Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske svojim savremeno uređenim knjižarama, bogatim izborom knjiga, školskog pribora i kreativnih sadržaja sve više privlači mlade posjetioce.
Kroz stalno proširivanje asortimana i prilagođavanje savremenim trendovima, knjižare postaju mjesta susreta, učenja i razvijanja ljubavi prema knjizi i znanju.
U narednim danima na našem portalu čitajte više o programu Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Republike Srpske.
U Osnovnoj školi “Vuk Stefanović Karadžić” u Turjaku, osim Gornjih Podgradaca, najvećem selu u Potkozarju kojem pripadaju Kozara, Mičije, Gornja, Srednja i Donja Jurkovica, Trnovac, Jazovac, Kijevci, Dragelji, Grbavci, školovanje je završilo deset učenika, za dva više nego prošle godine.
Nekada su u ovoj školi u svakom razredu bila po dva odjeljenja. U školskom ljetopisu zapisano je da je generacija 1964/65. brojala čak 83 učenika u osmom razredu.
“Bilo je to drugo i drugačije vrijeme, kada je u Potkozarju bilo mnogo više stanovnika, a škole pune. Situacija se uveliko promijenila, dugogodišnji stanovnici su otišli, napustili selo, iako su uslovi školovanja i života sada neuporedivo bolji nego prije”, kaže Biljana Barać, direktorica Osnovne škole u Turjaku, gdje je prvi razred završilo četvoro učenika.
Deset osnovaca, maturanata u centralnoj školi u Turjaku, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom kraju, porazni su brojevi o natalitetu i potkozarskim selima, gdje su mnoge škole u posljednje tri decenije zatvorene ili se nastava održava za nekoliko učenika.
U narednoj školskoj godini, prema evidenciji ove ustanove, u turjačkom kraju biće upisano deset prvaka.
U Podgradcima malu maturu proslavilo je 47 učenika, računajući i područje Vrbaške, koja je nekada imala status samostalne osnovne škole, a sada je područno odjeljenje OŠ “Mladen Stojanović” Gornji Podgradci. Za učenika generacije proglašena je Helena Petrović, iz Područnog odjeljenja Vrbaška.
Aleksandra Kodić, direktor podgradačke škole, uz napomenu da je ova generacija izuzetna po znanju i vladanju, kaže da broj učenika godinama stagnira ili je u blagom opadanju, zavisno od godine. Na listi učenika koji će u septembru krenuti u prvi razred je 35 mališana. To jasno ukazuje na trendove i natalitet u potkozarskom kraju, posebno vidljive u školama.
U većini gradiških sela nastava se izvodi za deset i manje đaka u četiri razreda. Prethodno su škole zatvorene u desetak sela u Potkozarju i Lijevče polju, a školske zgrade su opustjele. Bivše osmoljetke, zbog nedovoljno učenika, izgubile su status i postale četvororazredne. Među njima su škole u Lamincima, Vilusima, Orahovi…
To se loše odrazilo i na srednje škole, najviše Gimanziju, gdje nekoliko godina ne uspijevaju upisati planirani broj učenika. Zato je, uz saglasnost resornog ministarstva, broj učenika u odjeljenjima ove škole prepolovljen.
U Gradskoj upravi Gradiška uvjereni su da će stvaranjem boljih uslova u selima zadržati omladinu, povećati broj stanovnika, a time i učenika u školama.
“Pokušavamo različitim vidovima stimulisati natalitet, nagraditi uzorne učenike, usaglasiti školske programe sa potrebama tržišta rada. Takođe smo svjesni da bez intenzivnijeg zapošljavanja, posebno u privredi i poljoprivredi, ne možemo očekivati napredak”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške. On podsjeća da su otvorene fabrike, omogućeno je lakše zapošljavanje i stimulisana proizvodnja u selima.
“Istovremeno, gradimo vodovod, puteve, društvene objekte. To će dugoročno dati bolje rezultate”, uvjeren je Adžić.
Obnovljena škola u Jazovcu, gdje je nastava organizovana poslije pauze od desetak godina, jedini je primjer povratka škole u potkozarskim selima. Međutim, i ovdje je broj učenika drastično smanjen. U ovoj školskog godini nastava je organizovana za dva učenika.
U Osnovnoj školi “Sveti Sava” Dubrave, kojoj je pripojena škola iz Laminaca, nekada osnovna a sada područno odjelenje, na spisku je 26 učenika koji su završili školovanje. To je neuporedivo manje nego prethodnih decenija. Za učenicu generacije proglašena je Samra Glamočić.
Banjalučki Univerzitet raspisao je danas, 10. juna, konkurs za upis studenata u prvu godinu prvog, drugog i trećeg ciklusa studija u akademskoj 2025/2026. godini, a na tri ciklusa ima mjesta za 3.743 studenta.
Tako Univerzitet u Banjaluci u prvu godinu prvog ciklusa studija planira da upiše ukupno 2.605 studenata, a najviše mjesta je na Medicinskom fakultetu, i to 475.
Akademija umjetnosti planira upisati 92 studenta, Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet 183, Ekonomski fakultet 280, Elektrotehnički fakultet 226, Mašinski fakultet 145, Poljoprivredni fakultet 50, Pravni fakultet 195, Prirodno-matematički fakultet 162, Rudarski fakultet 30, Tehnološki fakultet 63, Fakultet bezbjednosnih nauka 130, Fakultet političkih nauka 110, Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta 68, Filozofski fakultet 203, Filološki fakultet 155 i Šumarski fakultet 37.
Na drugom ciklusu studija planiran je upis 971 studenta, a na treći 167.
Prema objavljenom konkursu, prijavljivanje kandidata u prvom upisnom roku na prvi ciklus studija počinje 22. juna, a završava se 26. juna 2026. godine.
“Polaganje prijemnog ispita zakazano je za 29. jun sa početkom u devet časova. Na Medicinskom fakultetu prijemni ispit biće održan istog dana, ali sa početkom u 14 časova, dok će na Akademiji umjetnosti ispit trajati od 29. juna do 3. jula. Objavljivanje rezultata konkursa planirano je za 1. jul, a upis primljenih kandidata obaviće se u periodu od 7. do 10. jula. Na Fakultetu bezbjednosnih nauka prijemni ispit će se održati u dvije grupe – 29. i 30. juna, sa početkom u sedam časova”, navode iz Univerziteta.
Prijava kandidata na studijske programe na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu traju od 1. do 26. juna, dok je onlajn polaganje prijemnog ispita zakazano za 29. jun. Rezultati će biti objavljeni 1. jula, a upis primljenih kandidata biće realizovan u septembru.
Kada je riječ o drugom i trećem ciklusu, prijave za upis studenata traju od 22. juna do 2. oktobra.
“Informacije o rang-listama biće objavljene najkasnije do 16. oktobra, a upis primljenih kandidata trajaće od 19. do 23. oktobra”, istakli su oni.
Kandidati koji se prijavljuju za upis na prvi ciklus studija dužni su da prilikom prijave dostave izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu koje nije starije od šest mjeseci, originalna svjedočanstva svih razreda srednjoškolskog obrazovanja i diplomu o položenom maturskom, odnosno završnom ispitu.
“Ukoliko konkurišu na više studijskih programa, mogu dostaviti i ovjerene kopije ovih dokumenata. Neophodno je priložiti i dokaz o uplati naknade za polaganje prijemnog ispita. Kandidati koji se prijavljuju na Fakultet bezbjednosnih nauka i Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta moraju priložiti ljekarsko uvjerenje koje izdaje Medicinski specijalistički centar Univerziteta u Banjaluci, dok je za upis na Fakultet bezbjednosnih nauka potrebno i uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak”, ističu oni dodajući da se sve informacije o prijavama za drugi i treći ciklus mogu pronaći na sajtu Univerziteta.
Prijava kandidata može se izvršiti i elektronskim putem, posredstvom veb-aplikacije na adresi upis.unibl.org. Kandidati koji konkurišu elektronskim putem u obavezi su da prilikom upisa dostave originalnu dokumentaciju.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će preovladavati pretežno sunčano i toplo vrijeme, uz umjeren razvoj oblačnosti, te dnevnom temperaturom vazduha do 34 stepena Celzijusova.
Јutro će biti pretežno vedro, a tokom dana toplo uz umjeren razvoj oblačnosti koja lokalno na sjeveru i istoku može donijeti kratkotrajnu kišu ili pljusak, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U večenjim časovima doći će do jačeg naoblačenja sa zapada koje u narednoj noći donosi kišu i lokalne pljuskove sa grmljavinom u Krajini.
Duvaće slab do umjeren vjetar, zapadnog i jugozapadnog smjera.
U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođeno je 30 beba.
Najviše beba rođeno je u Banjaluci, 14. Bijeljina i Doboj i Gradiška bogatiji su za po četiri bebe.
Po jedna beba rođena je u Istočnom Sarajevu, Trebinju, Nevesinju i Zvorniku.
Djeca na električnim trotinetima i četvorotočkašima postala su svakodnevna slika na ulicama Republike Srpske, ali stručnjaci upozoravaju da brzina te nepoštovanje propisa predstavljaju kombinaciju koja često završava povredama i nezgodama.
A za to su, ističu, odgovorni roditelji, koji djeci kupuju trotinete “kao da su igračke”.
Iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS za “Nezavisne novine” kažu da je nagli porast broja ovih kategorija vozila prevazišao brzinu kojom se razvijaju saobraćajna infrastruktura i javna svijest učesnika u saobraćaju.
“Saobraćajni sistem je time postao znatno kompleksniji i rizičniji, jer su djeca, kao ranjivi učesnici u saobraćaju, oni koji u većini slučajeva nemaju izgrađenu saobraćajnu kulturu niti razumijevanje opasnosti kojima se izlažu”, kažu iz Agencije.
Pojašnjavaju da djeca uglavnom nisu psihofizički spremna za bezbjedno upravljanje ovakvim vozilima u realnim saobraćajnim okolnostima.
“Električni trotineti se često pogrešno doživljavaju kao bezopasne igračke, iako razvijaju velike brzine, a djeci nedostaje moć predviđanja rizika, procjene brzine drugih učesnika i poznavanje saobraćajnih pravila. Sa druge strane, kvadovi su teška, snažna i specifično nestabilna motorna vozila čije upravljanje zahtijeva fizičku snagu i vozačku zrelost koju djeca, jednostavno, još uvijek nemaju”, naglašavaju.
Ističu da najveći rizici koji dovode do nastanka povreda proizlaze iz neprilagođene brzine, gubitka kontrole nad vozilom usljed neravnina na putu ili ivičnjaka, izlijetanja pred automobile i prevoženja više osoba na jednom trotinetu.
“Najčešće povrede kod padova sa trotineta su teške povrede glave, potres mozga, prelomi vilice i lobanje, ruku, dok su kod četvorocikala rizici još veći, jer usljed prevrtanja dolazi do izuzetno teških preloma ekstremiteta, povreda kičme…”, ističu.
Dodaju da je zakonski okvir u Srpskoj još 2021. godine postavljen veoma napredno, kada su izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima RS trotineti prepoznati i uvršteni u domaće normative, no napominju da konstantna pojava novih modela i sve veća masovnost na ulicama ukazuju na to da postoji prostor za dalje unapređenje propisa.
Iz Agencije ističu da se glavni problem u praksi ogleda u činjenici da veliki broj građana, a posebno roditelja koji ova vozila kupuju djeci, uopšte nije upoznat sa postojećim zakonskim odredbama i ograničenjima.
“U praksi je stepen poštovanja saobraćajnih pravila na veoma niskom nivou. Svakodnevno na ulicama možemo vidjeti vozače ovih kategorija vozila koji očigledno ne ispunjavaju starosnu granicu, kako voze trotinete bez zaštitne kacige, krećući se velikom brzinom po površinama namijenjenim za kretanje pješaka i sl.”, dodaju.
Navode da je roditeljska odgovornost u ovim situacijama ključna, te da se ogleda u svjesnosti da kupovina ovakvih vozila maloljetnicima nije igračka, već preuzimanje ozbiljnog rizika po njihov život, kao i po bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju.
A kada dođe do nezgode ili prekršaja, teret odgovornosti, kako etički, tako i kroz nadoknadu materijalne i nematerijalne štete, u potpunosti snose roditelji.
“Kupovina električnog trotineta ili četvorocikla uglavnom služi kao ispunjavanje dječje želje ili nagrada za odličan uspjeh, pri čemu roditelji ne razmišljaju o opasnostima. Najvažniji savjet je da nikada ne kupuju i ne iznajmljuju ova vozila djeci koja nemaju zakonom propisane godine za njihovo korištenje”, naglašavaju.
Kada je riječ o unapređenju bezbjednosti, iz Agencije navode da je neophodno osavremeniti trenutnu regulativu kroz usklađivanje sa novom evropskom direktivom o vozačkim dozvolama i uvođenje izričite zabrane upravljanja lakim ličnim električnim vozilima za djecu mlađu od 14 godina.
“Ali je neophodno i da se pooštri sprovođenje propisa kroz češće i rigoroznije policijske kontrole na terenu, uz beskompromisno kažnjavanje roditelja koji svjesno dopuštaju djeci kršenje zakona”, ističu i dodaju da kroz zanimljive sadržaje djeci treba usaditi saobraćajnu kulturu od najranijeg doba, jer se pravilne navike i svijest o opasnostima najbolje formiraju u školskim klupama.
Sociolog Vladimir Vasić za “Nezavisne” kaže da su ljudi uglavnom navikli da krive samo sistem i odgovornost traže isključivo kod institucija kada se nešto loše desi.
“Mislim da bi trebalo više raditi i na ličnoj odgovornosti, kako pojedinaca, tako i na prevenciji i bezbjednosti učesnika u saobraćaju. Kazne nisu namijenjene onima koji su oprezni, već treba da utiču na smanjenje neodgovornog ponašanja. Naravno, kada su u pitanju mladi i djeca, odgovornost bi trebalo, u određenoj mjeri, prebaciti i na roditelje, s obzirom na to da djeca nisu krivično odgovorna”, istakao je Vasić.
On navodi i da je potrebno podizati svijest o tome koliko pojedine situacije u saobraćaju mogu biti opasne, ne samo za one koji neodgovorno koriste sredstva u saobraćaju, već i za druge učesnike koji ni krivi ni dužni mogu da zadobiju teške ili lakše povrede zbog nečije nepažnje ili bahatog ponašanja.
Pojasnio je da problem često leži i u granicama u vaspitanju i odgoju.
“Stiče se utisak da pojedini roditelji svoju privrženost djeci pokušavaju pokazati kroz skupe poklone i materijalne stvari, smatrajući da na taj način nadoknađuju propuste u vaspitanju ili opravdavaju svoju ulogu roditelja”, kazao je Vasić.
Međutim, na taj način djeci se, kako kaže, može učiniti “medvjeđa usluga”, jer kada se jednom naviknu na određeni nivo materijalnih stvari, često počinju da traže sve više, a šta zapravo predstavlja to “više”- to je, ističe on, ozbiljno pitanje za roditelje.
Kada je riječ o trotinetima, propisi ih dijele u određene klase, pa tako za upravljanje vozilima klase 1 i 3 važi pravilo da korisnik mora imati više od šest godina, dok su za korištenje trotineta klase 2 i klase 4 propisani znatno stroži uslovi.
To znači da lice mora imati više od 14 godina i posjedovati potvrdu o poznavanju propisa o bezbjednosti saobraćaja na putevima, osim u slučaju da već posjeduje vozačku dozvolu kojom se dokazuje pravo upravljanja vozilom bilo koje kategorije. Za upravljanje četvorociklima, pravila su jasno kategorisana prema starosnoj dobi, pa je tako za potkategoriju B1 propisana starosna granica od 16 godina.
Na graničnim prelazima Gradiška, Donja Gradina, Velika Kladuša, Izačić, Orašje i Brod pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz BiH dok na ostalim prelazima nema dužih zadržavanja.
Na dionici magistralnog puta Višegrad-Brodar, u mjestu Nezuci, dolaziće do obustave saobraćaja u trajanju od 15 minuta od 7.00 do 15.00 časova, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srpske.
Na magistralnom putu Dobro Polje-Miljevina, saobraćaj se za vozila do 3,5 tone odvija naizmjenično, jednom kolovoznom trakom, dok je za vozila preko 3,5 tone i dalje obustavljen i preusmjerava se na alternativne pravce.
Nastavljena je rehabilitacija magistralnog puta Srbac-Derventa i planirana je potpuna obustava saobraćaja na ovoj dionici dugoj 41,4 kilometra. Za vrijeme obustave, vozila će se preusmjeravati na alternativni pravac Srbac-Prnjavor-Derventa. Zabrana ne važi za vozila lokalnog stanovništva, kao i vozila hitnih službi.
Zbog radova na proširenju mosta, izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja na dionici magistralnog puta Vršani-Bijeljina jedan. Trenutno se obavlja rekonstrukcija i dogradnji mosta preko Majevičkog kanala, na samom ulazu u Bijeljinu iz pravca Brčkog. Sva vozila ukupne mase do 3,5 tona usmjeravaće se preko privremene obilaznice koja se nalazi u neposrednoj blizini gradilišta, dok će se vozila ukupne mase preko 3,5 tona usmjeravati preko regionalnog puta koji prolazi kroz naselje Velika Obarska. Obustava se ne odnosi se na vozila namijenjena za prevoz betona ili asfalta.
U toku je sanacija magistralnog puta Rača-Bijeljina /rejon Balatuna i Trnjaka/. Odvijanje saobraćaja izvodiće se usporeno sa privremenim prekidima u trajanju od 10 minuta, a prema privremenoj saobraćajnoj signalizaciji.
Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Sastavci-Ustiprača saobraćaj se odvija jednom saobraćajnom trakom. Saobraćaj reguliše privremeno postavljena saobraćajna signalizacija, a brzina kretanja vozila ograničena je na 30 kilometara na čas. Na mostu je zabranjen saobraćaj za vozila čija dozvoljena masa prelazi 30 tona.
Na magistralnom putu Gornji Јelovac-Prijedor jedan, kao i na regionalnom putu Kozarac-Vodice, zbog klizišta saobraćaj se odvija jednom kolovoznom trakom naizmjenično i reguliše ga saobraćajana signalizacija.
Klizište je aktivno i na magistralnom putu Gradiška-Kozarska Dubica, na ulazu u Orahovu, zbog čega se savjetuje dodatni oprez i sporija vožnja.
Zbog pojave odrona, u mjestu Donja Paležnica, na regionalnom putu Bušletić-Zelinja, saobraćaj se odvija usporeno, jednom saobraćajnom trakom.
Zbog aktiviranog klizišta, u prekidu je odvijanje saobraćaja na regionalnom putu Ugljevik-Glavičice, u mjestu Ugljevik Selo, dok je na magistralnom putu Foča-Dobro Polje u mjestu Tuhalji, saobraćaj otežan.
Na regionalnom putu Karanovac-Kneževo, u mjestu Ljubačevo, zbog pojave klizišta, saobraćaj se odvija jednom trakom u dužini od 40 metara. Od 9.00 do 15.00 časova dolaziće do povremene obustave saobraćaja u trajanju od 10 do 15 minuta zbog sanacije klizišta i radova na proširenju kolovozne trake.
Zbog aktiviranih klizišta, jednom saobraćajnom trakom, u dužini od 50 metara, saobraćaj se odvija na regionalnom putu Prnjavor-Ukrina, u mjestu Vijačani, a na na regionalnom putu Ukrina-Gornja Vijaka saobraća se naizmjenično, jednom trakom.
Na magistralnim putevima: Tuzla-Bijeljina i Јablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do 3,5 tone, dok je za vozila preko 3,5 tone saobraćaj i dalje obustavljen.
Zbog sanacije kolovoza, zatvorena je dionica auto-puta Kakanj-Lašva u dužini od tri kilometra, a vozila se usmjeravaju dvosmjerno, suprotnom stranom auto-puta.
Na magistralnom putu granični prelaz Izačić-Bihać u toku je rekonstrukcija mosta preko potoka Mrižnica. Vozila se preusmjeravaju na privremenu obilazinicu u neposrednoj blizini radova, naizmjeničnim propuštanjem.
Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Granični prelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila, a na prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.
Za vjernike Srpske pravoslavne crkve počeo je Petrovski post, ustanovljen u slavu svetih apostola Petra i Pavla i ostalih apostola koji su se poslije silaska Svetog Duha postom i molitvom pripremali za hrišćansku propovijed.
Post, poznat kao Apostolski i Ljetni post, završava se na Petrovdan, 12. jula, praznik posvećen svetiteljima Petru i Pavlu. Petrovski post spada u jedan od četiri najvažnija godišnja posta koje Srpska pravoslavna crkva propisuje svojim kanonima.
Dolazak ljeta i vrelih dana sa sobom donosi i opasnost od nastanka požara. Iako je u Republici Srpskoj uložen 6,1 milion KM u novu vatrogasnu opremu, te se požarna sezona dočekuje spremnije nego ranije, nadležni upozoravaju da većinu požara i dalje izaziva ljudski nemar.
Biljana Pajić, pomoćnica direktora Sektora za organizaciju, planiranje i obuku Uprave civilne zaštite Republike Srpske, za “Nezavisne novine” kaže da je opšta ocjena da se požarna sezona dočekuje spremnije nego što je to bilo prije nekoliko godina.
Navodi da su kroz projekte opremanja i obuke vatrogasno-spasilačkih jedinica lokalne samouprave, od sredstava sa posebnog računa Republičke uprave civilne zaštite, nabavljena značajna sredstva i oprema za vatrogasno-spasilačke jedinice.
“Iz navedenog izvora u 2025. godini Republička uprava civilne zaštite je u skladu sa Planom nabavki iz 2024. godine izvršila nabavku i isporuku vatrogasno-spasilačkih sredstava i opreme ukupne vrijednosti 6.139.800,90KM”, kaže Pajićeva i dodaje da su, prema Planu nabavki za 2025. godinu, realizovali više vidova obuke za 149 vatrogasaca-spasilaca, ukupne vrijednosti 309.296,79KM.
“Prioritet prilikom planiranja nabavke vatrogasno-spasilačkih sredstava i opreme bile su nerazvijene i izrazito nerazvijene jedinice lokalne samouprave, gdje su objektivno i najveće potrebe za savremenijom opremom i sredstvima. Trenutno je u toku realizacija projekata opremanja prema Planu nabavki za 2025. godinu”, ističe.
Ističe da se požari najčešće javljaju na području istočne Hercegovine, ali i da su ugrožena šumska područja nacionalnih parkova i druga zaštićena područja.
“Stalni rast temperature i sve duži sušni periodi povećavaju rizik od požara otvorenog prostora, ali je najveći uzrok i dalje niska svijest te neodgovorno ponašanje građana. S toga smatramo da je najveću pažnju potrebno usmjeriti na razvijanje svijesti i požarne kulture naših građana, a prije svih mlađih generacija”, napominje Pajićeva.
Dejan Kašiković, komandir Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Trebinje, za “Nezavisne novine” potvrđuje da spremno dočekuju predstojeću ljetnu požarnu sezonu, kao i da su u prethodnom periodu izvršene sve neophodne pripreme.
“To uključuje servisiranje i pregled vozila, opreme i sredstava za gašenje, te dodatne obuke i uvježbavanja pripadnika jedinice. Svjesni smo da Hercegovina spada među požarno najugroženija područja u BiH, zbog čega posebnu pažnju posvećujemo podizanju operativne spremnosti”, naglašava Kašiković.
Zato, kako kaže, kontinuirano rade na unapređenju tehničke opremljenosti jedinice, a svaka nova nabavka opreme značajno doprinosi bržem i efikasnijem odgovoru na požare otvorenog prostora, šumske požare i druge vanredne situacije.
Prema njegovim riječima, broj intervencija iz godine u godinu zavisi od vremenskih uslova, količine padavina, temperatura i ljudskog faktora.
“Na području Trebinja godišnje evidentiramo više stotina intervencija, od kojih značajan dio otpada na požare otvorenog prostora tokom ljetnih mjeseci. Poseban izazov predstavljaju požari na nepristupačnim terenima, karakterističnim za hercegovačko područje. Tokom izrazito sušnih i toplih sezona broj požara se višestruko povećava, što zahtijeva maksimalan angažman vatrogasaca i saradnju sa drugim službama zaštite i spasavanja”, ističe Kašiković.
Dodaje da Teritorijalna vatrogasno-spasilačka jedinica Trebinje trenutno raspolaže sa 29 profesionalnih vatrogasaca-spasilaca i 12 službenih vozila različite namjene, tehničkih i specijalizovanih vozila za intervencije i spasavanje.
“Iako raspoloživi ljudski i tehnički kapaciteti omogućavaju kvalitetan odgovor na većinu intervencija, tokom velikih šumskih požara i vanrednih situacija od izuzetnog značaja je saradnja sa nadležnim institucijama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima i svim subjektima sistema zaštite i spasavanja”, naglašava.
Iz Odsjeka za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice grada Banjaluka za “Nezavisne” kažu da imaju 45 novih pripadnika, od kojih je 35 operativno.
“Deset pripadnika se nalazi na šestomjesečnoj obuci. Oni bi trebalo da u septembru budu operativni. Vatrogasna brigada je prilično dobro opremljena i spremna za predstojeće tople dane”, objašnjavaju.
Navode da ne mogu utvrditi koji je period najkritičniji, jer sve zavisi od vremenskih prilika i trajanja sušnog perioda, kao i od savjesti sugrađana, koji bi trebalo da se uzdrže od bilo kakvog paljenja vatre na otvorenom.
“Najviše intervencija bude u februaru, martu i aprilu. Uzrok je uvijek ili gotovo uvijek ljudski faktor”, ističu iz Odsjeka za poslove civilne zaštite i PTVSJ grada.
Kašiković navodi da imaju veoma dobru saradnju sa “Ekologijom i bezbjednosti” grada Trebinja, Civilnom zaštitom, kao i dobrovoljnim vatrogasnim društvima Lastva, Zupci, Mosko i Jasen-Mosko. On je uputio apel građanima da se ponašaju odgovorno i savjesno, posebno tokom ljetnih mjeseci, navodeći da je zabranjeno paljenje vatre na otvorenom prostoru bez odgovarajućih mjera zaštite.
“Svaku pojavu dima ili požara potrebno je odmah prijaviti na broj 123 ili 112. Brza i pravovremena dojava često je presudna da se požar lokalizuje u početnoj fazi i spriječe velike materijalne štete, ugrožavanje ljudskih života i devastacija prirodnih resursa. Naš cilj je da zajedno sa građanima sačuvamo živote, imovinu i prirodna bogatstva Trebinja”, zaključuje Kašiković.
U Republici Srpskoj i FBiH i sutra će biti pretežno sunčano i toplo vrijeme, a nova promjena sa osvježenjem očekuje se od srijede uveče.
Meteorolozi za sutra u prvom dijelu dana najavljuju umjeren razvoj oblačnosti od jugozapada ka istoku koji je ponegdje donijeti slabu kišu.
Maksimalna temperatura vazduha od 25 do 32, u višim predjelima od 21 stepen Celzijusov, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a na jugu uveče umjerena i pojačana bura.
Toplo sa sunačnim periodima biće u utorak, kada se sa zapada očekuje postepeno naoblačenje. Biće uglavnom suvo, a vrlo slaba kiša je moguća samo ponegdje na istoku i zapadu po podne i uveče. Јutarnja temperatura vazduha od 10 do 17 na jugu oko 20, a najviša dnevna od 27 do 32, u višim predjelima od 22.
Promjenljivo oblačno i toplo vrijeme očekuje se u srijedu, a po podne su na sjeveru i istoku mogući povremeni pljuskovi sa grmljavinom. U noći na četvrtak kiša će početi da pada na sjeverozapadu i do jutra će se širiti ka istoku.
Јutarnja temperatura od 11 do 18, na jugu oko 20, a najviša dnevna od 26 na zapadu do 33 na istoku, u višim predjelima od 22.
Oblačno i svježije sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom biće u četvrtak. Na jugu i jugoistoku uglavnom suvo i toplije, a kiša će ove predjele zahvatiti tek uveče.
Јutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a najviša dnevna od 16 do 25, na jugu i jugoistoku do 30 stepeni Celzijusovih.