VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Višković: Ne vjerujem da će se poslodavci i sindikat dogovoriti o minimalcu

    Višković: Ne vjerujem da će se poslodavci i sindikat dogovoriti o minimalcu

    Da li će doći do povećanja minimalca u Republici Srpskoj za 2025. godinu, pitala je Tanja Vukomanović, poslanik u Klubu PDP-a u NS RS, tokom aktuelnog časa u parlamentu Srpske.

    Ona je konstatovala da povećanje najniže plate u ovoj godini nije donijelo dobre stvari po stanovništvo jer je došlo do brojnih poskupljenja, pa je zanimalo kako Vlada planira da ublaži taj udar na džepove građana.

    Radovan Višković, premijer Srpske podsjetio je da je povećanje najniže plate u Srpskoj stvar socijalnih partnera, Unije udruženje poslodavaca i Saveza sindikata RS. Ipak, priznao je da ne očekuje da će se socijalni partneri dogovoriti.

    “Mi ne želimo da izlazimo u javnost sa iznosom minimalca i da tako rušimo njihov eventualni dogovor. Ali još jednom ih javno pozivam da se dogovore i sve što se dogovore mi ćemo potpisati odmah. Ako ne bude dogovora, onda će Vlada RS vjerovatno do prve polovine januara donijeti odluku. Ali je praksa da se nikada nisu dogovorili“, poručio je Višković.

    Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu nije poznato.

    Iz analize Privredne komore Republike Srpske vidljivo je da su gotovo svi ekonomski parametri u padu.

    Recimo, u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prethodnu godinu industrijska proizovdnja smanjena je za 6,7 posto, dok je broj zaposlenih u industriji smanjen za 4,7 posto.

    Kada je riječ o robnoj razmjeni, prema podacima Privredne komore Republike Srpske u prvih devet mjeseci robna razmjena iznosila je 9,13 milijardi KM. Izvoz je ostvaren u vrijednosti od 3,7 miliojardi KM što je u odnosu na prvih devet mjeseci 2023. godine manje za 218,3 miliona KM.

    Istovremeno uvoz je iznosio 5,44 milijardi KM i povećan je za 206.65 miliona KM.

    “Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,74 milijarde KM. U poređenju sa prethodnom godinom došlo je do povećana deficita za 424,95 miliona KM, odnosno deficit je veći za 32,3 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68 posto dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,9 posto”, navodi se u analizi Privredne komore Republike Srpske.

  • Institut za javno zdravstvo: Izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti na otvorenom

    Institut za javno zdravstvo: Izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti na otvorenom

    Institut za javno zdravstvo Republike Srpske preporučuje stanovništvu da u slučaju povećanog zagađenja vazduha izbjegava dugotrajne i intenzivne fizičke aktivnosti na otvorenom, posebno uz saobraćajnice.

    To se, kako su rekli Srni u Institutu, posebno odnosi na djecu, trudnice, osobe starije životne dobi, osobe oboljele od hroničnih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, osobe sa oslabljenim imunitetom, te osobe koje konzumiraju duvan i duvanski srodne proizvode.

    Načelnik Službe za higijenu u Institutu za javno zdravstvo Vesna Rudić Grujić navodi da se osobama sa akutnim i hroničnim bolestima savjetuje redovno uzimanje terapije, te traženje savjeta ljekara u slučaju pogoršanja ili produženoga trajanja simptoma respiratornog i kardiovaskularnog sistema.

    Grujićeva savjetuje izbjegavanje nepotrebnih dodatnih izloženosti zagađujućim česticama iz drugih izvora, poput pušenja, korištenja kemikalija, ljepila, boja, lakova i slično.

    Stanovništvu se savjetuje da koristi sredstava javnog gradskog prevoza kako bi se smanjio broj vozila kao potencijalnih zagađivača u saobraćaju, kao i izbjegavanje/smanjivanje grijanja na čvrsta goriva.

    Ona navodi da neželjeni zdravstveni efekti kao posljedica izloženosti aerozagađenju mogu nastati usljed kratkoročne ili dugoročne izloženosti.

    U prvom redu, precizira Grujićeva, izloženost zagađenom vazduhu povezana je sa povećanjem broja akutnih respiratornih infekcija, povećanjem broja alergija /sinergijskodjelovanje polena i aerozagađenja/, kao i učestalih glavobolja.

    – Dugoročne posljedice izloženosti zagađenom vazduhu doprinosi povećanju broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, hronične opstruktivne bolesti pluća i malignih bolesti, prvenstveno karcinom pluća – sinergijsko djelovanje sa pušenjem – navodi Grujićeva.

    Ona je navela da danas postoje jasni dokazi da je zagađenje vazduha povezano i sa reproduktivnim zdravljem, utiče na plodnost, trudnoću i novorođenčad i djecu.

    – Aerozagađenje ispoljava negativne efekte na neuralni i kognitivni razvojni kapacitet što može uticati na uspjeh u školi, kao i na kasniji razvoj, što u konačnici dovodi do niže produktivnosti i kvaliteta života – navodi ona.

    Prema njenim riječima, postoje dokazi da je izloženost zagađenju vazduha povezana sa nastankom tipa dva dijabetesa kod odraslih i može biti povezana sa gojaznošću, sistemskim zapaljenjima, pojavom Alchajmerove bolest i nastankom demencije.

    Prema dostupnom monitoringu kvaliteta vazduha na području Grada Banjaluka juče je prekoračena granična i tolerantna vrijednost koncentracija suspendovanih čestica.

    Prema izvještajima UNICEF BiH, zemlje Јugoistočne Evrope, a posebno BiH, najviše pate od zagađenja vazduha. Prema novim statistikama Svjetske zdravstvene organizacije, BiH, Bugarska, Albanija i Ukrajina imaju najveće stope smrtnosti u Evropi koje su posljedica zagađenja vazduha.

    U BiH se godišnje gubi 44.000 godina života zbog čestica, azot-dioksida ili zagađenja ozonom, prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu /EEA/.

    Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, /SZO/ dugoročna izloženost ambijentalnom aerozagađenju povezuje se sa 4,2 miliona prijevremenih smrti godišnje u svijetu, usljed moždanog udara, bolesti srca, karcinoma pluća i hroničnih respiratornih bolesti.

    Prema procjenama iz 2019. godine smatra se da oko 99 odsto stanovništva živi u uslovima nepovoljnog kvaliteta vazduha.

  • Nijedan amandman na izmjene Zakona o PDV-u, samo UIO poslao primjedbe

    Nijedan amandman na izmjene Zakona o PDV-u, samo UIO poslao primjedbe

    Iako su pojedini poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH najavili podnošenje amandmana na izmjene Zakona o PDV-u kojima se predviđa povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine, do juče Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma nije zaprimila nijedan amandman, međutim, na izmjene zakona primjedbe su imali iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    U svom mišljenju na izmjene Zakona o PDV-u UIO je naveo da je neophodno definisati pod kojim uslovima kupac može ostvariti pravo na povrat PDV-a za kupovinu prvog stana.

    “Pravo može ostvariti ukoliko on i svaki član njegovog domaćinstva u posljednjih deset godina, računajući od momenta kupovine stana, nisu imali u vlasništvu i/ili zajedničkom vlasništvu i/ili u suvlasništvu stambeni i/ili poslovni objekat na teritoriji BiH”, predložili su iz UIO.

    Dalje, UIO predlaže i da, radi otklanjanja eventualnih nedoumica, treba razmotriti mogućnost da se tačno definiše organ koji je nadležan za izdavanje potvrde kojom se dokazuje ispunjenost uslova za povrat PDV-a.

    U tom smislu UIO predlaže da to bude nadležna poreska uprava entiteta i Brčko distrikta ili, kako su naveli, “drugi organ za koji smatrate da je nadležan za izdavanje potvrde”.

    UIO je predložio i da se izmjene Zakona o PDV-a dopune članom koji kaže da propise kojima će se bliže regulisati uslovi i način povrata PDV-a donosi UO UIO, uključujući i definisanje minimalnog perioda za otuđenje stana od strane korisnika prava na povrat PDV-a i površine stana na koju je moguće ostvariti pravo na povrat PDV-a.

    “Nije nijedan amandman došao. Sve što dođe do srijede u 11 časova ćemo razmatrati. Za sada nemam informaciju da ima amandmana i vjerovatno će svi čekati zadnji trenutak. UIO je u svom mišljenju dao određene, veoma korektne sugestije i vjerujem da će ih predlagač uvažiti”, rekla je za “Nezavisne” Mira Pekić, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Podsjećanja radi, suština izmjena Zakona o PDV-u, koji je prošao u prvom čitanju Predstavnički dom, jeste da se vrati PDV državljanima BiH sa stalnim mjestom prebivališta koji kupe stan. Predložene izmjene podrazumijevaju da se ta poreska olakšica ne odnosi na luksuz, odnosno da se pravo na povrat PDV-a ograniči na kupovinu 40 metara kvadratnih prostora za kupca i dodatnih 15 metara kvadratnih za svakog člana domaćinstva.

    Ipak, u samom tekstu izmjena Zakona o PDV-u ostale su brojne nedoumice, a jedna od njih je da li se to odnosi na kuće, odnosno da li će PDV moći vratiti i oni koji grade kuću, a ne samo oni koji kupuju prvu nekretninu.

    Kasnije je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, rekao da se neće praviti razlika između stana i kuće, ali da će se podzakonskim aktima razraditi način na koji će biti vršen povrat PDV-a na kuću.

    U izmjenama Zakona o PDV-u piše da će potvrde o tome da neko ima pravo na povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine izdavati “nadležni organi u BiH”, što je takođe izazvalo brojne komentare, a problem preciznije definicije je u tome što su u Federaciji BiH za to zadužene kantonalne institucije.

  • U Srpskoj “planule” komercijalne vakcine protiv sezonskog gripa

    U Srpskoj “planule” komercijalne vakcine protiv sezonskog gripa

    Komercijalne vakcine protiv sezonskog gripa planule su za nekoliko dana u domovima zdravlja širom Srpske, a iako se traži koja doza više, u zdravstvenim ustanovama kažu da će teško uspjeti da obezbijede dodatne količine jer ih nema na stanju kod dobavljača.

    Za ovu sezonu Institut za javno zdravstvo RS obezbijedio je 22.000 vakcina, a svi oni koji ne spadaju ni u jednu kategoriju koja ima pravo na besplatnu vakcinu, mogli su da je plate 30 KM. Riječ je o četvorovalentnoj vakcini koja štiti od dva soja virusa, a namijenjena je za djecu stariju od šest mjeseci, odrasle osobe i trudnice.

    U Domu zdravlja u Prnjavoru kazali su da su za ovu sezonu naručili 400 doza komercijalne vakcine.

    Ove godine je bilo izuzetno interesovanje za vakcinu protiv gripa, tako da nemamo više nijednu dozu na stanju niti ima da se nabavi. Vakcine su otišle u rekordnom roku, za svega šest, sedam dana – rekla je za “Glas Srpske” glavna sestra u tamošnjem Domu zdravlja Katarina Suvajac i dodala da među zainteresovanima ima i starijih i mlađih pacijenata.

    I direktor kotorvaroškog Doma zdravlja “Sveti Pantelejmon” Vladimir Bibić ističe da imaju potrebu za oko pedesetak dodatnih doza, ali da ih nema na stanju kod dobavljača.

    – Naručili smo 100 komercijalnih vakcina i sve potrošili – rekao je Bibić.

    Veliko interesovanje da se zaštite od gripa i ove godine pokazale su Dobojlije, imajući u vidu da su komercijalne doze u tamošnjem Domu zdravlja potrošene još prije sedam dana.

    – Naručili smo 400 komercijalnih doza i sve su već potrošene. Pokušali smo da nabavimo još, međutim, jedan jedini dobavljač u BiH više nema na stanju vakcina i nije ih moguće više ni nabaviti – rekla je epidemiolog u dobojskom Domu zdravlja Ana Ćeklić Stevanović, dodavši da na stanju imaju još između 50 i 100 besplatnih doza, te da očekuje da će i one do kraja godine biti potrošene.

    Komercijalnu vakcinu protiv sezonskog gripa stanovnici grada na Vrbasu mogu primiti u Institutu za javno zdravstvo RS, gdje ističu da imaju na raspolaganju još komercijalnih doza.

    Imunizacija protiv sezonskog gripa ove godine počela je 29. oktobra u ambulantama porodične medicine u domovima zdravlja širom Srpske.

    Za koga je besplatno

    Pravo na besplatnu vakcinaciju imaju pacijenti na hemodijalizi, oni koji boluju od šećerne bolesti, kojima je ugrađen stent, pejsmejker ili bajpas.

    Osim toga, besplatnu vakcinu mogu primiti i pacijenti kojima je rađena balon dilatacija, oboljeli od mišićne distrofije i multiple skleroze, pacijenti sa ugrađenim vještačkim valvulama te oni koji su završili hemioterapiju, a nemaju kliničke znake bolesti. Na besplatnu vakcinaciju imaju pravo i djeca oboljela od cistične fibroze pluća i koja su liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu, kao i HIV pozitivne osobe i pacijenti oboljeli od side. Osim toga, besplatna doza omogućena je i za lica sa poteškoćama u razvoju u kolektivnom smještaju i zdravstvenim radnicima na infektivnim klinikama i u jedinicama intenzivne medicine.

  • BiH će nedostajati 100.000 radnika

    BiH će nedostajati 100.000 radnika

    Iako su poslodavci to tražili, do povećanja kvote za zapošljavanje stranih radnika nije došlo.

    Trenutno Zavod za zapošljavanje Republike Srpske ni ne izdaje dozvole za radnike iz inostranstva jer je ranije određena kvota popunjena, a saglasnosti za njeno povećanje od nadležnog ministarstva nema.

    Da su radnici iz drugih zemalja potrebni poslodavcima u Srpskoj, nije tajna, pa je tako u julu na zahtjev Unije udruženja poslodavca RS Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Srpske na sjednici donio odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj.

    “Istom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva. Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota bi trebalo da se koristi do 31. decembra 2024. godine. Na istoj sjednici utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu. Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva”, podsjećaju iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

    Dodaju da su pomenute odluke u skladu sa zakonskim procedurama proslijeđene na saglasnost Vladi Republike Srpske, međutim, saglasnosti nema, pa sve stoji i čeka.

    Zbog toga je i dalje na snazi 1.400 radnih dozvola, od čega je 1.000 novih i 400 produženih.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da Republika Srpska, pa tako i Bosna i Hercegovina, nema mnogo radnih dozvola, pogotovo, kako kaže, ako se u obzir uzme da se radne dozvole izdaju i za diplomatska predstavništva.

    “U ovakvim uslovima gdje je dozvoljen odlazak, a nije dozvoljen uvoz radne snage, mislim da ćemo imati dosta velike probleme. Već sada ih imamo, a u budućnosti će se to produbljivati. Ono što se nadamo da će se desiti u budućnosti jeste da će doći do povećanja broja radnih dozvola, da ćemo dobiti odobrenje i od ministarstva, da će se povećati kvote i da će se pojednostaviti procedure za dovođenje radne snage”, navodi Škrebić.

    On ističe da već sada značajno nedostaje radnika u Srpskoj, a posebno u manjim sredinama.

    “U slučaju odlaska radnika skoro pa da ne postoji mogućnost popunjavanja tog radnog mjesta, odnosno veoma je teško. Nekada se na popunjavanje mjesta čeka od tri do šest mjeseci. Međutim, ono što je daleko veći problem jeste što postoje neke procjene da će u narednih par godina u BiH nedostajati otprilike 100.000 radnika, što u ovakvim uslovima, gdje radnici odlaze u daleko razvijenije ekonomije, biće ih nemoguće vratiti nazad. To će biti egzistencijalni problem privrede”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.

    Koliko je tačno potrebno stranih radnika, on ističe da je teško procijeniti, ali je sigurno da su trenutne kvote nedovoljne jer svim branšama treba radnika.

    “Za početak bi trebalo da postoje kvote između 5.000 i 10.000 radnih dozvola. U prvim godinama se možda i ne bi popunile, ali veoma brzo bi došlo do potreba za povećanjem”, navodi on i podsjeća da su brojke u zemljama okruženja drastično veće.

    Iz Zavoda su pojasnili i samu proceduru utvrđivanja kvota, pa za “Nezavisne novine” ističu da godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva za Republiku Srpsku utvrđuje Zavod za zapošljavanje RS uz saglasnost Vlade Srpske.

    “Kvota radnih dozvola potom se upućuje Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, da bi Savjet ministara donio konačnu odluku o kvoti radnih dozvola u BiH”, navode oni.

  • Višković sa predstavnicima penzionera: Od 1. januara povećanje primanja

    Višković sa predstavnicima penzionera: Od 1. januara povećanje primanja

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je danas da je opredjeljenje Vlade nastavak rada na poboljšanju standarda penzionera, kao i da će redovnim usklađivanjem penzija od 1. januara ovoj populaciji primanja biti povećana za nekoliko procenata u odnosu na ovu godinu, u zavisnosti od statističkih pokazatelja.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković poručio je danas da je opredjeljenje Vlade nastavak rada na poboljšanju standarda penzionera, kao i da će redovnim usklađivanjem penzija od 1. januara ovoj populaciji primanja biti povećana za nekoliko procenata u odnosu na ovu godinu, u zavisnosti od statističkih pokazatelja.

    Višković je predsjednika Udruženja penzionera Srpske Ratka Trifunovića i predsjednika Skupštine ovog udruženja Slobodana Brdara u okviru konsultacija o izradi budžeta za narednu godinu upoznao o toku izrade budžeta Republike Srpske i ekonomske politike za narednu godinu.

    On je istakao da Vlada i Udruženje penzionera imaju odličnu saradnju, kao i da je Vlada posredstvom Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite finansirala projekat banjske rehabilitacije za penzionere, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    Predstavnici Udruženja penzionera iznijeli su prijedloge i sugestije na budžet i program ekonomskih reformi, te izrazili zadovoljstvo što će penzije u Srpskoj biti povećane i naredne godine i što Vlada preduzima mjere na poboljšanju statusa ove kategorije stanovništva.

    Oni su izrazili zadovoljstvo odnosom Vlade prema penzionerima i što su prioritet u isplatama budžetskih korisnika, navodeći da je projekat banjske rehabilitacije pokazao odlične rezultate.

    Trifunović je uručio i zahvalnicu premijeru Viškoviću, koji je bio glavni pokrovitelj završnice Šahovskog prvenstva penzionera Republike Srpske.

    Sastanku su prisustvovali i ministri finansija Zora Vidović i rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Еgić, kao i direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske Mladen Milić.

  • Smanjuje se broj zaposlenih u Srpskoj

    Smanjuje se broj zaposlenih u Srpskoj

    Posljednji podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da se broj zaposlenih u Srpskoj smanjuje.

    Tako se u podacima koji su objavljeni danas vidi da je ukupan broj zaposlenih na dan 30. septembar 2024. godine iznosio 289.689 lica, od čega je 246.001 lica zaposleno u poslovnim subjektima, a 43.688 zaposlenih se odnosi na preduzetnike i zaposlene kod preduzetnika.

    “U odnosu na septembar 2023. godine ukupan broj zaposlenih se smanjio za 0,4 odsto, a u odnosu na mart 2024. godine je ostao na istom nivou”, stoji u podacima.

    Inače, prema ovim podacima, u septembru 2023. godine u Srpskoj je bilo zaposleno 290.745 osoba, dok je u istom periodu ove godine taj broj iznosio 289.689, odnosno 1.056 osoba je manje zaposleno.

    Takođe, poredeći sa podacima iz marta ove godine, broj zaposlenih je isto manji.

    U martu ove godine je, prema ovim podacima bilo zaposleno 289.755 osoba ili 66 više nego u septembru.

  • Šta će dovesti do novih poskupljenja u Srpskoj

    Šta će dovesti do novih poskupljenja u Srpskoj

    Usljed poplava, očekujemo rast cijena transporta, koji će se odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda.

    To su saopštili iz Centralne banke BiH, naglasivši da se najveći doprinos rastu cijena u iduće dvije godine očekuje od administrativnih troškova, odnosno temeljne inflacije, prvenstveno cijena električne energije i prevoza.

    – Dalja poskupljenja električne energije i prevoza mogu dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane na više. U 2024. godini projektujemo inflaciju od 1,8 odsto, što je za 0,8 procentnih poena niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz aprila ove godine – kažu u CB.

    Godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u 2024. godini procjenjuju na 2,4 odsto, što je niže za 0,2 procentna poena u odnosu na projekciju iz aprila, na temelju očekivanja o usporavanju ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu usljed efekata poplava.

    – Očekujemo kako će efekti poplava biti izraženi na potencijalni BDP, te da će posljedice premašiti trenutne finansijske gubitke u direktno pogođenim područjima. Projekcije će svakako biti podložne revizijama. Procjena kretanja realnog BDP-a za 2025. godinu iznosi 2,6 odsto, a za 2026. godinu 2,8 odsto – naglašavaju u ovoj banci.

    Kako kažu, iako se lična potrošnja značajno usporava usljed demografskih promjena, koje značajno smanjuju radno sposobno stanovništvo, a time i raspoloživi dohodak, i u srednjem roku je glavni pokretač ekonomskog rasta.

    – Očekujemo kako će lična potrošnja biti dodatno pod uticajem usporavanja ekonomske aktivnosti usljed poplava – ističu u CB.

     

  • Đajić: Nastavljamo trend edukovanja doktora i unapređenja zdravstvenog sistema

    Đajić: Nastavljamo trend edukovanja doktora i unapređenja zdravstvenog sistema

    Za najveći klinički centar neophodno je da edukujemo doktore i nadograđujemo zdravstveni sistem, rekao je za naš Јutarnji program direktor Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić, nakon posjete najvećem sajmu medicinske opreme u Dizeldorfu.

    Na sajmu su predstavljeni dijelovi moderne medicinske opreme koja se koriste u evropskim klinikama, a kojem su prisustvovali i predstavnici UKC-a Srpske.

    Đajić je dodao da su takvi sajmovi i seminari prilika da se skuplja znanje, koje može da se donese u Srpsku.

    – Nastavljamo trend edukovanja naših doktora i unapređenja zdravstvenog sistema. Najveća zdravstvena ustanova u Srpskoj mora da se stalno nadograđuje – dodaje Đajić.

     

    Na samom sajmu, kaže Đajić, mogao je da vidi preko 90 odsto aparata koje UKC Srpske već posjeduje.

    – Sve to činimo za naše građane, pacijenti nikada ne smiju da trpe – dodaje Đajić.

    Kako navodi, UKC Srpske konstantno edukuje svoje doktore, unapređuje sistem i nabavlja nove aparate.

    – Ponosan sam kada ljekari iz raznih dijelova svijeta dođu i pohvale naše aparate i naše sale – dodaje Đajić.

  • Kolika je razlika u penzijama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj?

    Kolika je razlika u penzijama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj?

    Prosječna, najniža, ali i zagarantovana penzija u Federaciji BiH je drastično veća nego u Republici Srpskoj.

    Tako je prosječna penzija u FBiH u oktobru ove godine iznosila 724,22 KM, a u RS je bila za 139 KM manja i iznosila je 594,31 KM.

    Prema podacima entitetskih zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, zagarantovana penzija za puni radni staž u FBiH iznosi 684,48 KM, a u Srpskoj 601,35 KM.

    Razlika se vidi i u najnižoj penziji.

    U Federaciji BiH je najniža penzija 573,53 KM i ne može biti manja, bez obzira na godine radnog staža.

    U Republici Srpskoj je situacija drugačija, jer visina penzije zavisi od godina radnog staža budućeg penzionera.

    Tako, na primjer, u FBiH i za 15 godina radnog staža prima se minimalna penzija, dok se u Srpskoj za ovoliko godina staža dobija penzija koja je skoro duplo manja i iznosi 300,61 KM.

    Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” da će, ako dođe do skoka cijena, još više penzionera biti u stanju socijalne potrebe.

    “Povećanje cijena, ali i najavljeno povećanje cijena električne energije, utiče na standard svih stanovnika Republike Srpske, a posebno penzionera, jer oni imaju najmanja primanja. Mi smo tokom ove godine očekivali da će doći do vanrednog povećanja penzija, ali zbog finansijskog stanja u budžetu do toga nije došlo. Očekujemo da će doći do redovnog godišnjeg usklađivanja početkom godine. Penzioneri svaki dan sve teže i teže žive. Veoma teško mogu da prežive mjesec. Nama se svakodnevno javljaju stotine penzionera za pomoć jer ne mogu kupiti osnovne životne namirnice, a kamoli lijekove, jer se 99 odsto lijekova plaća. Mi kao republičko udruženje nemamo sredstava da pomognemo. To imaju lokalna udruženja, i to iz sredstava koja sami penzioneri plaćaju”, naglasio je Trifunović.

    Prema njegovim riječima, penzioneri su nezadovoljni, ali, kako kaže, “šta im to znači kad nema sredstava da im se penzije povećaju”.

    “Penzije su na istom nivou godinu dana, a cijene svakodnevno rastu. Penzioneri vrlo, vrlo teško žive, jer su i najveći potrošači lijekova”, naveo je Trifunović.

    Podsjećamo, poslovna zajednica je već najavila da će, ukoliko dođe do povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj od 1. januara naredne godine, doći i do skoka cijena njihovih proizvoda, što će dodatno sniziti životni standard najstarijih građana u Srpskoj.