Kategorija: Društvo

Izjave pojedinih poslodavaca da minimalnu platu ne treba povećati, nego čak smanjiti, neozbiljne su i sramne.

To poručuju iz Saveza sindikata Srpske, naglasivši da je povećanje minimalca značajno kako za samog radnika, tako i za državu.

Podsjetimo, u Srpskoj su počeli pregovori za povećanje najniže plate, čiji ishod još nije ni na vidiku.

Iz pomenutog sindikata stava su da bi minimalac sa 900 trebalo povećati na 1.050 KM, dok iz Unije udruženja poslodavaca Srpske tvrde da za to nema nikakvog osnova.

Pojedini predstavnici poslovne zajednice ne kriju da su čak za smanjenje minimalca, pozivajući se na prilike u privredi.

Podsjetimo, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić nedavno je izjavio da nema osnova za povećanje najniže zarade u Srpskoj i da, ukoliko bi se gledali ekonomski pokazatelji, minimalnu platu treba smanjiti.

Njega je podržao tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke Marinko Umičević, koji se pita dokle će se plata povećavati dekretima i spiskom lijepih želja.

– U realnom sektoru plata se može povećati samo proizvodnjom, uštedom i pomoći države. Podržavam predsjednika Područne privredne komore Banjaluka Gorana Račića – poručio je Umičević.

Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Srpske, naglašava da su ovakve izjave i nekorektne i neozbiljne.

– Povećanje najniže plate utiče na standard radnika, ali i na budžet, te kako na realni, tako i na javni sektor. Svi smo svjedoci koliko su cijene skočile, a povećanje minimalca jedan je od načina da se one pokušaju sustići – kaže za Srpskainfo Savanović.

Prema njegovim riječima, poslodavci koji se zalažu za to da minimalac ne bude povećan, bježe od istine i, kako kaže, svojih problema koje ne mogu riješiti na drugi način.

– Žalosno je da je u kratkom periodu sa ovih prostora otišlo oko 10.000 radnika. Pa, ne odlaze oni zato što im je dobro. Između ostalog, ove prostore napustaju i zbog malih plata – kaže Savanović.

Dodaje da je u Srpskoj svakim danom sve više zatvorenih objekata, jer nema radnika. Biće ih još manje, ako poslodavci ovako budu razmišljali. Dovešće svoje firme do zatvaranja, ali ne zbog troška povećanja plata radnicima, nego svog neznanja i nekorektnog odnosa prema zaposlenima i cjelokupnom društvu – poručuje Savanović.

U Republici Srpskoj doći će do redovnog godišnjeg usklađivanja penzija i one će od početka iduće godine, prema trenutnim statističkim parametrima, biti uvećane između 5,5 i 5,7 odsto, rekao je direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Mladen Milić.

“Prema tim statističkim podacima za devet mjeseci ove godine i formuli koja se koristi rast penzije u idućoj godini trebalo bi da iznosi 5,5 i 5,7 odsto imajući u vidu činjenicu da su prosječne plate rasle 9,6 odsto, a stopa inflacije 1,8 odsto. Po pola procenata od toga zbir daje 5,7 odsto”, rekao je Milić.

Istakao je da je potrebno vidjeti kakvi će biti podaci u posljednjem kvartalu.

“Ono što je svakako dobro jeste da imamo opadajući trend stope inflacije od početka godine, jer kao što je poznato rast inflacije uvijek slabi kupovnu moć stanovništva, a samim tim i kupovnu moć najstarije populacije”, rekao je Milić.

Isplate najstarijoj populaciji u Republici Srpskoj, podsjetio je, nisu kasnile ove godine, a tim tempom, naglašava, biće nastavljene i u idućoj godini.

“Redovno godišnje usklađivanje penzija u ovoj godini je iznosilo 9,25 odsto. Ono je isplaćeno početkom februara, prilikom isplate januarske penzije i tako će biti i naredne godine”, rekao je Milić za RTRS.

Iako je gorivo u BiH u proteklih godinu dana pojeftinilo za oko 0,40 KM po litru, u trgovinama se ne osjeti pad cijena proizvoda koje građani kupuju. Naprotiv, mnogo toga je i poskupjelo.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, euro dizel i benzin 98 su u novembru prošle godine koštali 2,80 KM po litru. Sada je za ove obje vrste goriva, primjera radi u Banjaluci, potrebno izdvojiti oko 2,40 KM.

Šta se u isto vrijeme dešavalo u trgovinama? Ništa što bi značajnije obradovalo kupce. Od novembra prošle godine do septembra ove, za koji postoje posljednji podaci, poskupjeli su hljeb, junetina, piletina, sir… Dio proizvoda je, bar kroz statistiku, pojeftinio, ali je uglavnom riječ o gotovo zanemarivim iznosima.

Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da zabunu kod ljudi vječito stvara upravo pad cijena goriva.

“Barel nafte je znatno pao cjenovno na svjetskoj berzi. Cijene kod nas mogu biti još niže nego što su trenutne. Istovremeno, sve pravdanje da nijedan ostali artikl neće pojeftiniti svodi se na to da je on proizveden kada je nafta bila skuplja”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Dakle, kako je dodala, mi se stalno samo vrtimo ukrug i sve što se dešava nema više nikakve veze sa ekonomijom.

“Činjenice govore u prilog tome da cijene sada mogu biti znatno niže. Dok god imamo politiku takva kakva jeste, u smislu da nema ograničenja, mi ćemo imati poskupljenja i tek neznatne padove”, pojašnjava Marićeva.

Što se tiče cijena hrane, ona kaže da postoji konkurencija, ali…

“To nas tjera sve više da obiđemo deset trgovina da kupimo deset artikala koji su danas jeftiniji. Trgovački lobi je očigledno najjači kod nas i on diktira sve ovo što nam se dešava”, ocjenjuje Marićeva.

Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, kaže da u Bijeljini ništa nije pojeftinilo. Štaviše, bilježe se obrnuti trendovi.

“Iako su pale cijene goriva, evo i sami vidimo da ništa drugo nije pojeftinilo u trgovinama, već je čak došlo i do poskupljenja određenog broja proizvoda. Evo, recimo, cijene konditorskih proizvoda su otišle ka gore”, rekao je Vasilić za “Nezavisne novine”.

Vrlo je interesantno, dodaje, što cijene peciva takođe rastu, a to se, recimo, može najbolje osjetiti na cijenama kifle.

“Sigurno je da neko kupi kajmak, a naviše profitira država, jer kad cijene porastu, porastu i uplate u budžet. I sami vidite koliki se bilježi porast budžeta. Nije to zato što je nešto proizvedeno, nego zbog inflacije. A šta nas tek čeka kada dođe do poskupljenja struje?”, pita Vasilić.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, ističe da su se cijene nafte u zadnju godinu dana na svjetskom nivou kretale otprilike između 70 i 85 dolara po barelu.

“Pogotovo u zadnjih pola godine nije bilo ‘udara’ po pitanju cijene barela, tako da oni koji podižu cijenu svojih proizvoda pravdajući to višom cijene goriva traže samo izgovor da to urade, a ne zato što je to pravo stanje”, kazao je Bečarević u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, u oktobru je pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom bila 44,93 odsto.

Penzije će u Republici Srpskoj od početka iduće godine, prema trenutnim statističkim pokazateljima, biti povećanje za najmanje pet odsto, a tačan procenat rasta očekuje se poslije 20. januara, rekao je direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Mladen Milić.

Milić je naveo da bi prvo uvećanje penzioneri trebalo da dobiju početkom februara, kada je i predviđena isplata januarskih primanja.

On je dodao da će iznos penzije za iduću godinu odrediti podaci o prosječnoj neto plati i potrošačkim cijenama u Srpskoj u ovoj godini.

– Prema tim statističkim podacima za devet mjeseci ove godine i formuli koja se koristi rast penzije u idućoj godini trebalo bi da iznosi 5,5 odsto. Vidjećemo kakvi će pokazatelji biti za posljednji kvartal ove godine, ali tu svakako neće doći do nekih većih promjena – rekao je Milić za Glas Srpske.

Isplate najstarijoj populaciji u Republici Srpskoj, podsjetio je, nisu kasnile ove godine, a tim tempom, naglašava, biće nastavljene i u idućoj godini.

– Više od 200 djece oboljele od dijabetesa tipa jedan u ovoj godini iskoristilo je pravo na senzor za mjerenje šećera u krvi o trošku Fonda zdravstvenog osiguranja /FZO/ Republike Srpske.

Iz Fonda je saopšteno da je u Republici Srpskoj omogućeno da roditelji djece do 18 godina sami odlučuju da li će koristiti senzore ili samo trakice za mjerenje šećera u količinama predviđenim pravilnikom koji reguliše oblast medicinskih sredstava.

Iz FZO napominju da korisnici senzora imaju pravo i na određen broj trakica za mjerenje šećera što nije slučaj u drugim zemljama koje finansiraju senzore.

Povodom 14. novembra – Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, iz FZO podsjećaju da od prošle godine Fond finansira senzore u trajanju od sedam i 14 dana za djecu oboljelu od dijabetesa tip jedan do 18 godina starosti, što je još jedan pokazatelj da, pored drugih prava za oboljele od dijabetesa, Fond kontinuirano analizira potrebe osiguranika i u skladu sa mogućnostima nastoji da unapređuje dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite.

U saopštenju se dodaje da godišnja izdvajanja FZO Republike Srpske za lijekove i potrošni materijal za oboljele od dijabetesa iznose više od 37,6 miliona КM, ne računajući liječenja, medicinska sredstva i sve drugo što im je potrebno.

FZO Republike Srpske za oboljele od ove bolesti, podsjeća, finansira širok spektar prava, a, osim senzora, i insuline, insulinske pumpe, trakice za mjerenje šećera, lancete, špriceve, igle, aparate za brzo određivanje glukoze u krvi, potrošne materijale za insulinske pumpe.

Iz FZO napominju da su oboljelima od dijabetesa dostupni i insulini najnovije generacije koje ne finansiraju pojedine zemlje regiona u kojima se izdvaja znatno više sredstava za zdravstvo.

U saopštenju se ističe da su oboljeli od dijabetesa oslobođeni plaćanja participacije za osnovnu bolest i sve njene komplikacije.

Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju omogućeno je i da oboljeli od dijabetesa, ukoliko nemaju nijedan drugi osnov za prijavu na zdravstveno osiguranje, mogu po osnovu svoje bolesti biti zdravstveno osigurani, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se naglašava da je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske veoma rano prepoznao važnost finansiranja prava oboljelih od dijabetesa, a sve s ciljem unapređenja kvaliteta života oboljelih od ove bolesti, pa se naročito od 2006. godine u kontinuitetu proširuju prava i u skladu sa mogućnostima uvode i finansiraju novi lijekovi.

Fond je, primjera radi, u odnosu na 2016. godinu povećao sredstva za liječenje oboljelih od dijabetesa za čak 50 odsto. FZO Republike Srpske aktivno sarađuje sa predstavnicima udruženja pacijenata oboljelih od ove bolesti i sve novine po pitanju unapređenja prava su i uvedene u saradnji sa pacijentima, navodi se u saopštenju.

“Uključivanje pacijenata u koncipiranje razvoja zdravstvenog osiguranja jedan je od prioriteta FZO Republike Srpske, a zahvalnice koje dobija od predstavnika udruženja pacijenata pokazuje da je Fond preopoznat kao istinski partner u pobošljanju dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite”, navodi se u saopštenju.

 

Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je danas da će svi penzioneri u Srpskoj i ubuduće dobiti onu penziju koja im je utvrđena rješenjem, dok se naredne godine vrši novi obračun penzija.

“Znate da imamo zakon i tu nema pogodbe, rast plata plus prosječna inflacija podijeljeno sa dva i to je procenat koji se utvrđuje”, rekla je ona.

Vidovićeva je rekla da će u Narodnu skupštinu Srpske biti upućen Nacrt zakona o izmjenama Zakona o bankama Republike kojim se, između ostalog, ukida mogućnost naplate određenih naknada koje banke sada rade nezakonito.

Istakla je da je sa bankama obavljen sastanak, te im poslat nacrt zakona o kojem će se izjasniti, dodajući da sve što je predloženo ovim izmjenama zakona ide u korist građana, a na teret smanjenja naknada koje oni plaćaju u platnom prometu.

“Ima i stvari koje je Agencija za bankarstvo donijela svojim odlukama i naredbama i to je išlo u korist toga da se naknade u bankama smanjuju ili ukidaju, a sve što je u domenu Vlade da može da reaguje na proces visine naknade i kamate biće predviđeno nacrtom”, istakla je Vidovićeva.

Odgovarajući na pitanje o tome da li je u Vladu stigla inicijativa za izmjene i dopune Nacrta zakona o unutrašnjem platnom prometu kojom se banke primoravaju na otvaranje računa i poslovanje sa firmama koje su na “crnoj listi”, ona je navela da ova inicijativa nije stigla u Ministarstvo finansija, ali i da tu ne treba mijenjati zakon koji je prekršen.

“Svako onaj ko se odluči da tuži on će to dobiti na sudu. Mi imamo zakon koji govori kada i kako se može zatvoriti račun. I to nije ispoštovano. Ako ljudi odluče da tuže banke, to je to”, rekla je Vidovićeva i dodala da će Vlada razmatrati ovu inicijativu ukoliko ona stigne.

 

Završeni i prodati novi stanovi širom Republike Srpske su u proteklih godinu dana vrtoglavo poskupjeli, a najviše u Trebinju, gdje je cijena kvadrata u prosjeku skočila za čak 1.243 marke.

Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kupac je kvadratni metar u gradu na Trebišnjici u trećem kvartalu 2023. plaćao 2.933 marke, dok je u istom periodu ove godine cijena iznosila 4.176 KM.

Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, kaže da u najjužnijem gradu Srpske ima stanova koji se prodaju i za 5.000-6.000 KM po kvadratu.

“Iskreno, velika je potražnja, blizu je more, blizu planina, a i lijep je grad sa 270 sunčanih dana godišnje. Klima odgovara i ljudima koji su van granica bivše Jugoslavije, dolaze sa porodicama, upisuju djecu u školu. To je, dakle, sve nešto što diktira potražnju”, kaže Ćurić za “Nezavisne novine“.

Na pitanje kako Gradska uprava namjerava da pomogne onima koji u ovakvim okolnostima žele da riješe stambeno pitanje, on odgovara da je lokalna vlast od prošle godine donijela odluku na Skupštini grada da svi oni koji žele da grade kuće površine do 200 kvadratnih metara u trećoj, četvrtoj, petoj i šestoj zoni imaju pravo na popust od 50 odsto za rentu i troškove uređenja.

“Mogu vam reći da ima zainteresovanih ljudi, koji hoće da grade kuće”, naveo je Ćurić, te dodao da su prošle godine prodavali i placeve u vlasništvu grada upravo tim ljudima, koji hoće da grade kuće.

Gradonačelnik Trebinja se nada da će zadržati što više ljudi, jer je, kako kaže, velika vjerovatnoća da će oni koji kupe nekretninu ostati u ovom gradu.

“Ne treba zaboraviti i da smo prva lokalna zajednica u regionu gdje smo uveli zgradu za mlade bračne parove, gdje je ne tako davno, odnosno u periodu 2020-2021. godine, kvadrat stana u samom centru grada bio 1.250 KM sa PDV-om, a riječ je o 40 mladih parova. Iskreno, mi smo raspoloženi da sve što je u našoj moći uradimo, a to smo uradili za nula maraka iz budžeta. Zašto? Prodali smo plac gdje će se to graditi namjenski i ljudi koji su bili izvođači su pristali na to – da ne može kvadrat stana biti više od 1.250 KM. Naravno, uvezali smo banku koja je pratila te ljude kreditom”, pojašnjava Ćurić.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, kaže da je u okolnostima kada cijene stanova u ovom gradu divljaju Trebinjcima jako teško da obezbijede vlastiti krov nad glavom.

“Ako je riječ o porodici, oboje supružnika podižu kredite da bi kupili jednosobni stan, a o višesobnim stanovima da i ne govorimo”, naglašava Ilijićeva za “Nezavisne novine”.

Trebinje je, dodaje, turistički grad i puno ljudi sa strane kupuje stanove baš u ovom gradu.

“Takvu situaciju koriste investitori. Što se tiče kvaliteta gradnje, i to je pod upitnikom. Ima tu dosta stvari koje bi trebalo podrobno ispitati. Mi kao udruženje smatramo da su te cijene prenaduvane”, kaže Ilijićeva.

U spomenutom periodu nisu cijene divljale samo u Trebinju. U Banjaluci je kvadrat sa 3.369 otišao na 3.618, u Bijeljini sa 2.183 na 2.434, u Doboju sa 2.235 na 2.382, a u Istočnoj Ilidži sa 1.793 na 2.314 maraka.

Uprkos rastu cijena, sudeći prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, rasla je i prodaja.

“Broj završenih prodatih novih stanova u Republici Srpskoj u trećem tromjesečju 2024. godine veći je u odnosu na treće tromjesečje 2023. godine za 3,1 odsto. Prosječna cijena završenih prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2024. godine u odnosu na treće tromjesečje 2023. godine viša je za 8,9 odsto”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

Prema svim relevantnim istraživanjima, privreda Republike Srpske je u ovoj godini na koljenima, dok istovremeno javni prihodi od toga samo profitiraju.

Na listi 20 najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini u prošloj godini nema nijedne privatne firme iz Republike Srpske.

Naime, prema istraživanju regionalne bonitetne kuće “Company Wall”, u prvih 20 kompanija nema nijedne privatne kompanije.

Koliko je privreda u Srpskoj u težem položaju nego prethodnih godina, pokazuju zvanični podaci.

Tako je, prema podacima Privredne komore Republike Srpske, u tri kvartala ove godine ostvaren izvoz od 3,7 milijardi KM, što je za 218,3 miliona KM ili 5,6 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

Sa druge strane, uvoz je dodatno skočio, te je u devet mjeseci ove godine iznosio 5,44 milijarde KM i povećan je za 206,65 miliona KM ili četiri odsto.

Znači, u odnosu na prethodnu godinu deficit je povećan za 424,95 miliona KM ili čak 32,3 odsto.

“Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,74 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68%, dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,9%, odnosno manja je za 6,9 procentnih poena”, navodi se u izvještaju Privredne komore RS.

Industrijska proizvodnja je u padu, te je za godinu dana smanjena za 6,7 odsto.

“Posmatrano po djelatnostima, područje vađenje rude i kamena bilježi pad proizvodnje od 11,3%. Pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji iznosi 5,4%, dok je proizvodnja i snabdijevanje, električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija manja za osam odsto”, piše u izvještaju Privredne komore RS.

Ipak, Poreska uprava RS je u tri kvartala ove godine na račun javnih prihoda prikupila 3,026 milijardi maraka, što je za oko 350 miliona KM ili 13% više u odnosu na isti period prethodne godine.

Prema svim ovim podacima, od lošeg stanja u privredi jedino su profitirali javni prihodi Republike Srpske.

Neke procjene govore da će javni prihodi samo od povećanja minimalne plate ove godine biti veći za oko 90 miliona KM za uplatu doprinosa na godišnjem nivou.

Podsjećamo, trenutno se vode pregovori između sindikata i poslovne zajednice o povećanju minimalne plate u Srpskoj, koja trenutno iznosi 900 KM.

Početkom ove godine je minimalna plata skočila sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM. Sindikat traži da minimalac u Srpskoj od 1. januara 2025. godine bude 1.050 KM, dok je mišljenje poslovne zajednice da se on prema svim parametrima ne bi trebao povećavati.

Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu, još nije poznato.

U Federaciji BiH, čija je privreda u dosta boljem položaju, minimalna plata je trenutno 619 KM.

Milenko Stanić, ekonomski analitičar, ističe da svi podaci pokazuju da Republika Srpska ima manje velikih preduzeća koja su inače nosioci privrednog razvoja.

“Tu je nešto javnih preduzeća, ali po rezultatima koje pokazuju daleko su iza privrednih subjekata iz Federacije BiH. Oni su uspjeli da sačuvaju stare privredne sisteme i izgradili su u međuvremenu nove, sa velikim brojem zaposlenih radnika. Imaju veliku proizvodnju i velike prihode i po pravilu nastupaju na inostranom tržištu, te tako jačaju svoju konkurentnost. Republika Srpska je u tom segmentu veoma ograničena. Vlada RS ne radi na podršci krupnim, snažnim i prosperitetnim preduzećima, već čini suprotne korake. Od desetina krupnih, snažnih korporacija nije ostalo ništa. Zna se da krupna preduzeća “vuku” ona srednja i mala preduzeća i na tome treba raditi”, naglasio je Stanić.

Prema njegovim riječima, očigledno je da je pretjerivanje sa podizanjem minimalne plate početkom godine bilo pogrešno od strane Vlade RS.

“Oni nisu uvažavali zahtjeve i potrebe privrede, nego su gledali samo svoj aspekt, odnosno punjenje budžeta. Dobili su više od poreza i veće doprinose, a kao posljedica je to da je prvi put u nekoliko godina došlo do pada zaposlenih radnika. Posljedice etapno nastaju, tek će se u narednom periodu ispoljiti ozbiljan problem u dijelu privrede, i to prije svega u proizvodnji obuće, kožarskoj i tekstilnoj industriji. Skok sa 700 na 900 KM je skok od 28 odsto, tako da je očigledno da je Vlada RS gledala svoje uske interese u punjenju budžeta. Ipak, posljednje izjave Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS, govore da su ipak na neki način to shvatili, te da je zahtjev sindikata nerealan. Posebno kada se vidi koliko je niža minimalna plata u Srbiji ili FBiH, čije su privrede dosta snažnije. Administrativno uređenje minimalne plate koje se zasniva samo na punjenju budžeta ima negativne posljedice i uništava privredu”, objasnio je Stanić.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je privreda u Federaciji BiH mnogo jača, te da većina velikih kompanija ima sjedište u ovom entitetu.

“Ono što je na ovoj listi kompanija ipak najporaznije i jako negativno za ekonomiju jeste dominacija uvozno orijentisanih firmi, koje svojim poslovanjem generišu enorman odliv novca za uvoznu robu koja u većini sektora konkuriše domaćim proizvodima. Što se politike plata tiče, rast je potreban svuda, jer čak i veća od ove dvije entitetske minimalne plate je i dalje preniska, a dažbine koje ubire vlast su previsoke. Formalna visina plate ne znači suštinsku promjenu, ali ako se istovremeno radi na suzbijanju sive ekonomije i na povećanju penzija, onda radnik ipak ima koristi od uplaćenih doprinosa i stanje se može poboljšati. Potrebna je ne samo sistematizacija i reforma obračuna plata, nego i troškova, odnosno cijene koštanja proizvoda i usluga, pa da se onda mnogo lakše i preciznije može utvrđivati kada neko zloupotrebljava stanje na tržištu i neopravdano povećava cijene radi ekstraprofita”, ističe Gavran za “Nezavisne novine”.