Kategorija: Društvo

  • Apoteka: zdravstvena ustanova i percepcija građana

    Apoteka: zdravstvena ustanova i percepcija građana

    Piše: Mr ph spec Nataša Milanović, specijalista farmaceutskog marketinga i menadzmenta, Predsjednik Farmaceutskog Društva Republike Srpske

    Apoteka je, zdravstvena ustanova koja je dio sistema pružanja zdravstvene zaštite. Njena osnovna uloga jeste izdavanje lijekova na recept i bez recepta, pružanje savjeta o pravilnoj upotrebi lijekova i drugih medicinskih proizvoda, kao i promocija zdravlja. Farmaceuti imaju važnu ulogu u brizi za pacijente jer svojim znanjem mogu pružiti informacije o terapijama, potencijalnim neželjenim dejstvima lijekova i interakcijama između njih i još mnogo toga.

    Međutim, građani i pacijenti apoteku često vide iz drugačijeg ugla. Za mnoge, apoteka je prvenstveno mjesto gdje mogu brzo dobiti lijekove koji su im potrebni, a nerijetko se fokusiraju na cijenu lijekova, brzinu usluge, dostupnost proizvoda i ljubaznost osoblja. U stresnim situacijama, apoteka postaje i mjesto gdje pacijenti traže brzo rješenje za svoje zdravstvene probleme, što može stvoriti dodatni pritisak na farmaceute da efikasno i brzo odgovore na njihove potrebe.

    Ovakav dvojak pogled – s jedne strane kao profesionalna zdravstvena ustanova, a s druge kao pružatelj brze usluge – oblikuje svakodnevnu dinamiku između pacijenata i farmaceutskog tima.

    Uzajamna saradnja farmaceutskog tima: značaj za zdravlje stanovništva

    Jeste li znali da je u apoteci neophodan tim koji brine o vašem zdravlju? Taj tim čine magistar farmacije i farmaceutski tehničar, a njihova saradnja ključna je za osiguranje bezbjednog i efikasnog liječenja. Šta možete očekivati od svakog člana tima?

    Magistar farmacije je stručnjak koji ima duboko znanje o lijekovima, njihovim interakcijama, nuspojavama i odgovarajućim terapijama. Od magistra farmacije pacijent može očekivati savjete o pravilnoj upotrebi lijekova, uputstva o mogućim interakcijama, kao i izdavanje lijekova u skladu sa zakonskim regulativama. Magistar farmacije također igra ključnu ulogu u prevenciji grešaka u terapiji i pružanju individualizovanih savjeta za očuvanje i unapređenje zdravlja.

    Farmaceutski tehničar ima podržavajuću ulogu i odgovoran je za tehničke aspekte rada u apoteci. On priprema lijekove, brine o logistici, vođenju evidencije i osigurava da apoteka funkcioniše efikasno. Tehničar je često prvi kontakt s pacijentima, pružajući osnovne informacije o proizvodima i usmjeravajući pacijente na dalju konsultaciju s magistrima farmacije.

    Iako se njihove uloge razlikuju, njihova saradnja je presudna. Magistar farmacije odgovoran je za izdavanje lijekova i kliničko savjetovanje, dok farmaceutski tehničar osigurava da operativni procesi teku nesmetano, omogućavajući pacijentima brzu i kvalitetnu uslugu.

    Zaključak: Magistar farmacije izdaje lijekove, savjetuje i kontrolira procese rada, kako bi sve bilo “kao u apoteci”, dok tehničar pruža podršku u operativnim zadacima i bavi se bezreceptnim lijekovima i dijetetskim sredstvima. Jedni bez drugih ne mogu i ne smiju biti. Zato, važno je shvatiti da apoteka nije samo mjesto kupovine, niti je osoblje tu radi prodaje. Apoteka je zdravstvena ustanova, a njen tim čine visoko obrazovani stručnjaci – magistar farmacije i farmaceutski tehničar – koji zajedničkim radom osiguravaju vašu sigurnost i zdravlje.

  • Kako preživjeti zimu, građani Srpske u dugovima do guše

    Kako preživjeti zimu, građani Srpske u dugovima do guše

    Ni dvije prosječne plate u Republici Srpskoj ne mogu “napuniti” jednu sindikalnu potrošačku korpu. Uz ovakvu nemilosrdnu statistiku nabavka drva za ogrev i zimske odjeće i obuće predstavlja gotovo nemoguću misiju.

    Kako će onda narod prezimiti zimu? Odgovor na ovo pitanje nude sve češće reklame za “čarobne” brze kredite, koje je lako dobiti, a teško vratiti.

    – Naravno da takvi krediti vuku ljude u ponor, ali mnogi naprosto nemaju izbora. Ne zadužuju se građani iz hira, nego zbog krajnje nužde – kaže za Srpskainfo Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora.

    Ona ističe da je i prethodnih godina penzionerima i radnicima koji rade za minimalac bilo teško pregurati zimu, ali da je sada situacija još gora.

    – Većini naših sugrađana nije lako ni ljeti ni zimi, pogledajte samo koliko košta vekna hljeba od 600 grama, da ne spominjemo druge prehrambene proizvode. Kada u takvoj situaciji treba iskeširati 1.300 KM za deset metara izrezanih i iscijepanih drva, jasno je da su jedini izlaz nepovoljni mikrokrediti – kaže Marićeva.

    Potrošačka korpa od skoro 3.000 KM je, dodaje naša sagovornica, nedostižna za 80 odsto porodica u Srpskoj.

    Dubrovnik: sve u vezi ovog 4* hotela uz plažu će vas oduševiti: soba sa pogledom na more, wellness, bazen, … a tek kad vidite cijenu!
    Dubrovnik: sve u vezi ovog 4* hotela uz plažu će vas oduševiti: soba sa pogledom na more, wellness, bazen, … a tek kad vidite cijenu!
    Oglas
    Linker
    – Teško je reći šta je, u ovakvoj situaciji, najveći izazov pred nadolazeću zimu. Nekom je to nabavka ogreva, nekom odjeća i obuća za djecu koja idu u školu, nekom troškovi za sina ili kćerku studenta, a penzionerima je teško čak i da plate lijekove – kaže Murisa Marić.

    Iako imamo navodno besplatno zdravstvo, mnogi lijekovi se plaćaju, a javne zdravstvene ustanove često nemaju aparate potrebne za dijagnostiku, pa su pacijenti primorani da plaćaju skupe preglede u privatnim ordinacijama. I akcije, koje je pokrenula Vlada RS, nisu, kaže, dale rezultate, kakve su građani očekivali.

    – Ograničenja marži i sa njima povezana neznatna sniženja poslužila su više za privlačenje kupaca, nego kao istinska pomoć potrošačima – kaže Murisa Marić.

    Ipak, napominje ona, nijedan tržni centar se nije zatvorio, jer smo mi siromašno, ali ipak potrošačko društvo.

    – I ono malo proizvodnih preduzeća, koje ovdje imamo, otvorile su strane kompanije, da bi im naši radnici radili za minimalac od 450 evra, iste one poslove koje bi oni u EU plaćali najmanje 15 evra na sat. To je ogromna razlika. Istovremeno, mnogi su proizvodi široke potrošnje, u Njemačkoj recimo, jeftiniji nego kod nas – kaže Murisa Marić.

    Ona zaključuje da je prava misterija kako ljudi uopšte preživljavaju u ovakvim uslovima.

    – Vjerujem da ćemo mi poslužiti kao model za naučna istraživanja, kako smo uopšte prebrodili krizu i tranziciju, koja traje već 25 godina – zaključuje Murisa Marić.

  • Počela kontrola nad gripom, u prvoj sedmici prijavljeno 3.275 infekcija

    Počela kontrola nad gripom, u prvoj sedmici prijavljeno 3.275 infekcija

    Institut za javno zdravstvo počeo je sa prvim danima oktobra kontrolu nad influencom, a u prvoj sedmici kontrole u ovoj sezoni domovi zdravlja u Republici Srpskoj prijavili su 3.275 akutnih respiratornih infekcija, dok je registrovano 376 oboljenja sličnih gripu, rečeno je u Institutu.

    U bolnicama u Republici Srpskoj u ovoj sedmici prijavljeno je 19 oboljelih od teške akutne respiratorne infekcije – Prijedor i Doboj po tri, Bijeljini i Nevesinje po jedan, u Foči dva i Trebinju devet oboljelih.

    Načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Nina Rodić Vukmir rekla je da su najveću učestalost oboljenja sličnih gripu prijavile regije Banjaluka i Bijeljina.

    – Najveći broj oboljelih od akutnih respiratornih infekcija i oboljenja sličnih gripu je u uzrasnoj grupi od pet do 14 godina i 30 do 64 godine, dok su u kategoriji teških akutnih respiratornih infekcija najviše obolijevali najmlađi i najstariji – navela je Vukmirova.

    Ona je navela da je u prvoj sedmici kontrole nad gripom prijavljen jedan smrtni ishod od posljedica teške akutne respiratorne infekcije koji je bio pozitivan na virus korona , te da je riječ o osobi starije životne dobi sa višestrukim komorbiditetima.

    Vukmirova je navela da je prema podacima sa kojima raspolaže Evropski centar za kontrolu bolesti i Svjetska zdravstvena organizacija, aktivnost virusa influence uglavnom u međusenzonskim vrijednostima odnosno na niskom nivou.

    Ona je navela da virus korona nastavlja da cirkuliše u regionu, sa relativno malim brojem infekcija i postepeno opadajućim procentom pozitivnih uzoraka, što varira od zemlje do zemlje.

    – Starije starosne grupe i dalje čine najveći procenat oboljelih slučajeva. Soj koji trenutno najviše cirkuliše je KP.3 /67 odsto/, a stopa smrtnosti od kovida 19 je niska – navodi Vukmiroma.

    Prema njenim riječima, zbog većeg boravka u zatvorenom prostoru i mjestima gdje borave veće grupe ljudi /učionice, čekaonice, sredstva javnog prevoza, bioskopi/neophodno je primjenjivati mjere lične, a posebno respiratorne higijene kao i higijene prostora u kojem živimo i radimo.

    Osim redovnog pranja ruku toplom vodom i sapunom, pokrivanja usta maramicom prilikom kihanja i kašljanja, Vukmirova kež da je jako važno često provjetravati prostorije.

    U narednom periodu, kako je navela , posebnu pažnju treba obratiti prilikom posjete pacijentima u bolnicama, kao i osobama smještenim u ustanovama za trajni boravak – staračke domove, njega lica sa posebnim potrebama i slično.

    – Trajanje posjete treba svesti na minimum, u posjetu ići samo ako smo sigurni da nemamo neku respiratornu infekciju i izbjegavati blizak kontakt sa oboljelim – istakla je Rodić Vukmir.

    Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske navode da se vakcinacija protiv gripa očekuje u novembru.

  • Nastavnici u Srpskoj traže status službenog lica

    Nastavnici u Srpskoj traže status službenog lica

    Policija Republike srpske intervenisala je u proteklih nekoliko dana u dvije škole zbog nasilja i to ne među djecom. U oba slučaja, kako kažu u policiji, nasilno su se ponašali roditelji učenika.

    Slučaj iz Banjaluke je okarakterisan kao krivično djelo i izvještaj je predat Okružnom tužilaštvu na dalje postupanje, dok je slučaj iz Bijeljine okvalifikovan kao prekršaj.

     

     

    Ova dva slučaja su kap koja je prelila čašu, odnosno nastavnici najavljuju da će zvanično uputiti zahtjev da im se dodijeli status službenog lica.

    Tako je policija podnijela Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka izvještaj protiv N.Đ. iz Banjaluke, zbog krivičnog djela “tjelesna povreda iz člana 131. stav 1. KZ RS”, počinjeno na štetu maloljetnika.

    „Po zaprimanju izvještaja formiran je predmet i dodijeljen je u rad postupajućem tužiocu koji će preduzeti potrebne mjere i radnje radi utvrđivanja tačnog činjeničnog stanja počinjenog krivičnog djela”, rekla je za Fenu Maja Vidović,

    rukovodilac odnosa sa javnošću Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

     

    Riječ je o tome da je otac jednog učenika fizički napao drugog učenika ispred Osnovne škole “Borisav Stanković” u Banjaluci. Povrijeđenom je ukazana ljekarska pomoć.

    Za drugi incident, koji se desio 11. oktobra u Bijeljini, saznalo se juče.

    Muškarac iz Bijeljine čiji su inicijali D.K., otac jednog učenika, ušao je u zbornicu Srednje medicinske i poljoprivredne škole i ošamario jednu profesoricu zbog navodno “loše ocjene koju je dala njegovom djetetu”.

    Protiv oca srednjoškolca policija je podnijela prekršajnu prijavu zbog prekršaja “vrijeđanje, tuča i fizički napad”.

     

     

    Iz ove obrazovne ustanove poručuju da su u šoku zbog fizičkog napada u prostorijama škole, te da je pružena puna podrška nastavniku.

    “O spomenutom događaju su istog dana informisane nadležne institucije. Aktiv direktora regije Semberija i Majevica osuđuju napad na svakog prosvjetnog radnika i apeluje na društvo da treba da ima poseban senzibilitet kada su u pitanju prava prosvjetnih radnika, što je navedeno kao zaključak na sastanku Aktiva održanog danas, a koji prenosimo po ovlaštenju istog”, navodi se u dopisu škole.

    Danijel Mihić, nastavnik u jednoj banjalučkoj školi i sekretar novoosnovag udruženja prosvjetnih radnika “Ipak se okreće”, smatra da je posljednje nasilje u školama prirodan slijed događaja.

    “To je posljedica višedecenijskog odnosa prema školi i prosvjetnim radnicima gdje svako može da dođe i radi šta hoće nad ljudima koji nemaju nikakva prava da se brane. Radim 17 godina u školi, a ovo je samo kulminacija, mali vrh ledenog brijega koji se vidi, a 90 odsto toga što ljudi trpe na poslu se ne vide jer se problemi guraju pod tepih”, upozorava Mihić.

    On ističe da su prosvjetni radnici i pristojni učenici taoci pet odsto ekstremno bahatih đaka i njihovih roditelja.

    “Ovo je očekivano. Mi smo upozoravali da će doći do ovoga. Kada zlu ne stanete na kraj na početku razvijanja, onda su posljedice tragične. Plašim se da će šamaranje nastavnika postati normalno jer siledžije znaju da nema sankcija”, ističe Mihić.

    Po njegovim riječima, rukovodstva škola na ovakve i slične incidente “ne reaguje adekvatno i problemi se guraju pod tepih”.

    “Naše udruženje će uputiti zvaničnu inicijativu da se napad na prosvjetnog radnika kvalifikuje kao napad na službeno lice. To se mora riješiti zakonski i odrediti kaznu od 10.000 KM za napad na nastavnika”, zaključuje Mihić.

  • Uvodi se trudnička knjižica u Srpskoj

    Uvodi se trudnička knjižica u Srpskoj

    U Republici Srpskoj se uvodi trudnička knjižica koja je predviđena novim Pravilnikom o postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj, koji je počeo da se primjenjuje.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske je saopšteno da su trudničke knjižice već spremne i biće distribuirane po ambulantama izabranog doktora specijaliste ginekologije i akušerstva na primarnom nivou zdravstvene zaštite.

    – Svi ginekolozi na primarnom nivou kod kojih su žene registrovane dužni su da vode podatke o fiziološkoj trudnoći u trudničkoj knjižici koja je predviđena novim Pravilnikom o postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj – saopšteno je iz FZO.

    Naime, na prijedlog predsjednice Udruženja ginekologa i opstetričara Republike Srpske i načelnice Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC Srpske Vesne Ećim Zlojutro, u ovaj pravilnik je uvrštena odredba o obavezi trudničke knjižice, kao i koji podaci su potrebni da se u nju unose.

    – Ideja je proistekla iz projekta pomenutog udruženja i resornog ministarstva koju je finansirao Populacioni fond Ujedinjenih nacija na osnovu kojeg je napravljen Protokol o akušerstvu i prijedlog kako treba da izgleda trudnička knjižica. Takođe, trudnička knjižica biće dostupna i u elektronskom obliku, tačnije u Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu – kažu u FZO.

    Dodaju da se prednost trudničkih knjižica ogleda u tome što će sada trudnica u svakom trenutku imati trudničku knjižicu u kojoj će biti upisani svi bitni podaci u vezi sa trudnoćom što će značajno doprinijeti efikasnijoj zaštiti zdravlja budućih majki i beba. Tako da je i cilj da trudničke knjižice, osim u IZIS-u, trudnicama budu dostupne i u štampanom obliku, upravo kako bi im u svakom trenutku bile na raspolaganju.

    – Ovo je samo jedna u nizu konkretnih mjera podrške koje imaju za cilj unapređenje reproduktivnog zdravlja i zdravlja majki, a podsjećamo da Fond u potpunosti finansira zdravstvenu zaštitu trudnica za sve ono što spada u obavezno zdravstveno osiguranje. Takođe, sve savjete i preglede prije trudnoće koje se odnose na planiranje porodice finansira obavezno zdravstveno osiguranje, a ukoliko je trudnica na bolovanju, plata za vrijeme bolovanja iznosi 100 odsto – kažu u Fondu.

    Isto tako, Fond svim trudnicama od oktobra koje imaju uputnicu ginekologa kod koga su registrovane na primarnom nivou zdravstvene zaštite i koji ima ugovor sa FZO Republike Srpske finansira osnovni paket NIPT testa, po čemu smo jedinstveni u regionu. Osim ove dijagnostike, o trošku Fonda, trudnicama su dostupni dabl testovi kao i amniocinteza.

    – Napominjemo da od 2007. godine finansira vantjelesnu oplodnju, za sada, tri pokušaja, a od 2017. godine i čuvanje embriona za parove za koje se steknu uslovi i to na period od dvije godine. Takođe, sve trudnice koje nemaju nijedan drugi osnov za prijavu na zdravstveno osiguranje. zdravstveno osigurani mogu biti po osnovu svog statusa – naveli su iz FZO.

    Uvođenje trudničke knjižice predstavlja još jedan korak podrške razvoja pronatalitetne politike, a sve u cilju očuvanja zdravlja trudnica, ali i kao direktna podrška rađanja u Republici Srpskoj, poručili su iz FZO

  • Procjene UN: BiH će do 2100. izgubiti više od polovine stanovnika

    Procjene UN: BiH će do 2100. izgubiti više od polovine stanovnika

    Prema bazi podataka Ujedinjenih nacija, Bosna i Hercegovina bi do 2100. godine mogla izgubiti više od polovine stanovnika, tačnije 1,8 miliona.

    Tako će, prema ovim podacima, u BiH za 76 godina živjeti svega 1,36 miliona stanovnika.

    Ujedinjene nacije su nedavno osvježile svoju bazu podataka pod nazivom “World Population Prospects”, u kojoj daju procjene demografskih i populacijskih kretanja svjetskog stanovništva.

    Procjenjuju da trenutno na svijetu živi 8,17 milijardi ljudi, kao i da će svijet dostići maksimum 2084. godine sa 10,3 milijarde ljudi, nakon čega slijedi blagi pad.

    Iako se očekuje da će globalna populacija rasti još mnogo decenija, stopa rasta stanovništva se ubrzano usporava, pokazuje izvještaj.

    U podacima piše da je Indija prestigla Kinu kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, te da je populacija Kine došla do svog vrhunca i sada je u opadanju.

    Što se tiče zemalja regije, trenutno je najmnogoljudnija Srbija koja ima 6,7 miliona stanovnika, a slijede je Hrvatska sa 3,9 miliona, BiH 3,2 miliona, Slovenije 2,1, Sjeverna Makedonija 1,8 miliona, te Crna Gora 638.000 stanovnika.

    Kako piše u ovoj bazi podataka, do 2050. godine će ova regija koja broji oko 20 miliona stanovnika imati tri miliona stanovnika manje.

    Inače, Srbija bi do 2100. godine mogla imati tri miliona stanovnika manje nego što trenutno ima.

    Hrvatska bi mogla izgubiti 1,7 miliona stanovnika, a Sjeverna Makedonija gotovo milion.

    Procentualno bi najmanje stanovnika trebalo da izgubi Slovenija, te će 2100. godine imati 1,6 miliona stanovnika.

    I Crna Gora bi mogla prepoloviti svoje stanovništvo te, sa nešto više od 600.000 stanovnika, 2100. godine mogla bi ih imati 326.019.

    Demograf Aleksandar Čavić kaže za “Nezavisne novine” da se broj stanovnika na jednoj teritoriji oblikuje na dva načina: kroz prirodno kretanje i migracioni saldo.

    “Ono što je ozbiljan problem jesu poremećaji u starosnoj strukturi te odsustvo populacione politike, odnosno odsustvo strategije demografskog razvoja. Ovo nas je dovelo u poziciju da posmatramo ove pojave, a ne da upravljamo njima”, smatra on.

    Dodaje da upravo u tome treba tražiti neki pokušaj sistemskog odgovora na ovaj izazov, a to je kroz formulisanje strategije demografskog razvoja i njego dugoročno sprovođenje.

    “Kreiranje ove strategije bi trebalo da bude povjereno grupi stručnjaka, predvođenih demografima. Ona bi trebalo da da odgovore na izazove sa kojima se suočavamo, a to su nivo fertiliteta ili fenomena nedovoljnog rađanja. Takođe, imamo mortalitet na nezavidnom nivou. Ovo podrazumijeva da imamo ozbiljne izazove na ovom polju i tu moramo doći do odgovora kako doći do radne snage u predstojećim generacijama. Pitanje je i kako upravljati migracijama, kako unutrašnjim, tako i spoljašnjim. Takođe, treba postaviti pitanje i brige o starijim licima. Nama se dešavaju i ovi problemi jer mi to ne posmatramo na nekom naučnom ili strateškom nivou, već svako poseže za nekom mjerom koja se njemu učini efikasnom. Samo strateški, i dugoročan naučni pristup ima iole šanse za uspjeh, a ako se donosioci odluka nastave ponašati kao i do sada, scenario prema bazi podataka UN nam je neizbježan. Ovo nije samo problem broja stanovnika, to je problem što nećete moći da ostvarite nijednu društvenu funkciju, doći ćemo praktično u fazu kada ćemo konstatovati izumiranje naroda na ovim prostorima”, objašnjava Čavić.

    Dodaje da činjenica da imamo preko 42 odsto ukupne populacije starije od 65 godina govori da ne postoji struktura radne snage koja može ovo da izdrži, odnosno koja može da opsluži to.

    “Neće se moći obezbijediti ni zdravstvena briga, obrazovni sistem, te zanatske usluge i bilo koji drugi oblik usluga. Imaćemo rapidne manjkove broja zaposlenih radnika u svemu”, naglasio je Čavić.

  • Rađa se sve manje beba u BiH

    Rađa se sve manje beba u BiH

    U porodilištima širom Bosne i Hercegovine tokom prvih šest mjeseci ove godine manje se čuo plač novorođenčadi, jer je u odnosu na isti period lani rođeno manje beba, a sa druge strane sklopljeno je i manje brakova.

    Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci ove godine registrovano je 11.142 živorođene djece, što u odnosu na period od januara do juna 2023. godine pokazuje pad broja živorođenih za 2,7 odsto ili 309 beba. Odnosno, u istom periodu prošle godine u BiH je na svijet stigla 11.451 živorođena beba.

    S druge strane, broj umrlih je mnogo veći, ali je i on u padu. Tačnije, za šest mjeseci ove godine preminule su 17.274 osobe, dok je u istom periodu lani umrlo 17.613 lica. Pad broja umrlih je prema podacima Agencije 1,92 odsto.

    Aleksandar Majić, demograf, ističe za “Nezavisne novine” da u posljednje vrijeme imamo narušenu starosnu strukturu stanovništva.

    “Svakim danom i svakim mjesecom mi u Bosni i Hercegovini smo stariji i stariji. To demografsko starenje definitivno utiče na dva faktora. Utiče prije svega na smanjenje fertilnog kontingenta. Mi u suštini imamo svakog dana sve manje žena koje potencijalno rađaju. Fertilni kontingent je od 15 do 49 godina. Mi svakim danom gubimo obim tog kontingenta, a pogotovo optimalnog kontingenta od 20 do 35 godina”, navodi on.

    Kako dodaje, s druge strane imamo povećanje udjela starog stanovništva iznad 65 godina.

    Linker
    “S obzirom na to da se životni vijek produžava i da je narušena starosna struktura, mi iz dana u dan imamo sve veći broj starih ljudi. U suštini, svjedoci smo da je posljednjih deset godina broj rođenih u BiH u laganom padu, dok je broj umrlih u velikom povećanju, pogotovo tokom pandemije. Ovi podaci, možemo reći, su i očekivani”, kaže Majić za “Nezavisne”.

    Dodaje da neće biti velikih turbulencija kao za vrijeme pandemije, kada je bio povećan mortalitet, i da neće biti ni velikih padova u brojkama na kraju godine.

    Takođe, on je podsjetio da podaci koji se objavljuju na mjesečnom ili tromjesečnom nivou nisu zvanični, već preliminarni podaci.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do kraja juna ove godine sklopljena su 6.393 braka, pa je tako, poredeći sa istim periodom lani, sklopljen 71 brak manje. Istovremeno, zabilježeno je 1.067 razvoda, što je, takođe, manje za 71 razvod u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.

    Biljana Milošević, sociolog, ističe da se dugi niz godina nalazimo u tranzicionom vremenu koje ne nosi samo ekonomske deficite, već i kulturološke, što dovodi do poljuljanosti vrijednosne osnove.

    “Primarno mislim na tu neku vrstu morala, te neke ljudske čestitosti, karakternosti koja krasi jedno normalno ljudsko biće. To je danas, nažalost, postalo rijetkost”, kaže ona za “Nezavisne novine” i dodaje da sve to utiče i na sklapanje braka, a brakorazvodna parnica se poteže odmah na prvu stvar koja se nekome ne svidi.

    “Ljudi su postali jako nestrpljivi, svi sve hoće sad u datom trenutku, sad i odmah, vrlo je teško naći kompromise, a da bismo mogli govoriti o kompromisu, moramo pretpostaviti da govorimo o dvije stabilne osobe. Svako može ući u bračnu zajednicu, ali nije svako za bračnu zajednicu”, ističe Miloševićeva za “Nezavisne novine”.

    Prema njenim riječima, na brak utiču i faktori ekonomske prirode, a današnja svakodnevica postala je tenzična i naporna u smislu obezbjeđivanja sredstava za egzistenciju.

    “To svakog čovjeka poprilično dobro iscrpljuje, moraju se žrtvovati na više strana i onda na neki način ta bračna sfera postaje poligon gdje se trpi”, kaže ona za “Nezavisne novine” i dodaje da ako ljudi nemaju razumijevanja za svakodnevnu borbu u njihovim životu, dolazi do ljubomore, izliva bijesa, neshvatanja.

    Kako kaže, prema saznanjima koje ima, mladi sklapanje brakova doživljavaju i svojevrsnim oblikom biznisa. Objašnjava da mladenci pozovu veliki broj zvanica, a nakon toga uslijedi razvod, te oni podijele novac koji dobiju na poklon.

    Miloševićeva zaključuje da su vrijednosti bračne zajednice, poljuljane, mada je ipak na ovim prostorima, za razliku od nekih drugih dijelova svijeta, kako kaže, situacija i dalje dobra.

  • Većina bh. građana vjeruje da će domaća ekonomija ući u EU

    Većina bh. građana vjeruje da će domaća ekonomija ući u EU

    Svaki peti državljanin BiH vjeruje da domaća ekonomija nikada neće ući u Evropsku uniju.

    Tako se prema izvještaju za zapadni Balkan Savjeta za regionalnu saradnju ističe da 21 odsto stanovništva Bosne i Hercegovine vjeruje da domaća ekonomija nikada neće biti dio EU, što implicira da većina stanovništva vjeruje u to da će bh. ekonomija biti dio Evropske unije.

    U Srbiji 35 odsto stanovništva vjeruje da domaća ekonomija nikad neće biti dio EU, u Sjevernoj Makedoniji 27 odsto, Crnoj Gori 12 odsto stanovništva, a Albaniji 10 odsto.

    S druge strane, prema ovim podacima, 84 odsto stanovništva BiH vjeruje da je regionalna saradnja dobra za domaću ekonomiju.

    Što se tiče zemalja zapadnog Balkana, u Albaniji 88 odsto stanovništva vjeruje da je regionalna saradnja dobra za njihovu ekonomiju, u Srbiji 86 odsto, Sjevernoj Makedoniji 81 odsto, a Crnoj Gori 66 odsto.

    Na pitanje da li mislite da će se opšta ekonomska situacija u ekonomiji poboljšati, ostati ista ili pogoršati u narednih godinu dana, 50 odsto stanovništva BiH misli da će ostati ista, 30 odsto da će se poboljšati, 17 odsto da će se pogoršati, dok je tri odsto odbilo da odgovori.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da bi u svakom slučaju pristupanje Evropskoj uniji donijelo ekonomske benefite što zbog činjenice da bi dobili otvaranje tržišta od 500 miliona potrošača, što zbog mogućnosti pristupa kohezionim i strukturnim fondovima EU.

    “Podatak da je prag za korištenje sredstava iz Fonda za regionalni razvoj, kao i kohezionih fondova dohodak po glavi stanovnika ispod 90% prosječnog dohotka EU govori u prilog da bi BiH mogla veliki dio sredstava povući iz njih. Došlo bi i do povećanog direktnog investiranja preduzeća iz EU tako da bi se podigla konkurentnost i održivost ekonomije BiH”, objasnio je Mlinarević.

    Ekonomista Radmila Grbić kazala je da bi članstvo u Evropskoj uniji svakako donijelo brojne benefite.

    “Od nekih benefita najznačajniji su sprovođenje pravnih, ekonomskih i političkih reformi, pristup EU fondovima, pristup zajedničkom evropskom tržištu, ali i veće strane investicije kao posljedica veće sigurnosti investitora”, navela je Grbićeva.

    Dodala je da bi, međutim, pravi efekti ulaska u EU u određenoj mjeri zavisili od nas samih.

    “To bi bilo do toga da li imamo dobro definisane ciljeve i strategije kako bismo što bolje iskoristili mogućnosti i kako bi građani imali konkretne koristi”, naglasila je Grbićeva.

  • Građani Srpske konstantno na udaru poskupljenja hrane

    Građani Srpske konstantno na udaru poskupljenja hrane

    Građani Srpske konstantno su na udaru poskupljenja hrane, što mnogim porodicama, s obzirom na njihove kućnje budžete, prestavlja sve veće opterećenje.

    Porast cijena osnovnih životnih namirnica posebno je bio žestok sa izbijanjem rusko-ukrajinske krize, što je dovelo do velikih potresa i na našem tržištu. Naime, od proljeća 2022. zadesila su nas poskupljenja koja su mnoga domaćinstva mogla da isprate samo tako što su počela da štede čak i na nekim najoosnovnijim prehrambenim proizvodima.

    Analiza Srpskainfo pokazala je da su cijene hrane, od 2021, pa do danas, okvirno otišle za najmanje 45 odsto.

    Primjera radi, prije tačno tri godine za 100 KM smo mogli da kupimo 1 kg riže, 10 hljebova, 1 kg makarona, 5 litara mlijeka, 2 kg šećera, po 1 kg pilećeg filea i junetine sa kostima, po pola kg suvog vrata, čajne kobasice, tvrdog sira i maslaca, po kilogram banana, krastavaca i paradajza, te pola kg kafe…

    Prema zvaničnoj statistici, identična količina ovih namirnica, kada se u obzir uzmu njihove prosječne cijene, u avgustu 2024. košta oko 150 KM.

    Za ovu razliku, prije tri godine mogli smo, na primjer, da kupimo po kilogram junetine sa kostima, svinjetine bez kostiju i teletine bez kostiju, te svježe pile od bar dva kilograma. Jasno je da nije riječ o beznačajnoj sumi, odnosno količini mesa koja bi se njome mogla nabaviti.

    U pomenutom periodu, cijena kilograma pilečeg filea, tvrdog sira i mortadele otišla je za skoro 5 KM, čajna kobasica je poskupjela za skoro 7, a suvi svinjski vrat za 8 KM. Junetina bez kosti je, u prosjeku, skuplja za više od 5, a teletina bez kosti za više od 6 KM po kilogramu. Posebno je otišla cijena maslaca koji je, u poređenju sa periodom prije tri godine, trenutno skuplji za nevjerovatnih 11 KM.

    Građani ne kriju da ni blizu ne mogu da sustignu poskupljenja, te da, kad je riječ o hrani, kalkulišu šta i koliko kupiti.

    – Meso je i u dobra vremena bilo skuplja roba, ali sada je takva situacija da ga većina domaćinstava daleko manje troši. Narod masovno kupuje pileća krilca i malo junećih kostiju, čisto da variva zamirišu. A poskupjelo je i sve ostalo, tako da je hrana ta koja nam najviše pritiska kućne budžete. Ja još imam solidnu penziju, a šta da radi neko ko prima 400 KM – kaže Milka S, penzionerka iz Banjaluke.

    Iz udruženja potrošača poručuju da nijedno poskupljenje, posebno hrane, ne može biti zanemarljivo.

    – Rijetku su ljudi čija je platežna moć takva, da se ne obaziru na skokove cijena osnovnih životnih namirnica. Mnogo je više građana koji jedva da u mjesec dana mogu sebi da priušte kilogram mesa. Nažalost, oni su daleko brojniji, a među njima je većina penzionera, te radnika koji rade za minimalac ili tek nešto veće plate – ističe za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja potrošača „Oaza“ iz Trebinja Nedeljka Ilijić.

    A u Srpskoj je 286.565 penzionera, među kojima je gro onih o čijem je iznosu penzije suvišno bilo šta pričati. S druge strane, od ukupno 290.000 zaposlenih u Srpskoj, bezmalo 204.000 radi u sektorima u kojima je prosječna plata ispod prosječne od 1.416 KM. Ispod troška prehrane za četvoročlanu porodicu, zarađuje čak 41.000 ljudi.

    Podsjećanja radi, trošak prehrane za četvoročlanu porodicu u avgustu 2021. iznosio je 748, a u istom mjesecu ove godine čak 1.182 KM ili za 58 odsto više.

    I iz Saveza sindikata Srpske su upozorili da je do enormnog, nekontrolisanog i neopravdanog rasta cijena došlo u 2022. godini.

    – Kumulativno posmatrano, u martu 2024, u odnosu na 2020, brašno je poskupjelo za 48 odsto, hljeb 63, junetina 61, svinjetina 50 odsto. Cijena jaja je otišla za 64 odsto, mlijeka 65, krompir za 47 odsto. Rast cijena, a pogotovo osnovnih životnih namirnica i drugih prehrambenih proizvoda, za posljedicu ima pad kupovne moći i životnog standarda radnika i njihovih porodica, iako smo u proteklom periodu imali rast zarada, kao i najniže plate – poručuju iz Saveza sindikata Srpske.

     

  • Zdravlje na Prvoj Liniji: Svijetski dan farmaceuta – Uloga Farmaceuta u Javnim Zdravstvenim Akcijama

    Zdravlje na Prvoj Liniji: Svijetski dan farmaceuta – Uloga Farmaceuta u Javnim Zdravstvenim Akcijama

    Piše: Mr ph Nataša Milanović, Predsjednik Farmaceutskog Društva Republike Srpske

     

    Svetski dan farmaceuta, koji se obilježava 25. septembra, ističe ključnu ulogu farmaceuta izmedju ostalog i u očuvanju i unapređenju javnog zdravlja. Kao stručnjaci za lijekove, farmaceuti su često prvi kontakt za pacijente, pružajući veoma bitne informacije i podršku u vezi sa terapijama.

    U svetu koji se suočava s brojnim zdravstvenim izazovima, javnozdravstvene akcije postaju neophodne. Od vakcinacije do promocije zdravih stilova života, one predstavljaju moćan alat u borbi protiv bolesti i unapređenju kvaliteta života. Farmaceuti aktivno učestvuju u ovim akcijama, sprovodeći edukativne inicijative koje osnažuju pojedince da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem.

    Zamislite zajednicu u kojoj su informacije lako dostupne, a resursi usmjereni ka prevenciji. Farmaceuti igraju nezamjenljivu ulogu u tome, mobilisuci snage za stvaranje zdravijeg društva. Kroz inovativne kampanje i saradnju s lokalnim zajednicama, oni doprinose širenju svijesti i prevenciji bolesti.

    Obilježavajući Svetski dan farmaceuta, priznajemo njihovu posvećenost i stručnost. Zajedno, možemo graditi budućnost u kojoj svaka osoba ima pristup potrebnoj zdravstvenoj zaštiti, a prevencija postaje prioritet. Snažne javnozdravstvene akcije, uz aktivnu ulogu farmaceuta, nisu samo riješenje; one su poziv na akciju za sve nas!