Kategorija: Društvo

Piše: Dejan Sejmanović, džudo majstor i osvajač brojnih medalja u Republici Srpskoj i Srbiji

Banja Luka ima brojne pozitivne aspekte u oblasti sporta, sa dobro razvijenim školskim sportom koji predstavlja osnovu za uključivanje djece i njihovo usmjeravanje ka profesionalnom sportu. Pitanje sufinansiranja sportskih aktivnosti i rezultata je već uveliko riješeno, što predstavlja značajan korak naprijed. Kroz razne projekte, među kojima su i besplatne školske sekcije, mladima je omogućeno da se aktivno bave sportom bez dodatnog finansijskog opterećenja, čime se stvara šira baza za razvoj budućih sportista.

Međutim, moram naglasiti da je neophodno da Grad Banja Luka izdvaja više sredstava za sportske timove koji se takmiče na najvišem nivou u Bosni i Hercegovini. Klubovi poput BK “Slavija”, RK “Borac”, FK “Borac”, KK “Borac”, ŽRK “Borac” i VK „Banjaluka“ i ostali svojim rezultatima zaslužuju daleko veću podršku i Grada i Republike, jer su oni najbolji ambasadori Banje Luke i Republike Srpske na domaćoj i međunarodnoj sportskoj sceni. Oni ne samo da predstavljaju naš grad i našu Republiku, već svojom predanošću i uspjesima inspirišu generacije koje dolaze.

Banja Luka, kao grad sporta, mora se suočiti sa jednim od svojih najvećih izazova – nedostatkom sportskih objekata. Trenutno, kapaciteti za timske i borilačke sportove su nedovoljni, što ograničava ne samo trenažne procese, već i mogućnost organizovanja zvaničnih međunarodnih sportskih manifestacija. Da bismo postali istinski sportski centar, neophodno je ulagati u izgradnju novih sportskih objekata koji će omogućiti optimalne uslove za treninge, takmičenja i pripreme naših sportista.

Republika Srpska, sa svoje strane, mora prepoznati ključne sportske brendove i osigurati im kontinuiranu finansijsku podršku. Nezamislivo je da klubovi poput FK “Borac” i RK “Borac”, zbog nedostatka sredstava, ne mogu igrati međunarodne utakmice. Kontinuirana podrška je neophodna da ovi klubovi ne bi bili samo epizodisti na velikim takmičenjima, već da iz godine u godinu rastu i postanu ozbiljni konkurenti na međunarodnoj sceni.

Ulaganje u sportsko-rekreativne aktivnosti je također od presudnog značaja za zdravlje nacije. Sport mora biti dostupan svima, bez obzira na materijalno stanje roditelja. Nažalost, svjedoci smo da mnogi talentovani mladi sportisti, zbog loše finansijske situacije, nemaju iste mogućnosti kao njihovi vršnjaci, što je nepravedno i nešto što moramo promijeniti.

Posebno bih istakao važnost džudoa, sporta koji je, prema istraživanjima UNICEF-a, jedan od najboljih za mlade uzrasta od 4 do 21 godine. Džudo ne samo da razvija motoričke sposobnosti, već gradi karakter, samopouzdanje i kognitivne vještine. Zbog toga smatram da bi džudo trebalo implementirati u nastavni proces osnovnog obrazovanja. Redovnim treniranjem džudoa, mladi stiču temeljne vještine koje će im koristiti u svim ostalim sportovima, bez obzira na njihovu složenost.

Konačno, neophodno je da svako dijete ima mogućnost da trenira sport po svom izboru. Samo kroz ovakav inkluzivan pristup, u kojem sport postaje dostupan svima, možemo očekivati da Banja Luka i Republika Srpska postanu istinski sportski centri prepoznati i cijenjeni na međunarodnom nivou. Na nama je da stvorimo takvo okruženje u kojem će sport postati sastavni dio svakodnevnog života svih mladih, bez obzira na njihove finansijske mogućnosti.

Pacijenti širom Srpske u posljednje vrijeme suočavaju se s problemom nedostataka vakcina protiv tetanusa, zbog čega dolazi do komplikacija gdje i na koji način mogu primiti zaštitu.

Naime, do problema dolazi u praksi, jer ljekari pacijente kojima je potrebna ova vakcina šalju iz jedne zdravstvene ustanove u drugu, pa na kraju oni i sami kupuju vakcine kako bi dobili adekvatnu zaštitu.

Kako nam je rekla jedna Banjalučanka, sa ovim problemom suočila se nedavno, kada je nakon povrede trebalo da primi ovu vakcinu, jer su je iz njene ambulante porodične medicine Doma zdravlja uputili na Polikliniku, odnosno u Higijensko-epidemiološku službu.

“Meni su iz moje ambulante rekli da nemaju ovu vakcinu, da bi me nakon toga uputili da odem u Polikliniku, a tamo su opet rekli da se vratim u svoju primarnu ambulantu, tako da sam pola dana provela hodajući od jednih do drugih”, kazala je ona i dodala da je na kraju morala zvati neke poznanike da joj pomognu da nabavi ovu vakcinu kako bi je primila, što je na kraju i uspjela.

Iz Doma zdravlja Banjaluka kazali su da im Institut za javno zdravstvo Republike Srpske isporučuje Ana-te vakcine i priznaju da ih nije bilo dovoljno te da su već početkom avgusta dobili i dodatnih 100 doza.

“U posljednjem periodu količine isporučenih Ana-te vakcina, u odnosu na tražene doze, nisu bile optimalne za Dom zdravlja u Banjaluci. Navedeni problem otklonili smo preraspodjelom vakcina u ambulante u kojima je veća potrošnja, posebno u dežurne ambulante porodične medicine i Službu hitne medicinske pomoći. Na taj način uspjeli smo prevazići ovaj izazov i svim pacijentima sa indikacijama za aplikaciju Ana-te vakcine obezbijedili potreban lijek”, kazali su iz Doma zdravlja Banjaluka za “Nezavisne novine”.

Kako su rekli, krajem sedmog mjeseca, od strane Instituta za javno zdravstvo Srpske njima je isporučeno 200 doza vakcina te da je 6. avgusta isporučeno dodatnih 100 doza.

“Dobijene vakcine su odmah distribuisane u ambulante porodične medicine i Službu hitne medicinske pomoći. U narednom periodu očekuje se dodatna isporuka ovih vakcina, tako da je snabdijevanje redovno”, ističu iz ove zdravstvene ustanove.

Kako su rekli, pacijentima se ne preporučuje da samostalno, bez konsultacije s ljekarom, kupuju Ana-te vakcine.

“Za aplikaciju ove vakcine postoje precizne medicinske indikacije te se primjena ovih vakcina ‘na svoju ruku’ i bez ljekarskog pregleda ne preporučuje”, kazali su iz ove zdravstvene ustanove.

Gordana Savin, pomoćnik direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Bijeljina, kazala je za “Nezavisne novine” da je na području ovog grada u prethodnom periodu bilo nestašice ovih vakcina, ali da je sada situacija pod kontrolom te da trenutno imaju ovih vakcina.

“Pacijenti kojima je bila potrebna vakcina protiv tetanusa kupovali su je u apotekama, tako da im je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske refundirao troškove”, kazala je Savinova.

Da je Dom zdravlja u Trebinju u sličnim problemima, kaže i Radovan Todorović, pomoćnik direktora Doma zdravlja Trebinje.

“Skoro pa svakodnevno nam se dešavaju problemi u vezi s nestašicom vakcina, ali uvijek se na neki način snađemo, tako da pacijenti ne ostanu uskraćeni za tu vakcinu”, kazao je Todorović.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kažu da imaju dovoljne količine vakcine protiv tetanusa, te da, što se tiče potrošnje, ona je u uobičajenim okvirima.

Iz apoteka širom Srpske kazali su da se ove vakcine mogu kupiti u slobodnoj prodaji, ali samo uz savjet, odnosno preporuku ljekara.

“Jedno vrijeme nismo imali na stanju ovih vakcina, ali sad ih imamo te ih građani mogu kupiti jedino ako ljekar iz doma zdravlja napiše da oni nemaju na stanju ovih vakcina”, kazali su iz jedne apoteke u Banjaluci.

U razgovoru sa Milošem Ćurkovićem, o savremenim izazovima sa kojima se suočava srpsko

društvo, posebno u vezi sa uvođenjem sadržaja u školske programe koji promovišu ideje gej

lobija i „rodne ravnopravnosti“, on nam je ukazao na opasnosti koje predstavljaju ovakvi projekti

i ističe važnost očuvanja tradicionalnih vrijednosti i porodice.

 

VM: Rekli ste da “savremeni danak u krvi prolazi ispod radara”. Na šta tačno mislite

kada kažete „savremeni danak u krvi“?

Ćurković: Pod savremenim dankom u krvi mislim na način na koji se pokušava uvesti ideologija

gej lobija u naše škole, i to kroz priručnike koji se testiraju u osnovnim i srednjim školama. Ovi

priručnici su dio projekta „Ako nas pitate, imamo šta da kažemo“, koji podržavaju organizacije

poput „UNICEF-a“, „Genesis Project-a“ i „Društvo psihologa Republike Srpske“. To je novi oblik

ugrožavanja naše djece i tradicionalnih vrijednosti našeg društva.

 

VM: Možete li nam reći nešto više o priručnicima koji se koriste u školama i reakcijama

roditelja?

Ćurković: Veliki broj roditelja mi se obratio u proteklom periodu, ne znajući kako da zaštite

svoju djecu. Ovi priručnici se testiraju u nekim školama, uključujući i moju bivšu školu, OŠ „Ivo

Andrić” u Banjoj Luci. Određen sadržaj ovih priručnika podriva tradicionalno vaspitanje djece i

promoviše ideje koje nisu u skladu sa našim vrijednostima.

 

VM: Ko stoji iza ovih projekata i koji su njihovi stvarni ciljevi?

Ćurković: Sponzori ovog projekta su Sorošev fond „Otvoreno društvo BiH“, Ambasada

Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, i određena satanistička udruženja i ambasade

zapadnih vlada. NJihov cilj je da, pod izgovorom „rodne ravnopravnosti“, unište tradicionalno

vaspitanje djece i porodicu kao osnovnu ćeliju društva. Njihova krajnja namjera je da „otrgnu“

djecu iz roditeljskog naručja i indoktrinišu ih njihovim idejama.

 

VM: Zašto smatrate da je „rodna ravnopravnost“ prva stepenica ka indoktrinaciji društva

prije svega omladine?

Ćurković: Takozvana „rodna ravnopravnost“ je prva stepenica gej lobista u procesu

indoktrinacije našeg naroda. Ova ideja zamjenjuje pravu ravnopravnost polova i služi kao uvod

u promociju drugih ideja koje su u suprotnosti sa našim tradicionalnim vrijednostima. Ukoliko

dozvolimo da ovakvi sadržaji uđu u naše škole, to će značiti početak kraja našeg otpora

zapadnim pritiscima.

 

VM: Postoji li neki širi kontekst?

Ćurković: Nedavne Olimpijske igre u Parizu su bile pravi primjer onoga šta predstavlja gej lobi.

Na ceremoniji otvaranja smo mogli vidjeti skrnavljenje „Tajne večere“, učešće djece u

satanističkoj ceremoniji, i situacije u kojima biološki muškarci prebijaju biološke žene pod

izgovorom rodne ravnopravnosti. Olimpijske igre su od viteškog nadmetanja postale

skandalozna parada izopačenosti.

 

VM: Koji je Vaš stav o zaštiti tradicionalnih vrijednosti i porodice u ovakvim uslovima?

Ćurković: Kao društvo koje se uspješno odupiralo zapadnim napadima, ne smijemo dozvoliti

da nam kroz različite projekte otruju budućnost i razore porodice. Naši preci su žrtvovali svoje

živote za našu slobodu, a sada je na nama da se borimo za budućnost naših potomaka. Nikada

ne smijemo dozvoliti da postoje „roditelj 1 i roditelj 2“, već samo majka i otac!

Zovem se Milan Grujić, imam 30 godina i živim mjestu Borkovići, koje se nalazi samo 20 kilometara od Banja Luke. Po zanimanju sam profesor razredne nastave, oženjen sam i otac jedne djevojčice. Odlučio sam da svoj život nastavim ovdje, u selu gdje sam odrastao, gdje su moji korijeni i gdje vjerujem da je moguće graditi srećnu budućnost za mene i moju porodicu. Volim svoje selo i želim da i moje dijete osjeti istu ljubav prema ovom mjestu, da odraste okruženo prirodom i zajednicom koja je uvijek bila oslonac jedni drugima.
Nažalost, posljednjih godina svjedočimo jednom zabrinjavajućem trendu – mladi ljudi sve više napuštaju svoja sela. Odlaze u potrazi za boljim životom, najčešće u inostranstvo, vođeni potrebom za sigurnijim zaposlenjem i boljim uslovima života. Glavni razlog njihovog odlaska je upravo nedostatak mogućnosti za zaposlenje koje bi im omogućilo dostojanstven život ovdje, u njihovom rodnom mjestu. Odlazak mladih nije samo problem našeg sela, već i mnogih drugih širom zemlje. Ali, Borkovići su moje selo, i zato je ova priča posebno lična za mene.
Pitam se, da li bi se ti mladi ljudi vratili kada bi im se pružila prilika za adekvatno zaposlenje? Vjerujem da bi. Mnogi od njih nisu otišli zato što su to željeli, već zato što su morali. Naša sela, poput Borkovići, imaju mnogo toga da ponude. Selo kao selo pruža brojne mogućnosti za bavljenje raznim poslovima – od poljoprivrede i stočarstva, pa do zanata i drugih djelatnosti koje mogu donijeti stabilan prihod. Ali te mogućnosti ostaju neiskorištene, jer nema dovoljno sistemske podrške. Ulaganjem u sela i pomaganje mladima može se stvoriti osnova za povratak tih ljudi i revitalizaciju naših zajednica.
Promjene se mogu desiti samo ako se ozbiljno pristupi problemu. Potrebna je podrška na svim nivoima – od lokalnih vlasti, preko državnih institucija, do privatnih investitora. Pomoć mladima kroz donacije ili kredite sa malim kamatama na duži period bio bi jedan od ključnih koraka. Na taj način, mladi bi dobili priliku da započnu svoje poslove, bez straha od dugoročnih financijskih obaveza koje ne bi mogli ispuniti. Voćarstvo, na primjer, je djelatnost koja je idealna za porodični posao, a naša zemlja je bogata plodnim zemljištem koje može donijeti dobre prinose. Naša zemlja je povoljna za različite kulture voća i povrća, ali potrebna je podrška kako bi se te mogućnosti iskoristile na pravi način.
Ipak, sve to može pasti u vodu ako se ne riješe osnovni problemi. Jedan od najvećih problema s kojim se suočavamo u Borkovićima je vodosnabdijevanje. Posebno u ljetnim mjesecima, kada suša pogađa naše krajeve, nedostatak vode postaje ozbiljna prepreka za bilo kakvu ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju. Bez stabilnog snabdijevanja vodom, ni najplodnija zemlja neće moći da donese željene rezultate. Rešavanje ovih nedostataka i podrška mladima ključ su za stvaranje boljeg života u našim selima. Kada bi mladi imali sigurnost da mogu ostati u svojim mjestima, stvarati porodice i živjeti od svog rada, vjerujem da bi mnogi od njih odabrali tu opciju.
Ja sam jedan od rijetkih koji je odlučio da ostane u svom selu. Živim ovdje, radim, i borim se za bolji i ljepši život za sve nas. Vjerujem da, ako se svi udružimo i usmjerimo svoje napore, možemo doprinijeti da naša djeca rastu ondje gdje su se rodila. Jer, na kraju krajeva, nije li to ono što svi mi želimo? Da naši potomci ostanu ovdje, da žive od svog rada i da osjete tu posebnu vezu s mjestom koje nas je oblikovalo.
Sela su srce naše zemlje, ali to srce sve slabije kuca. Vrijeme je da zajedničkim snagama vratimo život u naša sela i omogućimo mladima da vide budućnost u mjestima u kojima su odrasli. Ne smijemo dozvoliti da naši mladi odrastaju s idejom da moraju otići kako bi našli sreću. Naša sela imaju potencijal da postanu mjesta prosperiteta, gdje se može živjeti dostojanstveno, gdje se može raditi i gdje se može biti srećan.
Moramo raditi na tome da stvorimo uslove za povratak mladih. To nije samo pitanje ekonomije, već i pitanje identiteta, kulture i budućnosti naše zemlje. Ako želimo da sačuvamo ono što nas čini posebnim, moramo početi od naših sela. Ulaganjem u obrazovanje, infrastrukturu, poljoprivredu i male biznise, možemo vratiti život u naše zajednice.
Na kraju, svi zajedno možemo doprinijeti boljem i ljepšem životu u našim selima. To nije samo borba pojedinca, već zajednički cilj kojem svi težimo. Jer, kada sela ožive, oživi i cijela zemlja. Vjerujem da je budućnost naših sela u našim rukama, i da samo zajedničkim naporom možemo ostvariti taj cilj.

Vrlo toplo vrijeme bez značajnih padavina nastaviće se na teritoriji Republike Srpske do nedjelje, 18. avgusta 2024. godine, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Prema prognozi, maksimalne temperature će se u periodu od srijede do subote, 14-17. avgusta, kretati između 34 stepena i 41 stepen Celzijusa, dok će u višim predjelima temperature dostići do 30 stepeni. U nedjelju, 18. avgusta, očekuje se blagi pad temperatura, koje će iznositi od 31 stepen do 38 steeni Celzijusa, a u višim predjelima do 27 stepeni.

Tokom ovog perioda, vrijeme će biti pretežno suvo i sunčano, sa mogućnošću kratkotrajnih i vrlo slabih pljuskova sa grmljavinom samo ponegdje.

Zbog visokih temperatura vazduha i nedostatka padavina, znatno je povećan rizik od nastanka požara na otvorenom prostoru.

Posebno je ugrožena Hercegovina, gdje će umjeren vjetar dodatno pojačati rizik od požara u narednim danima.

Građanima se savjetuje da prate upozorenja i informacije na METEOALARM-u, koji je dostupan na linku.

– Preduzmite mjere, očekuju se ekstremno visoke temperature. Zaštitite sebe i pomozite ugroženim osobama. Djelujte u skladu sa savjetima ovlaštenih organa. Očekujte moguće kvarove u infrastrukturi – navodi se na sajtu Meteoalarma.

Prema trenutnim prognozama, pad temperature se očekuje od ponedjeljka, 19. avgusta, kada će uslijediti nestabilno vrijeme sa kišom i pljuskovima, praćenim grmljavinom i lokalnim nepogodama.

Kiša bi trebalo da zahvati i područje Hercegovine u utorak, 20. avgusta.