Kategorija: Društvo

Ukoliko već u najranijem periodu, uslovno rečeno, sklopite “pakt sa đavolom” i pristanete da vas mašina zamijeni u pisanju zadaće kod kuće, onda jednog dana, kada ne budete mogli dobiti posao jer ga obavljaju mašine, nemate pravo da se bunite.

Rekao je to za “Glas Srpske” profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Borislav Vukojević govoreći o prednostima i manama vještačke inteligencije (AI) koju uveliko koriste ne samo studenti i srednjoškolci već i osnovci pokušavajući na taj način da prevare učitelje i nastavnike i zarade što bolju ocjenu na pismenom zadatku.

Upotreba vještačke inteligencije nije sporna, kaže Vukojević, ukoliko se koristi kontrolisano na pravi način, da unaprijedi znanje, međutim, dodaje on, kod nas je veoma malo onih koji je koriste na ispravan način i tu dolazi do problema.

U Nedjelji medijske i informacione pismenosti ugostili smo više od 150 đaka iz osnovnih i srednjih škola, a kada sam ih pitao da li neko ne koristi vještačku inteligenciju, niko se nije javio. Problem korišćenja bez adekvatne obuke doprinosi tome da đaci i studenti to vide kao prečicu kako mogu da urade zadaće, lektire i pismene zadatke, a da to zapravo neko drugi uradi za njih. Ne smijem biti nepošten pa reći da tog nekog snalaženja nije bilo i ranije. Jeste, srednjoškolci i studenti su kupovali seminarske i diplomske radove, međutim, obeshrabrivani su time što taj neko ko im je to pisao uglavnom nije stručan u toj oblasti, pa su nastavnici vrlo brzo primjećivali da je to pisao neko ko ne razumije materiju – kazao je Vukojević.

Međutim, pojavom vještačke inteligencije neko neiskusan teško može odmah da prepozna da to nisu pisali oni.

– Osim toga, mogu biti sto odsto siguran da je student koristio vještačku inteligenciju pišući neki rad, ali nemam dokaze za to i sve što mogu je da vratim rad i zamolim da piše ponovo. Svakodnevno se susrećem s tim i ono kako se borim protiv toga je da ne zadajem da se pismeni zadaci pišu kod kuće. To, naravno, ne znači da đaci i studenti ne treba da koriste vještačku inteligenciju. Treba, ali na ispravan način, da im pomogne, poput interneta koji treba da bude dodatan izvor znanja, da oplemenimo svoje zadaće i lektire. Problem kod vještačke inteligencije je taj što je veoma primamljiva da nam sve to sama napiše, ali to je veoma diskutabilno, posebno za osnovce – upozorio je Vukojević.

Koliko god zvučalo i čudno, naglašava Vukojević, sreća u svemu ovome je što je naš sistem obrazovanja malo zastario.

– Zadržali smo usmeno propitivanje pa đak može da vara tokom cijele godine, ali ako na usmenom ne pokaže znanje, uzalud sve to što je varajući postigao. Usmeni odgovor je na neki način barijera za one koji žele da varaju – naglasio je Vukojević i podvukao da se vještačka inteligencija ne smije braniti đacima i studentima, već da im se mora pokazati kako da je koriste na ispravan način, da im pomogne, a ne da ih zamijeni potpuno.

Najveća prednost vještačke inteligencije, istakao je, jeste što se može personalizovati sve u odnosu na kapacitete učenika, preferencije, ambicije i tu se postiže odličan rezultat sa darovitim učenicima.

– Jedini pravi način da se koristi u obrazovanju jeste da se koristi na kontrolisanim bazama znanja, da usmjeravamo vještačku inteligenciju na naše knjige, skripta, prezentacije, da mi unosimo podatke, sopstvenu bazu znanja i onda da učimo na način kako nama odgovara, da li kroz igricu, kviz, zabavni scenario i slično. Možemo da kreiramo test za svakog učenika posebno, da se mnogo brže dođe do ocjene – objasnio je Vukojević ističući da će vještačka inteligencija biti budućnost novih generacija.

Da čak i osnovci uz pomoć vještačke inteligencije pokušavaju da prevare učitelje i nastavnike, potvrđuje i direktorica OŠ “Sveti Sava” u Foči Jelena Čančar.

– Dobijam informacije od kolega da su i osnovci počeli da koriste to, s tim što je izraženije na nivou starijih razreda. Uglavnom se koristi za sastavljanje pismenih sastava – rekla je Čančareva.

Dodala je da na nivou škole preduzimaju preventivne korake da nastavnici u okviru časova medijske pismenosti ili vaspitnog rada u odjeljenjskoj zajednici razgovaraju s djecom o upotrebi digitalnih uređaja i interneta u svrhu učenja.

– Tu mislimo na učenje u smislu pronalaženja novih informacija i nadogradnju znanja, a ne u svrhu samo zabave ili zloupotrebe – istakla je ona.

Direktorica Centra srednjih škola u Trebinju Nedeljka Ilić ističe za “Glas” da učenici u srednju školu dolaze sa veoma lošim navikama.

– Porazno je što nemaju kritičkog mišljenja – upozorila je Ilićeva.

Profesorica srpskog jezika u toj trebinjskoj školi Snežana Grbić kaže da se još nije susretala sa upotrebom vještačke inteligencije na časovima.

– Niko od njih ne zna temu dok ne dođe na čas, a onda im oduzimam telefone. Dešava se da neko dva ponese, pa ih otkrijem i oduzmem. U osnovnoj školi obično djeci daju tri teme i kažu da će jedna od njih biti na pismenom pa je tu mnogo lakše da se učenici kod kuće pripreme da uz pomoć vještačke inteligencije napišu sastav – rekla je Grbićeva dodavši da se postavlja pitanje kakvo je to obrazovanje ako se djeca prevarama snalaze da dobiju visoke ocjene.

NASTAVNICI

Borislav Vukojević ističe da je nastavni kadar u Srpskoj veoma slabo edukovan da koristi vještačku inteligenciju u radu na ispravan način.

– Ima primjera nastavnika iz osnovnih i srednjih škola koji se samoinicijativno raspituju za materijale i obuke, ali to je sve sporadično i zavisi od entuzijazma svakog nastavnika. Nedostaje nam sistemski pristup institucija ka tome – rekao je Vukojević.

Inicijativu za izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske, čiji je cilj da prosvjetni radnici, novinari i radnici u zdravstvu budu zakonski prepoznati kao lica koja obavljaju poslove od javnog značaja i da imaju pojačanu krivično-pravnu zaštitu, upućena je u zvaničnu parlamentarnu proceduru, potvrdio je pravnik Milko Grmuša, koji je to inicirao.

I novinari, i predstavnici prosvjetnih i medicinskih radnika, podržavaju ovu inicijativu, ali ipak ne postoji veliki optimizam da će to biti usvojeno.

Grmuša je, naime, inicirao da se poslom od javnog značaja smatra obavljanje profesije ili dužnosti koja ima povećan rizik za bezbjednost lica koje ga obavlja, a odnosi se na zanimanja koja su od značaja za javno informisanje, zdravlje ljudi i vaspitanje i obrazovanje.

On je, između ostalog, inicirao i da se u Krivični zakonik Republike Srpske uvrsti novi član koji bi se zvao “Napad na lice koje obavlja poslove od javnog značaja”.

Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti lice koje obavlja poslove od javnog značaja u obavljanju tog posla bio bi kažnjen novčano ili zatvorom do tri godine. Pritom, prema prijedlogu, ako je tokom ovog krivičnog djela nanesena povreda ili je prijećeno oružjem, izvršilac bi bio kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Podsjetimo, novinari u Srpskoj su u proteklim godinama niz puta bili na meti napada, a u sličnim su problemima i prosvjetari te zdravstveni radnici.

Novinarka iz Banjaluke Ljiljana Smiljanić ističe da je pročitala dio inicijative koju je Grmuša objavio na društvenim mrežama, a što se odnosi, kako je on naveo, na sve koji rade posao od javnog značaja ili slično.

“Sviđa mi se ta formulacija, ali nisam optimistična. Kada smo prije nekoliko godina tražili da se napad na novinare i medijske radnike tretira kao napad na službeno lice, odmah nam je rečeno da neće proći, jer bi onda i neka druga zanimanja tražila isto. Kada je naš kolega Vladimir Kovačević napadnut, političari su govorili kako bi ipak podržali tu inicijativu, ali se opet ništa nije promijenilo”, rekla je Smiljanićeva te dodala da novinari nisu tražili da budu službena lica, jer to ne mogu biti.

Situacija sada, kako je dodala, jeste gora, jer su, osim medijskih radnika, i prosvjetni radnici i ljekari izloženi napadima i nasilju, ali…

“I dalje mislim da se ništa neće promijeniti što se tiče kaznene politike. Možda bi rješenje bilo i da se koriste trenutna zakonska rješenja, ali maksimalne kazne, a ne minimalne. Često se ispostavi da imamo dobre zakone, ali je problem u primjeni”, naglasila je Smiljanićeva.

Miloš Purković, v.d. predsjednika Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske, ističe da i ovaj sindikat već odavno ukazuje na to da je neophodno posebno tretirati napad na lica na radnom mjestu.

“Ta inicijativa apsolutno ima našu podršku i volio bih da to dođe u formu zakona i bude primjenjivano. Iskreno da vam kažem, nisam nešto optimističan”, rekao je Purković za “Nezavisne novine”.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kaže da će oni proučiti i razmotriti inicijativu koju je Grmuša podnio.

“Mi apsolutno tražimo pooštravanje kaznene politike. Nadam se da će biti političke volje da se to usvoji”, rekao je Gnjatić za “Nezavisne novine”.

Grmuša je naveo da je obaviješten da je njegova inicijativa za izmjene i dopune Krivičnog zakonika upućena u zvaničnu parlamentarnu proceduru, te je, kako je dodao, ostvaren još jedan važan korak ka boljoj krivično-pravnoj zaštiti prosvjetara, zdravstvenih radnika i novinara.

“Zahvaljujem Kabinetu predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske na brzoj reakciji i apelujem na nadležne parlamentarne odbore, Vladu i sve narodne poslanike da što prije usvoje ovu inicijativu, koja je u potpunosti usklađena sa dobrim rješenjima Krivičnog zakona Srbije. To će biti velika zajednička pobjeda i poruka svima da Republika Srpska ne toleriše nasilje”, istakao je Grmuša.

Vakcinacija protiv gripa počinje sutra u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, a u toku je imunizacija u domovima zdravlja širom Srpske, pa tako i u Banjaluci, Prijedoru, Trebinju, dok će u Bijeljini početi u petak.

Kako je kazala Jelena Đaković Dević, epidemiolog u Službi za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo RS, Institut je nabavio ukupno 22.000 doza četvorovalentne vakcine proizvođača “Sanofi Paster”, koja je upotrebljavana i lani.

Prema njenim riječima, osobe koje imaju pravo na besplatne vakcine vakcinišu se u domovima zdravlja širom Srpske, a određene količine vakcina upućene su na teren.

Đaković Devićeva je rekla da su u kategoriji građana koji mogu da prime besplatnu vakcinu pacijenti na hemodijalizi i oni kod kojih je izvršena transplantacija bubrega, koji boluju od šećerne bolesti – insulin zavisni, te pacijenti liječeni kardiohirurškim metodama liječenja, kao i HIV pozitivne osobe i oboljeli od AIDS-a.

Ona je navela da besplatnu vakcinu mogu da prime i djeca liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu i oboljela od cistične fibroze pluća, te osobe koje boluju od mišićne distrofije i multiple skleroze. U ovu kategoriju spadaju i osobe koje su završile sa hemioterapijom i trenutno nemaju kliničkih znakova bolesti, kao i lica sa posebnim potrebama sa boravkom u kolektivnom smještaju. Dodala je da je vakcina namijenjena djeci starijoj od šest mjeseci, odraslim osobama i trudnicama.

Takođe, građani koji ne pripadaju navedenim kategorijama pacijenata, a koji žele da se vakcinišu, mogu doći u Institut za javno zdravstvo RS ili u nadležne regionalne centre širom Srpske, a cijena vakcine je 30 KM.

Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju u ovom institutu, rekla je da vrše nadzor nad gripom, koji je počeo u 40. sedmici ove godine, a završava se sa 20. sedmicom naredne. Navela je da su u to uključeni svi domovi zdravlja i bolnice u Srpskoj, te podsjetila da je zastupljenost gripa prošle sezone bila na niskom nivou.

Gordana Savin, pomoćnica direktora za medicinska pitanja Doma zdravlja Bijeljina, za “Nezavisne” je kazala da kod njih vakcinacija počinje u petak.

Kako kaže, ambulante su preplavljene pacijentima, a aktuelne su stomačne viroze, ali i bolesti nalik na grip, streptokokne infekcije, te stomačni virusi sa upornim povraćanjem i dijarejom.

“To su upale grla, streptokokne, a imamo i pacijenata sa infekcijama donjih i gornjih respiratornih puteva, kao i upalom pluća. Generalno, ima puno respiratornih infekcija. Čini mi se da je sve veći broj uzročnika, a narod je sve više bolestan”, ističe Savinova.

Pojašnjava da organizam treba da se prilagodi ovom prelazu, jer je “čas toplo, pa hladno, pa smo u zatvorenim prostorijama, a onda opet izlazimo, s tim da problem nastaje jer su česte promjene atmosferskog pritiska i temperatura”.

I Jelena Durić, specijalistkinja epidemiologije u Domu zdravlja Trebinje, potvrđuje da su preuzeli vakcinu.

“Kategorije kojima je vakcina namijenjena počeće je danas primati, ali prvo treba da vidimo koliko je vakcina stiglo”, kazala je Durićeva za “Nezavisne”.

Dodala je da je počeo nadzor nad akutnim respiratornim infekcijama i oboljenjima sličnim gripu.

“Inače, kod nas je broj oboljelih od ovih oboljenja dva, tri, četiri, i to je konstantno u prethodne tri-četiri nedjelje”, rekla je Durićeva.

I iz DZ Prijedor su naveli da danas počinje vakcinacija protiv sezonskog gripa, te su pozvali sve zainteresovane građane koji imaju pravo na besplatnu vakcinu, ali i građane koji nisu oslobođeni plaćanja, da se vakcinišu.

U svjetlu sve većeg broja virusnih interakcija između životinja i ljudi, ugledni infektolog dr Vajs istakao je da bi novo pandemijsko širenje virusa moglo biti pred vratima, ali da to ne znači nužno posljedice slične pandemiji virusa korona.

Upozoravajući na mogućnosti, stručnjak je naglasio da “nikako ne želi da širi paniku”, ali da je važno biti informisan i spreman.

Vajs je objasnio da influenca virus ima mogućnost da pogađa više različitih vrsta – ptice, svinje, ljude – zbog čega stalno evoluira.

“Može se desiti da se pojavi novi virus koji sadrži dijelove različitih influenca virusa iz raznih životinjskih vrsta, a koji je zarazan za ljude i za koji imuni sistem nije pripremljen”, rekao je on.

Takva promjena mogla bi izazvati novu ozbiljnu epidemiju ili čak virus sa pandemijskim potencijalom.

Ptičji grip, jedna od varijanti influenca virusa, već predstavlja svojevrsnu “tihu pandemiju” koja se širi Evropom i pretežno pogađa ptice.

“Milioni ptica su pogođeni, a mnoge uginu,” napominje Vajs.

Istovremeno, registrovano je nekoliko stotina slučajeva među ljudima koji su imali blizak kontakt sa zaraženim pticama, a smrtnost među njima iznosi oko 50%. Iako direktan prenos sa čovjeka na čovjeka još nije zabilježen, Vajs navodi da se prenos može dogoditi preko domaćih životinja, kao što je bio slučaj sa farmama u SAD gde su se zaraze širile kontaktom sa kravama.

Kako bi se preduprijedile eventualne negativne posljedice, Vajs apeluje na objektivnu raspravu bez pretjerivanja i traganja za krivcima. On naglašava da mjere poput zatvaranja škola nisu neophodne ako se situaciji pristupi racionalno i sa činjenicama u prvom planu, prenosi Krone.

Globalizacija, sve veća mobilnost, putovanja u udaljene oblasti i klimatske promjene takođe doprinose pojavi novih zaraznih bolesti u Evropi, pa i u Austriji.

“Ranije nismo imali ovakvo okupljanje zaraznih bolesti na tlu Evrope,” upozorava Vajs, dodajući da se krpelji i komarci šire ka sjeveru zbog porasta temperatura, prenoseći i stare i nove patogene.

Stručnjak takođe prognozira porast broja zaraznih bolesti tokom ljetnjih mjeseci.

“Spektar infekcija je širi, i očekuje se da će toplija ljeta dodatno povećati rizik”, izjavio je Vajs, ukazujući na sve veću potrebu za zdravstvenom pripravnošću u Evropi, prenosi Kurir.