VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Počinje isplata penzija u Republici Srpskoj

    Za 271.954 penzionera Republike Srpske danas počinje isplata penzija za oktobar, saopšteno je iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske.

    Od ukupnog broja korisnika prava 219.944 ih je u Republici Srpskoj, a van Republike 52.010.

    Za isplatu penzije za oktobar potrebno je 100,86 miliona KM u neto, odnosno 102,12 miliona KM u bruto iznosu.

    Prosječna penzija iznosi 414,46 KM i čini 40,40 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj, navodi se u saopštenju.

    Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 424,13 KM i čini 41,33 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

    Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za oktobar iznosi 610,09 KM, što čini 59,50 odsto od prosječne plate u Republici.

    Iznos najviše penzije za oktobar u Republici Srpskoj je 2.181,41 KM.

    Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u oktobru iznosio je 86,64 miliona KM.

    Strukturu korisnika prava za oktobar čine starosne penzije sa 59,95 odsto, porodične sa 26,71 odsto, invalidske sa 13,26 odsto i ostala prava sa 0,08 odsto.

  • Osnivanje kompanije 11 puta skuplje u BiH nego u Srbiji

    Osnivanje kompanije 11 puta skuplje u BiH nego u Srbiji

    Otvaranje kompanije na području BiH košta 11 puta više nego u Srbiji i Crnoj Gori, a potrebno je i daleko više papirologije i vremena da bi se otpočelo poslovanje u odnosu na region, kao i pojedine zemlje Evropske unije.

    Pokazao je ovo izvještaj “Analiza barijera razvoja preduzetništva u BiH”, objavljen u okviru projekta Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta, koji podržava vlada Norveške, a sprovodi Razvojni program UNDP-a.

    Tako troškovi osnivanja kompanije, kako pokazuje ova analiza, u BiH iznose 2.300 maraka, dok su u Srbiji 200, a u Crnoj Gori 180 maraka.

    I lista procedura koje su potrebne za osnivanje kompanija kod nas je dosta duža nego u regionu pa ih je tako u BiH ukupno 11, u Srbiji sedam, Crnoj Gori osam, a tek tri procedure na području Slovenije.

    Gubimo trku izgleda i sa vremenom, što potvrđuje podatak da je u poslovnom ambijentu BiH minimalno dva mjeseca potrebno za osnivanje kompanije, a u Srbiji tek sedam dana, u Sloveniji osam, Crnoj Gori 12 dana i u Austriji 22 dana.

    • BiH je zemlja pred kojom se nalazi zadatak kreiranja boljeg poslovnog ambijenta s ciljem povećanja broja, kako domaćih tako i inostranih kompanija. To za sobom povlači čitav set preduslova, od kojih je najvažniji izmjena zakonodavnog okvira – navedeno je u ovom izvještaju.

    Procedure za osnivanje kompanije opterećene su, kako je istaknuto, jakom administarcijom i nedostatkom informisanosti.

    • Neophodne su mjere koje bi rasteretile postojeću administraciju, da bi se, na primjer, stvorila mogućnost onlajn registracije poslovanja, što bi skratilo i vrijeme i papirologiju za osnivanje. Na prvom mjestu potrebno je i uvezivanje institucija u centralni registar, kao i digitalizacija arhivske građe. Osim toga BiH nedostaje kreiranje kulture izdvajanja za preduzetništvo, kao i korekcija zakona o doprinosima – neka su od mišljenja i preporuka stručnjaka UNDP-a u BiH, koji su radili ovu analizu.

    Kao jedan od problema na koji je ukazano, a koji se javlja ne samo prilikom registracije, već i tokom samog poslovanja, evidentirana je nedovoljna informisanost u pogledu zakonskih procedura, kao i njenih eventualnih izmjena.

    • Ispitani preduzetnici, iako se oslanjaju na znanje računovodstvenih agencija, vrlo često ne mogu dobiti neophodne informacije ili dobiju pogrešne. Zato zakonodavna vlast u BiH mora povećati vidljivost tih podataka kroz kreiranje i implementaciju centralizovanog sistema informacija, kao sistema koji bi na jednom mjestu – onlajn prikupljao i informisao sve preduzetnike – istaknuto je u ovoj analizi.

    Član Udruženja ekonomista RS SWOT Marko Đogo kaže da je u BiH mnogo komplikovano pokrenuti sopstveni biznis i kompaniju.

    • Priča o jednošalterskom sistemu jednostavno ne “pije vode”. To u praksi nije zaživjelo i zaista je teško pokrenuti biznis u BiH, a još teže ga je kasnije održati – istakao je Đogo.

    Prema njegovim riječima, reforme u BiH već duže vrijeme stagniraju, dok je Srbija, na primjer, napravila ogroman pomak naprijed.

    • BiH i dalje ostaje jedna od zadnjih zemalja u Evropi koja sa nekim bazičnim reformama kasni desetak godina – smatra Đogo i dodaje da imamo preveliku javnu administraciju, koja opterećuje poslovnu zajednicu i da bi to pitanje trebalo riješiti, ukoliko želimo strane investitore.
  • U Srpskoj stupio na snagu zakon koji je poboljšao prava potrošača

    U Srpskoj stupio na snagu zakon koji je poboljšao prava potrošača

    U Republici Srpskoj konačno je moguće reklamirati proizvod i ako ste izgubili račun. Osim toga, definisani su i rokovi za reklamaciju polovnih proizvoda.

    Iz Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ podsjećaju da je na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačima kojima su uvedene određene novine.

    – Ako vam izblijedi račun ili ga izgubite, kupovinu možete dokazati putem ovjerene garancije, otpremnice, slip – u slučaju plaćanja bankovnom karticom, izvoda sa tekućeg računa, potvrdom o prijemu robe ili priznanicom – kažu u ovom Udruženju.

    Takođe, konačno su zakonom definisani i rokovi u kojima se štite potrošači ukoliko kupuju polovnu robu, kao što je bijela tehnika ili polovni automobili.

    – Ako trgovac u odgovoru, u pisanoj formi, osporava nedostatak koji se pojavio nakon roka od šest mjeseci od kupovine, ali ne duže od dvije godine, odnosno godinu dana za polovne proizvode, a potrošač ne odustaje od svog zahtjeva, potrošač može zatražiti stručno mišljenje o nedostatku od ovlaštenog tijela ili ovlaštenog sudskog vještaka u Republici. Troškove vještačenja snosi trgovac, ukoliko se vještačenjem dokaže nedostatak – objašnjavaju u Udruženju “Don”.

  • Na hiljade žena traži da se od njihove posteljice naprave pilule – zašto su one dobre?

    Džena Devan, Ešli Simpson i Lala Kent samo su neke slavne mame koje su dale poverenje Džulijan Koroni, osnivačici kompanije Mommy Made Encapsulation, koja im je napravila kapsule od posteljice nakon porođaja. Džulijan i njen tim posteljicu mnogih poznatih mama pretvorili su u kapsule.

    “Neverovatno je raditi s majkama i pomoći im u oporavku nakon porođaja. Čast je da su neke od njih i slavne žene”, kaže Džulijan za The Sun.

    Osim slavnim klijentinjama, Mommy Made Encapsulation inkapsulirao je placentu više od 10.000 majki širom SAD-a.

    Kompanija pojašnjava da posteljicu kuvaju na pari, na 220 stepeni, a onda je inkapsuliraju.

    Cena kapsule je 200 dolara, a navodna prednost konzumacije posteljice je “brže zaceljivanje nakon porođaja, što je naročito korisno za majke koje su rodile carskim rezom”, stoji u opisu tableta na zvaničnoj stranici kompanije.

    Navode i da kapsule povećavaju nivo energije, kao i snabdevanje mlekom, te pomažu u smanjenju šanse od razvoja postporođajne depresije.

    Neke žene, poput Hilari Daf, konzumirale su posteljicu u obliku smutija, dok su je Niki Rid, Kim i Kortni Kardašijan pretvorile placentu u kapsule. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ne postoji naučni dokaz da konzumacija posteljice ima prednosti, a postoje i opasnosti od zaraze.

  • Za više od 50.300 osoba ne plaćaju se doprinosi, ali ipak svi imaju zdravstveno osiguranje

    Za više od 50.300 osoba ne plaćaju se doprinosi, ali ipak svi imaju zdravstveno osiguranje

    U Republici Srpskoj ukupno je 919.590 osoba prijavljenih na zdravstveno osiguranje u Fondu zdarvstvenog osiguranja.

    Od toga je 869.221 aktivnih osiguranika, odnosno za toliko njih se plaća zdravstveno osiguranje.

    Podaci zaključno sa 30. septembrom pokazuju da u redovnoj situaciji oni za koje se doprinosi ne uplaćuju nemaju pravo na zdravstveno osiguranje, a takvih je više od 50.300.

    Međutim, od kada je proglašena pandemija virusa korona, od marta 2020. godine, Fond zdravstvenog osiguranja RS finansira zdravstvene usluge za sve građane, i osigurane i neosigurane, u javnim zdravstvenim ustanovama.

    Zdravstvenu knjižicu nije potrebno ovjeravati.

    – Fond je u saradnji sa Vladom Republike Srpske donio ovu odluku upravo iz razloga da bi svi građani, čak i neosigurani, za vrijeme pandemije bili rasterećeni briga u vezi sa troškovima liječenja, što nije slučaj u drugim zemljama u regionu i svijetu. Na ovaj način Republika Srpska još jednom pokazuje da je socijalno odgovorna, te da je briga za građane na prvom mjestu – rekao je direktor Fonda ZO Dejan Kusturić.

    To ne znači da su obveznici uplate doprinosa oslobođeni plaćanja ove obaveze, već redovna uplata doprinosa u ovoj situaciji, nije uslov da bi građanin dobio zdravstvenu uslugu.

  • Srpska odustaje od brisanja nacionalnog prefiksa?

    Srpska odustaje od brisanja nacionalnog prefiksa?

    Republika Srpska bi u predstojećim razgovorima o izbornoj reformi mogla odustati od brisanja nacionalnog prefiksa za izbor člana Predsjedništva BiH.

    Naime, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva i predsjednik najjače vladajuće stranke u RS, u četvrtak je prvi put najavio da će Republika Srpska odustati od ovog principa i podvukao da će zahtijevati da u izmjenama Izbornog zakona bude definisano da se iz RS na poziciju člana Predsjedništva BiH bira Srbin, a ne “jedan”, kako je bilo predviđeno mogućim brisanjem prefiksa.

    “Onog trenutka kada budu u FBiH bili spremni da srpski narod bira svog predstavnika, da tako piše, mi ćemo ući i to usaglasiti. Drugo ništa ne dolazi u obzir”, rekao je Dodik.

    On je pojasnio da ga je sve što se desilo u međuvremenu proteklih godina, misleći na zakon o šumama, imovini, Ustavnom sudu, odlukama visokih predstavnika i druga sporna pitanja za RS razuvjerilo da RS treba da se odrekne prefiksa Srbin.

    “Podržaćemo dogovor muslimana i Hrvata i onog trenutka kada oni kažu da imaju dogovor, mi smo spremni da uđemo u parlament i da glasamo za taj njihov dogovor, ali nismo više spremni da brišemo nacionalni prefiks iz Ustava”, rekao je Dodik.

    Ova Dodikova pozicija predstavlja odstupanje od dosadašnjeg stava, s obzirom na to da je do sada srpski konsenzus bio da prefiks može biti zamijenjen terminom “jedan”.

    Međutim, za RS to nema značaj, jer za RS i jedno i drugo rješenje znači siguran izbor srpskog predstavnika. Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, kaže, na primjer, da je za tu stranku i dalje prihvatljivo da se izbriše “Srbin” i da piše “jedan” predstavnik iz RS.

    Ova promjena, međutim, značajna je za Hrvate, koji se žale da ih bošnjački kandidati preglasavaju zbog malobrojnosti.

    Visoko pozicionirani član HDZ-a, koji je pristao govoriti uz uslov anonimnosti, rekao nam je da oni podržavaju ovu Dodikovu izjavu, jer je, kako kaže, potrebno pojasniti šta se pod prefiksom podrazumijeva. Njegovu stranku, kako kaže, buni da li prefiks znači da se za člana Predsjedništva bira hrvatski predstavnik ili Hrvat, srpski predstavnik ili Srbin, te bošnjački predstavnik ili Bošnjak, te nagovještava da bi se iza ovog mogla kriti zamka koja bi spriječila izbor legitimnih predstavnika u Predsjedništvo. On naglašava da je za hrvatski narod prihvatljivo samo ono rješenje koje će značiti da u Predsjedništvu sjedi legitimni hrvatski predstavnik i da svako prihvaćeno rješenje mora ispuniti ovaj uslov. Iz ovog se može zaključiti da Hrvatima nije bitno da član Predsjedništva bude po nacionalnosti Hrvat, ali da mora biti hrvatski izbor, što je velika i suštinska razlika.

    Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” iz Mostara, kaže za “Nezavisne” da je ova Dodikova izjava realna.

    “Dejtonski sporazum je kompleksan dogovor koji je zacementirao određene postavke koje zapravo nije moguće mijenjati bez novog dogovora ili konferencije. Jedna od njih su konstitutivni narodi. Brisanje naroda je rušenje temelja BiH i Dejtona. To je pustolovina koja bi hranila unitaristički koncept te bi posve sigurno vodila novim nestabilnostima, jer se ne usuđujem reći sukobljavanjima”, kaže on za “Nezavisne”.

    Na temu izborne reforme juče je raspravljalo i Hrvatsko narodno vijeće, koje je u saopštenju istaklo da konstitutivnost naroda mora ostati u rješenjima za Izborni zakon.

    “Konstitutivnost naroda uz legitimno političko predstavljanje temeljna je ustavna kategorija s kojom se ne može trgovati niti je se može eliminirati. Potrebna je žurna stabilizacija odnosa i postizanje konsenzusa kroz dijalog političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda”, naglasili su oni.

    Većina bošnjačkih predstavnika slaže se s potrebom brisanja nacionalnog prefiksa iz rješenja, iako su oni više raspoloženi da se članovi Predsjedništva biraju indirektno u parlamentu, ali kažu da su spremni na ustupak da se bira direktno, posebno ako bi to značilo brisanje etničkog prefiksa.

    Što se tiče SAD i EU, njima je prihvatljivo svako rješenje koje će značiti implementiranje odluke “Sejdić i Finci”, koje bi svakom građaninu BiH, bez obzira na nacionalnost, omogućilo da se kandiduje na sve pozicije u zemlji, pa i na poziciju člana Predsjedništva.

  • Stiže prvih 10.000 vakcina protiv gripa,imunizacija počinje u srijedu u Institutu

    U Institut za javno zdravstvo RS danas stiže prvih 10.000 doza vakcine protiv sezonskog gripa koje će već od ponedjeljka biti upućene u najveće domove zdravlja.

    Pomoćnik direktora Instituta za medicinske poslove Jela Aćimović rekla je da vakcinacija za građane koji žele da se vakcinišu o svom trošku počinje u srijedu u Institutu, a cijena vakcine je 28 maraka.

    -Obezbijedili smo 25.000 doza vakcine za one koji imaju pravo na besplatnu vakcinaciju i još 5.000 vakcina za komercijalnu upotrebu – rekla je Aćimovićeva.

  • Horor iza fasade “rajske države” – 50.000 dece bilo prisiljeno na ropstvo u srcu Evrope

    Horor iza fasade “rajske države” – 50.000 dece bilo prisiljeno na ropstvo u srcu Evrope

    Praksa korišćenja dece kao besplatne radne snage nažalost ima dugu tradiciju širom Evrope. Deca su odvođena iz siromašnih porodica, domova sa jednim roditeljem ili pravo iz sirotišta i, pod okriljem zakona, smeštana u nove domove, obično na selu.

    Ipak, umesto nove porodice i toplog doma, tamo ih je čekala tortura – danonoćni rad, glad, fizičko i psihičko zlostavljanje, a nisu bili retki ni slučaji silovanja.

    Ova deca, ako bi i doživela punoletstvo, ostajala su neobrazovana, duboko traumatizovana i često potpuno nesposobna za samostalnni život.

    Ali, iako je ova praksa bila čest slučaj širom Evrope, odvajanje dece od roditelja i prisilni rad nigde se nisu zadržali toliko dugo kao u Švajcarskoj.

    Horor iza fasade “rajske države”
    Ova jeziva tradicija zapravo se pojavila kao zamena za kmetstvo tokom 19. veka.

    Jednom kada su seljaci postali slobodni, ogromna imanja pre svega u Alpima ostala su bez radne snage. Umesto da unajme radnike kojima bi morali da plaćaju, bogati zemljoposednici širom Nemačke, Austrije i Švajcarske “pomoć” su potražili među najslabijim slojem stanovništva.

    Siročad, deca iz siromašnih porodica, iz vanbračnih veza… sva ona su postala žrtve “sistema zbrinjavanja” iza kojeg je stajala država.

    Decu su najčešće preuzimali vlasnici seoskih imanja, mada je bilo slučajeva da su ona završavala i u fabrikama i rudnicima, piše Istorijski zabavnik.

    Najstrašnije posledice ova praksa je ostavila upravo u Švajcarskoj gde su poslednji slučajevi ovog “ropstva” zabeleženi 80-ih godina 20 veka.

    Ova deca tamo su poznata pod terminom “verdingkinder” – radila su bez plate, slabo su hranjena i bila su redovno prebijana, pa veliki broj njih ne bi ni dočekao punoletstvo.

    Izvinjenje koje stiže (pre)kasno
    Tačne brojke dece koja su tokom skoro dva veka prošla kroz ovaj pakao usred savremene Evrope nikada se neće saznati.

    Istoričar iz Berna Mark Leuenberger tvrdi da je, uoči Prvog svetskog rata, čak 10 odsto sve dece u tom švajcarskom kantonu bilo u ovom sistemu.

    Pojedini švajcarski izvori tvrde da je početkom 20. veka oko 50 hiljada (četiri odsto celokupne dečije populacije u toj državi) bilo prisiljeno na ropstvo.

    O ovom jezivom delu svoje istorije Švajcarska je zapravo ćutala sve do 2005. kada je ministarstvo pravosuđa te zemlje otvorilo izveštaje o zbrinjavanju dece tokom 19. i 20. veka. Iako parcijalni, rezultati do kojih je došao tim istraživača bili su dovoljno užasni.

    Švajcarska vlada se 2013. prvi put javno izvinila žrtvama ove nehumane socijalne politike koja je uništila živote mnoge dece u toj zemlji, a pokrenut je i fond iz kog će se još uvek živim žrtvama dečjeg ropstva isplatiti odšteta.

  • Koje osobe ne bi smjele da konzumiraju limun

    Koje osobe ne bi smjele da konzumiraju limun

    Nutricionisti smatraju da limun nije namirnica koju bi svako mogao da koristi.

    Limun ima brojne zdravstvene benefite – bogat je vitaminom C, suprostavlja se slobodnim radikalima u ćelijama i pomaže rad srca. Pored toga, on utiče na smanjenje nivoa šećera u krvi i odličan je saveznik u borbi protiv virusa.

    Citrusna kiselina iz limuna pomaže u prevenciji nastanka bolnog kamena u bubregu, a takođe olakšava bol kod upaljenih sinusa.

    Limun je dragocijen i za očuvanje vitke linije jer ubrzava metabolizam, ali i za ljepotu jer može da posvetli fleke na koži, smanji masnoću kose i ukloni bradavice.

    Iako se stiče utisak da je limun svemoguć, nutricionisti ipak upozoravaju da postoje određene kategorije ljudi kojima limun neće prijati.

    Prema riječima stručnjaka, agrumi su najopasniji za osobe sa gastritisom i drugim bolestima digestivnog trakta.

    “Limun stimuliše proizvodnju hlorovodonične kiseline u tijelu. Kada dospije u stomak pacijenta sa problemima sa varenjem, kiselost se još više povećava, što izaziva ne samo nelagodnost, već i pogoršanje zdravstvenih problema”, tvrdi nutricionistkinja Natalija Kruglova.

  • “U stanju su socijalne potrebe”: Šešic traži održavanje sjednice o pravima boraca u Srpskoj

    Poslanik SDS, Davor Šešić podnio je danas zahtjev za sazivanje Kolegijuma NSRS u kome bi se raspravljalo o održavanju posebne sjednice na kojoj bi tema bilo poboljšanje statusa boraca Vojske RS, porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida.

    Šešić kaže da vjeruje da će svi predstavnici stranka u Kolegijumu NSRS razumjeti bitnost pitanja koja se odnose na status ovih kategorija i da će im omogućiti da se obrate u parlamentu Srpske.

    “Ako borci nakon 30 godina postojanja Republike Srpske ne mogu da dobiju prostor da se obrate u NSRS i da kažu kako žive i kako bi mogao da se poboljša njihov položaj, onda se postavlja pitanje čemu služi NSRS”, upitao je Šešić.

    On kaže da se veliki broj boraca nalazi u izuzetno teškoj situaciji i da su potrebna sistemska rješenja kojima bi se poboljšao njihov položaj.

    “Skoro svaki dan možemo vidjeti novi slučaj boraca koji je u stanju socijalne potrebe, koji živi u trošnoj kući od pomoći sugrađana, bez zaposlenje i mogućnosti da priušti adekvatno liječenje “, istakao je Šešić

    On kaže da je sada prava prilika za sazivanje posebne sjednice o njihovim pravima i poboljšanju njihovog socijalnog statusa.

    “Sledeći mjesec imamo usvajanje budžeta za 2022. i sada je prilika da sa zahtjevima boraca napravimo određene relokacije i preusmjerimo određena sredstava. Ono na čemu se najviše potenciralo jesu primanja kroz borački dodatka, ali mislim da ima još mnogo prostora da se kroz budžet pomogne borcima”, pojasnio je Šešić.

    On kaže da se u aktulenom političkom momentu, kada se sve više pominju vitalni nacionalni interesi, ne smiju zaboraviti oni koji su stvarali Republiku Srpsku.

    “Da bi smo mogli čuti šta oni imaju da kažu i predlože mislim da moramo prvo da im omogućimo da dođu za govornicu NSRS i da iznesu svoje prijedloge, a da mi poslanici to podržimo sa eventalnim našim prijedlozima”, poručio je Šešić.