VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Patrijarh Porfirije: Poklonička putovanja oplemenjuju duhovni život

    Patrijarh Porfirije: Poklonička putovanja oplemenjuju duhovni život

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije je, tokom susreta sa ambasadorom Egipta u Srbiji Amrom Alguvejlijem, istakao značaj pokloničkih putovanja, koja oplemenjuju duhovni život vjernika, i izrazio zadovoljstvo zbog činjenice da srpski turisti posjećuju drevne hrišćanske svetinje u Egiptu.

    Ujučerašnjem razgovoru su naglašene prijateljske veze naroda Srbije i Egipta, saopšteno je iz Srpske pravoslavne crkve.

    Egipatski ambasador upoznao je Njegovu svetost o projektima koji su realizovani u proteklih nekoliko godina, kao i onima koji su u planu, a kojima se produbljuju prijateljske veze dva naroda na svim nivoima.

    Patrijarh Porfirije juče je u Patrijaršiji u Beogradu razgovarao i sa ambasadorima Kanade i Australije u Srbiji Džajlsom Normanom i Rut Stjuart i tom prilikom naglasio da je Srpska pravoslavna crkva čvrsto posvećena prevazilaženju podjela i sukoba, kao i da se ne smije dozvoliti stereotipna i manipulativna stigmatizacija bilo kog naroda na Balkanu.

  • “Lidl” cilja lokaciju u Banjaluci

    “Lidl” cilja lokaciju u Banjaluci

    Poznati njemački trgovački lanac “Lidl” još traži lokaciju na kojoj će biti njihov prodajni objekat u Banjaluci, potvrdili su izvori “Nezavisnih novina”.

    Naši sagovornici ističu da su u potrazi za oko 10.000 metara kvadratnih zemljišta, na kojem bi, po svemu sudeći, gradili objekat.

    “Zainteresovani su za neku od lokacija na izlazu iz Banjaluke, odnosno na ulazu u ovaj grad, a treba im, dakle, veća površina, kako bi uz objekat imali i prostor za parking”, ističe sagovornik “Nezavisnih”.

    Prema riječima našeg izvora, ako predstavnici “Lidla” uskoro pronađu zemljište koje bi im odgovaralo, gradnja objekta bi mogla početi na proljeće iduće godine.

    “Koliko će sama gradnja trajati, teško je reći, sve zavisi od više faktora, mada nije isključeno da bi objekat mogao biti završen do kraja te godine”, rekao je izvor “Nezavisnih novina”.

    Inače, prema pisanju portala Akta, “Lidl” je već registrovao poslovnice u Banjaluci, u Ulici Sime Šolaje 1a, te Brčkom, na Bulevaru mira 22.

    Prema podacima istog izvora, potencijalne lokacije ovog njemačkog giganta u Sarajevu su Hadžići, Nedžarići, gdje se trenutno nalazi ruševni objekat Doma penzionera, te lokacija na potezu Bojnik – Butila.

    Kako se dodaje, ono što je sada zvanično jeste da je “Lidl BiH” d.o.o. registrovan na adresi Maglajska 1 u sarajevskoj opštini Centar.

    Osnivač je njemački “W E-International Zweite GmbH”, a kapital “Lidla BiH” nešto je manji od milion KM.

    Na direktorskoj poziciji je, dodaje se, Allen Halamić, koji je bio i u Upravi “Lidla Hrvatska”. Kao izvršni direktor društva naveden je Roland Schreiber.

    Među članovima Uprave spominje se još jedno ime – Dean Sunek, takođe kao izvršni direktor. Sunek je bio i izvršni direktor “Lidla Srbija”.

    Podsjetimo, “Nezavisne novine” su u novembru prošle godine objavile da su agenti “Lidla” počeli istraživanje tržišta BiH, odnosno ispitivanje kupovne moći bh. građana, što dokazuje da je ovaj njemački gigant zainteresovan da posluje i u našim gradovima.

    “Oni su u fazi istraživanja tržišta, koliko je profitabilno tržište za njih u BiH, s obzirom na to da u BiH ima mnogo stranih tržnih lanaca”, rečeno je tada za “Nezavisne novine” iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

    Prije toga iz “Lidla” su, podsjetimo, potvrdili da neprestano istražuju potencijalne ciljeve za širenje.

    “Lidl” je prve prodavnice u Srbiji otvorio prije nekoliko godina i radnje koje se tamo nalaze sada su među najuspješnijima. U Hrvatskoj lanac supermarketa “Lidl” ima koristi od brojnih turista koji u ovu zemlju dolaze. “Lidl” trenutno ima 11.200 poslovnica u 32 zemlje širom svijeta.

  • Vakcinacija postaje uslov za normalan život, a gdje je BiH tu?

    Vakcinacija postaje uslov za normalan život, a gdje je BiH tu?

    U brojnim evropskim zemljama vakcinacija postaje uslov, imperativno se traži za neke od osnovnih životnih potreba, posla, odlaska u trgovinu, koncerte, utakmice… Kao i u drugim fazama pandemije, te mjere mogle bi vrlo brzo “prepisati” i naše vlasti.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković jučer je kazao kako obaveznog horizontalnog vakcinisanja za sve neće biti, ali ipak nije ostao samo na tome.

    “To nijedna zemlja ne radi, to nećemo ni mi… Što se tiče pojedinih sektora, tu imamo tri sektora koji su posebno indicirani, da o njima razmišljamo na drugačiji način. Jedan je sektor zdravstva, vakcinisanost ljekara je veoma dobra, mislim da smo na blizu 80 posto, medicinske sestre i drugo osoblje imaju nešto niži postotak. Nakon toga imamo cijeli sistem socijalne zaštite i u konačnici treći segment, koji je posebno važan, a to su školstvo i obrazovanje. To su tri sektora, ako se bude išlo prema određenim mjerama, koji će biti oni gdje ćemo gledati kako da ubrzamo vakcinisanje”, kazao je on.

    Prije dva dana francuski predsjednik Emmanuel Macron naredio je da se svi radnici zdravstvenih službi vakcinišu do 15. septembra i zatražio je od sunarodnika da što prije prime dozu zaštite kako bi se izborili s ponovnim rastom broja zaraženih.

    U televizijskom obraćanju Macron je naveo da su obavezne i posebne Covid-19 propusnice za svakoga ko želi u restoran, tržni centar ili na druga javna mjesta. Kako bi dobili propusnicu, ljudi moraju biti u potpunosti vakcinisani, imati negativan test na koronavirus ili dokaz da su se oporavili od oboljenja.

    Slično razmišljaju i u drugim zemljama. U Grčkoj samo vakcinisani protiv koronavirusa mogu boraviti u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata.

    Bosna i Hercegovina još uvijek “muku muči” pri započinjanju prave masovne vakcinacije. Ipak, uz posljednji priliv velikih količina doniranih doza, vakcinisanost bi mogla postati uslov za pojedine aktivnosti. Dosad je Kanton Sarajevo pionirski za prisustvovanje nogometnim utakmicama za jedan od uslova tražio potvrdu o prijemu dvije doze vakcine.

    Ukoliko bude željela slijediti primjere evropskih i svjetskih zemalja, neminovno je da će i BiH prvo morati provesti ozbiljnu kampanju za vakcinisanje, a potom vjerovatno i usloviti određene životne potrebe dokazom o vakcinaciji.

  • Građani BiH najveći pesimisti u regionu: Ekonomska situacija i korupcija glavne brige na Zapadnom Balkanu

    Građani BiH najveći pesimisti u regionu: Ekonomska situacija i korupcija glavne brige na Zapadnom Balkanu

    Loša ekonomska situacija, neizvjesnost, korupcija, nepovjerenje u institucije, glavne su brige građana zemalja Zapadnog Balkana, što je pokazao i sedmi po redu Balkan barometar.

    Kada je u pitanju ekonomija nije dobro ni Albaniji, ni Sjevernoj Makedoniji, ali ipak BiH prednjači, jer podaci pokazuju da u poređenju sa ostalim zemljama regiona čak 63 odsto stanovnika BiH je nezadovoljno ekonomskom situacijom. Kako je navedeno u istraživanju, ovo bi trebao biti alarm nadležnim vladama da se konačno uhvate u koštac sa problemima koje imaju građani BiH.

    Koliko su ljudi u Bosni i Hercegovini pesimističnih pogleda na budućnost pokazuje i podatak da većina građana ne vjeruje u lični finansijski napredak u narednih 12 mjeseci. Vodeći smo pesimisti u regiji i kada je riječ o iskoraku nacionalne ekonomije u narednih 12 mjeseci.

    Građani BiH, ali i regiona, prema podacima istraživanja su prilično skeptični i ne vjeruju da njihove vlade ulažu dovoljno napora da zaštite ljude od gubitka posla tokom pandemije.

    Suljo Lupčević živi na Vlašiću i zabrinut je za svoju budućnost.


    – Brine me ako i zaradim penziju. Da li će država moći da mi je isplati, jer omladina masovno odlazi i ne znam hoće li imati ko ostati da radi – kaže Lupčević za Srpskainfo.

    Dalibora Kojića iz Modriče najviše brinu dvije stvari, učitelji i „poslušni poltroni bez mozga“.

    – Drugarica mi je pričala kako je u Bijeljini na učiteljskom ispitu iz matematike bilo “ako neko ima da hoće više od šest, neka ostane, a ostali mogu izaći i biće im upisane ocjene”. Zašto je ovo problem? Zbog toga što takvi promašeni slučajevi ne znaju da prenesu znanje ili ga nemaju. Davno mi je jedan profesor rekao: kad praviš kuću, najbitniji je temelj. Temelj bi u ovom slučaju bili naši učitelji. Učitelj koji se učlani u stranku je sve rekao koliko (ne) zna, jer to smatram kao i za sveštena lica – zašto da ideš u politiku kad je tvoj posao uvijek isti i ti moraš tu da daješ svoj maksimum taman da ti država bude Norveška – kaže Kojić za Srpskainfo.

    Loše nam je i državi, objašnjava, zato što su ljudi koji su bili loši đaci i studenti ušli u politiku.

    – Što takav čovjek manje razmišlja, to je veća šansa da će napredovati, jer “ko nema puno u glavi da razmisli, on će svašta potpisati”. Da poltron jednom razmisli da zbog njegovog djela cijela država ide nazad, ne bi to radio, jer u toj državi su i njegova djeca – kaže Kojić.

    Da što hitnije treba ozbiljno shvatiti da mladi ovdje nemaju perspektivu ukoliko se nešto ne promijeni govori i izjava generalne sekretarke Savjeta za regionalnu saradnju Melinde Bregu, koja je početkom mjeseca na predstavljanju balkanskog barometra u Ohridu rekla da čak 71 odsto mladih sa Zapadnog Balkana želi otići u inostranstvo.

    Ekonomista Draško Aćimović kaže za Srpskainfo da je, uz ovakve ekonomske trendove, jasno da će dostizanje i prosjeka razvijenosti EU za BiH ostati trajni san.

    Međutim, on smatra da je pitanje svih pitanja – zašto vlast Republike Srpske ne podržava projekat Mini ili Balkan Šengen u kojem je vrlo aktivna Srbija. Da li je to znak, pita Aćimović, da se vlast iz Republike Srpske odlučila da građane ostavi u potpunoj bijedi i izolaciji i da ih zbog svog ostanka na vlasti odvoji od Srbije!?


    – Savjet ministara je napravio zločin nad vlastitim narodom i nisu uradili ništa. Ono što su trebali uraditi jeste da iskoordinišu s regionom – Crnom Gorom, Srbijom, Sjevernom Makedonijom, koje trebaju ići u Balkan Šengen, da pomažemo jedni drugima da izađemo iz krize. Pandemija ne bira između entiteta, država, granica – kazao je Aćimović.

    Balkanski barometar je godišnje istraživanje javnog mnjenja i poslovnog raspoloženja u šest ekonomija Zapadnog Balkana, koje je naručio Savjet za regionalnu saradnju. Ispituje težnje i očekivanja o životu i radu, prevladavajuće socio-ekonomske i političke trendove, te regionalne i evropske integracije.

  • Građani strahuju od “velikog brata”

    Građani strahuju od “velikog brata”

    BiH ni lani nije napravila ozbiljnije korake s ciljem bolje zaštite ličnih podataka stanovnika, a iz evidencija je vidljivo da svijest građana raste, jer ih sve više prijavljuje zloupotrebe i traži zaštitu, posebno kada je u pitanju video-nadzor.

    Agencija za zaštitu ličnih podataka uputila je parlamentarnu proceduru na nivou BiH izvještaj o stanju u toj oblasti tokom 2020. godine, u kojem je potvrđeno da BiH još nije uskladila svoje zakonodavstvo sa novousvojenim propisima EU, iako duže vrijeme traje priča o izradi novog zakona, kao i o aktivnostima koje nadležni sprovode u tom pravcu.

    U godišnjem izvještaju Agencije o zaštiti ličnih podataka u BiH, koji je potpisao direktor Dragoljub Reljić, istaknuto je da je BiH jedina u regiji koja nema potpisan sporazum sa EUROJUST-om.

    • Ranije su imenovane kontakt osobe, a uslov da se pokrenu pregovori jeste da BiH usvoji novi zakon o zaštiti ličnih podataka. I pored činjenice da nije usvojen novi zakon, to ne predstavlja prepreku aktivnijem učešću, kako zakonodavne tako i izvršne vlasti, na svim nivoima, o ovom pitanju – navodi Reljić i poziva nadležne da usvoje novi zakon.

    Nepostojanje novih propisa nije jedini problem u Agenciji. Požalili su se i ovaj put na manjak zaposlenih te ponovo tražili službeno vozilo, jer im je, kao i nekim drugima, u opisu posla specijalizovani nadzor, ali nisu na listi institucija koje ima pravo na još jedno takvo vozilo.

    Podaci iz godišnjeg izvještaja pokazuju da su lani izvršili ukupno 36 inspekcijskih nadzora, od čega 25 redovnih, na osnovu ranijih planova te 11 vanrednih, gdje su posjetili ministarstva na nivou BiH, Srpske i FBiH, zatim kazneno-popravne zavode te određena javna preduzeća. Utvrđeno je da većina nije izvršila svoje obaveze, nisu usvojili planove bezbjednosti za zaštitu ličnih podataka ni posebne evidencije o ličnim podacima koji su dati trećoj strani i razloge za to.

    Službenici Agencije, osim po službenoj dužnosti, postupaju i na osnovu prigovora, koje, po zakonu, može svako da podnese kada sazna ili posumnja da je kontrolor ili obrađivač podataka povrijedio njegovo pravo ili da postoji direktna opasnost po povredu prava.

    Po tom osnovu zaprimljeno je 168 prigovora, a završeno 108 predmeta. Od toga je u potpunosti usvojeno 27, dok je djelimično usvojeno njih sedam.

    • Najveći broj prigovora je podnesen u vezi sa obradom ličnih podataka putem video-nadzora, što svjedoči i o povećanju svijesti građana o zaštiti ličnih podataka – istaknuto je u dokumentu u kojem piše da su primjeri zloupotrebe potvrđeni na radnim mjestima, u teretanama, zajednicama etažnih vlasnika i drugima.

    U Agenciji su lani imali posla i zbog pandemije virusa korona te obrade i objave podataka o zdravstvenom stanju, u smislu objave imena i prezima onih koji su kršili važeće epidemiološke mjere te zbog drugih slučajeva koji su se odnosili i na korišćenje otisaka prsta i podataka iz ličnih karata. Zbog kršenja zakona su, po svim osnovama, izricali kazne od 500 do 10.000 KM.

    Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava u Parlamentu BiH Lazar Prodanović rekao je za “Glas Srpske” da je očigledno da problema u ovoj oblasti ima, ali da to nije samo slučaj u BiH.

    • Zloupotreba ima i u drugim zemljama, ali to ne može da bude izgovor. I po ovom pitanju je potrebno više koordinacije – rekao je Prodanović.
  • Domaće privrednike pritisnuli novi problemi: Sirovine ni za lijeka, cijene otišle u nebo

    Domaće privrednike pritisnuli novi problemi: Sirovine ni za lijeka, cijene otišle u nebo

    Poskupljenje i nestašica pojedinih materijala pritisnuli su domaće privrednike, koji su prinuđeni da dižu cijene svojih proizvoda kako bi opstali na tržištu.

    Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene industrijskih proizvoda u RS u maju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine više za 2,4 odsto. Iako se privreda počela postepeno oporavljati nakon svih nevolja koje je donijela pandemija virusa korona, privrednici se suočavaju sa novim problemima.

    • Osim što su poskupjeli, evidentna je i nestašica nekih materijala, prvenstveno čelika, obojenih metala, električnih provodnika, plastičnih masa. Sve je poskupjelo i neminovno dovelo do rasta cijene gotovih proizvoda – rekao je predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić. Dodao je da niko precizno ne može reći do kada će svi ti problemi trajati i da li će doći do normalizacije u skorije vrijeme.
    • Veći problem su trenutno rokovi i nabavka materijala nego same cijene. Porasli su i troškovi u vezi sa radnom snagom, tako da su to dva osnovna faktora koji su doveli do rasta cijena industrijskih proizvoda – kazao je Ćorić. Naglasio je da su u najvećem problemu privrednici iz metalske i elektroindustrije jer oni sav materijal uvoze iz Evropske unije.
    • EU pod broj jedan želi da iz svega ovoga oni izađu netaknuti ili manje opterećeni – podvukao je Ćorić.

    Među preduzećima koja još donekle odolijevaju da ne podignu cijene svojih proizvoda je prehrambena industrija iz Bijeljine “Sava Semberija”.

    • Još nismo dizali cijene gotovih proizvoda, ali se nalazimo između dvije vatre. Poskupjelo je sve, od mazuta, ulja, šećera, limenki, tegli i poklopaca, bukvalno sve što nam je potrebno za proizvodnju. S obzirom na to da je lani devet mjeseci tržište bilo potpuno zatvoreno, nismo mogli ništa izvoziti i kada je to krenulo, smatrali smo da nije korektno prema našim distributerima širom svijeta da odmah podižemo cijene – rekao je direktor preduzeća Stevo Filipović.

    Naglasio je da je teško ocijeniti koliko će “Sava Semberija” još izdržati da na taj način posluje, jer poskupljenja su neminovna.

    • Kalkulisaćemo pažljivo, ali do poskupljenja će doći sigurno – dodao je Filipović. Građevinski materijal

    Na stovarištima širom Srpske i FBiH cijene građevinskog materijala nisu bile nikada skuplje, a do svega toga, kako kažu građevinari, došlo je i zbog nestašice pojedinih materijala.

    • Armatura je skuplja i za više od 70 odsto, cement do 12 odsto, a stiropor, bez kojeg je izolacija nezamisliva i do 50 odsto – kažu u građevinskim preduzećima.
  • Do standarda EU tek za 100 godina

    Do standarda EU tek za 100 godina

    BiH ne izdvaja dovoljno sredstava za finansiranje kapitalnih investicija koje su joj potrebne, a nedovoljna povezanost unutar zemlje, sa susjednim državama, kao i sa Evropskom unijom otežava njenu konkurentnost.

    Navedeno je to u najnovijem izvještaju “Ažurirana sistemska dijagnostika zemlje”, koju je uradila Svjetska banka u BiH. Eksperti Svjetske banke naglašavaju da ekonomija BiH raste, ali nedovoljno brzo da bi se ostvario životni standard kojem ljudi teže.

    • Iako posljednjih godina ekonomija BiH ostvaruje rast, prema sadašnjoj stopi rasta trebalo bi joj više od 100 godina da dostigne prosječni nivo prihoda Evropske unije. Ako bi se taj rast ubrzao i održavao na oko pet odsto, koliko je bilježio prije svjetske finansijske krize, približavanje nivou prihoda EU BiH bi ostvarila tek za tri decenije – istaknuto je u izvještaju Svjetske banke.

    U ovom dokumentu je naglašeno da su BiH potrebne mnogo veće investicije, produktivnost i učestvovanje radne snage.

    • BiH ima jedan od najvećih svjetskih nivoa vladinih prihoda kao udjela u BDP-u. Nedavne procjene ukazuju da su javni prihodi veći od ekonomskog potencijala zemlje, drugim riječima, veliki porezi vjerovatno smanjuju rast. Slično tome, oporezivanje rada je visoko, guši preduzetništvo, smanjuje zaposlenost i mnoge tjera u neformalni sektor – navedeno je u izvještaju.

    Svijetla tačka za BiH, kako je objašnjeno u ovom dokumentu Svjetske banke, jeste bolje iskorištavanje prirodnih resursa.

    • BiH posjeduje vrijedne prirodne resurse, počev od najočuvanijih šuma u Evropi, pa do plodne zemlje. Šumarstvo i poljoprivreda predstavljaju značajan izvor zaposlenosti i u velikoj mjeri doprinose ekonomiji. Međutim, izvoz je ograničen na proizvode male dodatne vrijednosti, od sirovog drveta i neprerađenih poljoprivrednih proizvoda, a radna mjesta u tim sektorima su često slabo plaćena i pružaju ograničenu dugoročnu perspektivu – navedeno je u izvještaju.

    Istaknuto je i da BiH ima povoljan geografski položaj da bi djelovala kao čvorište između Zapadne Evrope i ostalih balkanskih zemalja, ali je njen sektor transportne infrastrukture nedovoljno iskorišten.

    • Aerodromi u BiH se trebaju modernizovati i proširiti da bi postali efikasniji, poboljšali regionalnu povezanost BiH, podržali turizam i ekonomski rast i omogućili pristup dijaspori. BiH nedovoljno koristi turistički potencijal zbog mnogo faktora, uključujući i ograničenu transportnu povezanost – zaključili su eksperti Svjetske banke.

    Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je za “Glas Srpske” da je pomoć koja je BiH bila neophodna u poslijeratnom periodu otišla u aktivnosti koje nisu urodile plodom.

    • Konkurentnost je manja ukoliko su komunikacione sposobnosti slabe i na tom polju potrebno je više djelovati – naveo je Ljuboja.

    Najveći gubitaši

    Eksperti Svjetske banke ukazuju da je u BiH najveće prisustvo javnih preduzeća, i to među svim zemljama zapadnog Balkana, većini država Evrope i centralne Azije. Kako su naveli, u BiH ih postoji najmanje 550 i to najviše u energetici, rudarstvu, telekomunikacijama, transportu i komunalnim djelatnostima.

    • Većina javnih preduzeća u BiH posluju kao gubitaši. Njihov dug trenutno je oko četiri milijarde evra, a gotovo polovina je nelikvidna – upozoravaju iz Svjetske banke.
  • Preuzimanje elektronskih kartica: Banjalučani moraju lično podnijeti zahtjev

    Preuzimanje elektronskih kartica: Banjalučani moraju lično podnijeti zahtjev

    Da bi preuzeli elektronsku karticu, koju je izradio Fond zdravstvenog osiguranja RS, Banjalučani prvo treba da predaju zvaničan zahtjev, i to lično.

    Elektronske kartice zamijeniće dosadašnje zdravstvene knjižice i dio su Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema koji će “zaživjeti” u Srpskoj od avgusta. Ovaj sistem podrazumijeva još i upotrebu elektronskog kartona, elektronske uputnice i recepta. Kroz IZIS, sve zdravstvene ustanove Srpske biće informaciono uvezane.

    Iz FZO pozvali su građane širom Srpske da već podižu svoje elektronske kartice u poslovnicama Fonda, međutim za Banjaluku je nešto drugačija procedura.

    Osiguranici prvo trebaju da podnesu zahtjev za preuzimanje, koji se nalazi na sajtu Fonda, a kada se pronađu kartice, naknadno će biti kontaktirani kako bi ih preuzeli.

    Ironično je međutim da građani ovaj zahtjev ne mogu uputiti mejlom. Kako pojašnjavaju na informacijama za osiguranike, za sada se zahtjevi predaju lično, ali radi se na tome da se to promijeni.

    “Budući da Poslovnica Fonda u Banjaluci ima najveći broj osiguranika, pa samim tim i najveći broj elektronskih kartica, u cilju sprečavanja gužvi i da osiguranici dugo ne čekaju na preuzimanje elektronske kartice, osiguranici iz Banjaluke mogu da podnesu ovaj zahtjev, pa će naknadno biti pozivani da preuzmu svoju karticu”, saopšteno je nedavno iz FZO RS.

    Građani mogu da preuzmu e- karticu i za svoje članove porodice, ali potrebno je da u zahtjevu navedu i njihove podatke.

    Kako bi se olakšalo osiguranicima i smanjile gužve, napominju iz Fonda, veće poslovnice, poput Banjaluke, Bijeljine, Prijedora i drugih, planiraju i već sprovode pripreme da za radnike dostave kartice njihovim poslodavcima, kako osiguranici ne bi morali pojedinačno da dolaze po svoju karticu.– Napominjemo da nijedno pravo neće biti uskraćeno ukoliko se odmah ne preuzme elektronska kartica, jer nije ostavljen rok za njeno preuzimanje i osiguranici svoja prava mogu nesmetano da ostvaruju i ukoliko još nisu preuzeli e- karticu, piše Srpskainfo.

    Elektronska kartica sadrži ime i prezime osiguranika, datum rođenja, identifikacioni broj osiguranika, kao i broj kartice. Elektronska kartica služi da se provjeri status osiguranja osiguranika, odnosno da li je uplaćen doprinos za zdravstveno osiguranje.

    Elektronske kartice, kako navode iz FZO, se ne ovjeravaju i neće se ovjeravati ni kada se ukine vanredna situacija.

  • Novinari ogorčeni: Protestom kazniti bahate zvaničnike zbog kašnjenja

    Novinari ogorčeni: Protestom kazniti bahate zvaničnike zbog kašnjenja

    Novinari u Bosni i Hercegovini ogorčeni su ponašanjem dijela zvaničnika, predstavnika ustanova, institucija i drugih, jer zakažu pres-konferencije pa potom ne dođu u predviđeno vrijeme, nakon čega se, u nekim slučajevima, ne udostoje ni izviniti.

    Iz Savjeta za štampu i online medije u BiH ističu da bi novinari, odnosno medijska zajednica, u takvim slučajevima trebalo da obavijeste javnost o ovakvom neprofesionalnom odnosu te da postignu kolegijalni dogovor i upute javni protest onima koji se neodgovorno ponašaju prema novinarima, ali i javnosti.

    Maja Rener Smajović, novinarka portala Faktor, ističe da kašnjenja zvaničnika na zakazane pres-konferencije, nažalost, nisu rijetkost.

    “To kao da je postalo pravilo, od općine do države. Nekada nas iz nadležne pres-službe obavijeste o kašnjenju uz izvinjenje, što je donekle prihvatljivo, ali češće to ne učine”, kaže Rener Smajovićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Ona ističe da takav odnos prema pripadnicima sedme sile nije prihvatljiv, ali nudi i rješenje.

    “Sve bi se počelo mijenjati kada bi svi složno, a to znači do posljednjeg prisutnog novinara, napustili tu pres-konferenciju pa onda neka saopćavaju šta su htjeli praznoj sali. Ipak, za razliku od ovih koji kasne, bez pardona, novinari su odgovorni prema javnosti, građanima, pa progutaju i to kašnjenje ako je tema od interesa javnosti”, zaključuje Rener Smajovićeva.

    Snežana Mitrović, novinarka televizije N1, ističe da je odnos nosilaca javnih funkcija prema novinarima odavno prešao granicu pristojnosti. Podsjeća na to da posao novinara nije da “maze” niti hvale bilo koga, već da budu korektiv društvenih procesa, odluka.

    “U pokušaju da nas ignorišu, ili omalovaže, često nam otežavaju svakodnevni rad. Čekanje satima na plus 40, ili na minus pet stepeni na ulici, davanje izjava krišom samo pojedinim, onemogućavanje postavljanja pitanja, odbijanje intervjua… To su samo neke od tehnika kojima se novinarima otežava posao. No, stvar je lična svakog od nas hoće li dozvoliti da profesija bude poražena. Ja se dovijam na razne načine i borim se za ovaj čestiti poziv”, ističe Mitrovićeva za “Nezavisne novine”.

    Slobodan Popadić, novinar “EuroBlica” i portala SrpskaInfo, ističe da je kašnjenje konferencija za novinare nedopustiva praksa, nepoštovanje vremena i obaveza medijskih radnika i profesije.

    “Tim više što su novinari pozvani da dođu u tačno određeno vrijeme, dakle, nisu se samoinicijativno pojavili. Pojava koja je jednako loša kao ova jeste pozivanje na konferencije za medije bez jasno naznačene makar osnovne teme o kojoj će biti riječ”, rekao je Popadić za “Nezavisne”.

    Prema njegovim riječima, novinari moraju da znaju zbog čega su pozvani.

    “Ali, vjerovatno su takvi govornici svjesni da se skoro niko ne bi pojavio na pres-konferenciji kada bi unaprijed naglasili o čemu planiraju da govore”, ocjenjuje Popadić.

    Amanda Krcić Nalo, novinarka “Dnevnog avaza”, ističe da joj se, kao novinaru koji prati dnevnopolitička dešavanja, često dešava da na pres-konferencijama sa kolegama iz drugih medija dugo čeka da se osobe koje su ih pozvale uopšte pojave.

    “Smatram da nije u redu pustiti novinare da čekaju, pa ni pet minuta, a kamoli po pola sata, što se znalo dešavati, jer mi zapravo trebamo njima i mi prenosimo ono što žele da stigne do naroda. Svačije vrijeme treba poštovati, kao, naravno, i svačiju profesiju. Voljela bih da nekad zamijenimo uloge, pa da oni umjesto nas čekaju i na minusima i na vrućinama vani da se mi pojavimo”, ističe ona.

    Iz Savjeta za štampu i online medije u BiH ističu da ovakva praksa, nažalost, nije ništa novo na našim prostorima. Pozivaju sve novinare da im prijave zvaničnike koji se ponašaju neprofesionalno i neodgovorno prema javnosti, ali i funkciji koju obavljaju.

    “Kašnjenje ili nedolazak na pres-konferencije koje su sami zakazali, u najmanju ruku, potpuno je neprofesionalan čin od strane izabranih i imenovanih funkcionera. Ako medijski radnici ispoštuju zvaničnike i odazovu se na njihov poziv u zakazano vrijeme, nerazumljivo je zašto to ne bi mogli i oni sami”, ističu iz Savjeta za štampu i online medije u BiH.

    (Ovaj tekst realizuje se u okviru USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), koji implementira CPCD)

  • Vlasti u BiH nemaju ambicije za infrastrukturnu transformaciju zemlje

    Vlasti u BiH nemaju ambicije za infrastrukturnu transformaciju zemlje

    Lideri država Zapadnog Balkana nedavno su razgovarali u okviru Berlinskog procesa s predstavnicima Evropske unije. Koliko su ovi procesi značajni za Balkan, za Klix.ba komentirao je Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu.

    Berlinski proces je inicijativa koju je pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel, a koja za cilj ima unapređenje odnosa između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije. Inicijativa je aktivna od 2014. godine, a Ćerimagić u razgovoru pojašnjava šta je zapravo za ovih sedam godina ovaj proces uspio iznjedriti u kontekstu odnosa EU i Zapadnog Balkana.

    “U očima javnosti ovakvi sastanci nisu puno više od još jedne prilike za vesele fotografije regionalnih političara s kolegama u EU i slatke poruke o boljoj budućnosti i perspektivi članstva. U isto vrijeme, građani vide da je EU perspektiva sve dalja, a da im se u sedam godina gorka svakodnevnica nije pretjerano poboljšala. Umorni su od obećanja boljeg života u dalekoj budućnosti i žele da im bude bolje danas ili barem u nekom razumnom periodu”, ističe Ćerimagić na početku razgovora.

    Također, pojašnjava kako je Berlinski proces donio određene rezultate koji su korisni za cijelu regiju.

    “Berlinski proces je donio neke rezultate za građane i privredu u regionu. Pojedine ceste u regionu su nešto novije, bolje i sigurnije, trgovina i putovanja idu nešto lakše, a od ovog mjeseca je jeftiniji i regionalni roaming. Više od deset hiljada mladih bilo je u mogućnosti da učestvue u programima Regionalnog ureda za saradnju mladih”, kaže Ćerimagić.

    Ipak, naglašava kako sve to nije dovoljno kako bi se dostigao evropski prosjek.

    “Za to je potrebna puna integracija regiona u jedinstveno tržište EU i dosta veća finansijska podrška EU. Oboje u ovom trenutku EU nije spremna ponuditi”, naglašava.

    Infrastruktura kao lajt motiv Berlinskog procesa

    Tokom održavanja ovogodišnjeg Berlinskog procesa, njemačka kancelarka, ali i drugi učesnici fokus su stavili na infrastrukturne projekte. Ćerimagić ističe kako je Bosna i Hercegovina za ovih sedam godina uradila mnogo toga na infrastrukturi, ali da to i dalje nije dovoljno.

    “Pojedinačni projekti su sasvim sigurno pokrenuti, od modernizacije Luke Brčko do izgradnje dijela glavnog autoputa kroz BiH. Određeni napredak vidljiv je i kod sigurnosti saobraćaja. U BiH se u sedam godina broj saobraćajnih nesreća smanjio za petinu, teže povrijeđenih je za četvrtinu, a poginulih za petinu manje. To je na godišnjem nivou oko pedeset spašenih života”, naglašava Ćerimagić te ističe kako i dalje postoji prostor za napredak.

    “Od 2010. u BiH je pušteno u promet oko 170 kilometara autoputa. Skoro pet puta više nego ikada prije. U istom periodu nešto je uloženo i u modernizaciju drugih cesta, od tunela Vranduk do ceste koja povezuje Sarajevo i Tuzlu. To međutim nije značajan uspjeh. Naročito ako se BiH uporedi sa zemljama EU. Da bi BiH, naprimjer, dostigla Sloveniju u kilometrima autocesta i željeznica, uzimajući u obzir razliku u veličini, trebala bi izgraditi 1.500 kilometara autocesta i 2.000 kilometara željezničke pruge. Također, BiH bi morala usvojiti set EU zakona i standarda gdje se, prema ocjeni Evropske komisije, nalazi tek na početku. Zbog svega toga je, naravno, i broj poginulih u saobraćajnim nesrećama na 100.000 stanovnika u Sloveniji upola manji nego u BiH, a i ekonomska situacija je znatno bolja”, pojašnjava u razgovoru.

    Evidentno, procesi u BiH teku veoma sporo, a Ćerimagić ističe kako postoji više razloga za to. Između ostalog, problem je i činjenica da iznos novca koji EU izdvaja za infrastrukturu nije adekvatan.

    “Bilo da taj iznos poredimo s onim što EU nudi svojim članicama ili s onim što bi BiH bilo potrebno kako bi građani i privreda osjetili kao značajan zamah. Ono što će iz EU često napomenuti je da je od 2015. do 2020. godine, od svih zemalja Zapadnog Balkana, BiH kroz tzv. Agendu povezivanja dobila najviše novca za infrastrukturu. Međutim, istina je i da je samo za jednu dionicu na željezničkoj pruzi od Zagreba do Rijeke u dužini od 40 kilometara, Hrvatska od EU dobila više novca nego BiH za svih tih pet godina”, rekao je Ćerimagić.

    Zbog toga, EU bi, ukoliko ima interes za ovaj dio Evrope, trebala razmisliti o pronalasku dodatnih sredstava za infrastrukturne projekte.

    “Vidimo da je potreba za dodatnim finansiranjem prisutna u svih šest zemalja Zapadnog Balkana. To bi, vjerujem, bio ogroman uspjeh za EU i region. Naravno, u kombinaciji s Transportnom zajednicom EU i zemalja Zapadnog Balkana, a kojom se 2017. godine EU obavezala, i prije punopravnog članstva, u potpunosti integrisati zemlje Zapadnog Balkana. Drugi set razloga je u samoj BiH. Moj utisak je da u BiH, bez obzira na dugogodišnje zahtjeve građana i privrede, ali i obaveze koje su preuzeli kroz strateške dokumente, institucije nisu ni dovoljno ambiciozne, a ni opremljene za generacijski zadatak infrastrukturne transformacije zemlje”, pojašnjava.

    Ističe kako bi vlasti u BiH trebala prestati kukati te početi koristiti resurse koji su im na raspolaganju.

    “U BiH se ponekad presporo trošilo i ono malo novca koji je EU ponudila. Također, izostala je i odgovornija politika fokusiranja i trošenja novca koji je prikupljen kroz različite namete. Vlade u BiH bi se tako morale uozbiljiti, prestati kukati i međusobno se optuživati, sagledati situaciju realnije i početi koristiti resurse i instrumente koji su im na raspolaganju”, naglašava on.

    Tuzlanski kanton kao negativan primjer

    Ćerimagić u razgovoru ističe kako je Tuzlanski kanton jedan od negativnih primjera korištenja sredstava i izgradnje infrastrukture u BiH.

    “Ovaj najmnogoljudniji kanton, koji je zaslužan za 15 posto bh. izvoza, od kojeg 90 posto ide u EU, danas nema nijednog kilometra autoceste ili brze ceste. U isto vrijeme, zajedno s Brčko distriktom i gradovima u bh. entitetu Republika Srpska, od Doboja do Bijeljine, radi se o jednoj od najvažnijih i najproduktivnijih regija u BiH. Politika koja strateški promišlja o razvoju BiH morala bi pronaći način da Tuzlanski kanton brzo i kvalitetno uveže s ostatkom zemlje i susjedima. Ne za deset-petnaest godina, već najdalje za pet godina. Ovdje se ne radi samo o ekonomiji, već i o spašavanju života”, navodi.

    Ističe kako je Tuzlanski kanton jedna od rijetkih regija u kojoj je od 2014. godine broj poginulih u saobraćajnim nesrećama porastao.

    “Uz Zapadnohercegovački i Kanton 10, Tuzlanski kanton je jedina regija u BiH u kojoj je od 2014. broj poginulih na cestama porastao. Tokom prošle godine na području Tuzlanskog kantona smrtno je stradalo tri puta više ljudi nego u Kantonu Sarajevo. Razvojem infrastrukture, ali i usvajanjem EU standarda, u budućnosti će biti manje žrtava na cestama i zrak će biti zdraviji”, smatra Ćerimagić.

    Razvoj željeznice mora biti fokus

    Ova godina u Evropi proglašena je godinom željezničkog saobraćaja. Iako je Bosna i Hercegovina jedna od zemalja koje imaju razvijenu mrežu pruga, čini se kako se ovaj vid saobraćaja ne koristi u punom kapacitetu. Na pitanje koliko je zapravo željeznički saobraćaj dobar za ekonomiju, Ćerimagić ističe kako je on znatno sigurniji nego cestovni.

    “Razvoj željeznice ne samo da je nužan i dobar za ekonomiju, već i spašava živote. Željeznica je sigurnija od cesta, a i bolja je za okoliš i kvalitet zraka. Zadržimo se na području Tuzlanskog kantona, gdje postoji mreža željezničkih pruga u dužini od 190 kilometara. Željeznicom se preveze čak sedamdeset posto robe u kantonu i bez nje privreda ovog kantona ne bi mogla preživjeti. Potrebno je investirati u modernizaciju postojeće mreže željeznica i proširiti je prema Sarajevu”, kaže Ćerimagić.

    Ističe da bi jedna od vizija vlasti u budućnosti trebala biti i ta kako vratiti interesovanje građana za željeznički saobraćaj.

    “To je ono što i privreda, akademski i civilni sektor u Tuzlanskom kantonu zahtijevaju već godinama. Ovo je već dio i strateških dokumenata usvojenih u BiH, ali je nužno da politika i institucije što prije počnu realizaciju konkretnih planova. Ono što je u Tuzlanskom kantonu nevjerovatno jeste da kroz njega ne prolazi nijedan putnički vagon. Dakle, u isto vrijeme bi se moralo razmišljati i o tome kako vratiti putnike u vozove. Jedna mogućnost bi bila, za početak, uspostaviti putničku liniju između Tuzle i Lukavca. Uz minimalne investicije i pametno planiranje rasporeda vožnje, sigurno bi se za prijevoz vozom mogao zainteresovati barem dio putnika koji svaki dan na ovoj relaciji budu prevezeni sa 12.000 vozila”, rekao je tokom razgovora Ćerimagić.

    Na kraju, ističe da se Bosna i Hercegovina konačno mora okrenuti idejama izgradnje moderne željeznice, od koje bi korist imali svi.

    “Udruženje građana ‘Prijatelji željeznice’ iz Tuzle i Semir Hadžimusić upravo o tom projektu govore već neko vrijeme. Nema razloga da vlade kantona i Federacije, Željeznice FBiH i međunarodni partneri, naprimjer EU, takav jedan projekt ne podrže. Naravno, dugoročno bi se moralo razmišljati o prijevozu putnika od Doboja do Zvornika i od Sarajeva preko Tuzle do Brčko distrikta. Ideje za izgradnju i modernizaciju željeznice na tim potezima postoje i u strateškim dokumentima BiH, ali su potrebni konkretni koraci i podrška”, poručio je na kraju razgovora za Klix.ba viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adi Ćerimagić.