Kategorija: Društvo

Andrićev institut saopštio je da su ishodi u umjetnosti skulpture uvijek neizvjesni, te da je inspiracija za statuu blaženopočivšeg patrijarha Pavla nastala u manjoj verziji koju je stvorio skulptor Ljubomir Lacković i prikazao je na svojoj izložbi u Andrićevom institutu.

Međutim, kao što to biva i sa filmovima – kratki film o nekom događaju može da bude veoma impresivan, a dugometražni može da promaši temu. Tako se desilo i sa skulpturom patrijarha Pavla za koju ne možemo reći da je neuspješna, ali da ima mračan ton i da ne izražava duh blaženopočivšeg patrijarha zbog čega je i skinuta – navodi se u saopštenju Andrićevog instituta.

U saopštenju se ističe da je prvo smetalo što podsjeća na “Osmog putnika”, a onda je protestovano zbog toga što je sklonjena sa postolja.

Iz Andrićevog institute su naglasil da skulptura nije plaćena državnim novcem, već je poklon od autora Lackovića.

Pčelarska sezona ove godine u Republici Srpskoj je jedna od najlošijih, pa se očekuje da će prinosi meda biti veoma mali i nikakvi, izjavio je Srni predsjednik Saveza udruženja pčelara Srpske Damir Barašin.
“Na našim prostorima maj je glavni mjesec paša, ali je bio kišan i jednostavo pčele nisu bile u mogućnosti da iskoriste taj potencijal koji imaju. Bagrem nam je propao, a nakon njega dolazi bagremac koji je izuzetno kasnio”, rekao je Barašin.

On je dodao da preostaje još da se pokuša iskoristi livadska paša, ali da ne očekuje da će se nešto bitnije promjeniti o pitanju prinosa meda u Republici Srpskoj.

Najmedonosnije biljke na ovim prostorima su bagrem, bagremac, lipa i kesten, ali su se pčelari, kako je rekao Barašin, suočili sa toplim ranim proljećima gdje su se u aprlu pčele dobro razvile i očekivala se dobra sezona kada je riječ o bagremovoj paši, koja je propala zbog kišnog maja.

On je napomenuo da su posljednje tri do četiri pčelarske sezone katastrofalne i da se u razgovoru sa starijim pčelarima može čuti da se ne pamte ovakve loše godine.

“Evidentno je da su prisutne klimatske promijene koje zadaju velike probleme pčelama i nama pčelarima jer izostaje medenje biljaka. Ova sezona predstavlja jedan veliki izazov za sve pčelare u Republici Srpskoj o pitanju uzimljavanja”, rekao je Barašin.

Kada je riječ o cvijenama meda, Barašin je rekao da je došlo do blagog povećanja cijena u odnosu na prije dve godine, gdje bio 15 povećan je na 16, ili sa 16 na 17 KM , dok je u Hercegovini konstantna cijena meda od 18 do 20 KM po kilogramu.

Barašin je napomenuo da je svake godine usljed bolesti – varoe i američke gniloće evidentno uginuće pčelinjih zajednica zbog čega će Savez u narednom periodu više pažnje posvetiti edukaciji mladih pčelara u Republici Srpskoj.

Nedostatak radne snage evidentan je u brojnim oblastima u našoj zemlji, a jedan od sektora koji se s ovim problemom suočava je i građevinski. Tako je danas građevinskim firmama veoma teško pronaći radnike, bilo da se radi o kvalifikovanim za ovaj posao ili ne.

“Iako je pandemija, radnici i dalje u velikom broju napuštaju Bosnu i Hercegovinu tražeći kvalitetnija radna mjesta i povoljnije uslove u zemljama Evropske unije. Zemlja koja uglavnom zapošljava kvalitetnu radnu snagu iz BiH je Njemačka, gdje je veliki broj građevinskih radnika iz naše zemlje. Uslovi rada u Njemačkoj su dosta bolji nego u zemljama regiona, naprimjer u Hrvatskoj, iako i u ovoj zemlji daju pristojne uslove rada. Većina kompanija u Hrvatskoj nudi besplatan smještaj i hranu te platu od oko hiljadu KM, ali je to ipak nedovoljno primamljivo radnicima iz BiH”, kazao je za klix.ba Dominik Raškaj, PR i marketing menadžer portala BoljiPosao.com.

Da je teško naći radnike koji bi išli i radili u Hrvatskoj kazao nam je i Davor Kordić, direktor firme Nekretnine iz Međugorja, koji je zbog nedostatka posla u ovom gradu morao otvoriti firmu Arhitektura i nekretnine u Metkoviću, u Hrvatskoj.

“Prije dvije-tri godine u Međugorju je prestala gradnja i morali smo se prebaciti na hrvatsko tržište. Sve svoje radnike iz BiH prebacili smo tamo, ali imamo problem u pronalasku novih radnika. Nama je sada potrebno još od pet do sedam radnika, međutim, ne možemo ih naći. Većina radnika koje sada imamo su penzioneri iz BiH. U Hrvatskoj radimo vile s bazenima, a radnici imaju i dobre uslove rada. Osigurali smo im smještaj i hranu, prijavljeni su i plaćamo im doprinose, a primaju i platu koja je iznad prosjeka u BiH”, istakao je Kordić.

Da je situacija u ovoj oblasti veoma teška kazala nam je i Enisa Kadić, voditeljica Centra za analizu i informatiku pri Privrednoj komori Federacije BiH. Kadić je istakla kako u sektoru građevinarstva već odavno postoji problem s nedostatkom radne snage, te kako se nekada ovaj problem pokušao riješiti kroz programe upisa u škole, međutim, rezultati nisu bili baš dobri.

“Otvaranje tržišta Njemačke za radnike iz BiH dovelo je do masovnog odlaska u ovu zemlju. Domaće firme odavno se žale na problem nedostatka radnika, a odlaskom da rade u Njemačku suočavale su se i s nelojalnom konkurencijom, gdje su njemačke firme pokušavale preuzeti radnike bh. firmama. Nekolicina radnika odlučivala se na to da pređe u neku njemačku firmu, ali većina njih to ne uradi. Ono što treba istaći jeste da je stvorena slika kako je radnicima koji odu u Njemačku znatno lakše i bolje nego onima koji ostanu u BiH. Jeste, oni imaju veću platu, ali imaju i mnogo veće troškove, jer je tamo sve mnogo skuplje”, istakla je Kadić.

Plate u ovom sektoru, kaže Kadić, nisu male ni u Bosni i Hercegovini, a smatra i kako će poslodavci vremenom morati više cijeniti radnika, odnosno platiti mu i mnogo više od trenutnog.

“Ono što ostaje otvoreno je način isplate tih ljudi. Pandemija je pokazala da su ti radnici solidno plaćeni, ali da im se doprinosi ne plaćaju na puni iznos plate. O tome sada ne razmišljaju mnogo, ali kada dođu do penzije ili kada im treba da dignu kredit, onda se nađu u problemu. S obzirom na veliki nedostatak radne snage u sektoru građevinarstva, poslodavci će u narednom periodu morati ili početi vrednovati radnike kako treba, ili će radnu snagu morati tražiti u nekim drugim zemljama”, upozorila je Kadić.

Kada je riječ o gradnji u BiH, Kadić kaže kako je broj izdatih dozvola u drugom kvartalu prošle godine bio manji u odnosu na prethodni period, ali kako je izdavanje dozvola početkom ove godine počelo da se vraća u normalu.

Ukoliko Savjet ministara BiH prihvati odluku koju je izradilo Ministarstvo finansija i trezora BiH, pravo na naknadu za odvojen život i smještaj imaće i zaposleni UIO, dok će vozači ministara, zamjenika ministara i predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH te članova kolegijuma oba doma parlamenta BiH i Predsjedništva BiH imati samo pravo na naknadu troškova smještaja.

Zaposleni u UIO koji su zbog potrebe službe raspoređeni na radno mjesto koje je udaljeno više od 80 kilometara od njihovog mjesta imaće pravo na naknadu za odvojen život od 300 KM te naknadu za troškove smještaja do 300 KM, dok će vozači najviših zvaničnika BiH imati pravo samo na 300 KM za smještaj. Kada je riječ o zaposlenima u UIO, do sada su pravo na naknadu za odvojen život i smještaj imali samo direktor, pomoćnik direktora, šef kabineta, načelnik odjeljenja i šef unutrašnje organizacione jedinice.

Za sprovođenje ove odluke, prema računici Ministarstva finansija i trezora BiH, iz budžeta institucija BiH biće potrebno izdvojiti oko 215.000 KM.

Izmijenjenom Odlukom o dopuni Odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava zaposlenih u institucijama BiH na troškove smještaja, naknade za odvojen život i naknade za privremeno raspoređivanje, koja bi uskoro trebalo da se nađe na sjednici Savjeta ministara BiH, definisano je i da kada je riječ o zaposlenima UIO pravo na naknadu ne pripada zaposlenom koji je premješten po ličnom zahtjevu, zaposlenom koji je prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme raspoređen u mjesto rada udaljeno više od 80 kilometara od njegovog mjesta prebivališta i zaposlenom koji je angažovan po osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme.

Inicijativu za izmjenu ove odluke prema Savjetu ministara BiH uputila je Zajednička komisija za administrativne poslove, ali i Reprezentativni sindikat zaposlenih u UIO koji već godinama upozoravaju na ovaj problem.

U obrazloženju izmijenjene odluke Ministarstvo finansija i trezora BiH navodi da vozači koji se primaju na određeno vrijeme za vrijeme trajanja mandata osobe koju voze nemaju pravo na naknadu troškova smještaja, čime ih se stavlja u neravnopravan položaj, odnosno onemogućava im se rad u instituciji BiH jer bi morali samostalno snositi troškove smještaja.

U Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine kažu da u ovom trenutku ne znaju koliko bi njihovih zaposlenih imalo pravo na tu odluku te da će se tek kada nova odluka stupi na snagu znati tačan broj.

“Kada nova odluka stupi na snagu svi zaposleni koji misle da mogu ostvariti to pravo, odnosno kojima je mjesto prebivališta udaljeno 80 kilometara od mjesta rada podnosiće zahtjev za ostvarivanje tog prava. UIO će svaki pojedinačni slučaj obraditi i utvrditi da li neko ima ili nema pravo na tu naknadu. Tek nakon toga moći ćemo znati tačan broj ljudi koji će ostvariti ta prava i koliko će novca trebati po tom osnovu”, rekao je za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO BiH.

Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata UIO BiH, rekla je za “Nezavisne novine” da je na ovaj način ispravljena nepravda koja se godinama nanosila kategoriji zaposlenih, koji su ionako imali značajno niža primanja u odnosu na svoje pretpostavljene. Dodala je da je Sindikat UIO BiH i inicirao izmjenu ove odluke Vijeća ministara BiH.

“Smatramo da su zaposleni u UIO, koji se premještaju po potrebi službe, diskriminisani u odnosu na šefove koji su imali pravo na ove naknade od samog početka stupanja na snagu ove odluke”, naglasila je ona.

Nakon što je Predsjedništvo BiH usvojilo budžet za 2021. godinu, uz zaključak da se pokrene procedura povećanja najniže plate za policijske službenike i vojnike, reagirali su iz Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika.

Kako su rekli, poznata je činjenica da će budžet vrlo brzo biti usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH sa ponižavajućom i uvredljivom osnovicom za obračun plate od 475,69, što je kontinuitet od 10 godina omalovažavanja rada i dostojanstva svih zaposlenih u državnim institucijama BiH.

“Zaposleni u državnim institucijama na nižim nivoima vlasti, (entitetskim i kantonalnim) imaju 20 do 30 posto veće plaće za isti posao koji obavljaju u odnosu na zaposlene u institucijama na državnom nivou. Također je poznata činjenica da zaključak kojim Predsjedništvo BiH zadužuje Vijeće ministara BiH da pokrene procedure i obavi sve neophodne radnje, a u vezi sa povećanjem najnižih plaća za policijske službenike i vojnike, nije moguće realizovati u okviru zakonom predviđenih procedura do kraja 2021. godine, jer se moraju usvojiti izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH”, kažu iz sindikata.

Dodali su da državne institucije čine i državni službenici i zaposlenici koji časno i pošteno obavljaju svoj posao.

“Vaša politika omalovažavanja i urušavanja državnih institucija je dovela do situacije da zaposleni sa svojim ličnim primanjima, već duže vrijeme, nisu u mogućnosti prehraniti svoje porodice. Samohrana majka, higijeničarka, prima osnovnu platu u iznosu od 475 KM. Ona nije u mogućnosti prehraniti svoje dijete, dok ministar kome čisti kancelariju prima platu u iznosu 10 plata higijeničarke, i plus ostale benificije. Vozač vaših ministara, prima osnovnu platu u iznosu od 760 KM, dok ministar kome je on na usluzi svaki dan u mjesecu, prima 6 plata vozača plus ostale benificije”, ističu iz sindikata.

Naglasili su da je Predsjedništvo BiH svojom kontinuiranom politikom dovelo zaposlene sa najnižom plaćom u institucijama na državnom nivou da im je uskraćeno pravo na život. Imaju pravo na rad, zaposleni su, ali od plate ne mogu da prežive.

“Pokušajte da zamislite kako majka sa djetetom živi sa 475 KM mjesečno. Zbog nepotpisivanja Kolektivnog ugovora doveli ste zaposlene u institucijama na državnom nivou u veoma nesigurnu pravnu poziciju, gdje nisu u mogućnosti zaštiti svoja ljudska prava. Zaposleni žive i rade u stalnom strahu jer nemaju pravni osnov zaštite. Protestujemo protiv vaše kontinuirane destruktivne i omalavažavajuće politike prema državnim službenicima i zaposlenicima u institucijama Bosne i Hercegovine, koja traje punih 10 godina”, naglašavaju iz Sindikata.

Spomenik patrijarhu Pavlu, autora Ljubomira Lackovića, otkriven je na Vizantijskom trgu u Andrićgradu u okviru vidovdanskih svečanosti.

Spomenik je visok 1,7 metara, a otkriven je u ponedjeljak uveče, dok je prethodno u Andrićgradu otvorena izložba Državnog arhiva Srbije “Srbija i Srbi – trajanje i pamćenje”.

Izgled spomenika nije baš oduševio sve poštovaoce lika i djela srpskog patrijarha Pavla. Naprotiv, putem društvenih mreža upućene su brojne kritike na račun autora.

Vlada Srpske donijela je Odluku o visini naknade troškova za službena putovanja u zemlji i inostranstvu za zaposlene u Srpskoj, kojom je za putovanje u BiH propisana dnevnica od 20 KM, a u inostranstvu do 115 maraka.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, zaposleni ima pravo na punu dnevnicu ukoliko je službeno putovanje trajalo više od 12 časova, a ukoliko je trajalo više od osam, a manje od 12 časova, ima pravo na polovinu dnevnice.

Dnevnica za službeno putovanje u inostranstvo utvrđena je za svaku državu pojedinačno.

Tako je po 25 evra (48,75 KM) predviđeno za putovanja u Albaniju, Crnu Goru, Srbiju, Sjevernu Makedoniju te Hrvatsku.

Za putovanja u Bugarsku, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Poljsku te Rumuniju predviđena dnevnica od 30 evra (58,5 KM).

Po 35 evra (68,25 KM) dnevnicu može očekivati radnik koji službeno putuje u države kao što su Češka, Mađarska, Slovačka, Slovenija te Turska.

Za Grčku, Kipar, Maltu, Portugal te Španiju dnevnica iznosi 40 evra (78 KM). Dnevnica od 55 evra (oko 107 KM) predviđena je za brojne države – Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku, Francusku, Italiju, Irsku, Luksemburg, Monako, Nizozemsku, Njemačku, Veliku Britaniju, Island, Norvešku, Švajcarsku i Švedsku.

Pobrojane su u odluci i brojne druge države, a najveće dnevnice, od 70 američkih dolara (blizu 115 KM), odnose se na Australiju, Japan, Kanadu, Singapur, kinesko posebno upravno područje Hongkong te Sjedinjene Američke Države.

Inače, Vlada Srpske je nevažećom proglasila Uredbu o naknadama za službena putovanja u zemlji i inostranstvu za zaposlene u javnom sektoru Republike Srpske, koja je donesena 2010. godine, a gdje su iznosi dnevnica bili za pet do 10 evra niži nego što su sada, u novodonesenoj odluci.

U spomenutoj, nedavno donesenoj odluci, pod zaposlenim se podrazumijevaju lica u radnom odnosu, lica koja su izabrana ili imenovana na javnu ili drugu dužnost sa ili bez zasnivanja radnog odnosa, kao i lica koja su kod poslodavca angažovana po drugom osnovu u skladu sa Zakonom o radu i posebnim zakonom.

Poslodavcem se smatraju institucije osnovane zakonom ili drugim aktom, ministarstva, republičke uprave, agencije, zavodi, direkcije, javni fondovi, javna preduzeća, ustanove i druge organizacije u kojima Srpska ima većinsko vlasništvo, te druga fizička i pravna lica kod kojih se zaposleni nalazi u radnom odnosu u skladu sa Zakonom o radu i drugim posebnim zakonom.

Pod dnevnicom, u smislu ove odluke, podrazumijeva se naknada troškova za ishranu u mjestu službenog boravka. Dnevnica se umanjuje za 50 odsto ako su na putovanju obezbijeđena najmanje dva obroka.

Inače, u odluci se ističe da naknada troškova za službena putovanja podrazumijeva naknadu troškova smještaja, ishrane i prevoza i naknadu ostalih troškova.

“Naknada troškova smještaja na službenom putovanju obračunava se u visini plaćenog računa za hotel, motel i sl. u kome je zaposleni odsjeo, a najviše do visine cijene noćenja u hotelu druge kategorije (četiri zvjezdice), u mjestu službenog boravka”, ističe se u odluci.

Kada je u pitanju naknada troškova prevoza na službenom putovanju, i ona je precizirana u ovoj odluci.

Recimo, zaposleni, po odobrenju poslodavca, može da koristi svoje vozilo samo u slučaju da poslodavac nema na raspolaganju službeni automobil, a upotreba nekog drugog prevoznog sredstva ne odgovara potrebama putovanja.

“U tom slučaju naknada troškova prevoza obračunava se u visini od 20 odsto cijene litra goriva po pređenom kilometru”, ističe se u odluci.

U Srpskoj je tokom prvih pet mjeseci ove godine posao našlo 12.279 osoba, što je za 38,2 odsto više nego u istom periodu lani, a najveći broj njih zaposlen je u oblastima prerađivačke industrije, poljoprivrede, lova i šumarstva te u trgovini i ugostiteljstvu.

Kazali su to za “Glas Srpske” u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske dodajući da je prošle godine do juna mjeseca zaposleno 9.257 osoba.

“Kada je riječ o broju lica na evidenciji nezaposlenih, u maju ove godine evidentirano je 2.764 prijavljenih po raznim osnovama, što je za 1.390 ili 33,5 odsto manje nego maju 2020. godine”, pojasnili su u Zavodu.

Dodali su da je do kraja prošlog mjeseca u Srpskoj registrovano 77.455 nezaposlenih, što je za 11.356 ili 12,8 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, kada je bilo 88.811 nezaposlenih.

Predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Republike Srpske Goran Savanović, komentarišući ove podatke kazao je da je pandemija virusa korona uticala na stvaranje iskrivljene slike o većem broju zaposlenih ljudi.

“Nema velike razlike u odnosu na prethodni period. Dio ove statistike su ljudi koji su prestajali da rade za vrijeme pandemije, ili su radili na crno, nisu bili evidentirani. Takođe, ljudi koji su radili u ovim oblastima na određeno vrijeme, pa prestajali da rade zbog zatvaranja objekata u pandemiji, sada su ponovo vraćeni na ista radna mjesta”, pojasnio je Savanović dodajući da je činjenica da je pojačan trend prijavljivanja radnika.

Istakao je da nema mnogo novih kapaciteta radnika u odnosu period prije zatvaranja zbog širenja virusa.

“Poslodavci su malo promijenili odnos prema radnicima, jer su shvatili da ih neprijavljivanje ili prijavljivanje na minimalac uz kovertu, može skupo koštati”, kazao je Savanović ističući da su poslodavci svjesni da je teško naći radnika, posebno kvalitetnog.

Mnogi su lani, dodao je Savanović, ostali bez posla i shvatili da im se ne isplati da rade na crno ili za minimalac.

“Posebno radnici koji mjesecima nisu radili u oblasti ugostiteljstva nastojali su da odu u inostranstvo. Prošle godine nisu mogli da odu zbog zatvorenih granica, ali nakon što se pandemija smirila i kad su susjedne zemlje dozvolile turističke posjete, naši ljudi su krenuli u potragu za plaćenijim poslovima”, rekao je Savanović.

Kako je kazao, Srpska svakog ljeta gubi veliki broj radnika koji odlaze na sezonski rad u inostranstvo, što se ni ove godine nije promijenilo. Dodao je da je bitno da budu poboljšani uslovi rada u svim sektorima, da nam radnici ne bi odlazili.

Mjere
U Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske kazali su da se tržište rada polako oporavlja, uprkos negativnom uticaju pandemije na ekonomiju.

“Tome su sigurno doprinijele i mjere Vlade RS, koje su bile usmjerene na očuvanje postojećih radnih mjesta i proizvodnih procesa”, istakli su u Zavodu.

Iako se u BiH godišnje troše enormna sredstva kako bi se omogućilo da mnogobrojna ministarstva, agencije, kancelarije, direkcije i instituti funkcionišu, dobar dio njih na zajedničkom nivou za to vrijeme na svojim zvaničnim internet stranicama nema još ni osnovnih podataka, počevši od toga ko je osoba koja njima rukovodi, čime se bave, koliko novca i za koje namjene troše.

To je potvrdila i najnovija analiza koju je, na zahtjev Savjeta ministara, sprovela Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave BiH.

Cilj tog dokumenta je, kako su pojasnili u toj kancelariji, obezbijediti plansku proaktivnu objavu informacija od javnog značaja, što direktno doprinosi ostvarivanju koncepta dobre uprave, vraća povjerenje javnosti u rad državnih institucija, a građanima omogućava veću informisanost radi njihovog učešća u radu javne uprave. Kancelarija je do podataka o stanju na zajedničkom nivou vlasti došla putem onlajn ankete u februaru ove godine na uzorku od 81 institucije. Na dostavljeni upitnik su odgovorile 63 institucije, među kojima samo jedna nije odgovorila na svih 38 pitanja. Ipak, analiza pokazuje blagi napredak u odgovornosti jer je dodatnih 14 institucija, ovaj put, dalo odgovore na sva pitanja u odnosu na 2020. godinu, a gledalo se da li na zvaničnim internet stranicama imaju finansijske podatke, one koji se odnose na javne nabavke, borbu protiv korupcije, slobodu pristupa informacijama.

• Standardi proaktivne transparentnosti, između ostalog, podrazumijevaju omogućavanje uvida javnosti u finansijske informacije kao što je izvršenje budžeta, planovi javnih nabavki, ukupna primanja zaposlenih u institucijama, te niz drugih informacija od javnog značaja. Istraživanje među 62 institucije pokazalo je da je prosječna ispunjenost standarda 67,57 odsto, što predstavlja poboljšanje u odnosu na analizu internet stranica iz 2016. godine, kada je prosječan nivo transparentnosti, na uzorku od njih 68, bio 34,8 odsto – istaknuto je u izvještaju Kancelarije koordinatora.

Četiri institucije Savjeta ministara ispunjavanju 100 odsto standarda. To su Direkcija za evropske integracije, Agencija za statistiku BiH, Agencija za visoko obrazovanje i osiguranje kvaliteta, te sama Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave.

S druge strane, na primjer, podatke iz budžeta objavilo je 35 institucija (56,45 odsto).

• Izvještaje o izvršenju budžeta objavila je 51 institucija, a 11 ne, dok izvještaje Kancelarije za reviziju institucija BiH objavljuje 37 institucija – istaknuto je u izvještaju.

Plan javnih nabavki je “skriven” na četiri adrese, dok ih šest nema objavljenu listu osnovnih elementa ugovora, a što je obaveza u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH.

• Više od polovine institucija je navelo da ne objavljuju na svojim stranicama pozive za javnu nabavku jer se svi pozivi objavljuju putem zvaničnog portala Agencije za javne nabavke. Tendersku dokumentaciju nakon okončanja postupka objavilo je samo 20 institucija, odnosno nešto više od 31 odsto – pokazala je analiza.

Godišnji plan rada i izvještaje o radu objavilo je 50 institucija, a njih 27 nema ni objavljene konkurse i oglase, ni njihovu arhivu, a što je odranije obaveza institucija i prema Uputstvu o izradi i održavanju službenih internet stranica institucija BiH još iz 2009.

• Uvidom u analizu odgovora vidljivo je da pojedine institucije uprave nemaju ni osnovne podatke koji predstavljaju njihovu ličnu kartu, poput biografija rukovodilaca ili kontakata zaposlenih – navedeno je u dokumentu.

Na tekuće potrebe institucija na nivou BiH, odnosno plate, naknade, putovanja, nabavke i druge potrepštine godišnje odlazi oko 900 miliona maraka.

Poziv na ozbiljnost

Iz Kancelarije su ponovo pozvali institucije da ažuriraju podatke na njihovim stranicama i da objavljuju za javnost relevantne informacije koje se nalaze u njihovom posjedu, a odnose se na standarde proaktivne transparentnosti. Takav poziv često upućuju i iz nevladinog sektora, naglašavajući da se institucije finansiraju iz džepova poreskih obveznika, koji zato imaju pravo da znaju kako se taj novac i troši.