori ovog projekta su Sorošev fond „Otvoreno društvo BiH“, Ambasada

    Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, i određena satanistička udruženja i ambasade

    zapadnih vlada. NJihov cilj je da, pod izgovorom „rodne ravnopravnosti“, unište tradicionalno

    vaspitanje djece i porodicu kao osnovnu ćeliju društva. Njihova krajnja namjera je da „otrgnu“

    djecu iz roditeljskog naručja i indoktrinišu ih njihovim idejama.

     

    VM: Zašto smatrate da je „rodna ravnopravnost“ prva stepenica ka indoktrinaciji društva

    prije svega omladine?

    Ćurković: Takozvana „rodna ravnopravnost“ je prva stepenica gej lobista u procesu

    indoktrinacije našeg naroda. Ova ideja zamjenjuje pravu ravnopravnost polova i služi kao uvod

    u promociju drugih ideja koje su u suprotnosti sa našim tradicionalnim vrijednostima. Ukoliko

    dozvolimo da ovakvi sadržaji uđu u naše škole, to će značiti početak kraja našeg otpora

    zapadnim pritiscima.

     

    VM: Postoji li neki širi kontekst?

    Ćurković: Nedavne Olimpijske igre u Parizu su bile pravi primjer onoga šta predstavlja gej lobi.

    Na ceremoniji otvaranja smo mogli vidjeti skrnavljenje „Tajne večere“, učešće djece u

    satanističkoj ceremoniji, i situacije u kojima biološki muškarci prebijaju biološke žene pod

    izgovorom rodne ravnopravnosti. Olimpijske igre su od viteškog nadmetanja postale

    skandalozna parada izopačenosti.

     

    VM: Koji je Vaš stav o zaštiti tradicionalnih vrijednosti i porodice u ovakvim uslovima?

    Ćurković: Kao društvo koje se uspješno odupiralo zapadnim napadima, ne smijemo dozvoliti

    da nam kroz različite projekte otruju budućnost i razore porodice. Naši preci su žrtvovali svoje

    živote za našu slobodu, a sada je na nama da se borimo za budućnost naših potomaka. Nikada

    ne smijemo dozvoliti da postoje „roditelj 1 i roditelj 2“, već samo majka i otac!

  • Intervju sa dr Igorom Preradom: Odlazak mladih  prijeti da Banja Luka postane grad penzionera

    Intervju sa dr Igorom Preradom: Odlazak mladih prijeti da Banja Luka postane grad penzionera

    Odlazak mladih iz Republike Srpske, posebno iz Banje Luke, postaje sve veći problem, ističe Igor Prerad, doktor ekonomskih nauka i predsjednik Udruženja sudskih tumača Republike Srpske. U razgovoru za Vrbas Media Prerad pozorava da statistike ukazuju na alarmantan trend, po kojem sve više mladih ljudi prevodi svoje diplome i dokumenta u potrazi za boljim životom u inostranstvu. Ekonomska nesigurnost, korupcija, nedostatak perspektive i visoka stopa nezaposlenosti glavni su razlozi koji mlade ljude tjeraju iz Banja Luke.

    VM: Gospodine Prerad kao doktor ekonomskih nauka i predsjednik Udruženja sudskih tumača Republike Sroske, raspolažete podacima koliko mladih odlazi iz Republike Srpske, posebno iz Banja Luke. Koliko ljudi prevodi diplome i dokumenta zarad odlaska iz naše regije?

    Prerad: Statistika je numoljiva i pokazuje alarmantne podatke. Odlazak stanovništva iz Republike Srpske trenutno je, bar po meni, najveći problem. Sve više mladih prevodi svoje diplome i dokumenta zarad odlaska u drugu državu. A kada oni odu, ko i šta nam ostaje?!

    VM: Kako vi ocjenjujete trenutnu situaciju u vezi s odlaskom mladih iz Banja Luke i koji su ključni faktori koji na to utiču?

    Prerad: Trenutna situacija je krajnje zabrinjavajuća. Ključni faktori koji utiču na odlazak mladih uključuju ekonomske prilike, obrazovanje, korupciju i nedostatak perspektive. Mladi često osjećaju da nemaju budućnost u ovom gradu.

    Visoka stopa nezaposlenosti, nedostatak perspektive i ograničene mogućnosti za profesionalni razvoj najčešći su razlozi koji ljude navode na emigraciju.

    VM: Na osnovu vašeg iskustva i analize, šta je potrebno za razvoj i napredak Banja Luke?

    Prerad:Banja Luka ima ogroman potencijal. Da bismo unaprijedili situaciju, potrebno je podsticati investicije,  privući strane investitore i podržati domaće preduzetnike.

    VM: Koje konkretne mjere bi po vašem mišljenju gradske vlasti trebale preduzeti kako bi se zadržali mladi ljudi u Banjoj Luci?

    Prerad: Gradske vlasti trebaju hitno djelovati. Moraju početi sa konkretnim aktivnostima i podsticanjem investicija.

    Jačati obrazovni sistem odnosno, povezati obrazovanje sa potrebama tržišta rada i unaprijediti kvalitet nastave. Podržavati inovacije i tehnološki sektor. Razvijati startape i infrastrukturu za tehnološki napredak.

    VM: Šta vi smatrate da je  odgovorna uloga građana u rješavanju gorućih problema, a posebno ovog, odlazak mladih?

    Prerad: Građani imaju ključnu ulogu. Aktivno učestvovanje u lokalnoj zajednici, podrška mladima i promovisanje pozitivnih vrijednosti mogu doprinijeti rješavanju problema odlaska mladih. Solidarnost i zajednički napor su neophodni za stvaranje bolje budućnosti za sve nas. Mladim ljudima što prije moramo obezbijediti mogućnost da u Banjoj Luci žive, rade i  stvaraju svoje porodice. Svi mi imamo zadatak mladom čovjeku pomoći da ostane i opstane tamo gdje su mu korijeni a tuđi svijet je gorak. Samo u svojoj otadžbini i u okruženju svoje porodice i prijatelja je lijepo živjeti, zbog toga smo dužni da mladim ljudima obezbijedimo bolje uslove. Ne smijemo da pričamo o boljoj budućnosti već moramo razmatrati sadašnjost, sagledati stanje u društvu i djelovati bez odlaganja. Čekanjem i bježanjem od problema,ostaćemo bez budućih naraštaja i naše djece.

  • Grujić: Vjerujem u budućnost našeg sela

    Grujić: Vjerujem u budućnost našeg sela

    Zovem se Milan Grujić, imam 30 godina i živim mjestu Borkovići, koje se nalazi samo 20 kilometara od Banja Luke. Po zanimanju sam profesor razredne nastave, oženjen sam i otac jedne djevojčice. Odlučio sam da svoj život nastavim ovdje, u selu gdje sam odrastao, gdje su moji korijeni i gdje vjerujem da je moguće graditi srećnu budućnost za mene i moju porodicu. Volim svoje selo i želim da i moje dijete osjeti istu ljubav prema ovom mjestu, da odraste okruženo prirodom i zajednicom koja je uvijek bila oslonac jedni drugima.
    Nažalost, posljednjih godina svjedočimo jednom zabrinjavajućem trendu – mladi ljudi sve više napuštaju svoja sela. Odlaze u potrazi za boljim životom, najčešće u inostranstvo, vođeni potrebom za sigurnijim zaposlenjem i boljim uslovima života. Glavni razlog njihovog odlaska je upravo nedostatak mogućnosti za zaposlenje koje bi im omogućilo dostojanstven život ovdje, u njihovom rodnom mjestu. Odlazak mladih nije samo problem našeg sela, već i mnogih drugih širom zemlje. Ali, Borkovići su moje selo, i zato je ova priča posebno lična za mene.
    Pitam se, da li bi se ti mladi ljudi vratili kada bi im se pružila prilika za adekvatno zaposlenje? Vjerujem da bi. Mnogi od njih nisu otišli zato što su to željeli, već zato što su morali. Naša sela, poput Borkovići, imaju mnogo toga da ponude. Selo kao selo pruža brojne mogućnosti za bavljenje raznim poslovima – od poljoprivrede i stočarstva, pa do zanata i drugih djelatnosti koje mogu donijeti stabilan prihod. Ali te mogućnosti ostaju neiskorištene, jer nema dovoljno sistemske podrške. Ulaganjem u sela i pomaganje mladima može se stvoriti osnova za povratak tih ljudi i revitalizaciju naših zajednica.
    Promjene se mogu desiti samo ako se ozbiljno pristupi problemu. Potrebna je podrška na svim nivoima – od lokalnih vlasti, preko državnih institucija, do privatnih investitora. Pomoć mladima kroz donacije ili kredite sa malim kamatama na duži period bio bi jedan od ključnih koraka. Na taj način, mladi bi dobili priliku da započnu svoje poslove, bez straha od dugoročnih financijskih obaveza koje ne bi mogli ispuniti. Voćarstvo, na primjer, je djelatnost koja je idealna za porodični posao, a naša zemlja je bogata plodnim zemljištem koje može donijeti dobre prinose. Naša zemlja je povoljna za različite kulture voća i povrća, ali potrebna je podrška kako bi se te mogućnosti iskoristile na pravi način.
    Ipak, sve to može pasti u vodu ako se ne riješe osnovni problemi. Jedan od najvećih problema s kojim se suočavamo u Borkovićima je vodosnabdijevanje. Posebno u ljetnim mjesecima, kada suša pogađa naše krajeve, nedostatak vode postaje ozbiljna prepreka za bilo kakvu ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju. Bez stabilnog snabdijevanja vodom, ni najplodnija zemlja neće moći da donese željene rezultate. Rešavanje ovih nedostataka i podrška mladima ključ su za stvaranje boljeg života u našim selima. Kada bi mladi imali sigurnost da mogu ostati u svojim mjestima, stvarati porodice i živjeti od svog rada, vjerujem da bi mnogi od njih odabrali tu opciju.
    Ja sam jedan od rijetkih koji je odlučio da ostane u svom selu. Živim ovdje, radim, i borim se za bolji i ljepši život za sve nas. Vjerujem da, ako se svi udružimo i usmjerimo svoje napore, možemo doprinijeti da naša djeca rastu ondje gdje su se rodila. Jer, na kraju krajeva, nije li to ono što svi mi želimo? Da naši potomci ostanu ovdje, da žive od svog rada i da osjete tu posebnu vezu s mjestom koje nas je oblikovalo.
    Sela su srce naše zemlje, ali to srce sve slabije kuca. Vrijeme je da zajedničkim snagama vratimo život u naša sela i omogućimo mladima da vide budućnost u mjestima u kojima su odrasli. Ne smijemo dozvoliti da naši mladi odrastaju s idejom da moraju otići kako bi našli sreću. Naša sela imaju potencijal da postanu mjesta prosperiteta, gdje se može živjeti dostojanstveno, gdje se može raditi i gdje se može biti srećan.
    Moramo raditi na tome da stvorimo uslove za povratak mladih. To nije samo pitanje ekonomije, već i pitanje identiteta, kulture i budućnosti naše zemlje. Ako želimo da sačuvamo ono što nas čini posebnim, moramo početi od naših sela. Ulaganjem u obrazovanje, infrastrukturu, poljoprivredu i male biznise, možemo vratiti život u naše zajednice.
    Na kraju, svi zajedno možemo doprinijeti boljem i ljepšem životu u našim selima. To nije samo borba pojedinca, već zajednički cilj kojem svi težimo. Jer, kada sela ožive, oživi i cijela zemlja. Vjerujem da je budućnost naših sela u našim rukama, i da samo zajedničkim naporom možemo ostvariti taj cilj.

  • Milić: Prihodi Fonda PIO su stabilni

    Milić: Prihodi Fonda PIO su stabilni

    Prihodi Fonda PIO su stabilni i prema planu za za ovu godinu, rekao je za  Јutarnji program RTRS Mladen Milić, direktor Fonda za Penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.

    Možemo u drugoj polovini godine očekivati i bolju naplatu. Na mjesečnom nivou je to oko 122 miliona KM. Imamo pozitivan trend – navodi Milić.

    Dodaje, da su pravo na penziju u mjesecu julu ostvarili 286.000 korisnika.

    Kada je riječ o navodima pojedinaca, koji tvrde da Republika Srpska nije finansijski stabilna i da nema sredstava za isplatu penzija, doprinosa, plata i ostalo, Milić navodi da oni nisu upravu.

    – Penzioneri su prioritet u isplati iz trezora Srpske. Penzioneri ne treba da brinu, penzije nisu, i neće kasniti. Republika Srpske je stabilna – dodaje Milić.

    Navodi da su prihodi u odnosu na prošlu godinu veći za 1,28 odsto.

    – Pritisci na Republiku Srpsku nemaju uticaj, privreda funkcioniše normalno. Penzije su u proteklih 11 godina rasle 93 odsto, brže nego plate – navodi Milić.

  • Toplotni talas aktivirao crveni meteoalarm u Srpskoj

    Toplotni talas aktivirao crveni meteoalarm u Srpskoj

    Vrlo toplo vrijeme bez značajnih padavina nastaviće se na teritoriji Republike Srpske do nedjelje, 18. avgusta 2024. godine, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

    Prema prognozi, maksimalne temperature će se u periodu od srijede do subote, 14-17. avgusta, kretati između 34 stepena i 41 stepen Celzijusa, dok će u višim predjelima temperature dostići do 30 stepeni. U nedjelju, 18. avgusta, očekuje se blagi pad temperatura, koje će iznositi od 31 stepen do 38 steeni Celzijusa, a u višim predjelima do 27 stepeni.

    Tokom ovog perioda, vrijeme će biti pretežno suvo i sunčano, sa mogućnošću kratkotrajnih i vrlo slabih pljuskova sa grmljavinom samo ponegdje.

    Zbog visokih temperatura vazduha i nedostatka padavina, znatno je povećan rizik od nastanka požara na otvorenom prostoru.

    Posebno je ugrožena Hercegovina, gdje će umjeren vjetar dodatno pojačati rizik od požara u narednim danima.

    Građanima se savjetuje da prate upozorenja i informacije na METEOALARM-u, koji je dostupan na linku.

    – Preduzmite mjere, očekuju se ekstremno visoke temperature. Zaštitite sebe i pomozite ugroženim osobama. Djelujte u skladu sa savjetima ovlaštenih organa. Očekujte moguće kvarove u infrastrukturi – navodi se na sajtu Meteoalarma.

    Prema trenutnim prognozama, pad temperature se očekuje od ponedjeljka, 19. avgusta, kada će uslijediti nestabilno vrijeme sa kišom i pljuskovima, praćenim grmljavinom i lokalnim nepogodama.

    Kiša bi trebalo da zahvati i područje Hercegovine u utorak, 20. avgusta.