VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Lagumdžija: U sljedećih pet godina autoputem i željeznicom povezati glavne gradove Zapadnog Balkana

    Lagumdžija: U sljedećih pet godina autoputem i željeznicom povezati glavne gradove Zapadnog Balkana

    Bivši dugogodišnji političar Zlatko Lagumdžija smatra da se u sljedećih pet godina autoputem, željeznicom i digitalnom infrastrukturom treba povezati šest glavnih gradova u šest država regiona, Zapadnog Balkana.

    Kako su saopćili iz Fondacije društva zajedničkih vrijednosti, čiji je predsjednik, u Skoplju je bio učesnik dvodnevnog skupa kojem su prisustvovali ekonomisti Ujedinjenih nacija. Istaknuto je da je skup bio posvećen ostvarivanju samoodrživih razvojnih ciljeva i Agende 2030.

    Lagumdžija se obratio u uvodnom izlaganju o ekonomskoj regionalnoj saradnji u samoodrživom razvoju, Zelenom dogovoru i aktivnostima na uspostavi mreže Zapadnog Balkana za samoodrživi razvoj te njenog integrisanja u razvojnu mrežu Evropske unije.

    Posebno je istakao važnost podrške političkih i ekonomskih čelnika za realizaciju ključnih razvojnih prijedloga iz zajedničkog izvještaja Fondacije društva zajedničkih vrijednosti, Internacionalnog centra Nizami Ganjavi (NGIC) i Nacionalnog komiteta za Američku vanjsku politiku (NCAFP).

    Bivši predsjednik SDP-a istakao je sljedeće:

    “Ekonomski prioritet je uspostava zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana koje bi u pet godina region i EU dovelo do jedinstvenog tržišta Evropske Unije, u koje bi bile integrisane svih šest država Zapadnog Balkana:

    Intergrisanje najavljenog Zelenog dogovora Zapadnog Balkana u evropski Zeleni dogovor, i to kroz digitalnu transformaciju i izlaznu strategiju korištenja uglja. To bi moralo dati vidljive rezultate u navedenom periodu. Podrška SAD-a i EU je u ovome nezaobilazna te predstavlja zajednički interes svih aktera;

    Uspostava transportne (autoput i željeznica) i digitalne infrastrukture kojom bi se u narednih pet godina povezalo svih šest glavnih gradova u šest država regiona”, poručio je Lagumdžija.

    Kako je navedeno u Fondaciji društva zajedničkih vrijednosti, cilj ovog skupa je izrada prijedloga aktivnosti UN-ovog razvojnog programa za unapređenje regionalnih integracija i ekonomske saradnje kroz napredak u realizaciji samoodrživih razvojnih ciljeva i Agende 2030.

  • Počinje zimsko računanje vremena

    Počinje zimsko računanje vremena

    Noćas počinje zimsko računanje vremena.

    U 3.00 časa kazaljke na časovnicima treba vratiti jedan sat unazad, odnosno na 2.00 časa, u skladu sa Zakonom o računanju vremena.

    Ljetnje računanje vremena počinje posljednjeg vikenda u martu, a završava se posljednjeg vikenda u oktobru.

  • Đajić: Trenutno redovno snabdijevanje kiseonikom

    Đajić: Trenutno redovno snabdijevanje kiseonikom

    Univerzitetski klinički centar Republike Srpske raspolaže dovoljnim količinama kiseonika i snabijedvanje je trenutno redovo, izjavio je generalni direktor ovog zdravstvenog centra Vlado Đajić.

    “U ovom trenutku imamo oko osam tona kiseonika, snabdijevanje je redovno, ali ne znamo do kada ćemo i kako ćemo dalje. Tražimo najbolje moduse, nema čarobnog štapića, zato što može i Meser da ostane bez kiseonika i onda dolaze sve zdravstvene ustanove u BiH u problem”, rekao je Đajić novinarima u Banjaluci.

    Ukazao je na otežano funkcionisanje, jer u ovom trenutku kiseonika nedostaje u svijetu, a istakao je korektan odnos “Mesera” prema UKC-u.

    On je naveo da je kiseonik koji se upotrebljavao u zdravstvenim ustanovama bio dobar i da je sada dobar.

    “Svi su sada vidjeli do kakve katastrofe je moglo dovesti trenutno ludilo gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji je bio spreman da žrtvuje živote naših stanovnika i građana Banjaluke i Republike Srpske za svoje jeftine poene”, rekao je Đajić.

    On je istakao da su zdravstveni radnici ogorčeni na ponašanje gradonačelnika Banjaluke, da su mnogi pacijenti uznemireni, da su neki bježali iz bolnice, da su porodice pacijenata dolazile, zvale, htjele da dovoze neke druge boce kiseonika.

    “Sve je bilo nepotrebno, kiseonik je bio ispravan”, naglasio je Đajić i dodao da UKC dobija kiseonik preko donatora i da su sa dosadašnjim dobavljačima dogovorili sporazume, raskid ili zamrzavanje ugovora i raspisivanje tendera.

    Đajić je istakao da je se povećava broj pacijenata i da je danas na UKC-u otvoren treći sprat.

    “Ako se opet poveća broj pacijenata, niko ne zna gdje ćemo nabavljati kiseonik jer Meser nema dovoljno kiseonika”, rekao je Đajić i dodao da je Srbija zabranila izvoz kiseonika, te da su u Hrvatskoj i Evropi veliki problemi sa kiseonikom.

  • Đajić: Prevencija najbolji lijek, obaviti pregled krvnih sudova vrata i glave

    Interesovanje građana za besplatne ultrazvučne preglede krvnih sudova glave i vrata u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske je veliko, a neurolozi svakodnevno pregledaju znatan broj pacijenata.

    Pregledi su počeli u ponedjeljak u okviru kampanje koju sprovode Udruženje neurologa Republike Srpske i Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, a s ciljem podizanja svijesti o prevenciji moždanog udara.

    Građani će sve do 19. novembra moći besplatno i bez uputnice obaviti pregled krvnih sudova glave i vrata u Klinici za neurologiju UKC-a.

    Broj telefona za zakazivanje pregleda je 051/342-215 i aktivan je svaki radni dan u periodu od 9.00 do 18.00 časova.

    Direktor UKC-a Vlado Đajić podsjetio je da se sutra obilježava Svjetski dan moždanog udara, te da je veoma važno što su građani prepoznali značaj obavljanja preventivnog pregleda.

    “Moždani udar je jedno od najtežih oboljenja savremenog čovjeka i nalazi se u vrhu uzroka smrti. Nastaje najčešće zbog začepljenja krvnih sudova vrata i glave. U Republici Srpskoj godišnje od moždanog udara oboli između četiri i pet hiljada ljudi”, rekao je Đajić za RTRS.

    On je istakao da je prevencija najbolji lijek, apelujući na građane da obave pregled krvnih sudova vrata i glave.

    Dodao je da se u UKC-u svakodnevno obavi između 50 i 100 pacijenata, od kojih 20 do 30 imaju ozbiljne promjene na krvnim sudovima.

    “Za jedan dan zakazali smo pregled krvnih sudova vrata i glave za 800 pacijenata, što do sada nije zabilježeno”, rekao je Đajić.

  • Fond PIO najavio nova pravila za starosnu penziju u 2022. godini

    Fond PIO najavio nova pravila za starosnu penziju u 2022. godini

    Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, počevši od 1. januara 2022. godine, uslovi za starosnu penziju u Republici Srpskoj mijenjaju se postepenim povećanjem granice navršenih godina života za četiri mjeseca.

    Prema ovom zakonu, u toku ove godine pravo na starosnu penziju ima osiguranik koji navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, koji navrši 58 godina i osam mjeseci života i 40 godina penzijskog staža i osiguranik-žena koja navrši 56 godina i osam mjeseci života i 35 godina staža osiguranja.

    “Ovi uslovi se počev od 1. januara 2022. godine mijenjaju postepenim povećanjem granice navršenih godina života za četiri mjeseca. To znači da svi osiguranici koji tokom naredne godine navrše 40 godina staža osiguranja pravo na starosnu penziju stiču sa navršenih 59 godina penzijskog staža, a žene-osiguranici sa navršenih 35 godina staža osiguranja i 57 godina života”, navodi se u saopštenju fonda PIO i napominje da u skladu sa Zakonom o radu osiguranici, koji ispune jedan od navedenih uslova, mogu nastaviti raditi do navršenih 65 godina života.

    Ovo se ne odnosi na pripadnike MUP-a koji to pravo, prema propisima, ostvaruju sa 40 godina penzijskog staža bez obzira na godine života.

    Postepeno povećanje starosne granice, za četiri mjeseca, na nivou jedne godine u postupku ostvarivanje prava na starosnu penziju, prestaje 2025. godine kada će pravo na starosnu penziju ostvariti osiguranici sa navršenih 60 godina života i 40 godina penzijskog staža, a žene i sa navršenih 35 godina staža osiguranja i 58 godina života.

    Slični uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju su i u zemljama okruženja, dok je u pojedinim razvijenim evropskim državama starosna granica povećana na 67 godina uz određeni prelazni period i postepeno povećanje od dva do četiri mjeseca na godišnjem nivou.

  • Za osam mjeseci pet radnika stradalo na radnom mjestu u Srpskoj: Registrovano 47 teških povreda

    Za osam mjeseci pet radnika stradalo na radnom mjestu u Srpskoj: Registrovano 47 teških povreda

    Pet povreda na radu sa smrtnim ishodom evidentirano je u Republici Srpskoj za osam mjeseci ove godine, a bilo ih je i u septembru i oktobru, rekla je danas pomoćnik ministra za rad i zapošljavanje Republike Srpske Mira Vasić.

    Vasićeva je rekla novinarima u Banjaluci da je u tom periodu evidentirano i 649 lakših povreda na radu, kao i 47 teških povreda na radu.

    Ona je tokom konferencije o strategiji zaštite i zdravlja na radu za period 2021-2024. godina rekla da je ova Strategija, koju je uradilo Ministarstvo rada i boračko invaldiske zaštite sa socijalnim partnerima, predstavljena svim subjektima koji se bave ili ih se tiče oblast zaštite na radu.

    Prema njenim riječima, dokument sadrži i posebne ciljeve poput izrade centralnog registra povreda na radu, saradnje svih aktera na tržištu rada koji se bave oblašću zaštite i zdravlja na radu, te usaglašavanja akata na pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti.

    Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić istakla je važnost ovog dokumeta čija bi primjena trebalo da dovede do novog Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, a on do niza podzakonskih akata kako bi se ova oblast bolje uredila.

    Ona je dodala da je riječ o oblasti koja nije u fokusu interesovanja i onih koji bi trebalo da budu zainteresovani i da se time bave, a to su lica u privrednim društvima zadužena za zaštitu na radu, kao i samih poslodavaca.

    Konferecnija je organizovana povodom Evropske nedjelje zaštite i zdravlja na radu.

  • Geološka istraživanja u pet opština: U potrazi za rudom, iskopavaju nadu

    Geološka istraživanja u pet opština: U potrazi za rudom, iskopavaju nadu

    Novi milionski projekat u rudarskom sektoru, koji vodi kompanija “LYKOS Balkan Metals” d.o.o. iz Bijeljine, u fazi je geoloških istraživanja, a lokalne zajednice u kojima bi mogli nići rudnici bazičnih i plemenitih metala imaće veliku korist od ove investicije, kako u direktnoj investiciji, tako i u zapošljavanju lokalnog stanovništva i angažovanju lokalnih firmi.

    Naime, kompanija “LYKOS Balkan Metals” d.o.o. sa sjedištem u Bijeljini, Podružnica australijske firme “LYKOS Metals Limited”, koja se od prije nekoliko dana nalazi na australijskoj berzi (ASX), dobila je dozvolu za geološka istraživanja na području opština Petrovo, Mrkonjić Grad, kao i dijelom opština Jezero i Šipovo, kao i opštine Čajniče.

    Izlaskom na australijsku berzu ova kompanija, u vlasništvu Miloša Bošnjakovića, nekadašnjeg suosnivača i donedavno člana menadžmenta “Adriatic Metals Plc”, firme koja drži projekat Vareš u FBiH, obezbijedila je 12 miliona australijskih dolara.

    Bošnjaković, direktor “LYKOS Balkan Metals” d.o.o. Bijeljina i osnivač i idejni tvorac australijske firme “LYKOS Metals Limited”, u razgovoru za “Nezavisne novine” je rekao da su od nadležnog ministarstva dobili dozvolu za geološka istraživanja te da jedan projekat predstavljaju istraživanja na području opština Mrkonjić Grad, dijelom na području opštine Jezero i Šipovo.

    “Dobili smo dozvolu i za drugi projekat geoloških istraživanja na području opštine Petrovo i za treći projekat na prostoru opštine Čajniče”, rekao je Bošnjaković.

    Dodao je da ovim geološkim istraživanjima traže bazične metale, a to su bakar, cink i olovo, te, kako je naveo, ove metale prate i plemeniti metali.

    “S obzirom na to da smo listirana firma radićemo analize na sve moguće metale. Sve hemijske analize ćemo raditi u licenciranim, svjetskim laboratorijama”, kazao je Bošnjaković.

    Istakao je da je krovna kompanija “LYKOS Metals Limited”, koja je vlasnik sva tri projekta, 21. oktobra ove godine izašla na australijsku berzu (ASX).

    “Na taj način smo obezbijedili 12 miliona australijskih dolara, koje namjeravamo u cijelosti uložiti u geološka istraživanja u okviru ova tri projekta”, naveo je Bošnjaković, dodajući da su geološka istraživanja jedna od najrizičnijih investicija u svijetu biznisa.

    “U zavisnosti od prvih rezultata ovih istraživanja znaćemo u koji od ova tri projekta će biti investirano više, a u koji manje novca”, rekao je Bošnjaković.

    Prema njegovim riječima, sedam mjeseci su proveli ispunjavajući uslove ASX berze, koja je jedna od najstrožih na svijetu.

    “To je za nas veliko dostignuće. Ispunjavaćemo uslove entiteta koji nam je dao dozvolu za geološka istraživanja, ali ćemo paralelno ispunjavati i svjetske, JORC, standarde, sve na zahtjev australijske berze. Oni diktiraju veoma stroga pravila koja se tiču odnosa prema ekologiji i lokalnoj zajednici”, objasnio je Bošnjaković.

    Dodao je da ova kompanija već ima oko 20 zaposlenih, te da će do sredine 2022. godine imati oko 50.

    “Filozofija poslovanja će nam biti da se orijentišemo na lokalne podizvođače, gdje god budemo radili trudićemo se da angažujemo lokalnu radnu snagu, lokalne firme, jer smatramo da novac treba da ostane u lokalnoj zajednici”, poručio je Bošnjaković.

    Kako je naveo, trenutno je ova kompanija u istraživanjima najaktivnija na području opštine Petrovo, radnici su smješteni u privatne motele, hrane se u restoranima u ovoj opštini, u lokalne kafiće odlaze na kafu te na njihovim pumpama sipaju benzin.

    “U ovoj opštini njihovi izvođači nam rade pristupne puteve, sve što možemo da zaposlimo od lokalne radne snage zapošljavamo”, kazao je Bošnjaković, ističući da će od ovih projekata lokalna zajednica i te kako imati koristi, jer ova kompanija već radi u ovim opštinama. Kako su u nekim od ovih opština za “Nezavisne novine” rekli, u novembru očekuju sastanak sa predstavnicima kompanije “LYKOS Balkan Metals”.

    Dragan Vođević, načelnik opštine Mrkonjić Grad, za “Nezavisne novine” je rekao da već imaju dobru saradnju s ovom kompanijom, te da oni već zapošljavaju nekoliko stanovnika ove opštine.

    “Pružili smo im svu pomoć koju smo mogli. Imamo korektnu saradnju od koje očekujemo puno, posebno ako bi se išlo na otvaranje rudnika, i bio bi to veliki značaj za lokalnu zajednicu”, rekao je Vođević.

  • Negativna ocjena korak do otkaza u UIO BiH

    Negativna ocjena korak do otkaza u UIO BiH

    U toku je izrada novog pravilnika o ocjenjivanju rada zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, kojim je predviđeno da radnici koji dobiju negativne ocjene budu poslati na obuku, te ako ne postignu zadovoljavajuće rezultate, slijedi im otkaz.

    U Nacrtu pravilnika, koji je u procesu konsultacija, definisane su ocjene, a to su “ne zadovoljava”, “zadovoljava”, “uspješan” i “naročito uspješan”.

    U praksi, ocjena “ne zadovoljava” je negativna, a daje se zaposlenom čiji ukupni radni učinak nije bio na nivou minimalnih zahtjeva poslova i zadataka konkretnog radnog mjesta.

    Zaposleni koji je ocijenjen negativnom ocjenom upućuje se na dodatnu obuku i podršku od strane direktno nadređenog u trajanju od šest mjeseci, sa ciljem postizanja zadovoljavajućih rezultata u radu.

    “Nakon završene obuke zaposleni podliježe vanrednom ocjenjivanju rada. Ako ne postigne zadovoljavajuće rezultate, prestaje mu radni odnos”, navodi se u nacrtu.

    S druge strane, ocjena “naročito uspješan” daje se za rad zaposlenom čiji ukupni radni učinak premašuje očekivane zahtjeve. Na osnovu ocjene, zaposleni može i napredovati u višu kategoriju, odnosno viši platni razred u okviru radnog mjesta.

    “Ocjena rada može se uzeti u obzir prilikom unapređenja na više radno mjesto, u skladu sa propisom kojim se reguliše premještaj zaposlenih. Zaposleni koji je u posljednje dvije godine ocijenjen ‘zadovoljava’, odnosno u posljednje četiri godine jednom ili više puta, ali ne uzastopno, ocijenjen ‘ne zadovoljava’, ne može se unapređivati na više radno mjesto”, istaknuto je u nacrtu.

    Inače, direktno nadređeni koji vrši ocjenu rada zaposlenog dužan je voditi računa o davanju pravičnih i poštenih ocjena rada.

    “Rukovodilac osnovne organizacione jednice dužan je osigurati da se postupak ocjene rada sprovodi pravično, objektivno i bez predrasuda. Ako direktor utvrdi da je ocjena utvrđena nepravično i s predrasudama, protiv rukovodilaca koji su vršili ocjenjivanje će se preduzeti mjere u skladu sa važećim propisima”, piše u nacrtu.

    Redovno ocjenjivanje rada vrši se jednom godišnje i obuhvata period od 1. januara do 31. decembra. Vanredno ocjenjivanje može se sprovesti u bilo koje vrijeme u slučajevima probnog rada, nezadovoljavajućih rezultata itd.

    Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata radnika UIO BiH, kaže za “Nezavisne novine” da novi pravilnik ima određene izmjene i dopune u odnosu na stari, koji u svojim manjim dijelovima nije bio u potpunosti primjenjiv, odnosno bio je nedorečen.

    Govoreći o mogućim otkazima za radnike koji nakon negativne ocjene, te dodatne obuke, ne postignu zadovoljavajuće rezultate u radu, ona je istakla da zaposleni imaju pravo prigovora na ocjenu.

    “Ukoliko zaposleni ima argumente na svojoj strani, uvijek se ta ocjena ispravi. Ja znam iz prakse da se ta klauzula ne može zloupotrijebiti i ići na štetu zaposlenog. Dosad bar nije bila nijedna takva situacija u UIO”, rekla je Mrnjavčeva.

    Dodala je da, ako neko zaista ništa ne radi, ne može se ni očekivati da bude pozitivno ocijenjen.

    “Svako na neki način treba ocjenu zaslužiti, odnosno svoju plaću opravdati. Ako neko ne udovoljava poslovima tog radnog mjesta, u svakom slučaju, logično je da ide na neko drugo, niže radno mjesto, odnosno, ako neće da radi nikako, onda svakako, zna se, slijedi otkaz”, naglasila je ona.

    Iz UIO BiH ističu da se novim pravilnikom o ocjenjivanju rada zaposlenih uređuje postupak praćenja i ocjenjivanja rada zaposlenih u UIO, period ocjenjivanja, učesnici u postupku ocjenjivanja, kriterijumi za ocjenjivanje rada, postupak i način ocjenjivanja i druga pitanja u vezi sa ocjenjivanjem rada zaposlenih u UIO.

    “Trenutno važeći Pravilnik o ocjenjivanju rada zaposlenih u UIO je na snazi od 2011. godine, te je njegova primjena u proteklom periodu pokazala da je pojedina pitanja u postupku ocjene rada potrebno dodatno regulisati. Takođe, imajući u vidu da je unutrašnja organizacija UIO od dana donošenja navedenog pravilnika pretrpjela određene izmjene, to se pokazalo da pojedine odredbe važećeg pravilnika nisu u potpunosti primjenjive”, kažu iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

  • Zbog manjka kadra Srpska prinuđena na uvoz radnika

    Zbog manjka kadra Srpska prinuđena na uvoz radnika

    Zbog manjka radnika skoro svih profila poslovna zajednica Srpske uputiće zahtjeve Vladi RS i Zavodu za zapošljavanje RS da se poveća broj izdatih radnih dozvola za strance.

    Naime, kako kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za jedan dio poslova ima zainteresovanih stranih radnika iz Turske i Bangladeša, koji bi radili za one plate koje domaći poslodavci nude.

    “Stoga smo u nekom narednom periodu spremni na povećan broj dolazaka radnika iz inostranstva”, kazao je Trivić i dodao da neke branše neće moći da posluju bez toga. Kako je rekao, postoji više uzroka manjka radnika u Srpskoj, a jedan od njih je i odlazak ljudi u inostranstvo.

    “Ono što poslodavci mogu da rade je da povećaju plate i to i rade, ali ono što naše ankete među ljudima koji odlaze govore je i to da dobar dio njih odlazi zato što su nezadovoljni stanjem u državi, u zdravstvu, obrazovanju…”, kazao je Trivić.

    Da je evidentno da imamo problem s nedostatkom radne snage u skoro svim privrednim oblastima potvrdio je i Spasoje Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” Bijeljina.

    “Dosta ljudi je otišlo u inostranstvo, a kod nas se stvorila percepcija brze i lake zarade bez pokrića u stručnosti i radu”, kazao je Albijanić.

    Dodao je da u njihovoj firmi nedostaje električara i bravara, te da bi bez problema odmah mogli zaposliti 20 radnika.

    Da i obućarski sektor ima problema s radnicima za “Nezavisne novine” potvrđuje Radenko Bubić, direktor Fabrike obuće “Dermal” iz Kotor Varoša. “I ove godine je nastao problem s radnicima jer se veliki broj njih opet uputio u evropske zemlje”, kazao je Bubić.

    Manjak radnika nije zaobišao ni sektor ugostiteljstva, ističe Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca trgovine, turizma i ugostiteljstva RS.

    “Ovaj sektor već godinama ima sve manje radnika, tako da pokušavamo da sa Vladom RS predložemo neke mjere koje će stimulisati radnike da ostaju u Srpskoj”, kazao je Šajić, ističući da je domaće tržište radne snage najjeftinije u regionu.

    Da je Srpska došla u situaciju da radnika bilo koje profesije nema ni za lijeka i da ćemo biti prinuđeni da uvozimo radnike kaže i Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS.

    Kao razlog manjka na tržištu i Bratić ističe to što radnici odlaze u inostranstvo, gdje su, takođe, deficitarni kadar, a znatno bolje plaćeni nego u BiH.

    Podsjetimo, kako smo ranije pisali, zbog nedostatka radne snage zvornička građevinska firma “Jokić invest” traži radnike i u Aziji, a prije dvije godine je zaposlila 10 državljana Bangladeša, dok ove godine planira da dovede 22 nova radnika.

    “Veliki broj domaćih radnika koji su izučili zanat otišao je u inostranstvo, tako da na našem tržištu skoro da nema radnika, a posebno je teško naći majstora u građevinskom sektoru”, kazala je tada Marijana Milović, izvršna direktorica ovog preduzeća.

  • Druga pandemijska zima u Evropi: Haos na istoku, neizvjesnost na zapadu

    Lokdauni, porast broja zaraženih i podjela u vezi s vakcinom obilježili su početak druge pandemijske zime u Evropi, donoseći, kao u istočnoevropskim zemljama, neizvjesnost i na zapadu kontinenta.

    SZO: Broj novih slučajeva u Evropi raste već treću nedjelju zaredom

    Uprkos širokoj dostupnosti vakcina ove zime u odnosu na prošlu, Evropa je jedini dio svijeta koji bilježi porast broja novih slučajeva kovida-19, objavila je prošle srijede Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Ovo je treća uzastopna nedjelja kako Evropa bilježi porast broja zaraženih virusom korona, piše CNN.

    Istočna Evropa i Rusija bilježe sve više smrtnih slučajeva i zaraženih, najviše zbog neodlučnosti i oklijevanja u vakcinisanju, pa je prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokrivenost vakcinom u tom dijelu Evrope dosegnula tek 24 posto.

    Letonija uvela lokdaun
    Prošlog četvrtka Letonija je postala prva zemlja u Evropskoj uniji koja je uvela lokdaun zbog velikog broja slučajeva usljed slabe stope imunizacije. Samo 56% svih odraslih osoba u toj zemlji primilo je obje doze vakcine, u poređenju s prosjekom EU od 74,6%.

    Zapadna Evropa takođe bilježi porast slučajeva kovida 19 uprkos tome što neke zemlje imaju gotovo univerzalnu pokrivenost vakcinom. Stopa incidencije kovida 19 u Njemačkoj porasla je u subotu na 100 novih infekcija na 100.000 stanovnika, prvi put od maja. Belgija i Irska bilježe najveće stope oboljelih u zapadnoj Evropi, prema ECDC-u, s incidencijama 325,76, odnosno 432,84 na 100.000 ljudi.

    Različite stope vakcinacije dovele istok i zapad Evrope na dva odvojena kolosijeka

    Belgijski ministar zdravstva Frenk Vandenbruk rekao je u srijedu kako se njegova zemlja nalazi u četvrtom talasu. Više od 85% odrasle populacije potpuno je vakcinisano, a zvaničnici kažu da je velika većina hospitalizovanih pacijenata s kovidom 19 bila nevakcinisana.

    “Različite stope vakcinisanja dovele su istočnu i zapadnu Evropu na dva odvojena kolosijeka, ali zajedničko im je to što je stopa zaraze podstaknuta popuštanjem pandemijskih ograničenja, što hladno vrijeme tjera ljude u zatvorene prostore i što je vrlo zarazni delta soj sada dominantan”, rekao je za CNN dr Peter Drobac, stručnjak za globalno zdravlje na Poslovnoj školi Saïd univerziteta u Oksfordu.

    Rumunija ima jednu od najvećih stopa smrtnosti na svijetu
    Stopa zaraze u nekim zapadnoevropskim zemljama prilično je visoka, ali zahvaljujući vakcinama, smrtni slučajevi i hospitalizacije zbog kovida 19 uglavnom su nepromijenjeni u poređenju s istočnim zemljama. Rumunijaa će od ponedjeljka ponovno uvesti noćni policijski čas i proglasiti zdravstvene propusnice obaveznima za većinu mjesta, nekoliko dana nakon što je zabilježeno 19,25 smrtnih slučajeva na milion stanovnika, što je jedna od najvećih svjetskih stopa smrtnosti od kovida 19 po stanovniku.

    Rumunski problemi nisu posljedica nedostatka vakcina. Zemlje Evropske unije imaju pristup svim vakcinama koje je EU odobrila, ali, kao u mnogim zemljama od Baltika do Balkana, uvođenje vakcina u Rumuniji otežano je oklijevanjem s vakcinacijom, lošom komunikacijom vlade i nepovjerenjem prema vlasti. Prema ECDC-u, samo 35,6% odrasle populacije potpuno je vakcinisano.

    Ukrajina je u četvrtak izvijestila o najvećem dnevnom broju slučajeva kovida 19 od početka pandemije (22.415), nekoliko dana nakon što je predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao građane da se vakcinišu, rekavši da je to jedini način da se spriječi lokdaun.

    “Iz ove situacije postoje dva izlaza: vakcinisanje ili zatvaranje. Svaki dan se suočavamo s ovim izazovom i ovim izborom. Zbog privrede ne podržavam lokdaun”, rekao je Zelenskij.

    Ali od petka su škole u ukrajinskim žarištima zaraze zatvorene, a vlada je objavila da su potvrde o vakcinisanju ili negativan test neophodni za pristup javnom prevozu u glavnom gradu nakon što je broj dnevnih smrtnih slučajeva dostigao rekordnih 614, prenosi Reuters.

    Najgora faza pandemije u Rusiji
    Rusija prolazi kroz najgoru fazu pandemije. Moskva je u ponedjeljak započela 10-dnevni lokdaun jer su državni zvaničnici otvoreno priznali da se zemlja suočava sa strašnom zimom. Rusija je više puta u posljednjih nekoliko dana izvijestila o najvećem dnevnom broju zaraženih i preminulih, a u srijedu je zabilježila rekordnih 1.028 službenih smrtnih slučajeva.

    “Naravno, nije učinjeno sve što je trebalo učiniti za informiranje i objašnjenje neizbježnosti i važnosti vakcinisanja, ali u isto vrijeme građani naše zemlje moraju zauzeti odgovorniji stav i vakcinisati se”, rekao je Dmitrij Peskov, portparol predsjednika Vladimira Putina, priznajući djelimičnu odgovornost za niske stope vakcinisanja.

    “Zapadna Evropa neće dosegnuti krizne nivoe iz bliže prošlosti, poput podizanja poljskih bolnica, jer su vakcine definitivno promijenile situaciju i u tom smislu bi trebalo da bude puno razloga za optimizam”, rekao je Drobac, dodajući kako primjer Velike Britanije pokazuje da vakcine ipak nisu univerzalno rješenje.

    Veliki problemi u Britaniji
    Velika Britanija bilježi najviše dnevnih slučajeva u zapadnoj Evropi nakon što je tokom ljeta ukinula gotovo sva pandemijska ograničenja. Zdravstveni stručnjaci i medicinske organizacije zamolile su britansku vladu da ponovno uvede mjere poput obaveznog nošenja maski ili potvrda o vakcinisanju, poput drugih evropskih zemalja, kako bi se spriječilo uvođenje restriktivnih mjera poput lokdauna.

    Ali vlada je odbila takve mjere uprkos tome što raste broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. Katherine Henderson, predsjednica Kraljevskog koledža za hitnu pomoć, izjavila je u nedjelju za Sky News kako je zdravstvena služba već u teškoj situaciji zbog kovida 19. Odjeljenja hitne pomoći širom Velike Britanije već se bore sa dugačkim redovima ispred ambulanti. Britanski premijer Boris Džonson pozvao je građane starije od 50 godina i one koji su u visokom riziku od kovida 19 da prime treću dozu vakcine. Pokušaj je to da se prevlada slabljenje zaštite koje se događa šest mjeseci nakon vakcinisanja.

    Nova varijanta
    To neće biti dovoljno zbog vrtoglavog porasta broja slučajeva koji mogu biti plodno tlo za stvaranje novih sojeva. U petak je britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost otkrila postojanje izvedenice delta soja, AY.4.2, rekavši kako se radi o “varijanti koja se istražuje” zbog nekih dokaza da bi mogla povećati stopu zaraze u Velikoj Britaniji u poređenju s delta sojem.

    “U Velikoj Britaniji strategija je bila koncentrisana na to da vakcinacija obavi sav posao. I mislim da to neće biti dovoljno. To je opasna strategija koja se oslanja na to da će se nevakcinisane osobe, poput djece, zaraziti kako bi se stvorio nivo ukupnog imuniteta stanovništva kako prirodnom imunizacijom, tako i vakcinisanjem. Problem nije samo u tome što ova strategija dopušta neprihvatljivo visok nivo hospitalizacija i smrti, već i to što možda neće funkcionisati”, rekao je Drobac.

    Irski premijer: Kovid potvrde ostaju na snazi
    Dok Velika Britanija odugovlači s novim mjerama, Irska se suzdržava od ukidanja pandemijskih ograničenja zbog ponovnog porasta broja zaraženih uprkos tome što ima jednu od najvećih evropskih stopa vakcinisanja, 92%. Tokom konferencije za novinare prošlog utorka irski premijer Mišel Martin rekao je da će kovid potvrde ostati na snazi za sva okupljanja i događaje u zatvorenom prostoru, da će maske i dalje biti obvezne u zatvorenim javnim prostorima, a u ugostiteljskim objektima biće dopušteno posluživanje samo za stolovima.

    “Evropa ne smije odlutati do lokdauna i stope smrtnosti kao prošle zime. Ne znamo u kakvoj ćemo epidemiološkoj situaciji biti za dva ili tri mjeseca i zato moramo biti malo oprezniji”, rekao je u srijedu Majk Rajan, izvršni direktor SZO programa za hitne zdravstvene slučajeve.